Град

GOSNS donacija Gimnazija

Povodom obeležavanja 165 godina postojanja Gimnazije „Dušan Vasiljev“, danas je ovoj školi stigao vredan poklon. Gradski odbor Srpske napredne stranke donirao je đacima, za školsku biblioteku 200 knjiga.

Poklon je uručila predsednica GO SNS, Stanislava Hrnjak.

– Veliko mi je zadovoljstvo što smo u prilici da, na ovako veliki jubilej, darujemo Gimnaziju čiji sam i ja bila đak. Gimnazijalci su ovih dana, u različitim programima, predstavili svoje znanje, umeće i posvećenost. Zato nam je važno da im omogućimo da dođu do nekih naslova koji im, možda, do sada, nisu bili dostupni. Uverena sam da će i đaci i profesori opravdati važnost ove obrazovne institucije i njen sveukupni značaj za naš grad – rekla je Stanislava Hrnjak.

Gradski odbor SNS kontinuirano sprovodi akcije poklanjanja knjiga građanima.

– Dogovorili smo se da se naša akcija, u toku ovih prazničnih dana, izmesti sa Trga i da knjige sada poklonimo biblioteci u Gimnaziji. U pitanju su naslovi širokog dijapazona – od beletristike, stručnih, naučnih dela, do knjiga izdatih u Kikindi i onih na stranim jezicima. Takođe smo poklonili kompletna dela Stevana Sremca i Ive Andrića. Uvek mislimo na mlade i želimo da ostanu u Kikindi i da nam se vrate posle školovanja – dodao je Srđan Sivčev, predsednik Saveta za nauku i tehnologiju GO SNS.

Mirjana Dražić, direktorica Gimnazije, zahvalila je na poklonima.

– Ovo je divan poklon za završnicu obeležavanja našeg jubileja. Naši učenici rado koriste školsku biblioteku za pripremu za nastavu, ali i za čitanje iz zadovoljstva.

Stanislava Hrnjak istakla je da akcija poklanjanja knjiga traje već godinama.

– Sugrađani uvek divno reaguju. U vremenu razvoja tehnologije, smatramo da je to veoma važno. Ljudima nudimo različite naslove, svako može da izabere knjigu koju želi i dobija je besplatno. Nikada ne gubimo iz vida da je pisano štivo neophodno. U ovom brzom tempu života sve manje stižemo da čitamo. Zato se iskreno nadam da će to biti motivacija da, ne samo gimnazijalci, nego i ostali naši sugrađani, pročitaju nešto lepo.

Ona je najavila da će kikindski SNS još jednu akciju darivanja knjiga na Gradskom trgu održati već narednih dana.

Dan škole Vasa Stajić 3

Kreativnim radionicama, izložbama i sportskim aktivnostima, učenici i zaposleni u Osnovnoj školi „Vasa Stajić“ u Mokrinu danas su obeležili značajan jubilej – 65 godina postojanja i rada.

Proslavi su, u ime lokalne samouprave, prisustvovali Valentina Mickovski, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

– Đaci su odlučili da Dan škole bude obojen kreativnošću i ljubavlju. Pipremili su veoma lepe aktivnosti. Mislim da je saradnja lokalne samouprave i Škole na zavidnom noivou. Mi u Gradu brinemo o deci, smatramo da je ulaganje u obrazovanje i investiranje u školsku infrastrukturu veoma važno, kako bi se poboljšali uslovi za održavanje nastave – rekla je Valentina Mickovski čestitajući Dan škole đacima i svim zaposlenima.

Ona je istakla da je, iz budžeta Grada, ove godine, samo za osnovno obrazovanje idvojeno 220 miliona dinara, što je za 40 miliona  više u odnosu na prošlu godinu.

Proslava jubileja Škole biće nastavljena večeras, priredbom u sali Doma kulture, od 19 sati. Za roditelje, prijatelje i goste, nastupiće đaci, članovi KUD „Mokrin“ i polaznici Osnovne muzičke škole “Slobodan Malbaški”.

