Култура

Vasalic-(3)

U Nove Kozarce su, proteklog vikenda, stigle dve prestižne nagrade koje su poneli posvećeni i vredni članovi KUD „Petar Kočić“ i njihov umetnički rukovodilac, Milan Vašalić.

Nas 26. Smotri folklornih ansambala sela Srbije, održanoj u Kličevcu kod Požarevca, u konkurenciji 12 ansambala, kozarački folklorci osvojili su prvo mesto za verno predstavljanje igračkih elemenata. Milan Vašalić je, svojim suverenim nastupom na gajdama, osvojio titulu najboljeg instrumentaliste Smotre.

– Ovo je istorijski rezultat našeg ansambla i svakako nije slučajan, već je proizvod upornog rada, posvećenosti, a pre svega ljubavi “Kočić” porodice. Prepoznali su nas i nagradili – kaže Vašalić. – “Kočić” je kuća prijatelja, porodica svih njenih članova i svih meštana Novih Kozaraca. Naš Dom kulture je uvek pun i živ i vrata su uvek otvorena. Svi su dobrodošli i, što je i najvrednije, osećaju da baš tu, sa nama, i pripadaju.

Stručnost, kreativnosti i neverovatna energija Vašalića koji, osim gajdi, svira bubnjeve i još desetak arhaičnih duvačkih i žičanih instrumenata, uz talenat, predanost i trud članova ansambla, očekivano su i neminovno rezultirali dvema pobedama na državnom nivou.

– Sve se može kad se voli. Mi smo skromni, nenametljivi i zahvalni na pomoći i podršci – zaključuje Milan Vašalić.

KUD „Petar Kočić“ postoji već 46 godina i ima 70 članova, u pet sekcija. Za poštovanje je i činjenica da se kontinuirano podmlađuje i obogaćuje novim polaznicima.

S. V. O.

kud-mokrin-deca-(1)

Drugi festival folklora za decu pod nazivom „Kolo vodi momče, a za njim devojče“ održan je u Mokrinu u organizaciji KUD-a „Mokrin“.  Festival ima za cilj očuvanje tradicije kroz organizaciju ovakvih događaja koji uključuju najmlađe.

-Više od 200 najmlađih čuvara naše kulturne baštine, predstavilo je bogatstvo tradicionalne igre i pesme.  Kroz folklor, deca su imaju priliku da se upoznaju sa tradicionalnim igrama i pesmama, čime se podstiče ljubav prema našoj tradiciji još od najranijeg uzrasta. Pored toga, festival je pružio mogućnost za druženje i međusobno upoznavanje. Takvi događaji imaju dugoročan uticaj na formiranje identiteta i osećaja zajedništva među generacijama, čuvajući i prenoseći vrednosti koje čine srž naše zajednice – istakao je predsednik KUD-a „Mokrin“ Živko Ugrenović.

Program  je  započet defileom učesnika na Varoškom trgu, nakon čega su se u Domu kulture predstavili članovi društava „Banat“ iz Ostojićeva, „Đura Jakšić“ iz Srpske Crnje, „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela, „Vuk Karadžić“ iz Sanada, „Dr Tihomir Ostojić“ iz Ostojićeva, „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca i domaćini iz Mokrina.

Festival su podržali MZ Mokrin i Grad Kikinda kao i mnogobrojni donatori.

A.Đ.

 

muzej-tera

Otvaranje 43. Internacionalnog simpozijuma u terakoti „Tera 2024“ biće oganizovano 5. jula u 20 časova, izložbom skulptura nastalih prošle godine. Na Gradskom trgu, ispred Galerije „Tera“ biće prikazane monumentalne skulpture učesnika prošlogodišnjeg saveza Ledija Kostandini iz Albanije, Nikole Nenadića  iz Hrvatske, Horhe Beda Mursiljo Hulijana iz Španije, kao i  Čedomira Vasića, Saše Pančića i Miroljuba Stamenkovića iz Srbije.

Simpozijuma „Tera“ ove godine okupiće srpsko-kanadske umetnice Vesnu Perunović i Božicu Rađenović, Anamariju Šerban iz Rumunije, Stivena Masa iz Veliku Britaniju, dok će našu zemlju predstavljati umetnici Milorad Stajčić i Srđan Arsić.

 

 

marta-film-(6)

Prva klapa, jutros je u manastiru Svete Trojice, zadužbini Melanije Mele Gaičić, označila snimanje dugometražnog filma u Kikindi. U filmu „Grešnik“ glavna rola, mati Darije, poverena je sugrađanki, glumici Marti Keler koja nije krila oduševljena što prvi put snima u rodnom gradu.

