Култура

SA-IZVODJENJA-U-KURIJI-(1)

Ponovo je sinoć bilo prepuno dvorište Kurije. Glumci pozorišta „Slavija“ su u okviru „Kikindskog leta” izveli predstavu „Ljubav na seoski način“.

Iako naslovom podseća na istoimenu TV seriju snimljenu pre više od pola veka, ovaj pozorišni komad, po tekstu i u režiji Radeta Vukotića, donosi mnogo savremenije seoske zgode i nezgode. Večna tema bračne preljube osnovni je motiv ovog vodvilja. Glumci Saša Pantić, Nemanja Janičić, Mira Đurđević, Slavica Ljujić, Danica Todorović i Miljan Prljeta su duhovitim replikama dovodili publiku u situaciju da se na momente zaceni od smeha.

Naravno, ova „pučka zabava“, kako su je samoironično nazvali sami glumci, nije ni imala ambiciju da prikaže svu raskoš pozorišne umetnosti, nego da zabavi, što je u velikoj meri i uspela. Radnja je naizgled banalna, a zasnovana je na činjenici da meštanih Ilija saznaje da ga supruga Brana vara sa seoskim veterinarom, pa odlučuje da joj se osveti i da i on „pribavi“ ljubavnicu. Ispostavlja se kasnije da je ta ljubavnica prešla ne samo u tabor Ilije, nego igra i, fudbalski rečeno, na dvojnu registraciju, pa poznaje i „kvalifikacije“ veterinara, a u igru se uključuju i zakoniti muž ljubavnice, kao i pohotna medicinska sestra koja još dodatno komplikuje ionako holivudski zamršene ljubavne odnose.

Vrcav, ali ne i prizeman humor, dozirana, poneka benigna psovka, ali bez vulgarnosti, i gegovi, ali ne po svaku cenu, sve su to odlike ovog komada. Čini se da je seoski ambijent samo okvir u koji je smeštena radnja, a ova „Ljubav na seoski način“ scenaristički i glumački u velikoj meri prevazilazi većinu serija i filmova na sličnu temu, jer ne igra na „prvu loptu“ i jeftin humor, već naprotiv, uverljivost postiže višeslojnošću i teksta i glume.

Sve u svemu, dovoljno da publika u dvorišu Kurije pozitivno odreaguje na dešavanja na sceni, o čemu svedoče i utisci glumice Danice Todorović, koja tumači lik Brane, jedne od akterki ovog (van)bračnog četvorougla:

– Ovo je jedan veoma zanimljiv vodvilj i publika jako lepo reaguje. Dobra je ekipa i uvek se radujem kad igram ovu predstavu. Mi na sceni smo uživali, a vidim i da je publika zadovoljna. U Kikindi sam, inače, drugi put u životu i bliža je nego što sam očekivala(smeh).

U pitanju je, dakle, bio sadržaj više iz kategorije zabave, nego umetnosti, uz pregršt duhovitih replika, ali bez manirizama i opštih mesta. Glumci su te večeri pokazali da je i za zabavu potrebno poznavanje glumačke veštine, i oni su je i demonstrirali, uprkos tome što je u pitanju vodvilj, koji se inače igra „s pola gasa“.

Pomenutu posvećenost i glumačku veštinu pokazao je i akter predstave Nemanja Janičić, koji je tumačio Miloja. Naime, ključevi za razrešenje cele ujdurme oko ovog „bračnog sagrešenija“ nalaze se upravo kod pomenutog Miloja, „igrača s klupe“ koji ulazi pri kraju, kad su svi akteri ljubavnih afera već potrošili sve alibije i međusobno se raskrinkali i diskreditovali. On znalačkim glumačkim sredstvima povezuje relacije i konce ovog zamršenog ljubavnog klupka. A njegov glumački domet je tim veći, kad znamo da je u pitanju takozvana „uskočka“ uloga:

– Moje učešće u ovoj predstavi je specifično, zato što su kolege napravile predstavu, pa dva-tri glumca nisu mogla da prihvate angažman, i onda su pozvali mene, pa smo završili predstavu takoreći za pet dana – sumira Janičić.