Zgrada OŠ „Vasa Stajić“ izgrađena je 1963. godine. Ima 12 učionica, osam kabineta, fiskulturnu salu, kuhinju, trpezariju, biblioteku, informatičku i učionicu sa video-bimom, prostoriju za produženi boravak. Najveća je seoska škola na teritoriji Grada.

predavanje jp

Mnoštvo korisnih informacija o psima kao kućnim ljubimcima, predškolci iz vrtića „Miki” i „Plavi čuperak” saznali su na današnjem predavanju u Kulturnom centru koje je za njih organizovalo Javno preduzeće „Kikinda”. Posebno oduševljenje dece izazvalo je to što su imali priliku da se druže sa dva umiljata psa iz gradskog prihvatilišta.

Veoma je važno da se od malih nogu razgovara na temu odgovornog vlasništva i da mališani čuju poučne savete o ophođenju prema psima, potrebama ljubimaca i obavezama vlasnika, ukazuje Jelena Pantelić iz JP Kikinda.

-Kroz razgovor, druženje i video prezentaciju deca su naučila nešto novo i korisno i upoznala se i igrala sa psima iz gradskog prihvatilišta. U drugom delu radionice pričali smo o tome kako na svet gleda jedan pas, čitajući njegov dnevnik. U ovome nam je pomogla gošća Ljubica Đurković koja je sa psećeg jezika prevela dnevnik njenog ljubimca Kucija.

-Na kraju radionice, zajednički smo naučili i otpevali pesmicu iz „Psećeg dnevnika”, pa je druženje završeno na najlepši i najveseliji način. Verujemo da su ovakve akcije korisne i da su zabavne edukacije važne za uspostavljanje zdravog odnosa prema našim četvoronožnim prijateljima- ističe Jelena Pantelić i dodaje da će JP Kikinda nastaviti da sprovodi ovakve aktivnosti.

Veliko interesovanje mališana izazvala je i knjiga „Pseći dnevnik”.

-Navikli smo na to kako mi gledamo na pse i da im dodeljujemo razne osobine, da procenjujemo šta vole, šta ne vole, da ih šetamo kad mislimo da treba. Pošto ja sa jednim psom živim već 16 godina onda smo nas dvoje počeli da se razumemo i odlučila sam da to pretočim u knjigu, da prezentujem širokim masama šta jedan pas misli. Knjiga je namenjena deci, ali mislim da i odrasli koji žele da imaju ljubimca, dobro bi bilo da je pročitaju kako bi znali šta ih očekuje. Reakcije na knjigu su odlične, pripremamao i drugo izdanje-navodi Ljubica Đurković, autorka „Psećeg dnevnika”.

Javno preduzeće „Kikinda” je pokrenulo akcije u cilju podizanja svesti o značaju odgovornog vlasništva i podsticanja sugrađana da razmisle o udomljavanju kućnog ljubimca kako bi uticali na bolje razumevanje dobrobiti životinja i rešavanje problema napuštenih pasa.

Promocija „Psećeg dnevnika”

Iz Javnog preduzeća Kikinda pozvali su sve zainteresovane, decu i roditelje, ljubitelje pasa i životinja, sadašnje i buduće vlasnike ljubimaca da dođu na promociju zbirke pesama „Pseći dnevnik” Ljubice Đurković.

-Promocija se održati danas u 17 sati u sali Kulturnog centra. Dođite da nastavimo druženje na temu kućnih ljubimaca jer je neophodno što više pričati o njihovom značaju i potrebama, kao i o tome koliko nam ulepšavaju i obogaćuju život- ističe Jelena Pantelić.

Deca vole pse

Filip Mrđa iz vrtića „Plavi čuperak” kaže da mnogo voli životinje.
-Volim pse i mačke, ali nemam ljubimca jer živimo u stanu. Sviđa mi se ova knjiga o psima, voleo bih da je imam.

Pse voli i Vanja Bogojević.
– Nemam psa jer živimo u stanu. Više volim pse nego mačke, Želim da, kad budemo imali kuću, da imamo kucu.

mikronaselje

Cene kuća i stanova i u Kikindi u proteklom periodu beleže vrtoglavi rast. Barem takav se stiče  utisak, ako je suditi po oglasima u kojima se stanovi i kuće nude na prodaju. Međutim, koliko se toga i po kojim cenama zaista i proda?