-Emotivno doživljavam ovaj film. Neizmerno sam srećna što sam dobila priliku da radim u Kikindi i oduševljena sam što sam odabrana za glavnu ulogu. Film je potresna priča i izazov mi je da glumim u njemu. Ozbiljno sam se pripremala za ovu ulogu, bila sam u ženskom manastir da vidim kako monahinje žive, jer gradnja lika nije jednostavna. Kada sam sigla u manastir osetila sam pozitivnu i jaku energiju i sigurna sam da će kritike biti dobre. Ovo je, posle Virdžine, jedna od najozbiljnijih uloga koje sam imala – istakla je Marta Keler.

Vukašin Stanić, takođe ima glavnu rolu. On glumi mladića koji doživljava korenitu transformaciju, posle nesreće.

-Po zanimanju sa trener i iz hobija se godinama bavim glumom u teatru „Levo“. Ovo mi je prva filmska uloga i čim sam dobio scenario, znao sam da će ona biti izazovna i zahtevna. U filmu sam Strahinja i priča je zasnovana po istinitim motivima. Glavna vodilja filma je pokajanje – dodao je Stanić.

Producent filmske kuće „Feniks film“ Miroslav Buđac otkriva da je on jednim delom „krivac“ zašto je Kikinda odabrana za lokaciju snimanja.

-Trebao nam je vojvođanski grad filmičan i zelen. Prva pomisao je bila Kikinda i nakon razgovora sa predstavnicima grada brzo smo se dogovorili oko ovog projekta. Kompletan film se snima na tridesetak lokacija u gradu tako da će se promovisati potencijali i lepota vašeg grada. Film je edukativan i prati život mladog čoveka koji je jednim delom krenuo stranputicom. Nakon što je doživeo  nesreću, jedan u deset miliona da je preživeo, igrom slučaja, uz pomoć hrišćanska i manastira vraća se među žive – saznajemo od Miroslava Buđevca.

Kikinda će na početku i na kraju filma biti potpisana kao domaćin projekta. Filmadžije i glumce posetio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-„Feniks film“ i „Nemezis“ produkcija prvi put će kompletan film snimati u našem gradu. Za nas je to značajno jer ćemo moći da promovišemo sve naše potencijale, pre svega turističke i kulturne, izuzetnu prirodu, ali i sve nas. Siguran sam da će nam i ovaj film pomoći da još bolje pozicioniramo našu Kikindu. Ujedno to je još jedan sadržaj koji će nam puno pomoći u kandidaturi za prestonicu kulture 2027. godine – naveo je Lukač.

Osim u kafićima i restoranim film će se snimati na bazenu, u Velikom parku, Starom jezeru i mnogim drugim lokacijama. Pred publikom će se naći sledeće godine.

A.Đ.

Djuro-Radlovic-(1)

Nakovo i Nakovčani mogu da se ponose i jer je iz ovog mesta potekao pionir freske i mozaika u našoj zemlji. Slikar Đuro Radlović, profesor u penziji, prvi je kod nas, pre više od tri decenije, specijalizovao ove zidne tehnike na Fakultetu likovne umetnosti.

Po završetku zanatske škole zarađivao je kao moler i, na nagovor jednog profesora kod kojeg je radio i koji je uočio njegov talenat, upisao je Likovnu akademiju. Za mozaik se, kaže, zainteresovao, posle susreta sa Hristovim portretom u Aja Sofiji. To je nešto najlepše što sam u životu video, rekao je.

Po završetku školovanja, prva crkva u kojoj je radio mozaik je Hram Svete Petke na Kalemegdanu, sedamdesetih godina prošlog veka, a zatim su usledili i drugi sakralni objekti: manastir kralja Dragutina na Ozrenu, Hram Hrista Spasitelja i Hram Petra i Pavla u Banja Luci, Hram Svetog Vasilija Ostroškog u Bijeljini, Hram Svetog Ilije u Novom Sadu, Crkva Svetog Marka u Beogradu. U Rusiji, u oblasti Kemerovo, oslikao je mozaik u kapeli posvećenoj rudarima iz tog mesta koji su jurišali na Berlin na kraju Drugog svetskog rata i od kojih su mnogi dali svoj život u borbi protiv nacizma.

– Kvantitativno, to je oko 1.500 kvadrata mozaika. Reč je o ozbiljnom delu i o potpuno prećutanom autoru – rekao je prof. dr Jovica Trkulja, obrazlažući motive za priređivanje knjige „Svet mozaika Đure P. Radlovića“, predstavljene danas u Nakovu uz podršku Mesne zajednice.

