Град

Ekološki maskenbal 2

Povodom obeležavanja dva značajna datuma, Dana zaštite od buke (20. april) i Dana planete zemlje (22. april), Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada i ove godine održava „Eko-nedelju“.

Niz aktivnosti za decu i mlade, od predškolaca do srednjoškolaca, održaće se od 18. do 21. aprila.

– Aktivnosti započinjemo merenjem buke u Školskoj radionici Livnice. Sa stručnjacima iz Zavoda za javno zdravlje i učenicima Tehničke škole, sa smera vozači, izmerićemo buku u ovoj radnoj sredini – kaže Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata.

Ekološki programi nastavljaju se u sredu, izložbom likovnih radova mlađih osnovaca na temu „Moje prirodno okruženje“ koja će biti otvorena u Kulturnom centru tačno u podne.

Najlepši program za najmlađe biće ponovo Ekološki maskenbal na kojem će  predškolci predstaviti svoje eko-kostime. Karnevalska povorka biće na Gradskom trgu u četvrtak u 10 sati.

Poslednjeg dana, u petak, u Kulturnom centru, od 10 sati, učenici petog razreda osnovnih škola imaće priliku da pokažu svoje znanje iz ekologije.

kuća požar

Humanitarni koncert u cilju prikupljanja pomoći za porodicu Krištof čiju je porodičnu kuću u ulici Vojvode Putnika juče zahvatio požar nanevši veliku materijalnu štetu, organizovaće Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg”. Ljudi dobre volje odmah su pritekli u pomoć, a otvoren je i namenski račun.

-Njihova ćerka je sekretarka KUD-a „Eđšeg”. Rođaci, prijatelji, članovi KUD- a pritekli su odmah nakon požara u pomoć porodici Krištof. Veoma nas je pogodilo to što im se desilo. Humanitarni koncert u cilju prikupljanja pomoći organizovaćemo krajem aprila ili početkom maja. Postavićemo u „Eđšegu” kutiju za dobrovoljne priloge kako bi svi koji žele mogli da pomognu- kaže Ramona Tot, predsednica ovog Kulturno-umetničkog društva.

U požaru koji je u nedelju oko pola 2 noću, izbio u pomoćnim prostorijama kuće, nije bilo povređenih, ali je načinjena ogromna materijalna šteta. Procenjena je na oko 2.5 miliona dinara. Izgorelo je oko 160 kvadratnih metara krovne konstrukcije i pomoćne prostorije.

Svi ljudi dobre volje, spremni da pomognu porodici Krištof, dobrovoljni prilog mogu da uplate na namenski račun u Komercijalnoj banci 205900101845047955 – Krištof Ibolja, Vojvode Putnika 152, Kikinda

Selo 1

Javni konkurs za dodelu seoske kuće s okućnicom koje je, ove godine treći put raspisalo Ministarstvo za brigu o selu, izazvalo je veoma veliko interesovanje, saznajemo u Službi za odnose sa javnošću Ministarstva. Samo u prve tri nedelje trajanja konkursa stiglo je oko 250 zahteva, koji su trenutno u proceduri. U Gradskoj upravi Kikinda u postupku je 20 prijava koje će, ukoliko se ispune uslovi, potencijalni korisnici sredstava poslati u Ministarstvo.

Razlog za povećanu zainteresovanost verovatno je i u tome što najnoviji konkurs ima značajnu izmenu. Do sada su za bespovratna sredstva u najvišem iznosu od milion 200 hiljada dinara mogli da konkurišu mladi bračni parovi i vanbračni partneri, samohrani roditelji i samci koji se bave poljoprivredom. Ove godine priliku da besplatno dođu do nekretnine na selu imaju i pojedinci kojima poljoprivreda nije osnovna delatnost.

Ko sve može da konkuriše

Za besplatnu kuću sa okućnicom, pored opštih uslova, da su državljani RS, da su punoletni, da nisu osuđivani, da nemaju javni dug, podnosioci zahteva moraju da ispune i sledeće uslove: da imaju manje od 45 godina, da nisu vlasnici nepokretnosti u Srbiji, izuzev poljoprivrednog zemljišta, da nisu prodali nepokretnost u prethodnih pet godina, kao i da je nisu stekli u istom periodu.

Takođe, ne smeju da budu u krvnom srodstvu sa prodavcem nepokretnosti – u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj zaključno sa drugim stepenom, kao ni u tazbinskom ili adoptivnom srodstvu.

