Култура

Idjos premijera (3)

„Kulturno veče – Iđoš 2024“ naziv je programa koji će, prvi put, u nedelju, 30. juna, održati članovi Kulturno-prosvetnog društva “Milivoj Omorac”.

– Spojićemo sve muzičke sekcije – nastupiće mlađa i starija folklorna grupa, hor, solisti instrumentalisti i pevači, kao i pesnici. Prikazaćemo sve što smo radili i naučili od kada je, prošle godine, obnovljen rad Društva – rekla je Nikolina Jocin, predsednica Društva.

Kulturno veče u Domu kulture u Iđošu počeće u 19 sati, a ulaznica je dobrovoljni prilog za rad i opremu KPD “Milivoj Omorac”.

S. V. O.

kreca

Izložba slika velikih formata sugrađanina Vladimira Sedljaka Krece biće otvorena u petak u 20 časova u Zmaj Jovinoj ulici broj 71.

Biće izloženo desetak slika prepoznatljivog ekspresionističkog stila i sve su rađene tehnikom ulja na platnu.

Posle otvaranja izložbe, biće održan koncert Krle i Kreca (ex Le Šanades). Ovaj svojevremeno veoma popularan kikindski bend osnovan je 1994. godine. Kako je zabeleženo u knjizi Vladislava Vujina „Mali krug- istorija kikindskog rokenrola”, grupa je pored Kikinde, svirala po većim gradovima u Srbiji i u beogradskom SKC-u. Mnoge pesme su stigle i na brojne radio stanice širom Srbije i Republike Srpske, a njihov video spot za pesmu „Evo me dole” emitovan je na beogradskim i novosadskim televizijama.

Iz knjige „Mali krug-istorija kikindskog rokenrola” istoričara Vladislava Vujina

„Le Šanades” su ušli u finale Zaječarske gitarijade 1995. i osvojili četvrto mesto, a svirali su i u Banjaluci na velikom koncertu u hali Borik povodom potpisivanja Dejtonskog sporazuma i Pariskog mira- navedeno je, između ostalog, u pomenutoj knjizi istoričara Vladislava Vujina.

 

Dan-Rase-Popova-(1)

U slavu još jednog značajnog Mokrinčanina, velikog književnika i novinara, prijatelja dece, Raše Popova, na njegov rođendan ove godine je održan sedmi „Dan Raše Popova“.

– Počeli smo 2018. godine kao lokalna priredba koja je sada već izrasla u značajnu manifestaciju. Izašao je i treći zbornik pesama koji, od prošle godine objavljujemo svake godine. Mislim da je ovo postala važna manifestacija za decu na mapi Srbije i trudićemo se da još više podignemo njen nivo – rekao je Živko Ugrenović, predsednik Udruženja građana „Raša Popov, organizatora manifestacije.

U prilog tome govori i podatak da je ove godine na pesnički konkurs za decu „Rašin šešir“ stiglo čak 550 radova iz Srbije i zemalja regiona, što je najviše do sada. O laureatima su odlučivali pisci Tode Nikoletić i Slobodan Stanišić, a stručni član bio je Milivoj Bajšanski, student-doktorand na novosadskom Filozofskom fakultetu, na odseku za srpsku književnost i jezik.

– Pesme osnovaca su stizale iz svih krajeva sveta, čak iz Austrije, Norveške i Danske, i to je pokazatelj da ovaj pesnički konkurs može da dobije epitet međunarodni. Iako je tema „Ne diraj mi snove“, dosta zatvorenog oblika, deca su pisala pesme u kojima se tematizuje njihova želja o tome šta žele da budu, i imamo pesme o ljubavi i smrti u njihovim snovima, što pokazuje da želje, na prelasku iz detinjstva u adolescenciju i odraslo doba, postaju neostvarene. Nekima se, ipak, one i ostvare – rekao je Bajšanski.

Pre centralne priredbe, danas je, u galeriji Doma kulture otvorena izložba karikatura Mirka Vukovića iz Republike Srpske, „Pisac crta pisce“, i održana je tribina na temu „Jezik svetlosti – jezik ljudi“. Najboljim mladim pesnicima dodeljena su čak 22 priznanja. Po šest nagrada opredeljeno je u kategorijama mlađih i starijih osnovaca, i dodeljeno je deset pohvala. Prvu nagradu među starijim osnovcima dobio je Luka Vasković iz Beograda, a među mlađima, najbolja je bila Petra Žumonja iz Hrvatske. Od učesnika iz Mokrina, najbolja je bila Jana Jurić, koja je zaslužila pohvalu.

