Друштво

dan-sestrinstva-(1)

Dodelom plakete, povelja i pohvalnica najzaslužnijim pojedincima zaposlenim u kikindskim zdravstvenim ustanovama obeležen je 12. maj, Međunarodni dan sestrinstva. Plaketa,kao najviše priznanje za požrtvovan rad, ove godine pripala je Jasmini Jocin, medicinskoj sestri zaposlenoj u trećoj zdravstvenoj ambulanti Doma zdravlja. U januaru puni 40 godina staža i veoma je zahvalna kolegama koji su prepoznali njen posvećen rad.

-Ovu nagradu delim sa svim kolegama jer sam mali deo onoga što čini naš sistem. Počela sam da radim u Opštoj bolnici na Odeljenju hirurgije, nakon čega sam bila u operacionoj sali, u kućnom lečenju i sada sam u ambulanti opšte prakse. Naš poziv je veoma zahtevan i mora da se radi sa puno ljubavi. Važno je biti član tima i dati sve od sebe da pomogneš pacijentima koje lečiš. Teoretska znanja stičemo u školi, a praktična kada počnemo da radimo – rekla je Jasmina Jocin.

Međunarodni dan medicinskih sestara obeležava se u znak sećanja na Florens Najtingejl koja se smatra osnivačem savremenog sestrinstva, podsetila je Nedeljka Butulija, predsednica Udruženja zdravstvenih radnika u Kikindi.

-Značaj ovog datuma važan je za našu struku. Svaka služba prepoznaje najbolje među najboljima koji su požrtvovani i posvećeni u radu i nezi pacijenata i pružanju pomoći njihovim porodicama. Ovo je prilika da se ukaže na to da zdravstveni radnici svoj posao obavljaju profesionalno i bez zadrške. Dan sestrinstva je tu  i da pričamo o tome kako da unpredimo kvalitet rada i da pratimo standard – kazala je Nedeljka Butulija.

Osim medicinskih sestara, tehničara i laboranata obeležavanju Dana medicinskih sestara prisustvovali su lekari i dr Vesna Tomin, direktorica Opšte bolnice, koja je istakla da je rad lekara i medicinskih sestara neraskidiv.

-Rad lekara ne može da se zamisli bez medicinskih sestara i tehničara i mi smo simbioza. U Bolnici imamo  304 medicinskih sestara, tehničara i laboranata i zajedno sa njima lečimo građane,  zajedno se borimo za njihove živote i zdravlje. Posao svih nas nije lak i veoma je odgovoran. U svako doba dana i noći tu smo da pružimo pomoć onome kome je najpotrebnija  – navela je dr Tomin.

Povelje su pripale Jovani Salmi, Nataliji Kovačević, Ljubici Stanarević, Maji Katoni, Zagorki Čokov i Radmili Rodić. Dodeljeno je i 25 zahvalnica.

A.Đ.

Slava-zene-R-Selo-(2)

Izuzetan povod za ponos i slavlje imale su danas članice Udruženja žena „Jedinstvo“ iz Ruskog Sela. Sa prijateljicama iz udruženja iz čitave Vojvodine obeležile su dve decenije rada i svoju slavu, Svetog Vasilija Ostroškog. Druženje je održano u renoviranoj sali Udruženja za koju Ruskoselke kažu da je najlepša u Pokrajini.

– Mnogo humanitarno radimo i imamo izvrsnu saradnju sa Mesnom zajednicom. Ovde imamo etno-sobu, ovde i kuvamo, pečemo, tu nam je druga kuća. Imamo 28 članica, uglavnom mlađih žena – istakla je Nada Turudija, predsednica udruženja, koja je na ovom mestu od osnivanja.

Pored mnogih zahvalnica i pehara dobijenih na različitim manifestacijama, članice su posebno ponosne na titulu „Kraljice ajvara“ koje su dobile pobedom na nacionalnom takmičenju „Izađi mi na teglu“, 2020. godine u Beogradu.