Kuća mora da ispunjava određene uslove

Tržišna vrednost seoske kuće sa okućnicom mora da ispunjava osnovne uslove za život i stanovanje i ne sme da se nalazi u gradskim i opštinskim sedištima i prigradskim naseljima. Može da se nalazi na teritoriji bilo kog naseljenog mesta, bez obzira na prebivalište podnosioca prijave.

U naseljenom mestu u kojem se nalazi kuća ili u susednom mestu mora da postoji bar jedan od objekata javne službe ili usluga, zdravstvena ambulanta, pošta, škola, stanica prevoza.

Seoska kuća sa okućnicom, za čiju kupovinu podnosioci prijave konkurišu, treba da je upisana u katastar nepokretnosti na ime prodavca kao porodična stambena zgrada, bez tereta, i na njoj ne smeju da budu nerešeni imovinsko-pravni odnosi.

Može biti u svojini više osoba i kupoprodajna cena mora biti u granicama njene vrednosti na tržištu nepokretnosti, i ne viša od 1.200.000 dinara.

Postupak prijavljivanja

Kuću za čiju kupovinu će konkurisati u Ministarstvu, zainteresovani treba sami da pronađu. Pošto kontaktiraju prodavca, potrebno je da popune obrazac prijave sa sajta Ministarstva i da se obrate lokalnoj samoupravi na čijoj teritoriji se nalazi kuća.

Lokalna samouprava zatim šalje u terensku kontrolu komisiju za procenu tržišne vrednosti nepokretnosti. Potencijalni prodavac treba da se saglasi sa procenjenom tržišnom vrednosti nepokretnosti. Zajedno sa ostalom prikupljenom dokumentacijom, potencijalni kupac šalje prijavu Ministarstvu.

Bespovratna sredstva nisu namenjena za opremanje seoske kuće i okućnice, porez na prenos apsolutnih prav i porez na imovinu, troškove prikupljanja dokumentacije, kao ni za adaptaciju seoske kuće.

Ukoliko komisija Ministarstva odobri dodelu novca za kupovinu kuće, korisnik je obavezan da je osigura na deset godina. Takođe, zabranjeno mu je da je otuđi ili optereti u istom periodu.

Rok za podnošenje prijave je 1. novembar. Bespovratna sredstva će se dodeljivati po redosledu podnetih prijava, do utroška predviđenih sredstava. Ministarstvo je za ove namene izdvojilo 500 miliona dinara.

Program i obrazac prijave se mogu preuzeti elektronskim putem na internet stranici Ministarstva za brigu o selu www.mbs.gov.rs. Za sva pitanja na raspolaganju su zaposleni u Ministarstvu, koji se mogu kontaktirati mejlom:  mirjana.vesic@mbs.gov.rs, milos.petrovic@mbs.gov.rs, ivana.lijeskic@mbs.gov.rs, ili na brojeve telefona 011 311 7633, 011 311 2016 i 011 267 3024.

Kikinda prednjači na konkursu

U protekle dve godine u selima na teritoriji Grada novcem dobijenim od Ministarstva, mladi parovi su kupili 65 kuća. Kikinda je jedna od pet lokalnih samouprava koje su dobile najviše sredstava za rešavanje stambenih problema mladih kupovinom u seoskih kuća.

Povećano interesovanje povodom Javnog konkursa pokazuju i prodavci nekretnina. Međutim, kako se čini po oglasima i iskustvima potencijalnih kupaca, za kuće u selima često se traže nerealno visoki iznosi. U oglasima na internetu najniža cena za minimalno uslovnu kuću sa okućnicom je 15 hiljada evra.

Prema podacima sa sajtova za promet nekretninama, cene po kvadratu su u rasponu od 100 do čak 570 evra, samo za stambeni prostor, dok kuće, najčešće, imaju velike okućnice. Upravo dvorišta i pomoćni objekti, koji su često noviji od same kuće, podižu i realnu tržišnu vrednost nekretnina.

Svakako, svi zainteresovani za konkurisanje, trebalo bi što pre da uđu u proces traženja kuće i da se obrate lokalnoj samoupravi, kako bi se procenila njena tržišna vrednost i poslala prijava Ministarstvu.

dušan radić

Da sreća prati uporne, potvrđeno je na današnjoj svetskoj, a našoj tradicionalnoj manifestaciji. Pravnik iz švedskog grada Halmstada Dušan Radić (70) pobednik je Svetskog prvenstva u tucanju farbanim uskršnjim jajima  čiji je Mokrin danas bio domaćin 33. put.