Ovogodišnji laureat Nagrade Raša Popov za izuzetan doprinos u stvaralaštvu za decu je kompozitor i muzički producent Jovan Joca Adamov, prijatelj Raše Popova.

– Bio sam dugogodišnji i veliki prijatelj sa Rašom, izuzetnim, skromnim, izuzetno obrazovnim čovekom, čarobnjakom reči – rekao je Adamov. – Raša je bio institucija i bila bi mi velika čast da sam od njega primio nagradu. Često je bio gost i u čuvenim serijalima „Muzički tobogan“ i „Fazoni i fore“ u kojem je glumio čarobnjaka, i bio je nezamenljiv. Imao je izuzetan narativ i široko obrazovanje, mogli ste ga slušati danima. Jedan takav Raša danas nam jako fali. Dao je nemerljivi doprinos literaturi za decu.

„Dan Raše Popova“ podržali su Mesna zajednica, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama,Telekom Srbija i Grad koji su, na završnoj večeri, predstavljali gradonačelnik Nikola Lukač, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan i resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski.

– Ovo je lepa prilika da se podsetimo lika i dela velikog i legendarnog Raše Popova, jednog od najpoznatijih Mokrinčana uz Miku Antića, kojima se Mokrin na pravi način odužuje – rekao je Mladen Bogdan. – Važno je i za Mokrin i za Grad Kikindu da se uvek sećamo naših velikana i zato smo podržali Mesnu zajednicu i Udruženje koje organizuje manifestaciju. Želimo da ona, svake godine, bude sve bolja i bogatija.

Završna priredba u punoj sali Doma kulture okupila je veliki broj učesnika: pesnika, muzičara, članova KUD “Mokrin”, dece iz vrtića „Neven“ i osnovnih škola „Vasa Stajić“, „Ivo Lola Ribar“ i „Vuk Karadžić“.

Iz Udruženja „Raša Popov“ već rade na tome da se događaj podigne na viši nivo i za septembar najavljuju naučni skup o ovom velikom stvaraocu koji će se realizovati u saradnji sa Maticom srpskom i na kojem će učestvovati profesori univerziteta i istraživači sa Instituta za književnost i umetnost.

Raša Popov, novinar, književnik, publicista i glumac, autor je više desetina knjiga za decu i odrasle. Rođen je u Mokrinu, 26. juna 1933. godine, a preminuo je u Beogradu 2017. godine. Od 2018, njegovi Mokrinčani sećaju ga se slaveći njegovo delo u programima namenjenim najmlađima, za koje je Raša najviše i s puno ljubavi, stvarao.

S. V. O.

302191837-132309459523543-55708077486734178-n

Manifestacija „Dan Raše Popova“, sedma po redu, organizuje se danas u Mokrnu. Dan rođenja Radivoja Raše Popova književnika, publiciste, glumca i dugogodišnjeg televizijskog novinara odabran je za podsećanje na njegova dela.

U čast velikana ustanovljena je i nagrada „Raša Popov” za izuzetan doprinos stvaralaštvu za decu koja će ove godine pripasti Jovanu Joci Adamovu, dečijem kompozitoru. Dosadašnji dobitnici nagrade „Raša Popov“ su Ljubivoje Ršumović, Pero Zubac, Minja Subota, Branko Kockica i Slobodan Stanišić. Svi oni su dugo godina sarađivali sa Rašom Popovim koji je ostavio neizbrisiv trag u odrastanju i obrazovanju mnogih generacija.

Dodeliće se i nagrade autorima najboljih pesama šestog pesničkog konkursa „Ne diraj mi snove“. U konkurenciji rekordnih 550 pesama koji su pristigli iz  naše zemlje, Crne Gore, Republike Srpske, Hrvatske, Austrije, nije bilo lako odabrati pobedničke radove.

 

 

Manifestaciju prati i tribina koja ove godine ima naziv „Jezik svetlosti – jezik ljudi: Raša Popov kroz oči pesnika“. Skup je inspirisan citatom Raše Popova koji je bio posebno posvećen deci. Ovom prilikom biće predstavljen je i štampani zbornik manifestacije „Pod Rašinim šeširom“, a tokom centralne manifestacije nastupiće dečiji pisci, osnovci i predškolci.

A.Đ.

gusle-solisti-i-orkestar-(3)

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“, po tradiciji, pred početak leta organizuje koncerte svih izvođačkih grupa. Nakon što su se publici pre dva dana predstavili dečiji folklorni ansambli, u svečanoj sali Narodnog muzeja su večeras nastupili narodni orkestar, mlađe ženske pevačke grupe i solisti.