Gosti na proslavi bili su i predstavnici sela i lokalne samouprave.

– Čuvanje tradicije, kulture i običaja svojstveno je ovom udruženju koje je i pokretač događaja u svom mestu uz ogromnu podršku Mesne zajednice. Uvek nas dostojno reprezentuju na manifestacijama, omiljene su u čitavom regionu a danas su sjajni domaćini. Na nas mogu da računaju i znamo da i mi od njih imamo veliku podršku – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

Ulažemo u udruženja u koja vredi ulagati, rekao je predsednik Saveta Mesne zajednice, Dušan Marjanović.

– Ovo udruženje marljivo radi dve decenije, pomažu u očuvanju i održanju našeg sela koje je jedno od lepših na teritoriji Grada. Zaslužuju našu pažnju u svakom smislu. Pored toga što smo im obezbedili salu, pomažemo im i finansijski i ja im čestitam na svemu što postižu za svoje selo i svoj grad – zaključio je Marjanović.

Tradicionalno, predsednice desetak prisutnih udruženja razmenile su poklone i nastavile druženje uz večeru i muziku.

Tehnicka-priznanje-CK-(2)

Povodom obeležavanja 11.maja – Nacionalnog dana dobrovoljnih davalaca krvi, Crveni krst Vojvodine juče je organizovao svečanu dodelu priznanja srednjim školama i fakultetima koji su u protekloj godini dali značajan doprinos u razvoju dobrovoljnog davalaštva krvi na teritoriji Vojvodine.

Svečanost je održana u zgradi Skupštine AP Vojvodine, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova.

Na predlog Crvenog krsta Kikinda, dobitnik priznanja u našem gradu je Tehnička škola. Priznanje je primila direktorka škole, Milanka Halilović.

Slava-hora-(7)

Rezanjem kolača, u velikoj sali Kulturnog centra danas je obeležena slava hora „Attendite!“, Sveti apostol i jevanđelista Marko. Obredu su, pored članova Hora, članova Dečijeg hora „Kikindijanci“, koji su u njemu i učestvovali, prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i njegova zamenica, Dijana Jakšić-Kiurski, kuma slave.

– Velika radost je biti deo obeležavanja krsne slave Hora koji je uspeo da izgradi imidž i prepoznatljivost kada je u pitanju kvalitet horske muzike i da podigne i osvesti značaj horske muzike u našem društvu, da doprinese njenoj afirmaciji. Zahvaljujući dirigentkinji prof. dr Biljani Jeremić i direktoru Marku Markovljevu, uspeli su da organizuju Međunarodni festival horova i u tome vidim njihovu plemenitu misiju, pogotovo jer hor broji sve više mladih koji pokazuju ljubav prema horskoj muzici. Želim im da im misija bude uspešna i da traju, da unapređuju svoj kvalitet jer mislim da imaju potencijala i već su prepoznatljivi u zemlji i u regionu. Sam naziv Hora prenosi poruku koliko nam je u društvu važna kultura i da, međusobno i sa svetom, treba da komuniciramo na najlepši način – kulturom kao važnim segmentom za opstanak nacije i zajednice – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Hor „Attendite!“ postoji šest godina, svoju slavu obeležava od prošle godine, a ovog Markovdana, prvi put proslavi su prisustvovali i članovi Dečijeg hora „Kikindijanci“.

– Moja misija jeste da što više dece naučim da pevaju i ponosna sam jer imamo dosta mladih, a biće ih još više jer svi možemo i treba da pevamo – istakla je dirigentkinja prof. dr Biljana Jeremić i najavila nastupe Hora na međunarodnom takmičenju u Tuzli, kao i, već tradicionalno gostovanje u Crkvi Svete Sofije u Ohridu.

Hor je pokretač mnogih aktivnosti u Kulturnom centru, ukazao je v. d. direktor, Marko Markovljev.