O Đuri Radloviću, koji je bio vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, bez obzira na njegovo veliko delo i na akademsku karijeru, nije napisana nijedna ozbiljna likovna kritika, niti ozbiljan stručni rad, dodao je.

– Reč je o autoru potpuno nepoznatom i u širim krugovima i u njegovoj struci. Ja se bavim autorima sa margine ovih prostora koji su već zaboravljeni, progonjenim, zatvaranim. Smatram da je izuzetno važno i neka vrsta božijeg duga da se ti, takvi, veliki stvaraoci, iz nekih razloga potcenjeni, vrate i da im se da značaj koji zaslužuju. Ovo je o vraćanje duga mom zavičaju i mojim učiteljima – rekao je prof. dr Trkulja.

Pored njega, na promociji u Domu kulture u Nakovu, govorili su i profesor Radomir Knežević, Brane Marjanović, direktor Narodne biblioteke „Jovan Popović“, suizdavača knjige i Milana Bajkin iz zavičajnog odeljenja Biblioteke, kao i prof. dr Smiljana Mirkov, sociolog, ćerka prvog Radlovićevog učitelja, Žive Mirkova, kome je knjiga posvećena. Ona je zahvalila umetniku što je, „stvarajući po zakonima lepote, poklonio pravoslavnom rodu više od hiljadu kvadratnih metara izvanrednog i čudesnog umetničkog dela, kao svoju stalnu izložbu“.

Sam umetnik priznaje da nikada sebe nije video u nekoj knjizi.

– Ja sam sve radio pošteno, sa svojim znanjem i svojom pameću – rekao je. – Mislim da nema čestitije umetnosti u sakralnosti od vizantijske, koja je prisutna u srpskim oblastima. Naročito je važna arhitektura portreta i  misaonih glava onih koji dobijaju oreol jer su to kroz život zalužili. Katolička crkvena umetnost zasnovana je na bogatstvu, sjaju, zlatu i moći, a naša, vizantijska, na čestitosti, iskrenosti i sakralnosti, to je teško prevazići i po tome smo jedinstveni.

Objavljivanje ovog kapitalnog dela u kojem, na 316 strana velikog formata, prof. dr Trkulja govori o porodici, školovanju i akademskoj karijeri, a zatim i predstavlja šest monumentalnih mozaika prof. Đure Radlovića, pomoglo je Ministarstvo kulture, kao i Saborni hram Hrista Spasitelja u Banja Luci i beogradski „Dosije studio“. Predstavljanje knjige u Nakovu podržala je i članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

S. V. O.

Idjos premijera (3)

„Kulturno veče – Iđoš 2024“ naziv je programa koji će, prvi put, u nedelju, 30. juna, održati članovi Kulturno-prosvetnog društva “Milivoj Omorac”.

– Spojićemo sve muzičke sekcije – nastupiće mlađa i starija folklorna grupa, hor, solisti instrumentalisti i pevači, kao i pesnici. Prikazaćemo sve što smo radili i naučili od kada je, prošle godine, obnovljen rad Društva – rekla je Nikolina Jocin, predsednica Društva.

Kulturno veče u Domu kulture u Iđošu počeće u 19 sati, a ulaznica je dobrovoljni prilog za rad i opremu KPD “Milivoj Omorac”.

S. V. O.

kreca

Izložba slika velikih formata sugrađanina Vladimira Sedljaka Krece biće otvorena u petak u 20 časova u Zmaj Jovinoj ulici broj 71.

Biće izloženo desetak slika prepoznatljivog ekspresionističkog stila i sve su rađene tehnikom ulja na platnu.

Posle otvaranja izložbe, biće održan koncert Krle i Kreca (ex Le Šanades). Ovaj svojevremeno veoma popularan kikindski bend osnovan je 1994. godine. Kako je zabeleženo u knjizi Vladislava Vujina „Mali krug- istorija kikindskog rokenrola”, grupa je pored Kikinde, svirala po većim gradovima u Srbiji i u beogradskom SKC-u. Mnoge pesme su stigle i na brojne radio stanice širom Srbije i Republike Srpske, a njihov video spot za pesmu „Evo me dole” emitovan je na beogradskim i novosadskim televizijama.