Famoznog veterinara, seoskog Kazanovu, oko kojeg se i otimaju žene i na kojem je i baziran zaplet vrlo izražajno je doneo popularni glumac Miljan Prljeta, koji je još jednom ponovio da je vrlo naklonjen Banatu, ali nažalost zbog obaveza nije odavno bio u našim krajevima:

– Generalno, volim Vojvodinu, a Kikindu obožavam. Nisam skoro igrao u vašem gradu, ali mi ovo nije prvi put da igram. Doduše, u ovom dvorištu Kurije mi jeste prvi put i ovo je zaista fantastičan prostor. Mi smo dali sve od sebe, jer je ovo pre svega jedna lepa pitka komedija i ja sam uvek uzbuđen kad igram ovakve predstave, a Kikinđani su nas zaista vrlo lepo prihvatili.

N. Savić

 

Sasava-bajka-(4)

Posle „Zbrke u šumi“, nove predstave izvedene prošle nedelje, u Dečijem pozorištu „Lane“ u toku su poslednje pripreme za još jednu premijeru. Sutra, u nedelju, 25. avgusta, biće izvedena „Šašava bajka“, predstava koja je obnovljena posle šest godina i koja od sada u ansamblu ima tri nova glumca: Martu Katai, Aleksandra Krulja i Tamaru Tanackov. Iz stare postave u podeli su Milan Vujić i Aleksandar Maletin.

– Predstava je zanimljiva i lepa, dijalozi su fenomenalni i veoma je interesantno bilo raditi na njoj. „Ljubav pobeđuje“, to je naša i poruka predstave- kaže Tamara Tanackov.

Tamara je glumica sa dugogodišnjim stažom, u predstavama igra od samih početaka, iz vremena „Art teatra“. Kako već godinama živi u inostranstvu, prilikom svakog boravka u Kikindi iskoristi priliku da se vrati u svoje pozorište i na scenu.

U „Šašavoj bajci“ dodeljena joj je uloga veštice Vece Štrece. Ostali likovi su: Miš sa dvora, Sofronije koji peva, Bela Rada i vampir Toza Mimoza. Komad je, pre osam godina, režirao Dragan Ostojić, po tekstu Tode Nikoletića. Autor songova je Svetlana Ceca Milić.

„Lane“ trenutno ima čak 30 aktivnih predstava.

– Plan je da „oživimo“ i one koje se, zbog potrebe zamene glumaca, ne igraju – kaže direktor Aleksandar Maletin.- Nijedna predstava nije skinuta sa repertoara i kada pronađemo zamene, imaćemo čak 46 predstava i deset novogodišnjih. U proširenom sastavu glumački ansambl broji desetak odraslih glumaca i decu iz Školice glume.

Za svoju dečiju publiku, ovog leta igrali su u svojoj sali, na sceni u dvorištu, na Gradskom trgu i u dvorištu Kurije. Školica glume ne radi do polovine septembra, kada će ponovo početi da okuplja polaznike ponedeljkom, sredom i petkom, od 19 sati. Sa njima je već odigrana premijera, a u planu je još jedna predstava, precizira Maletin.