Vrednost tržišta nekretnina u Kikindi u prošloj godini iznosila je 17,5 miliona dinara, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda. Poređenja radi, u Pirotu je vrednost svih kupoprodaja iznosila 15,4 miliona, u Jagodini 31,7, a u Somboru čak trostruko više –čak 52,1 milion.

Na teritoriji Grada Kikinde tokom prošle godine prodata su 82 stana. Cene su zavisile od niza faktora- lokacije, opremljenosti, spratnosti i brojnih drugih, i kretale su se od 183 do 975 evra po kvadratnom metru. Prosečna cena iznosila je 592 evra za kvadrat.

Kupci nekretnina češće su se opredeljivali za kuće, što je uslovljeno samom ponudom na lokalnom tržištu. Zanimljivo je da broj prodatih kuća na teritoriji Grada Kikinde proteklih godina beleži rast. Tako je 2020. godine prometovano 219 kuća, 2021. godine 248, dok je tokom prošle godine evidentirana prodaja čak 398 kuća u Kikindi i okolnim selima. Cene prodatih kuća kretale su se od nekoliko hiljada evra pa do 80.000 evra.

Tržište nekretnina u Srbiji

Prema izveštaju Republičkog gedoetskog zavoda za 2022. godinu, tržište nepokretnosti u Srbiji nastavlja s rastom već četvrtu godinu zaredom i to mereno brojem ostvarenih transakcija i ukupne vrednosti kupoporodaja.

Za razliku od tržišta nepokretnosti u većem broju evropskih zemalja, gde je pod uticajem, pre svega kamatnih stopa, došlo do znatnog usporavanja rasta ili čak pada – kako cena tako i obima transakcija, nivo cena nepokretnosti u Srbiji u protekloj godini beleži rast. Broj ostvarenih transakcija na nivou cele zemlje je, takođe, i dalje u porastu, ali slabijem nego proteklih godina.

Najskuplji Beograd na vodi

Najskuplji kvadrat stana u Srbiji u 2022. godini u novogradnji, prometovan je na lokaciji Beograd na vodi gde je kvadrat plaćen 10.400 evra za stan površine 97 m2.

Kada je reč o starogradnji, najviša cena po kvadratu je 5.238 evra, plaćena za stan u beogradskoj opštini Stari grad, površine 42 m2 .

Najviše novca u prošloj godini, čak 2,5 miliona evra, plaćen je stan površine 383 m2 u Beogradu na vodi. Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu, plaćena je 5, 1 milion evra.

Martina Benjo 1

Kikinda je dobila svoju prvu uličnu biblioteku. Nalazi se ispred Kozmetičkog salona „Charm for good“ u Đure Jakšića 9, kod Autobuske stanice. Volju da, na ovaj način, sugrađanima omogući da razmenjuju knjige, imala je mlada Martina Benjo, vlasnica Salona.

– Ideju sam dobila od svoje mušterije Vinke Grmaš, koja je to već uradila u Novim Kozarcima. Uredila sam jedan svoj ormarić, donela neke od knjiga i, vrlo brzo, ljudi su počeli da je koriste. Potpuno je besplatno. Svi koji to žele, donesu knjigu koja im ne treba i uzmu onu koja im se sviđa. Čitaoci nemaju, naravno, obavezu da vrate knjigu, jedino mogu da nastave da razmenjuju, ako žele – priča Martina.

Biblioteka je postavljena u januaru i knjige su se obnovile već mnogo puta. Najviše se čitaju romani i to klasici. Često ima i školske lektire. Besplatna ulična biblioteka na usluzi je svima, ne samo mušterijama Salona, kaže Martina.

– Neki ljudi već redovno dolaze i više ima čitalaca među starijim sugrađanima, možda čak više među muškarcima. Mnogo puta se dogodilo da ljudi donesu knjige iz svojih biblioteka i samo ih doniraju.

Kako na policama sve više ima knjiga za decu, znači i najmlađih čitalaca, sada je u pripremi još jedan ormarić za knjige za decu, kaže Martina.

Besplatna biblioteka dostupna je u toku dana i još se nije dogodilo da neko zloupotrebi Martinino poverenje. Njeno dobro delo podstiče sugrađane na isto – i tako knjige putuju svetom i svi svetovi u njima donose toliko potrebnu radost.