-Cilj nam je da promovišemo mlađe pevače i svirače, a okupljena publika, uveren sam, neće primetiti razliku između iskusnijih i starijih članova orkestra i pevačke grupe i onih mlađih koji su veoma motivisani da pokažu šta znaju. Imamo i članove orkestra koji na probe dolaze iz Zrenjanina na preporuku svog profesora. Ponosan sam na činjenicu što „Gusle“ same, od svojih članova, stvaraju od dece, vrhunske mlade pevače i svirače. To publika zna i naša lokalna zajednica to prepoznaje. Sve što „Gusle“ rade jeste kulturni brend grada – istakao je direktor Zoran Petrović i podsetio da ovo društvo naredne godine započinje 150. koncertnu sezonu.

Koncertu je prisustvovao i predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

 

-„Gusle“ su značajne kako za Kikindu, tako i za čitavu zemlju. Najstarije su kulturno društvo Srba i lokalna samouprava svesrdno podržava njihov rad. Trudićemo se da, u narednom periodu, još više promovišemo njihov rad. Gde god da nastupaju vrate se najvišim priznanjima i uvek promovišu Kikindu i Srbiju. Biti dete „Gusala“ je poseban status i ne samo ovog leta, nego i naredne godine sve će biti u znaku značajnog jubileja, veka i po postojanja i rada – rekao je Mladen Bogdan.

Izvođački igrački ansambl i deo Velikog narodnog orkestra priprema za skorašnje učešće na Međunarodnom festivalu u Slovačkoj. Sledi i kamp folklora za mlađe izvođače između 10 i 14 godina na moru, nakon čega od 15. do 21. jula „Gusle“ organizuju etno kamp i FENOK. Tokom pet večeri biće organizovano šest koncerata.

A.Đ.

 

 

 

 

mika-antic-memorijal-(3)

Varoški trg u Mokrinu bio je u znaku Miroslava Mike Antića. Dan ovog značajnog Mokrinčana obeležava se svake godine 24. juna na datum kada je preminuo. Omaž velikom pesniku, novinaru, slikaru i filmskom reditelju ove godine obeležen je 39. put pod sloganom „Knjiga, izdajstvo, lirike, zapisi sa putovanja“.Memorijal je  okupio glumce, pisce, muzičare, poštovaoce njegovog dela, sve one koji čuvaju sećanje na jednog od najpoznatijih srpskih pesnika, slikara, novinara i boema. U improvizovanoj kafani na Mikine zapise podsetili su Branka Pujić, Dragan Jovanović,Ratomir Rale Damjanović, Miodrag Petrović, Neđica Mijajlović, Arsen Čarkić, Boro Vojinović.

-Poezija je u velikoj meri uticala na moje odrastanje i formiranje moje ličnosti. Odrastala sam uz pesme Mike Antića i drago mi je što sam u prilici da govorim njegovu poeziju u njegovom Mokrinu. Njegove reči su snažne i dopiru do srca, duboko su filozofske i govore o malim stvarima koje život znače, a odrasli su ih zaboravili jureći za karijerama, novcem, prestižom. Dokle god govorimo njegovu poeziju, Mika je među nama – poručila je Branka Pujić.

Prvi put u Mokrinu, na Memorijalu, Branka Pujić, kaže da tek sada shvata Miroslava Antića.

-Lepo je jer iz gradske vreve i gungule dođeš u miru. Sve teče, nikuda se ne žuri. Shvatam da je Mika imao gde da nauči o životu, jer ovo je život, a sve ono kada si iza ili ispred vremena definitivno je pogrešno. „Opomena“, „Poruka“, „Nepovratna“, sve pesme su predivne i sve ih volim – dodala je naša sagovornica.

Ratomir Rale Damjanović, novinar i pisac, kaže da je Mokrin mesto čarobnjaka među kojima je Mika Antić najveći.

-U svojoj biografiji napisao je kako prepušta drugima da pišu njegovu biografiju, tako da Memorijal, ali i svi mi pišemo njegovu biografiju i deo smo njegovog pustolovnog pesništva, donkihotskog pohoda. Knjiga „Garavi sokak“ predstavlja ga bosonogog sa dečijom dušom i u njoj se raspravlja o pravdi, hlebu, gladovanju, ljubavi, poštovanja. Dobro sam znao Miku Antića. Upoznali smo se 1967. godine u njegovom ateljeu na tvrđavi i tada mi je recitovao pesmu „Balada“ koju je tek napisao. Besmrtnici poput njega stalno dopunjavaju svoju biografiju – smatra Damjanović.

 

Memorijalu su prisustvovali i gradonačelnik Nikola Lukač, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski i  Valentina Mickovski, članica Gradskog veća.