S. V. O.

347745-miljan-prljeta
„Kikindsko leto” donosi nam u subotu 24. avgusta još jednu predstavu. Reč je o lakoj komediji „Ljubav na seoski način” koju će izvesti glumci pozorišta „Slavija”, po tekstu i u režiji Radeta Vukotića.
Radi se o komadu iz takozvanog „bulevarskog” miljea. U glumačkoj podeli videćemo i mnoga poznata lica sa malih i velikih ekrana, među kojima je i Miljan Prljeta, poznat i kao uspešan TV voditelj, najpre kvizova na RTS-u, a u poslednje vreme i jutarnjeg programa na Blic televiziji.
On se možda i najviše raduje dolasku u Kikindu, jer je za Banat posebno vezan.
-Ja sam generacija koja je ’92. godine izbegla iz Mostara. Sticajem okolnosti i određenih rodbinskih veza koje je moja porodica imala, mi smo 1992. godine došli u selo Ravni Topolovac kod Zrenjanina i tu počinje jedna druga faza mog detinjstva. U početku je sve bilo šokantno. Šokantan je rat sam po sebi, šokantno je bežanje od toga ratnog sukoba i dolazak iz brdovite Hercegovine u plodnu i plemenitu ravnicu Vojvodinu. Na stranu sve okolnosti koje su u tom periodu bile, ta sredina me je dočekala božanstveno- priča glumac.
Printskrin jutjub
– Ja kao dete pamtim tu ravnicu kao nešto što je tako široko kao i srca tih ljudi koji su nas dočekali tamo u Ravnom Topolovcu. Tu sam nastavio i završio peti razred osnovne škole, upoznao neku divnu decu koja su mi mnogo pomogla u tim trenucima, kao i njihove roditelje, nastavnike, kao i sve ljude u Ravnom Topolovcu koji su nam pomagali nesebično. Tako da Topolovac pamtim kao jednu prvu bazu nekog drugog, drugačijeg odrastanja i neke borbe za život u koji sam kasnije ušao. Vojvodina od tog trenutka postaje zaista veliki deo moga srca. Vojvodina, kao i ljudi koji žive u njoj su mi nesebično pružili sebe bez obzira na naciju, veru, religiju, na bilo kakvo političko ili neko drugo opredeljenje. Tako da me i dan danas Vojvodina prati, a pratim i ja Vojvodinu, tu ravnicu i tu širinu koju ona pruža – navodi ovaj rođeni Mostarac, dodajući da ima sreću i zadovoljstvo da u svom radu obuhvata i pozorište i televiziju.
– Školovao sam se za pozorište. Akademija umetnosti u Novom Sadu (eto, opet Vojvodina, od koje ne mogu i ne želim da pobegnem; prim. M.P.) je Akademija koja nas je u to vreme najviše školovala za pozorište. Pozorište pamtim od početka, nadam se da ću ga pamtiti i na kraju svog života kao nešto čemu sam se uvek vraćao i sa najvećom mogućom strašću uživao i doživljavao ga. Dobio sam neke lepe nagrade kao potvrdu za dobro urađen posao, ali najlepša stvar za mene je što imam tu čast da radim i u pozorištu i na televiziji- sumira ovaj glumac.
Inače, u komadu “Ljubav na seoski način” radnja je zasnovana na meštaninu Iliji koji saznaje da ga žena vara sa lokalnim veterinarom. Odlučuje da joj se revanšira i da nađe ljubavnicu, kako bi je napravio ljubomornom. Zaplet se događa kad se u priču uključi i komšinica Brana koja priznaje da je već imala kratku vezu sa Ilijom, ali i sa veterinarom. Kad to dozna Branin muž Miloje, doći će do veleobrta.
Predstava ce igra u subotu u 2o sati u dvorištu Kurije, a ulazak je besplatan.
N. Savić
image-2024-08-22-092641499
I ove subote u dvorištu Kurije imaćemo priliku da u okviru Kikindskog leta, pogledamo još jednu pozorišnu predstavu. Reč je o lakoj komediji „Ljubav na seoski način” koju će izvesti glumci pozorišta „Slavija”, po tekstu i u režiji Radeta Vukotića.
Prema rečima reditelja i pisca teksta Vukotića, radi se o komadu iz takozvanog „bulevarskog” miljea, a to podrazumeva zabavnu formu i jednostvne i lako razumljive likove. Predstave ovakvog tipa su namenjene isključivo zabavi i ne propagiraju ni jednu ideologiju, a posebo se trude da izbegnu osetljiva područja politike i religije. Dakle, navodi reditelj, jedini cilj je da se zabavi publika i nada se da će tako biti i u Kikindi.
U glumačkoj podeli ove predstave videćemo i mnoga poznata lica sa malih i velikih ekrana – Sašu Pantića (znan iz “Kursadžija”), Nemanju Janičića (“Kamiondžije D.O.O”, “Radio Mileva”) Miru Đurđević (“Drim tim, “Od jutra do sutra”), Slavicu  Ljujić (“Caca i Uki”), Danicu Todorović (“Selo gori a baba se češlja”, “Zakopane tajne”) i možda kao najpoznatijeg Miljana Prljetu (“Složna braća next đeneration”, “Šetnja sa lavom”), koji se i uspešan TV voditelj, najpre kvizova na RTS-u, a u poslednje vreme i jutarnjeg programa na Blic televiziji.
Inače, u komadu “Ljubav na seoski način” radnja je zasnovana na meštaninu Iliji koji saznaje da ga žena vara sa lokalnim veterinarom. Odlučuje da joj se revanšira i da nađe ljubavnicu, kako bi je napravio ljubomornom. Zaplet se događa kad se u priču uključi i komšinica Brana koja priznaje da je već imala kratku vezu sa Ilijom, ali i sa veterinarom. Kad to dozna Branin muž Miloje, doći će do veleobrta.
Predstava ce igra u subotu u 2o sati u dvorištu Kurije, a ulazak je besplatan.
N. Savić
Deciji-etno-kamp-pocetak-(5)

