Друштво

setnja-multipla-(8)

Povodom Svetskog dana posvećenog obolelima i borbi protiv multiple skleroze na Starom jezeru organizovana je šetnja pod nazivom „Svaki korak je pobeda“.  Članovi udruženja Multiple skleroze Kikinda, korisnici Centra za pružanje socijalne zaštite, predstavnici udruženja invalida, građani, rodbina i srednjoškolci podržali su akciju koja je organizovana treći put.

-Šetnja je simbolična i šetamo za one koji to ne mogu. Za sve nas koji bolujemo od multiple skleroze svaki korak je pobeda jer ima dana kada ne možemo da napravimo ni jedan korak. Udruženje ima 53 člana, ali se taj broj, na žalost, konstantno menja s obzirom na to da nam vrlo često dolaze novi članovi. Okupljanja nam puno znače, a naše udruženje jedno je od najaktivnijih na teritoriji grada. Na nama je da se izborimo da budemo vidljivi svakom članu društva  – istakla je Brankica Miškov, predsednica udruženja.

Skupu je prisustvovala i predsednica Društva multiple skleroze Vojvodine Zorana Budak.

-Tu sam da podržim ovu manifestaciju i čast mi je zadovoljstvo što sam deo nje. Svake godine ova akcija je sve kvalitetnija, zahvaljujući predstavnicima kikindskog udruženja. U našem sastavu ono je najmlađe, ali najbolje radi. Pomažu ne samo obolelima od multiple skleroze nego i svim ostalim invalidima – navela je Zorana Budak.

Ovom prilikom simbolično su pušteni narandžasti baloni u znak podrške obolelima.

Multipla skleroza je hronična neurološka autoimuna bolest koja se dva puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Broj obolelih u Srbiji je u porastu, i trenutno oko 9.000 pacijenata živi sa multipla sklerozom. Najčešće se javlja između 20-te i 40-te godine života. Praktično se javljaju smetnje vida, slabost ekstremiteta, hoda, gutanja. Čest pratilac multiple skleroze je depresija,tremor, spazam, nevoljni pokreti te treba imati stalnu empatiju za potrebe i patnje ovih ljudi. Ono što je važno jeste da više od polovine bolesnika sa ovom dijagnozom dobija dobru i efikasnu terapiju.

A.Đ.

LUKAC-DEPONIJAa

U Iđošu je u toku čišćenje divlje deponije, a u Banatskom Velikom Selu ovaj posao je završen. Za pomenute radove izdvojeno je više od sedam miliona dinara od čega je Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo četiri, a grad više od tri miliona dinara. Kako posao napreduje na licu mesta uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Nebojša Jovanov, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić i predstavnici Saveta MZ Iđoš i Banatsko Veliko Selo.

 

-Krajem prošle godine očišćene su divlje deponije u Sajanu, Ruskom Selu i Novim Kozarcima. Godinama unazad lokalna samouprava i nadležni pokrajinski i republički organi obezbeđuju sredstva za uređenje deponija i pristupnih puteva ka njima, što je jedan od segmenata upravljanja otpadom. Čitavu deceniju radimo na edukaciji najmlađih i već sada imamo rezultate o odlaganju otpada kod dece, ali i najstarijih sugrađana. Trudimo se da kod svih uzrasta iskorenimo loše navike, da komunalni otpad ne završi na divljim deponijama i da ih bude što manje – rekla je Miroslava Narančić.

Goran Stančul, član Saveta MZ Iđoš dodao je da su problem deponije apostrofirali meštani.

 

-Na deponiji je odlagan komunalni otpad, šut, ali i svo drugo smeće. Pozvao bih Iđošane da vode računa, kako ne bi opet došli u situaciju da se značajan novac izdvaja za uklanjanje deponije, nego bi mogli da ga utrošimo za investicije u selu – kazao je Stančul

Predsednica Saveta MZ Banatsko Veliko Selo Mira Pećanac uputila je isti apel .