Iz knjige „Mali krug-istorija kikindskog rokenrola” istoričara Vladislava Vujina

„Le Šanades” su ušli u finale Zaječarske gitarijade 1995. i osvojili četvrto mesto, a svirali su i u Banjaluci na velikom koncertu u hali Borik povodom potpisivanja Dejtonskog sporazuma i Pariskog mira- navedeno je, između ostalog, u pomenutoj knjizi istoričara Vladislava Vujina.

 

Dan-Rase-Popova-(1)

U slavu još jednog značajnog Mokrinčanina, velikog književnika i novinara, prijatelja dece, Raše Popova, na njegov rođendan ove godine je održan sedmi „Dan Raše Popova“.

– Počeli smo 2018. godine kao lokalna priredba koja je sada već izrasla u značajnu manifestaciju. Izašao je i treći zbornik pesama koji, od prošle godine objavljujemo svake godine. Mislim da je ovo postala važna manifestacija za decu na mapi Srbije i trudićemo se da još više podignemo njen nivo – rekao je Živko Ugrenović, predsednik Udruženja građana „Raša Popov, organizatora manifestacije.

U prilog tome govori i podatak da je ove godine na pesnički konkurs za decu „Rašin šešir“ stiglo čak 550 radova iz Srbije i zemalja regiona, što je najviše do sada. O laureatima su odlučivali pisci Tode Nikoletić i Slobodan Stanišić, a stručni član bio je Milivoj Bajšanski, student-doktorand na novosadskom Filozofskom fakultetu, na odseku za srpsku književnost i jezik.

– Pesme osnovaca su stizale iz svih krajeva sveta, čak iz Austrije, Norveške i Danske, i to je pokazatelj da ovaj pesnički konkurs može da dobije epitet međunarodni. Iako je tema „Ne diraj mi snove“, dosta zatvorenog oblika, deca su pisala pesme u kojima se tematizuje njihova želja o tome šta žele da budu, i imamo pesme o ljubavi i smrti u njihovim snovima, što pokazuje da želje, na prelasku iz detinjstva u adolescenciju i odraslo doba, postaju neostvarene. Nekima se, ipak, one i ostvare – rekao je Bajšanski.

Pre centralne priredbe, danas je, u galeriji Doma kulture otvorena izložba karikatura Mirka Vukovića iz Republike Srpske, „Pisac crta pisce“, i održana je tribina na temu „Jezik svetlosti – jezik ljudi“. Najboljim mladim pesnicima dodeljena su čak 22 priznanja. Po šest nagrada opredeljeno je u kategorijama mlađih i starijih osnovaca, i dodeljeno je deset pohvala. Prvu nagradu među starijim osnovcima dobio je Luka Vasković iz Beograda, a među mlađima, najbolja je bila Petra Žumonja iz Hrvatske. Od učesnika iz Mokrina, najbolja je bila Jana Jurić, koja je zaslužila pohvalu.

Ovogodišnji laureat Nagrade Raša Popov za izuzetan doprinos u stvaralaštvu za decu je kompozitor i muzički producent Jovan Joca Adamov, prijatelj Raše Popova.

– Bio sam dugogodišnji i veliki prijatelj sa Rašom, izuzetnim, skromnim, izuzetno obrazovnim čovekom, čarobnjakom reči – rekao je Adamov. – Raša je bio institucija i bila bi mi velika čast da sam od njega primio nagradu. Često je bio gost i u čuvenim serijalima „Muzički tobogan“ i „Fazoni i fore“ u kojem je glumio čarobnjaka, i bio je nezamenljiv. Imao je izuzetan narativ i široko obrazovanje, mogli ste ga slušati danima. Jedan takav Raša danas nam jako fali. Dao je nemerljivi doprinos literaturi za decu.

„Dan Raše Popova“ podržali su Mesna zajednica, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama,Telekom Srbija i Grad koji su, na završnoj večeri, predstavljali gradonačelnik Nikola Lukač, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan i resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski.

– Ovo je lepa prilika da se podsetimo lika i dela velikog i legendarnog Raše Popova, jednog od najpoznatijih Mokrinčana uz Miku Antića, kojima se Mokrin na pravi način odužuje – rekao je Mladen Bogdan. – Važno je i za Mokrin i za Grad Kikindu da se uvek sećamo naših velikana i zato smo podržali Mesnu zajednicu i Udruženje koje organizuje manifestaciju. Želimo da ona, svake godine, bude sve bolja i bogatija.

Završna priredba u punoj sali Doma kulture okupila je veliki broj učesnika: pesnika, muzičara, članova KUD “Mokrin”, dece iz vrtića „Neven“ i osnovnih škola „Vasa Stajić“, „Ivo Lola Ribar“ i „Vuk Karadžić“.