Kamp je počeo danas, sa čak 130 upisanih učesnika uzrasta od šest do 12 godina koji su s radošću ispunili prostorije ADZNM „Gusle“, organizatora Kampa, i dvorište Kurije.

Aktivnosti se odvijaju u četiri radionice. Igračku, u kojoj se uče tradicionalne igre i ples vode umetnički rukovodilac Igor Popov uz asistenciju Marijane Kaloper; pevačku vode umetnički rukovodilac Magdalena Popov sa Tamarom Zvekić, koje decu uče tradicionalnom, a horskom pevanju – vaspitačica Branislava Gecić i nastavnica solfeđa Olga Mandić. U likovnoj radionici sa učesnicima radi Dragoslav Tanackov, pedagog igre u „Guslama“ i mentor Kampa.

– Ove godine tema je linija. Deci otkrivamo koliko je linija značajna u narodnoj tradiciji: zatvorena je kolo, otvorena je polukrug, prava linija su dijagonale u koreografijama, u dinarskim krajevima kretanje u obliku zmije je, takođe, kriva linija, a linije su zastupljene i na narodnim nošnjama – navodi Tanackov. – Upravo smo radili frotaž, to je oslikavanje čipki, prošle godine smo radili koledarske maske iz Leskovca i delove nošnje, a za najmlađi uzrast je obezbeđena glina sa kojom će izrađivati nakit za nošnje.

Kamp se, takođe, odvija pod sloganom „Nije teško biti fin“ i sa decom se razgovara o kulturi ponašanja u društvu, za stolom, i koliko je važno da se neguju drugarstvo, empatija i timski rad, dodaje Tanackov.

Deca su podeljena po uzrastima i svakog dana pohađaju drugu radionicu, tako da će, do kraja Kampa, u petak, proći kroz sve aktivnosti.Luka Nikolin ima osam godina, i uskoro će krenuti u drugi razred OŠ „Žarko Zrenjanin“.

– Više puta sam bio na Kampu, ali ovaj dan mi je najlepši od svih. Volim da pevam u horu i puno toga sam naučio od cele njihove družine. Prošle godine smo čak obišli i muzej. Učili smo i da treba da budemo fini prema drugima. Uvek ću dolaziti ovde – kaže Luka.Osmogodišnja Zoja Rodić iz iste škole treći put je na Kampu.