-Svi znamo koliko je novca potrebno da se deponija očisti i na nama je da budemo savesni. Do deponije se stiže putem kroz ekonomiju „Delta agrara“ koji je takođe bio zatrpan smećem. Molim moje meštane da to ne rade jer postoji mogućnost da se zbog takvog ponašanja zabrani prolaz do deponije koja će na jesen dobrim delom biti pošumljena – precizirala je Mira Pećanac.

Posao uklanjanja deponija poveren je JP „Kikinda“, a na tenderu je za izvođača radova izabrana firma „Eko gradnja“ iz Zrenjanina.

-Čišćenje deponija trebalo bi da se završi sredinom sledeće nedelje. Sa iđoške deponije biće odneta velika količina smeća, jer je posle 12 godina ovo prvo značajnije čišćenje. Apelujem na sve da se domaćinski odnose prema javnim površinama i da čuvaju životnu okolinu – istakao je Čedo Gvero.

U toku je i akcija prikupljanja kabastog otpada u gradu i selima, tako da svi imaju mogućnost da u kontejnere odlože sve ono što bi završilo na divljim deponijama. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine krajem meseca dodeliće gradu 580 novih kanti od 120 litara i 40 kontejnera zapremine 1,1 kubika za odlaganje otpada.

A.Đ.

 

 

maja-gojkovic-(8)

Počela je izgradnja atmosferske kanalizacije u okviru projekta „Sliv Moravska” koju zajednički finansiraju Pokrajinska vlada i Grad Kikinda. Komunalni problem, koji meštani ovog dela grada apostrofiraju više decenija unazad, konačno će biti rešen.

Radove, započete na uglu ulica Sterije Popovića i Vojina Zirojevića, obišli su predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković sa saradnicima, pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero i član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije Nebojša Jovanov.

-Obilne padavine su sve češće i odvođenje atmosferske vode problem je na koji godinama ukazuju meštani ovog dela grada. Voda, koja se zadržava na javnim i površinama fizičkih lica, ugrožavala je sve instalacije i bezbednost saobraćaja. Osim u razgovoru, na ono što se dešava ukazano je i peticijom. Ozbiljno smo pristupili ovom projektu tako da je najpre izrađena neophodna  dokumentacija, nakon čega je bilo najvažnije doći do sredstava. Nesebičnu i ogromnu podršku pružila nam je Pokrajinska vlada koja je odobrila 180 miliona dinara za radove i sa 22 miliona dinara iz budžeta grada u infrastrukturno ulaganje biće uložena 202 miliona dinara. Možemo biti zadovoljni što smo ispunili ono što smo obećali – naveo je Vukmirica.

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković istakla je da je lepo biti u Kikindi i čuti šta radi lokalna samouprava kako bi unapredila život građana.

 

-Iz ovog primera vidimo da postoji dobra saradnja i da se prepoznaju problemi lokalnog stanovništva. Po završetku radova stanovnici ovog dela grada imaće kvalitetnije uslove za život, bez straha da će im biti uništena imovina usled obilnih kiša koje su zahvaljujući klimatskim promenama sve češće – navela je Maja Gojković.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Skup je bio prilika i za radni sastanak na kom je razgovarano o ulaganjima koja su u toku i koja se planiraju.

-Vlada Republike Srbije i lokalna samouprava zajednički su završili izgradnju i probno puštanje u rad fabrike vode. Ona znači život za grad. Kako su me informisali, pojedine probe su završene, nakon čega će se kupiti dodatna oprema, što nije neuobičajeno, i uskoro ćemo moći ponovo da se okupimo i da zajedno sa Kikinđanima popijem čašu zdrave pijaće vode. Konačno, posle desetine godina, rešiće se i ovaj problem. Pokrajinska vlada, Uprava za kapitalna ulaganja i Grad zajednički će uložiti novac u izgradnju mini postrojenja za preradu pijaće vode u svim selima.  Projekat je završen, sredstva imamo i možemo da kažemo da će naredne godine i sva sela imati kvalitetnu vodu za piće. To je, sigurna sam najlepša vest koju možemo da podelimo sa svim stanovnicima na teritoriji Kikinde – precizirala je predsednica Vlade Vojvodine.

Zamena preostalih azbest cementnih vodovodnih cevi takođe će se finansirati preko Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Uprave za kapitalna ulaganja, najavila je pokrajinska premijerka.