– Imao sam neverovatnu tremu tokom takmičenja, ruke su mi podrhtavale sve vreme. Do sada mi je najveći uspeh bio četvrto mesto, a učestvovao sam već desetak puta. Priželjkivao sam da budem među prva tri mesta, da stanem na to postolje i danas mi se zaista i posrećilo. Bio je veoma dug put pronaći najtvrđe jaje. Nisam se nadao pobedi.  Presrećan sam- podelio je Radić utiske nakon finala.

„Čelično“ jaje je, odakle drugde, nego iz Mokrina čiji meštani tvrde da se ovde oduvek znalo ko ima najjačeg guska i najtvrđe jaje.

Uskoro VIDEO

IMG_5535 (Large)

Svečano je danas u pravoslavnim hramovima u Kikindi gde su u prisustvu velikog broja sugrađana, služene uskršnje liturgije. Najveći hrišćanski praznik koji izražava suštinu hrišćanske vere, sugrađanima je čestitao prvi čovek grada Nikola Lukač, koji je sa saradnicima, prisustvovao liturgijama u Hramu Svetih Kozme i Damjana i u Hramu Svetog oca Nikole.

-Svim mojim Kikinđanima, svima koji danas slave želim srećan Uskrs uz tradicionalni pozdrav „Hristos vaskrse”. Najradosniji i najveći praznik u hrišćanstvu dočekujemo u pozitivnom duhu. Sugrađanima želim da u miru, blagostanju, u toplini porodičnog doma proslave najveći hrišćanski praznik i da pobedu života nad smrti dočekamo sa novom energijom i mudrošću koja će nam na dostojanstven način pokazati put da prebrodimo sve izazove. Želim svima mnogo zdravlja, radosti, sreće i veselja, mir i spokoj, i da ove praznične dane provedu sa najmilijima-  poručio je Lukač.

Praznik nad praznicima predstavlja suštinu hrišćanske vere jer uskrsnuće označava pobedu života, poručio je starešina Hrama Svetog Nikole, otac Miladin Spasojević.

-Ovo je najveći praznik koji hrišćani slave, kada je Gospod pobedio smrt. Danas je radost velika. Videli ste da je bilo mnogo ljudi, došli su sa svojim brigama i nevoljama da kažu Bogu ono što ih muči. Želim da čestitam svim hrišćanima, neka svima Božija svetlost zasija, neka se anđeli jave da je Bog na visinama, a svet pun slave njegove, neka kažu da je Hristos vaskrsao, čeka sud svoj da dođe sa anđelima i oblacima nebeskim, tada će sva plemena zemaljska da proplaču kada vide kako nisu razumela reči njegove. Neće svako koji govori Gospode, uđi u carstvo nebesko, ni onaj koji se lažno kune, nego onaj koji ispunjava volju Božju.

– Želim svima da poručim da je ludost udovoljavati drugima kroz molitvu i trpljenje, nego sve što činimo za svoju veru, treba da činimo zbog Boga i svoje duše. Onaj koji mrzi nekoga, nije hrišćanin. Mi kao pravoslavni Srbi, mada nam pripisuju, nikada nismo pravili nevolje nekome, već branili. I ovde u hramu svedočimo Hrista, da će opet doći sa slavom, da sudi živima i mrtvima i njegovom carstvu neće biti kraja. Neka svima bude na mnogaja ljeta, da dočekamo još mnogo Vaskrsa i lepih praznika koje slavimo. Živi i zdravi bili- poručio je u uskršnjoj čestitki protonamesnik Miladin Spasojević.

Prazničnu atmosferu, već po tradiciji, upotpunila su kostimirana deca, glumci iz Pozorištanca Lane“ koja su, nakon liturgije, sugrađanima delila farbana uskršnja jaja.

požar v. putnika

U porodičnoj kući u Ulici Vojvode Putnika 152 jutros oko 1.20 izbio je požar. Vatra je uništila veći deo krova i deo kuće i pričinila veliku materijalnu štetu. Na sreću, u požaru nema povređenih.

Vatra je izbila u pomoćnoj prostoriji i potom se proširila na krov.

Iz Policijske uprave Kikinda potvrđeno nam je da je požar prijavljen u 1.22. Vatrogasci su sa tri vozila odmah izašli na teren i nekoliko sati gasili vatrenu stihiju.

 

radijator 2

Iako se grejna sezona zvanično završava danas, kikindsko JP “Toplana” nastaviće da greje stanove na sistemu do 3. maja, ukoliko bude bilo potrebe, izjavio je za “Kikindski portal” direktor, Dušan Marjanović.