– Imamo ovde veoma dobre učitelje i jako mi je lepo, nemam zamerki – tvrdi Zoja. – Najviše volim da pevam. Danas smo učili pesmu „Rodno je nebo zvezdama“. Upoznala sam puno drugara ovde.Kamp traje pet dana, do 23. avgusta, i deca koja se nisu još priključila, dobrodošla su i bez prijavljivanja, kažu u „Guslama“. Ogroman odziv mališana potvrđuje da je ova aktivnost “Gusala” koja podrazumeva i učenje i vaspitvanje i igru, deci zanimljiva, korisna i veoma važna.

S. V. O.

 

Lila-kabare

Kombinaciju kabarea i stendap-a, izvela je večeras, u okviru “Kikindskog leta” u dvorištu Kurije glumica Monika Romić. Pred ovdašnjom publikom nastupila je treći put, sada sa najnovijim autorskim projektom koji je premijeru imao u februaru. „Lila kabare“ joj je, kaže, najdraža od 12 predstava u kojima potpisuje autorstvo.

– Vrlo rado je igram, tu su i pesma i ples, što je u mojoj biti. Ovo je dobronamerna predstava, veliča dobro. Neobična je forma, publika uživa u pesmama i dirnuta sam njihovim reakcijama. Nema ciljnu grupu, vole je sve generacije, i muškarci i žene, a posebno su ganuti stariji gledaoci jer se prisećaju trenutaka iz pedesetih i šezdesetih godina. Mladi nauče, stariji se podsete, a svi zajedno uživamo – kaže Monika Romić.

U izvođenju muzike, uglavnom hitova iz pedesetih, šezdesetih i jednog iz četrdesetih godina prošlog veka, uz Moniku Romić nastupaju i vokali Nađa Pročković i Veronika Vanja, dok u predstavi pruža tehničku podršku i glumi i Vojislav Savić.

Dramski predložak stendapa zasniva se na pričama o velikim ženama kakve su bile glumica i pronalazačica Hedi Lamar, Džozefina Bejker, plesačica, pevačica i glumica, ali i borac protiv rasizma, naučnica Mariji Kiri, zatim prva Afrikanka dobitnica Nobelove nagrade za mir, Vangari Matai, prva naša pozorišna i filmska rediteljka Sofija Soja Jovanović, japanska alpinistkinja koja se prva popela na Mont Everest, Džunko Tabej i druge, ali glumica na sceni govori i o ličnim iskustvima.

Monika Romić rođena je u Doboju, diplomirala je na Akademiji u Novom Sadu. Ostvarila je brojne uloge u pozorištima, mnoge i u predstavama za decu. Igrala je, između ostalog, u televizijskim ostvarenjima: „Žene sa Dedinja“, „Lud, zbunjen, normalan“, „Tajna vinove loze“, „Zakopane tajne“.

Autorka je i šest edukativnih mjuzikala za decu i večernjih projekata: „Evo kabare“, „Otkačene“, „Povratak otkačenih“, „Balon“, „Život je loto“, i već najavljuje sledeći kabare.

Kikindska publika koja je, i ovoga puta, napunila dvorište Kurije, pažljivo je pratila predstavu i uživala u muzici i uigranom izvođenju kabarea u boji nostalgije.

Dzev-(6)

Likovna kolonija „Dušan Kerkez Džev“ koja se, od 2017. godine, održava u čast prvog slikara akademca iz Banatskog Velikog Sela, svečano je otvorena večeras, u parku pored Zavičajne kuće. Ovde će, naredna dva dana, stvarati slikari-gosti iz Beograda, Niša, Kovilja, Sremskih Karlovaca, kao i domaćini.

– Na samom otvaranju izložbu je upriličio naš meštanin, Marko Cvetićanin. Slikari na istom prostoru počinju da rade već sutra i dobrodošli su svi koji žele da nas posete i da vide njihove radove – kaže Marko Đaković, predsednik Udruženja likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ iz Banatskog Velikog Sela, organizatora kolonije.