-To su projekti važni za život u lokalnoj zajednici i na nama je da ih sprovodimo u budućnosti – kazala je Gojkovićeva.

Sa rešenim važnim komunalnim problemima Kikinda nema prepreka da se kandiduje za prestonicu kulture Srbije.

 

-Rešenjem infrastrukturnih problema, i ukoliko se 2027. godine ostvari veliki nacionalni projekat „Skok u budućnost“ u okviru kog ćemo imati drugačije puteve zahvaljujući brzoj saobraćajnici „Osmeh Vojvodine“,  onda je kruna svega titula prestonice kulture. Kao premijerka Vojvodine daću podršku da se to i desi i to ne samo na rečima, nego i uz značajnu finansijsku podršku i Pokrajine i Republike – zaključila je Maja Gojković.

Maja Gojković posetila je i štand Srpske napredne stranke gde su je aplauzima dočekali članovi i simpaziteri.

ATMOSFERSKA KANALIZACIJA U TRI ULICE

Kišni kanali izgradiće se u ulicama Jovana Sterije Popovića, Ivana Jakšića i Moravskoj u ukupnoj dužini od 3.448 metara. Rok za završetak radova je šest meseci. Voda koja će se odvoditi iz otvorenih i zatvorenih kanala distribuiraće se u Velikokikindski kanal.

PRVI REJON REŠEN

Kikinda je podeljena na četiri sliva i uz pomoć Vlade Vojvodine već je urađen sliv u prvom rejonu i to u delovima ulica Dušana Vasiljeva, Jaše Tomića, Braće  Laković i Semlačke. I ovaj posao realizovan je zahvaljujući zajedničkom ulaganju Grada i Pokrajine u iznosu od 150 miliona dinara.

PREDSEDNICI NA USLUZI GRAĐANIMA

Predsednici Republičke i Pokrajinske vlade Miloš Vučević i Maja Gojković nakon izbora zajedno će obilaziti sve lokalne samouprave u Vojvodini.

-Sa rukovodstvima u opštinama i gradovima razgovaraćemo o tome šta će raditi Republika, šta Pokrajina i koji projekti će nam biti zajednički. Svi će isključivo odnositi na poboljšanje života Vojvođana. Nije nam cilj da pravimo spomenike koji će ostati iza nas, nego da današnjim radom dođemo do boljeg života sutra – dodala je Maja Gojković.

A. Đ.

Baloni-3-(4)

Na takmičenju najboljih pilota balona, Otvorenom kupu Srbije u balonarstvu, održanom u Kikindi, pobednički pehar pripao je Srbiji, odnosno jedinom našem balonarskom klubu, „Dambosu“ iz Sente, čijim je balonom upravljao Rus Pavel Miškin.

Kup je održan u protekla dva dana na Starom jezeru, istovremeno sa drugim Festivalom balona, i učestvovalo je devet ekipa/balona, iz Slovenije, Mađarske, Rumunije i Srbije.

Ova sportska manifestacija održana je prema standardima Međunarodne vazduhoplovne organizacije FAI, u organizaciji Vazduhoplovnog saveza Srbije i Turističke organizacije Grada kao domaćina. U trima takmičarskim disciplinama tražila se preciznost u letenju, odnosno izbacivanju markera, i u tome je najbolji bio pilot našeg balona.

Drugoplasirana je bila ekipa Rumunije, dok su na trećem mestu bili balonari iz Mađarske. Pavelu Miškinu pehar je sinoć, na svečanom završetku Kupa, uručio gradonačelnik Nikola Lukač. Takmičari su izrazili zadovoljstvo boravkom u Kikindi i pohvalili organizaciju uz želju za ponovnim druženjem u našem gradu, u prelepom ambijentu Starog jezera.

stomatoloska-stolica-(3)

Stomatološka ambulanta Doma zdravlja ima bolje uslove za rad, zahvaljujući lokalnoj samoupravi i firmi „Kalcedonija“. Novu stomatološku stolicu donirala je pomenuta firma jer je stara bila neuslovna.