-Značaj Mike Antića nemerljiv je za čitav region. Mokrin je za vreme njegovog Memorijala centar kulture u Srbiji. Ovaj, ali i druge značajne kulturne manifestacije pomoći će nam da ostvarimo naš cilj, da Kikinda bude prestonica kulture 2027. godine – naveo je Nikola Lukač.

Predsednik Saveta Mesne zajednice Mokrin, koja je i organizator Goran Ristić podsetio je da je Nedelja kulture u Mokrinu priređeno više kulturnih događaja.

-Miroslav Antić svake godine u nama, Mokrinačnima, probudi emocije i želju da iz godine u godinu obeležavamo ovaj dan – precizirao je Ristić.

Na bini je bio i tamburaški orkestar „Mokasi“ jer muzika i kafana bili su deo života Miroslava Antića. Memorijal su podržali MZ Mokrin, lokalna samouprava, Ministarstvo kulture i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine-nacionalne zajednice.

 

A.Đ.

 

 

 

 

 

 

 

Gusle-zavrsni-deciji-(5)

Završni koncert Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ na kojem članovi dečijih sekcija prikazuju sve što su naučili u toku školske godine, održan je danas u Narodnom pozorištu.

– Za nas je ovo velika svečanost. Učestvuje šest grupa škole folklora, deca iz našeg Horića „Cvrčak“ i pevačih grupa, a tu su nam i gosti, njihovi vršnjaci iz kulturno-umetničkih društava iz Bašaida, Novog Sada i Sremskih Karlovaca, sa kojima već imamo saradnju, kao i iz Plesnog studija „Step Up“ – rekla je umetnički rukovodilac Magdalena Popov.

Pored igara iz Banata, mladi folklorci prikazali su i igre iz Šumadije, Crnorečja i Krajišta. Na sceni su se smenjivali izvođači različitih uzrasta, ali sa istim entuzijazmom i radošću. U „Guslama“ kažu da su posebno ponosni na konstantno veliku zainteresovanost dece za sekcije Društva.

– Broj članova se ne smanjuje, a u dečijim sekcijama uvek ih je oko 300 – kaže Magdalena Popov. – Uzrasta su od tri do 15 godina, kada prelaze u izvođački ansambl i stalno nam dolaze novi članovi. Najvažnije i najlepše je to što mi njih školujemo, oni su naš kadar za budućnost.

Na večerašnjem koncertu prvi nastup imali su mnogi, a među njima i najtalentovaniji i najzainteresovaniji sa Malog maturantskog plesa koji su se tek nedavno pridružili i večeras su prvi put obukli nošnje u igrama iz Banata.

S. V. O.

arheologija-mokrin

Ovde je 1962. godine pronađeno 699 srebrnjaka. Sada je u jednom rovu otkriven i ljudski skelet

Kako na terenu izgledaju arheološka iskopavanja, zainteresovani sugrađani mogli su da saznaju tokom Evropskih dana arheologije, kada je Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture iz Subotice organizovao obilazak lokaliteta četiri kilometra udaljenog od Mokrina. 1962. godine ovde je pronađeno 699 srebrnih novčića koji datiraju iz perioda 12-13. vek. Njihovo otkriće je bilo slučajno. Ovoga puta, pod budnim okom stručnjaka iz pomenutog Zavoda, iskopavanja su počela pre dva meseca.

– Zaštitna iskopavanja na Lokalitetu 108 u Mokrinu počela su u aprilu i trajala sve do sad. To je višeslojni lokalitet, ali u ovom trenutku smo istraživali deo srednjovekovnog naselja iz perioda od 11 do 13 veka- saznajemo od rukovodioca iskopavanja, arheološkinje Nede Mirković Marić.

. Na prostoru koji je bio predmet istraživanja, na hektar površine nalazilo se naselje iz tog perioda. Našim radovima smo otkrili kako je izgledao taj prostor, kako su ga organizovali davni stanovnici Mokrina. Otkrili smo sistem rovova, delove naselja sa drenažnim kanalima, kućama koje su bile četvorougaone, uz kuće su išle ostave/trapovi gde su se skladištile potrepštine. U jednom rovu je otkriven i ljudski skelet. Rezultati istraživanja su dobri, velika količina nalaza je prikupljena, kao i upotrebnih predmeta svakodnevnog života drevnih Mokrinčana. Predstoji obrada dokumentacije i nalaza i buduća publikacija- objašnjava naša sagovornica.

Lokalitet na potezu Vodoplav livade do sada nije iskopavan. NIS je planirao da izgradi bušotinu i obratili su se nadležnima za uslove i mere zaštite, čime su i započela terenska istraživanja srednjovekovnog naselja.