Iz Udruženja „Raša Popov“ već rade na tome da se događaj podigne na viši nivo i za septembar najavljuju naučni skup o ovom velikom stvaraocu koji će se realizovati u saradnji sa Maticom srpskom i na kojem će učestvovati profesori univerziteta i istraživači sa Instituta za književnost i umetnost.

Raša Popov, novinar, književnik, publicista i glumac, autor je više desetina knjiga za decu i odrasle. Rođen je u Mokrinu, 26. juna 1933. godine, a preminuo je u Beogradu 2017. godine. Od 2018, njegovi Mokrinčani sećaju ga se slaveći njegovo delo u programima namenjenim najmlađima, za koje je Raša najviše i s puno ljubavi, stvarao.

S. V. O.

302191837-132309459523543-55708077486734178-n

Manifestacija „Dan Raše Popova“, sedma po redu, organizuje se danas u Mokrnu. Dan rođenja Radivoja Raše Popova književnika, publiciste, glumca i dugogodišnjeg televizijskog novinara odabran je za podsećanje na njegova dela.

U čast velikana ustanovljena je i nagrada „Raša Popov” za izuzetan doprinos stvaralaštvu za decu koja će ove godine pripasti Jovanu Joci Adamovu, dečijem kompozitoru. Dosadašnji dobitnici nagrade „Raša Popov“ su Ljubivoje Ršumović, Pero Zubac, Minja Subota, Branko Kockica i Slobodan Stanišić. Svi oni su dugo godina sarađivali sa Rašom Popovim koji je ostavio neizbrisiv trag u odrastanju i obrazovanju mnogih generacija.

Dodeliće se i nagrade autorima najboljih pesama šestog pesničkog konkursa „Ne diraj mi snove“. U konkurenciji rekordnih 550 pesama koji su pristigli iz  naše zemlje, Crne Gore, Republike Srpske, Hrvatske, Austrije, nije bilo lako odabrati pobedničke radove.

 

 

Manifestaciju prati i tribina koja ove godine ima naziv „Jezik svetlosti – jezik ljudi: Raša Popov kroz oči pesnika“. Skup je inspirisan citatom Raše Popova koji je bio posebno posvećen deci. Ovom prilikom biće predstavljen je i štampani zbornik manifestacije „Pod Rašinim šeširom“, a tokom centralne manifestacije nastupiće dečiji pisci, osnovci i predškolci.

A.Đ.

gusle-solisti-i-orkestar-(3)

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“, po tradiciji, pred početak leta organizuje koncerte svih izvođačkih grupa. Nakon što su se publici pre dva dana predstavili dečiji folklorni ansambli, u svečanoj sali Narodnog muzeja su večeras nastupili narodni orkestar, mlađe ženske pevačke grupe i solisti.

-Cilj nam je da promovišemo mlađe pevače i svirače, a okupljena publika, uveren sam, neće primetiti razliku između iskusnijih i starijih članova orkestra i pevačke grupe i onih mlađih koji su veoma motivisani da pokažu šta znaju. Imamo i članove orkestra koji na probe dolaze iz Zrenjanina na preporuku svog profesora. Ponosan sam na činjenicu što „Gusle“ same, od svojih članova, stvaraju od dece, vrhunske mlade pevače i svirače. To publika zna i naša lokalna zajednica to prepoznaje. Sve što „Gusle“ rade jeste kulturni brend grada – istakao je direktor Zoran Petrović i podsetio da ovo društvo naredne godine započinje 150. koncertnu sezonu.

Koncertu je prisustvovao i predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

 

-„Gusle“ su značajne kako za Kikindu, tako i za čitavu zemlju. Najstarije su kulturno društvo Srba i lokalna samouprava svesrdno podržava njihov rad. Trudićemo se da, u narednom periodu, još više promovišemo njihov rad. Gde god da nastupaju vrate se najvišim priznanjima i uvek promovišu Kikindu i Srbiju. Biti dete „Gusala“ je poseban status i ne samo ovog leta, nego i naredne godine sve će biti u znaku značajnog jubileja, veka i po postojanja i rada – rekao je Mladen Bogdan.

Izvođački igrački ansambl i deo Velikog narodnog orkestra priprema za skorašnje učešće na Međunarodnom festivalu u Slovačkoj. Sledi i kamp folklora za mlađe izvođače između 10 i 14 godina na moru, nakon čega od 15. do 21. jula „Gusle“ organizuju etno kamp i FENOK. Tokom pet večeri biće organizovano šest koncerata.

A.Đ.