-Hvala gradonačelniku Nikoli Lukaču i kompaniji „Kalcedonija“ na pomoći i, nama, preko potrebnoj opremi. Stomatološka stolica koju smo imali bila je stara 27 godina i bilo ju je potrebno zameniti. Bilo je pitanje dana kada više neće moći da se koristi i tada više ne bi mogli da primamo pacijente. Zahvaljujući donaciji sada će sugrađani imati vrhunsku  stomatološku negu – istakao je dr Miloš Radlović, načelnik Stomatologije.

Stolica je u upotrebi od pre dve nedelje, a gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Saša Tanackov i Adriano Zoni, direktor firme „Kalcedonija Gordon“ u Kikindi, Subotici i Senti, posetili su Stomatološku službu.

-Imamo dosta zaposleni i u razgovoru sa našim radnicima čuli smo da je Stomatološkoj službi potrebna stolica. Nije bilo dileme da li ćemo pomoći i drago mi je kada vidim da su i zaposleni, ali i građani pozdravili ovu donaciju – naveo je Adriano Zoni.

„Kalcedonija“ u našem gradu posluje od 2019. godine i od samog početka pokazala je visok stepen društvene odgovornost prema sredini u kojoj posluje, napomenuo je Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-„Kalcedonija“ je među liderima u pomoći kikindskom zdravstvu. Kada god smo, kao lokalna samouprava zamolili za pomoć, rado su se odazvali. Stomatološka stolica vredna je 620.000 dinara i nalazi se ordinaciji koja je otvorena svakog dana u godini. Sada ne postoje prepreke da, usled tehničkih problema, građani ostanu bez usluge zubara – kazao je Tanackov.

Ova kompanija, u ranijem periodu, pomogla je medicinskim ustanovama kupovinom vrednih dijagnostičkih medicinskih aparata, a svoje opredeljenje da pomažu lokalnoj zajednici pokazali su i u vreme pandemije.

Zubarska stolica koja je služila 27 godina

A.Đ.

 

 

 

maturantski-ples-(10)

Uz zvuke iz Štrausove opere „Slepi miš” kadril na trgu ispred Gradske kuće maturanti srednjih škola, zajedno sa profesorima, direktorima, ali i predstavnicima lokalne samouprave, plesom su obeležili kraj  školovanja. U najvećem sinhronizovanom plesu na svetu u okviru parade „Ples sa Evropom“ mladi su poslali najlepšu sliku. Lejla Felbab maturantkinja je Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i ima planove za dalje školovanje.

-Ovo je pravi način da završimo kraj jednog životnog razdoblja.  Pamtiću sve ono lepo, ali i nestašluke koje smo priređivali. Upisala sam visoku školu smer radiologije – dodala je Lejla.

Marko Pekarević završio je Ekonomsko-trgovinsku školu.

– Maturantski ples nam puno znači i srednju školu pamtiću po prijateljima koje sam stekao. Planiram da upišem Ekonomski fakultet – kazao je Marko.

Ema Bunjevački završila je smer farmaceutski tehničar u SSŠ „Miloš Crnjanski“ i o planovima kaže.

-Najlepše što se od srednje škole opraštamo svi zajedno plesom. Želja mi je da školovanje nastavim u Beogradu  i da postanem protetičar – saznali smo od Eme.

Maturante, njih 384, pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač, čestitao im završetak srednje škole i priključio im se u plesu.

-Ovo je ujedno jedan od najlepših perioda života i siguran sam da će naši mladi sugrađani naći način da se uhvate u koštac sa onim što ih očekuje. Većina njih nastaviće školovanje i želim im puno uspeha u sticanju daljeg obrazovanja. Moja poruka je da nikad ne zaborave odakle su i da se nadamo da će se vratiti kada steknu nova znanja i iskustva, što će nam pomoći da stvaramo još bolju budućnost – istakao je Nikola Lukač.

Maturantski ples se već 17 godina organizuje u našem gradu podsetio je Marko Markovljev, v.d. direktor Kulturnog centra.

– Ovaj ples postao je tradicija u Kikindi i završetak školovanja ne može da se zamisli bez njega. Mladi imaju neverovatnu energiju koja pleni i podstiče – dodao je Marko Markovljev.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Maturantski ples održan je u većini gradova Srbije i u zemljama koje nas okružuju. Srednjoškolci su paradu završili igrajući užičko kolo.