S početkom rada hora postali smo ustanova koja okuplja najveći broj korisnika. Godišnje imamo više od 40 hiljada poseta različitim programima, koncertima, manifestacijama, svemu što organizujemo, a najlepše i najreprezentativnije je ono što rade Hor „Attendite!“ i Dečiji hor „Kikindijanci“ i to je najlepša slika naše ustanove – zaključio je Markovljev.

S. V. O.

slavski-kolaci

Povodom slave Grada letnjeg Svetog Nikole, 22. maja, i ove godine lokalna samouprava organizuje takmičenje za najbolji slavski kolač, najbolji izgled slavskog kolača i najbolju strukturu i ukus slavskog kolača.

Poziv da učestvuju upućen je građanima, udruženjima građana i ostalim zainteresovanim pojedincima. Prijavljivanje je najkasnije do 17. maja na brojeve telefona 426-300 i 064/857-40-44.

Slavski kolači predavaće se na sam dan slave Grada od 10 do 11 sati u Svečanoj sali Gradske kuće.

sara-bruner-(4)

Sara Bruner (60), rođena u San Francisku, u Engleskoj živi 24 godine. Dugo godina radila je kao inženjer, ali i kao diler starog nameštaja, nakon čega je rešila da pauzira poslovni deo života i da se posveti putovanjima. U svom kombiju obilazi Evropu u potrazi za, kako je istakla, malim gradovima punim duha i neistraženih znamenitosti.

-U januaru sam započela putovanje iz Engleske. Najpre sam boravila u Holandiji u Amsterdamu kod prijatelja. Preko Nemačke sam stigla do Austrije gde uglavnom provodim zimske mesece čuvajući kuću bračnom paru koji zimu provodi na Floridi. Put me je naneo u Sloveniju na jezero Bled koje me je oduševilo. Mini odmor napravila sam i u Hrvatskoj na Rabu, te sam kroz Bosnu i Hercegovinu, gde sam videla sve ružno što je rat ostavio za sobom, stigla do Srbije i do Kikinde – saznajemo od Sare Bruner.

Drugog dana njenog boravka u našem gradu, zatekli smo Saru na Gradskom trgu. Divila se arhitekturi i gradskom jezgru.

-Dugogodišnja stabla, ali i zgrade „govore“ o istoriji vašeg grada. Imate i jednu od najlepših ulica na svetu koju sam posetila i sa punim pravom nosi taj epitet. Monumentalne skulpture od terakote prvi put sam videla u Kikindi i žao mi je što nije vreme da posmatram i sove po kojima ste poznati – kaže ova putnica.

Sara napominje da voli da putuje. Kilometre i kilometre prelazi u svom kombiju koji joj služi i kao soba za spavanje. Ličnu higijenu održava u sportskim centrima gde ima tuševa, a tada odradi i trening na bazenima jer je vrsna plivačica.

 

-Putujem polako. Nikuda ne žurim i imam puno vremena. Ono što ću pamtiti iz Kikinde i Srbije su ljudi koji su prijateljski nastrojeni. Iznenađena sam koliko su gostoljubivi i žele da pomognu. Oduševljena sam i ćevapima i burekom. Trudim se da u svakoj zemlji probam lokalnu kuhinju. Sigurno ću ponovo doći u Srbiju jer planiram da vidim Beograd i Novi Sad – otkrila nam je naša sagovornica i istakla da je njen kombi za sve iznenađenje jer je volan sa desne strane.

Zapratila je i naš portal kako bi na putu čula sve novosti iz Kikinde.

Iz Kikinde, plan joj je da otputuje na crnogorsko primorje. Želja joj je da putuje čitavu godinu i to vreme iskoristiće da osmisli plan šta će dalje da radi u životu.

A.Đ.