– Na Uskrs će se grejati ujutro i uveče. Od ponedeljka ćemo nastaviti zagrevanje stanova u skladu sa spoljnom temperaturom. Poštujući Gradsku odluku, grejaćemo ukoliko je temperatura izmerena u 21 sat tri dana niža od 12 stepeni, i tako do 3. maja – kaže Marjanović.

Zima nije bila jaka, ali već dugo traje. Ipak, energenata ima dovoljno. Grejaće se tokom čitavog dana ili sa prekidima, samo ujutro i uveče, u zavisnosti od spoljne temperature. Niko neće ostati bez grejanja, ističe Marjanović.

 

Radionica u hramu 1

U Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi i ove godine su, na Veliki petak, organizovali tradicionalnu radionicu za najmlađe Kikinđane. Mnogo kreativnosti i posvećenosti bilo je jutros u Hramu u kojem su obezbedili sve što je potrebno za farbanje i ukrašavanje uskršnjih jaja. Uprkos kiši, na radionicu je došlo gotovo 200 mališana.

– Presrećni smo što su nam deca došla na radionicu u tolikom broju – kaže protojerej Boban Petrović, starešina Hrama. – Oni su, takođe, imali priliku da čuju od sveštenika koji je smisao ovog običaja, zašto se farbaju jaja, naravno, prilagođeno njihovom uzrastu. Neka su deca donela jaja, ali smo i mi pripremili  veliku količinu kuvanih jaja koja su deca farbala i ukrašavala onako kako su osećala da treba. Ovakvi događaji daju nam nadu. Kada je nešto lepo i korisno za decu, ne postoje prepreke.

U Hramu su, u znak zahvalnosti, pripremili paketiće sa slatkišima za svu decu koja su učestvovala na radionici. Kako je Veliki petak jedan od dana u kojima se tihuje zbog Hristovog stradanja, iz Hrama pozivaju decu da dođu po svoje paketiće u nedelju, na Uskrs. Pokloni će im biti podeljeni posle jutarnje liturgije.

– Želim da se zahvalim našoj braći, jednoj grupi naših Srba u Americi koji nas podržavaju u svakoj našoj humanitarnoj akciji – kaže protojerej Petrović.

odbor za obrazovanje apv

Na fakultete Univerziteta u Novom Sadu u ovoj školskoj godini, upisano je 48.874 studenata što je za 680 studenata više u odnosu na prethodni period. Informacije o upisu studenata na fakultete Univerziteta u Novom Sadu, kao i prijemu u studentske centre razmatrane su na jučerašnjoj sednici Odbora za obrazovanje i nauku AP Vojvodine, kojim predsedava Stanislava Hrnjak, pokrajinska poslanica iz Kikinde.

-Svake godine se upoznajemo sa tim podacima i diskutujemo. Na Univerzitetu u Novom Sadu najveći broj programa u visokoškolskim ustanovama organizuje se na srpskom jeziku, ali se polaganje ispita i slušanje nastave na akreditovanim studijskim programima realizuje i na jezicima manjina, kao i na engleskom jeziku. Učiteljski fakultet u Subotici nastavu izvodi isključivo na mađarskom jeziku, a Medicinski fakultet u Novom Sadu ima akreditovana tri studijska programa na osnovnim akademskim studijama i jedan na doktorskim, na engleskom jeziku. Imamo 500 studenata koji studiraju na engleskom jeziku, pored  Medicinskog fakulteta i na Fakultetu tehničkih nauka i na Tehnološkom- ukazuje Stanislava Hrnjak.

Kako ukazuje naša sagovornica, Odbor za obrazovanje i nauku razmatrao je i Informaciju o studentskim domovima.

-U Vojvodini usluge smeštaja studentima čije se školovanje finansira iz budžeta obezbeđuju se u studentskim centrima u Novom Sadu, Subotici, kao i domovima učenika u Vršcu i Kikindi. Postoji i studentski dom „Evropa” u Novom Sadu za studente koji su osnovno ili srednje obrazovanje završili na mađarskom jeziku, kao i studente srpske nacionalnosti koji su državljani Mađarske, a studiraju na nekom od fakulteta novosadskog Univerziteta. Postoji i privatni studentski dom u okviru fakulteta „Edukons” u Novom Sadu- navodi predsednica Odbora za obrazovanje i nauku AP Vojvodine.

Interesovanje za studentske domove u Novom Sadu veće od kapaciteta

Za razliku od manjih centara poput Subotice ili Vršca, u Novom Sadu kapaciteti studentskih domova ne mogu da prime sve zainteresovane akademce.