Đaković je podsetio da će jedna od tema umetnika biti i kolonizacija, u susret obeležavanju osam decenija od doseljavanja  sledeće godine.

S. V. O.

lane-premijera-(4)

Pozorište „Lane“ poslednje dve nedelje u avgustu pripremilo je premijerno izvođenje predstava „Zbrka u šumi“ i „Šašava bajka“ . Tekst je napisao Aleksandar Maletin, direktor pozorišta, a režija je kolektivna.

-Naši najmlađi glumci, uz pomoć starijih, izvešće novi komad. Igra sedmoro dece od kojih od predškolaca do najstarijeg člana koji je četvrti razred. Reč je komediji u kojoj tri zeca pokušavaju da se osvete lovcu, vuku, lisici i svima koji su im, na neki način, odmagali  u životu. Zajednički kuju plan kako da im napakoste – saznali smo od Maletina.

Crvenkapu glumi Mika Knežević, Sovu Petra Barović, zečevi su: Nemanja Lazić, Anđela Knežević i Dunja Velemirov. U ulozi lisice našla se Mina Bjelić, a najmlađima će pomagati glumci Milan i Miloš Vujić.

Već 25. avgusta prvi put će biti izvedena predstava „Šašava bajka“ po režiji Dragana Ostojića.

-U komadu igraju Milan Vujić, Aleksandar Krulj, Aleksandar Maletin i Tamara Tanackov. Milan i ja smo već igrali u ovoj predstavi pre mnogo godina i sada smo rešili da je obnovimo i „obučemo“ u novo odelo. I ovo je komedija u kojoj imamo interesantnih situacija kna radost publike – kazao je naš sagovornik

Predstave se igraju nedeljom od 19 sati. Ove godine pozorište „Lane“ obeležava 30 godina od nastanka teatra za decu.

A.Đ.

Tera-atelje

Centar za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ objavio je poziv za podnošenje prijava za učešće na 44. Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti „Tera“ koji će se održati od 1. do 31. jula 2025. godine.

Simpozijum obuhvata koncepciju i izvođenje umetničkog dela od terakote, koje će biti trajno postavljeno u „Terinom“ parku skulptura. Umetnička dela kolekcije su isključivo iz oblasti savremene umetnosti i mogu uključivati: vajarska dela, prostorne instalacije ili druga umetnička dela nastala od gline. Zainteresovani se pozivaju da pismene predloge za učešće na 44. sazivu dostave do 30. septembra. Odabrani kandidati biće kontaktirani za detaljnije informacije i obavešteni o učešću najkasnije do 18. oktobra.

Detaljan tekst konkursa (na srpskom jeziku) i prijavni formular nalaze se na linku : https://terra.rs/symposium-open-call/.

nagradajovanpopovic-1

Na prvi nagradni konkurs Izdavačke kuća „Partizanska knjiga“, raspisan u junu, javila su se 242 autora − dva iz Slovenije, osam iz Crne Gore, 14 iz Hrvatske, 29 iz Bosne i Hercegovine i 189 iz Srbije. U većini su pesničke zbirke – 166, uz 76 rukopisa kratke proze.

„Partizanska knjiga“ raspisala je konkurs za regionalnu Književnu nagradu „Jovan Popović“ u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca. Nagrada će biti dodeljena za najbolji neobjavljen rukopis knjige priča ili pesama.

Širi izbor stručni žiri će objaviti do 1. oktobra, a ime laureata biće poznato 18. novembra, na dan rođenja Jovana Popovića. Istog dana autorki/autoru nagrađenog rukopisa u Kikindi će biti uručena plaketa, a „Partizanska knjiga“ će objaviti nagrađeno delo, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora.

Jovan Popović (1905-1952) bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.

Kikindska „Partizanska knjiga“ je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela. Konkurs za regionalnu Književnu nagradu „Jovan Popović“ podržao je Grad Kikinda.