 

 

 

 

vaskrss-(4)

Pravoslavni vernici proslavljaju  Vaskrs, najradosniji hrišćanski praznik. U crkvi svetog Oca Nikole služena je Vaskršnja liturgija uz čitanje tradicionalne praznične poslanice patrijarha i arhijereja Srpske pravoslavne crkve.

Pored velikog broja vernika, bogoslusuženju su  prisustvovali predstavnici grada na čelu da gradonačelnikom Nikolom Lukačem.

Liturgiji je prisustvovao i narodni poslanik i šef poslaničke grupe SNS Milenko Jovanov.

Vaskrs je čestitao i jerej Miroslav Bubalo.

-Hristos Vaskrse, ovim najradosnijim hrišćanskim pozdravom, želim da čestitam našim sugrađanima praznik koji slavi pobedu nad smrću, slavi rađanje nove nade, a ta nada se zove vaskrsenje. Svi se radujemo Vaskrsu koji u svima nama rađa nadu– rekao je Bubalo.

Gradonačelnik Lukač Kikinđanima je poželeo  da u radosti i veselju, u krugu porodice proslave najveći hrišćanski praznik.

-Slaveći Isusovo vaskrsenje slavimo pobedu života nad smrću. Sve moje sugrađane neka Hristenju blagoslovi i da se i u naredno periodu izborimo sa svim izazovima. Simboli Vaskrsa daće nam novu energiju da prebrodimo sve nedaće u budućnosti. Neka ljubav prema bližnjima pobedi sve – istakao je Nikola Lukač.

Ispred crkve članovi Pozorišta „Lane“ i Kancelarije za mlade delili su farbana jaja. Članice udruženje žena za ovu priliku ofarbale su jaja koja su deljena građanima po izlasku iz crkve.

A.Đ.

 

maraton-ahondroplazija-(2)

Za članove Udruženja „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ sa sedištem u Kikindi juče održan Beogradski maraton bio je prilika da prošetaju stazom Trke zadovoljstva, postanu još vidljiviji i skrenu pažnju na svoje aktivnosti.

– Iskoristili smo priliku da se družimo i ujedno širimo svest o našoj retkoj bolesti. Jedan tata iz Udruženja, Dragan Tirkajlo, istrčao je polumaraton,  predstavljajući nas i svu našu decu. Njegova snaga, istrajnost i inicijativa su svima nama inspiracija, dokaz da ćemo stići do cilja, ma koliko put bio težak – kaže Slađana Terzin, predsednica Udruženja.

Podrška Udruženju stigla je i od drugara iz razreda Alekse Stojanovića, dečaka iz Svrljiga. Na kraju trke, najmlađim učesnicima Trke zadovoljstva Udruženje je obezbedilo medalje, kako bi se sećali ovog posebnog dana.

– Inspirisali su nas da se dodatno borimo da sva deca dobiju terapiju o trošku države. To je naš cilj – ističe Slađana.

Najvažniji faktor je vreme, podsećaju u Udruženju jer su sva deca sa ovom dijagnozom u Srbiji odavno indikovana za primenu terapije koja se vezuje za specifičan uzrast. Ahondroplazija je retka bolest, čija je dijagnoza najčešće povezana sa disproporcionalnim niskim rastom. Zato je cilj da inovativna terapija kojom se pomaže rast i otklanjaju mnoge komplikacije bolesti bude dostupna svoj deci. Cena terapije je 270 hiljada evra godišnje po detetu i potrebna je do završetka razvoja. Trenutno ima sedmoro dece koja još nisu zakasnila za terapiju, a među njima je i naša sugrađanka, četvorogodišnja Staša Terzin.

garavice

Dokumentarni film „Garavice” autora Dragana Radovića, koji se bavi stradanjem Srba u Drugom svetskom ratu, na prostoru Bihaćke Krajine prikazan je večeras u kikindskom Narodnom pozorištu.