 

A.Đ.

 

 

pacijenti-bolnica-(1)

U rekonstrisanoj zgradi Opšte bolnice od jutros se primaju prvi pacijenti. U objektu, izgrađenom krajem 19. veka, završena je kompletna sanacija od temelja do krova, a montirana je i nova medicinska oprema, kreveti, nameštaj, računarska oprema.

U ovom delu Bolnice nalaze se četiri odeljenja Fizijatrija, Psihijatrija, Transfuzija i Patologija. U prvoj fazi rekonstrukcije, koja obuhvata ovaj i objekat gde se nalaze Pedijatrija, Dermatologija i Palijativna nega, uloženo je više 486 miliona dinara. Očekuje se da će druga zgrada biti završena sredinom leta, a da će početi sa radom tokom jeseni.

Radove finansira Ministarstvo za javna ulaganja, a neophodno opremu, u najvećoj meri, obezbedio je Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo.

Poljoprivredni sajam 1

Međunarodni sajam poljoprivrede koji ove godine okuplja više od 1.200 izlagača iz 40 zemalja i Srbije, biće održan od danas, 18. do 23. maja na novosadskom sajmu, a u fokusu će biti održiva poljoprivreda. Kako je najavljeno, u okviru sajma biće održano više od 40 događaja.

Sajam se održava 91. put, a posetioce očekuje prezentacija najnovijih tehničkih i tehnoloških dostignuća u agraru, primene nauke u poljoprivredi, izložba organske hrane, kao i one sa oznakama geografskog porekla, bogatstvo domaćeg genofonda, najsavremenija poljoprivredna mehanizacija, proizvodi i usluge iz najudaljenijih krajeva sveta. Najaktuelnije teme iz oblasti agrara biće obrađene kroz stručne skupove, okrugle stolove, edukacije i prezentacije, sa posebnim osvrtom na unapređenje znanja i primere dobre prakse. Poslovna okupljanja, podrazumevaju i sustrete sa privrednim, naučnim i političkim delegacijama, ali i direktne sastanke privrednika iz celog sveta.

 

 

Drugi dan sajma odnosno nedelja donosi zanimljive teme među kojima je i prezentacija senzora i robota u savremenoj poljoprivredi, a ambasada Nemačke predstaviće primere regionalne saradnje okviru dijaloga o poljoprivrednoj politici Nemačka – Jugoistočna Evropa. Za ponedeljak je najavljena konferencija o obnovljivim izvorima energije i održivoj poljoprivredi iz perspektive korisnika, a biće reči i o tome kako prebroditi sušnu godinu sa praktičnim savetima za uspešnu žetvu. Organizator ove konferencije je Institut za ratarstvo i povrtarstvo – Institut od nacionalnog značaja za Srbiju.

Dan dobavljača – Agrobiznis 2024. najavljen je za utorak 21. maj i na konferenciji će se govoriti o finansiranju rasta – perspektivama i mogućnostima za prehrambenu industriju. Poslovni sastanci (B2B) poljoprivrednika i kompanija zakazani su za poslepodne, a organizator je Razvojna agencija Vojvodine.

Četvrtak, 23. maj, organizatori su najavili kao „Dan stočara“ i planiran je Uvodni sastanak EU tvining lajt projekta za sektor živinarstva, zatim panel „Stočarstvo od njive do trpeze“, kao i prezentacija programa za pčelarstvo koji organizuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Biće predstavljen i početak EU projekta za otvaranje tržišta EU za izvoz svežeg mesa živine i jaja, a govoriće se i o značaju prerade mleka i mesa na malim poljoprivrednim gazdinstvima u AP Vojvodini.