Radoznali posetioci ovog arheološkog lokaliteta imali su jedinstvenu priliku da zavire u misteriozan svet prohujalih vremena i odgovore na mnoga pitanja potraže u razgovoru sa arheolozima.

Inače, Evropski dani arheologije obeležavaju se od 14. do 16. juna sa ciljem promovisanja arheološkog nasleđa, podizanja svesti o značaju njegovog očuvanja, ali i približavanja arheologije široj javnosti.

J. C.

Imre-Sabo-(4)

Jedan od najboljih i najpoznatijih fotografa u ovom delu sveta, rođeni Mokrinčanin, po opusu kosmopolita i humanista, od večeras, posle 35 godina, ponovo izlaže u Kikindi.

Izložba nosi naziv „Čarobnjak iz Oza“ po njegovoj fotografiji na kojoj, ispod velike reklame za istoimenu predstavu, stoje ljudi u redu za hleb. Ipak, centralna fotografija postavke je ona koja mu je, kaže, napravila ime. Zove se „Kuća na prodaju“ i, osim što ga je proslavila, uredništvu „Ilustrovane politike“ koja ju je objavila, napravila je dosta problema. Na slici, nastaloj 1981. godine na Kosovu Polju, starija žena Miluška sedi na stolici ispod drveta i ljušti krompir. Iznad nje je okačen natpis „Kuća na prodaju“.

Iako je tada imao samo 25 godina i bio student Filološkog fakulteta, već je imao zavidan fotografski staž. Pored toga što je fotografisao Mokrinčane za dokumenta, kao srednjoškolac je priredio i svoju prvu samostalnu izložbu u Gimnaziji.

– Bila je to izložba „Ja sam vrata, ko kroz mene prođe, spasiće se“, a slike su bile prizori ispred mokrinske crkve. Hteli su da me izbace iz Gimnazije jer su ocenili da „unosim religiju u naše socijalističko društvo“ – priča Sabo.

Na izložbi je postavljeno 45 zaustavljenih trenutaka koje simbolizuju vreme, društvene prilike, ali, pre svega, od sećanja čuvaju ljude koji su se sa njima nosili.

– Ovo nije moja retrospektiva, mada bi mogla to da bude – objašnjava Sabo. – Ovde ima i fotografija iz ranih sedamdesetih, kada nisam znao da ću postati profesionalac. Onda je došao život i nije me ostavljao na miru.

Iako nije zamišljena kao hronologija događaja, postavka sadrži mnogo prizora koji simbolično i sasvim konkretno oslikavaju važne istorijske trenutke i promene, između ostalih i govor Slobodana Miloševića na Kosovu Polju 1987. godine.

Sabo izlaže od 1974. godine, učestvovao je na nekoliko stotina izložbi u zemlji i inostranstvu, njegove fotografije objavljivane su u najprestižnijim domaćim i stranim časopisima. Fotografijom se profesionalno bavi od 1980. i član je ULUPUDS od 1985. godine. Primenjena fotografija preokupacija mu je poslednje tri decenije.

– I dalje fotografišem sve, ne idem nikud bez fotoaparata ili, sada i bez mobilnog telefona. Moja Instagram stranica sadrži samo fotografije nastale mobilnim telefonom, to je koncept. Inače, kad nemam fotoaparat, neku vrstu, kod sebe, osećam se kao da sam izašao go, da to svi vide, i da će tada sve da se dogodi, a ja to neću moći da slikam – priznaje Sabo.

Mladim fotografima kroz smeh preporučuje „red, rad i disciplinu“.

– Moj savet je da mnogo rade. Danas je to mnogo jednostavnije jer se ne troše filmovi. Ja sam vežbao ispred ogledala sa fotoaparatom bez filma i okidao sam onoliko puta dok nisam uspevao da držim aparat sasvim mirno. U jednom periodu sam imao takvu hiperprodukciju, da su me pitali da li mi se i otac zove Imre Sabo, jer nisu verovali da to jedan čovek može da postigne.

Ova umetnička strast ogleda se na svakoj fotografiji, a izbor od 81 slike napravljen je za knjigu „Imre Sabo – život kroz objektiv“ koji je izdala Narodna biblioteka „Jovan Popović“ uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisae i odnose sa verskim zajednicama. Biblioteka je i organizator izložbe koja će u prizemlju Muzeja, u starijoj galeriji, jer je to autor želeo, biti otvorena do 3. jula. Na otvaranju je i dogovoreno da se prava retrospektiva njegovih fotografija u Muzeju napravi za dve godine.

S. V. O.