-Interesovanje je veće nego što su kapaciteti.  Studentski domovi u Novom Sadu realizuju oko 80 odsto predatih zahteva, a 20 odsto onih koji žele, ne budu smešteni, iako domovi imaju jedan broj jedicima za smeštaj po ekonomskim cenama, ali je to opet nedovoljno. Za prijem u Studentski centar Novi Sad bilo je prijavljeno 3757, a primljeno je 3024 studenata. Važno je napomenuti i to da je 10 odsto kapaciteta  obezbeđeno za studente iz osetljivih društvenih grupa. Pokrajinska vlada učestvuje u adaptaciji prostora, kako bi u perspektivi videli šta je najpotrebnije. U manjim studentskim centrima, pa i u Kikidi, uvek postoji mogućnost da 100 odsto zahteva bude ispunjeno. Dom učenika i studenata „Nikola Vojvodić” u Kikindi je kvalitetno ocenjen i može da primi sve zainteresovane, a tako je i u Vršcu i Subotici.

Ulaganja u unapređenje studentskog standarda

-Resorni sekretarijat opredeljuje sredstva za unapređenje uslova. Studentski centar u Novom Sadu je prošle godine od resornog sekretarijata dobio 4 miliona dinara, radiće se i adaptacija restorana 2 u Novom Sadu, radi se adaptacija u Studentskom domu „Feješ Klara”, Studentski centar u Subotici je dobio dva miliona za izvođenje radova. Kako što kvalitetniji i efikasniji smeštajni prostor da se obezbedi studentima, o tome smo detaljno razgovarali na sednici Odbora- ukazuje Stanislava Hrnjak.

Studentski centar Novi Sad investira značajna sredstva u rekonstrukciju i modernizaciju svih studentskih domova u Novom Sadu, i domova u Somboru i Zrenjaninu. S tom praksom se nastavlja i ove godine. Studentski dom „Dr Zoran Đinđić” u Somboru potpuno će biti rekonstruisan, a očekuje se da radovi vredni oko 40 miliona dinara, koje finansira Pokrajinska vlada, počnu krajem proleća ili početkom leta.

Odbor za obrazovanje i nauku Autonomne pokrajine Vojvodine na jučerašnjoj sednici razmotrio je i Predlog odluke o donošenju Plana razvoja AP Vojvodine od 2023. do 2030. godine i predložio Skupštini njeno usvajanje.

Na budžetu 51 odsto studenata

Na visokoškolskim ustanovama u Vojvodini ima 62.644 studenata. U školskoj 2021/22 godini u Vojvodini, četvorogodišnje srednjoškolsko obrazovanje završilo je 12.779 učenika.

Na Univerzitetu u Novom Sadu, visoko obrazovanje se ostvaruje na 14 visokoškolskih ustanova odnosno umetničkih akademija. Iz budžeta se finansira 51,09 posto studenata.

Mokrinsko jaje

Programi tradicionalnih Vaskršnjih svečanosti u Mokrinu koje organizuje Mesna zajednica u saradnji sa udruženjima u ovom selu, uključuju veliki broj događaja: prikazivanje običaja, književne večeri, izložbe i koncerte, crkvene liturgijske aktivnosti i, ove godine, 33. Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim vaskršnjim jajima.

Za petak je, u prepodnevnim satima, najavljeno je farbanje jaja i predstavljanje starih mokrinskih običaja u prostorijama Udruženja žena, kao i oslikavanje spomenika jajima na ulazu u Mokrin u kojem će učestvovati članovi KUD „Mokrin“ i Miloš Srbljin.

Izložba dečijih radova na temu Uskrsa biće otvorena u 17 sati u OŠ „Vasa Stajić“. Za 20 sati, u Domu kulture, zakazano je književno veče. Poznati strip-umetnik iz Mokrina, Spasoje Kulauzov, govoriće o svojoj „Knjizi stripova“.

Dve izložbe – ručnih radova članica Udruženja žena i mokrinskih likovnih umetnika, biće posravljene u subotu uveče u Galeriji Doma kulture. Otvaranja su u 18 i 20 sati. U 22 sata počinje veče u Mokrinskom muzeju.

Na Varoškom trgu će se u nedelju održati 33. Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim vaskršnjim jajima. Takmičenja će početi u 9 i 30, nastupom juniora, a finale 16 najboljih zakazano je za 12 sati. U 20 sati će koncert održati grupa „Apsolutno romantično“.

Vaskršnje svečanosti zatvoriće KUD „Mokrin“, celovečernjim koncertom u ponedeljak, od 19 sati, u Domu kulture.

error: Content is protected !!