Sajam će biti održan u zatvorenom i otvorenom prostoru Novosadskog sajma, Kongresni centar „Master“, Evropska unija je partner Sajma, generalni sponzor Globos osiguranje, zlatni sponzor je Al Dahra, a banka partner je Banka Poštanska štedionica. Radno vreme Sajma je od 9 do 19 sati.

slava-grada

Slava grada Kikinde proslavlja se u sredu, 22. maja. Ujedno je i slava Hrama Svetog Oca Nikole i obeležava se od 1769. godine kada je započeta izgradnja crkve. Nakon Drugog svetskog rata obeležavanje slave je ukinuto, a obnovljeno je 2006. godine. Od 2017. godine Grad i Crkvena opština zajednički obeležavaju  ovaj važan datum, kada je prvi put održana i svečana Litija, prenos mošti Svetog Oca Nikole.

Ove godine povodom obeležavanja slave biće organizovan trodnevni program. U utorak, 21. maja u 20 časova u Narodnom pozorištu biće gost je glumac Nenad Jezdić sa predstavom Zvezdara teatara „Knjiga o Milutinu“. Monodrama je rađena prema istoimenom romanu Slobodana Danka Popovića. Naslovni lik kao scenski oživljen junak iz književnosti, Milutin pripoveda svoju sudbinu dobroćudnog, prostodušnog čoveka, seljaka, borca, koji se teško suočava sa tolikim zlom koje se zove – rat. Roman iz 1985. godine predstavlja istoriju Srba od Sarajevskog atentata na princa Ferdinanda, do nekoliko godina posle Drugog svetskog rata kao prava arhiva i hronika stradanja naroda.

Na sam dan slave 22. maj u 9 sati i 30 minuta u Hramu Svetog Oca Nikole biće održana Liturgija, a od 10 časova  svečana Litija ulicama Kikinde koja će ići od crkve, pored Gradske kuće, ulicama Vuka Karadžića, Braće Tatić, Generala Drapšina, Čanadska do kružnog toka, Kralja Petra Prvog pored Narodne biblioteke, Katoličke crkve i nazad do Hrama. Nakon Litije je rezanje slavskog kolača u Hramu Svetog Nikole, a od 13 časova je i rezanje slavskog kolača u Svečanoj sali Gradske kuće i proglašenje pobedničkog slavskog kolača.

U 14 sati na Gradskom trgu biće organizovan i bazar lokalnih proizvođača, a uveče od 20 sati na trgu nastupa Dejan Petrović i Bog Bend. Idućeg dana, u četvrtak, od 19 sati u Narodnom pozorištu je koncert braće Teofilović.

TAKMIČENJE U PRAVLJENJU SLAVSKOG KOLAČA

Podsećamo da se organizuje takmičenje za najbolji slavski kolač, najbolji izgled slavskog kolača i najbolja struktura i ukus slavskog kolača. Prijavljivanje je najkasnije do sutra, 17. maja na brojeve telefona 426-300 i 064/857-40-44. Slavski kolači predavaće se na sam dan slave Grada od 10 do 11 sati u Svečanoj sali Gradske kuće.

 

 

 

Effective-Tips-to-Reduce-the-Risk-of-Skin-Cancer

Opšta bolnica i ove godine priključila se preventivnoj kampanji Euromelanoma dan, koja se održava 20. maja, a deo je evropske kampanje za rano otkrivanje malignih tumora kože. Pored pregleda koji dermatolozi rade, kroz ovu kampanju se promoviše značaj  prevencije, rane dijagnoze i ranog lečenja raka kože, prevenstveno melanoma. Zainteresovani građani mogu do  do 20. maja da se prijave za pregled   putem  veb- www.euromelanoma.org/serbia.  Sve potrebne informacije su upavo na ovom sajtu i svaki građanin će dobiti termin pregleda i ime lekara.

Kampanja Euromelanom je zvanična medijska kampanja Evropskog udruženja za dermatološku onkologiju i Evropske akademije za dermatologiju i venerologiju, a organizuj se se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Usmerena je na podizanje svesti o zaštiti kože od UV zračenja i ranom otkrivanju melanoma i drugih oblika raka kože, a moto ovogodišnje kampanje je “Borba sa rakom kože počinjen u tvojoj glavi”.

Stopa oboljevanja od melanoma je u stalnom porastu, pre svega zbog nekontrolisanog izlaganja UV zračenju u prethodnim decenijama, a pored toga rizik je i izlaganje veštačkim izvorima UV zračenja, odnosno, upotreba solarijuma.