Film, čije prikazivanje je organizovao Grad Kikinda, u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom zasnovan je na više od tri hiljade dokumenata, sudskih presuda, saslušanja, zapisnika i izveštaja, kao i iskazima 27 preživelih svedoka. Objašnjava i posledice koje su usledile nakon likvidacija na Garavicama i drugim masovnim stratištima u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu.

Vladimir Bursać iz Zrenjanina, koji je napisao više tekstova i naučnih radova o stradanju Srba u široj okolini Bihaća, kaže da je film „Garavice” projekat Fondacije „Zaboravljeni koreni” i da je rađen više od dve godine.

– Autor filma i osnivač Fondacije, Dragan Radović, živi u Istočnom Sarajevu i prešao je desetine hiljada kilometara da bi snimio ovaj film.  Zabeležio je svedočenja 27 živih svedoka koji su kao deca doživeli te strašne zločine, od kojih 15 govori u filmu. Istraživao je u istorijskim arhivima dokumenta, digitalizovano je 2000 strana dokumenata koji će biti objavljeni u tri zbornika- rekao je Bursać.

Film je premijerno prikazan 23. oktobra prošle godine u Banjaluci. Do sada ga je videla publika u 22 grada u Republici Srpskoj, a ovo je 14-ti grad u Srbiji gde se prikazuje. „Garavice” je imala priliku da vidi i publika u Roterdamu.

– Brojna su stradanja srpskog naroda u Drugom svetskom ratu, ali postoje stratišta o kojima se malo zna ili nikako ne zna- istakla je Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika .- Upravo večeras ovaj film svedoči jednu takvu, bolnu istinu. Sama ideja autora je želja da se očuva svedočanstvo o stradanjima, da se pronosi glas i istina o njima o i da se sećajući se toga sa dubokim pijetetom prema žrtvama, pomolimo da se tako nešto nikada ne ponovi. Posebno je bolno čuti svedonjema preživelih, kažu da ih ima 27-oro,  od kojih je 15 u filmu. Neka je večni pomen žrtvama- poručila je Jakšić Kiurski.

Film je preveden i titlovan na više evropskih jezika, tako da može da ima i međunarodni život. Ulazak na filmsku projekciju bio je besplatan.

ets-psihologija-(1)

Učenički parlament Ekonomsko-trgovinske škole organizovao je psihološku radionicu je „Kako živeti bolje i srećnije uz pomoć psihologije“, a povodom Dana psihologije.

Radionicu je osmislila i vodila psihološkinja i psihoterapeutkinja Tatjana Tanović, osnivač Centra za podršku porodici, lični razvoj i humano društvo “Poveži se”. Ova organizacija osnovana je 2017. godine, a njeni osnovni ciljevi su promocija značaja mentalnog zdravlja, njegova zaštita i unapređenje, jačanje kapaciteta roditeljstva i porodice, adekvatna briga o deci i negovanje humanih vrednosti u društvu.

Cilj radionice je da omogući i pruži uvide u to koje osobine ličnosti i koje veštine treba razvijati da bismo živeli dobar i srećan život. Naglasak je na zdravom konceptu sreće, za razliku od koncepta sreće koji se u savremenom društvu sve više afirmiše. Ovakav koncept ističe da sreća zavisi isključivo od pojedinca, a zanemaruje one životne okolnosti na koje pojedinac ne može da utiče. Ovakav pristup je veoma štetan i dovodi do osećanja neuspeha, loše slike o sebi, pada samopouzdanja i to naročito kod onih osoba koje već imaju psihološke poteškoće. Sve to dovodi do fenomena poput egocentrizma i individualizma koji se sve više razvijaju, a izostaju neophodna međusobna saradnja i humani odnosi u društvu.

Potrebno je što više ovakvih radionica kako bi se podigla svest o važnosti metalnog zdravlja, zakljuak je nakon  predavanja. Naredna radionica planirana je 7. maja kada se obeležava “Nedelje sećanja i zajedništva u školama”.