Ministar sporta 6

U poseti Kikindi danas su bili ministar sporta Zoran Gajić i pokrajinski sekretar za sport i omladinu, Dane Basta, sa saradnicima. Gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač i članovi Gradskog veća sa gostima su obišli fiskulturnu salu u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“.

Ministar Gajić rekao je da je upoznat sa uslovima za nastavu fizičkog vaspitanja i za bavljenje sportom u Kikindi i okolnim mestima.

– Kikinda je ozbiljan grad i svakako je potrebno unapređenje infrastrukture. Međutim, moramo da se bavimo i ljudima, nastavnim kadrom, planovima i programima, u zajedničkim aktivnostima Ministarstva prosvete i Ministarstva za sport i omladinu – rekao je Gajić – U sinergiji sa ostalim ministarstvima, vodimo računa da se sport i uslovi za bavljenje sportom u Srbiji ravnomerno razvijaju. Već smo započeli aktivnosti radi poboljšanja i unapređenja nastave fizičkog vaspitanja u nižim razredima osnovne škole, što smatramo neophodnim kako bi deca, u što ranijem uzrastu, počela da se bave sportom.

Kada su u pitanju investicije, ministar je objasnio da je prvo potrebno da se  sagleda stanje na celokupnoj teritoriji Srbije, da bi se utvrdili prioriteti.

Đacima u Školi „Vuk Karadžić“ iz Ministarstva su stigli i pokloni – lopte i ostala rekvizita za nastavu fizičkog vaspitanja. Sa učenicima su se družili i savetnik u Ministarstvu sporta, proslavljeni odbojkaš, nekadašnji reprezentativac, Dejan Bojović i košarkaš i reprezentativac, Marko Kešelj.

Pokrajinski sekretar za sport i omladinu, Dane Basta, istakao je da je Sekretarijat već prepoznao Kikindu kao dobrog partnera za ulaganje u sport i sportsku infrastrukturu.

– U protekle tri godine Pokrajinski sekretarijat je uložio više od 14 miliona dinara u sportske klubove. Očekujem da će Grad Kikinda i dalje učestvovati na konkursima i siguran sam da ćemo zajedno raditi na unapređenju sporta na teritoriji Vojvodine. U ovoj školi videli smo da je potrebno obnoviti stolariju. Siguran sam da ćemo, u narednom periodu, to i učiniti – rekao je Basta.

Motiv za dalja ulaganja u objekte, sportsku infrastrukturu i u klubove su mladi sportisti, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač. On je, takođe, istakao zamisao da u školama sa decom, u najranijoj fazi, rade sportski stručnjaci.

– U narednom periodu očekujemo takvu reformu. Želimo da rekonstruišemo salu u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“, ali i u ostalim osnovnim i srednjim školama.  Pokušaćemo i da rekonstruišemo SC „Jezero“ koji je dom svih naših klubova. Već smo neke stvari ugovorili i, u saradnji sa pokrajinskim i republičkim organima, Grad će raditi na unapređenju uslova za sportiste, kako bi dostojno reprezentovali Kikindu i kako bi bavljenje sportom i zdrav život bile vrednost koje, na svim nivoima, zajedno negujemo.

Direktor Osnovne škole „Vuk Karadžić“, Ivan Pantelić, potvrdio je da je, u ovoj školi, prioritet zamena prozora u sali za fizičko, ali i deo krova iznad tog dela zgrade, koji jedino nije obnovljen. Projektno-tehnička dokumentacija je spremna i Škola će konkurisati za potrebna sredstva.

Goste su dočekale i članice Ženskog odbojkaškog kluba „KI-0230“.

– Klub koristi salu ove škole za školicu odbojke. Imamo mnogo dece u klubu, ali nemamo dovoljno terena kako bi svi mogli da treniraju. Rešenje bi bila sala sa više terena ili bar još jedan teren koji bi nam bio na raspolaganju – rekao je trener, Igor Golijanin.

U nastavku posete, u svečanoj sali Gradske kuće, gosti su imali priliku da razgovaraju sa predstavnicima sportskih klubova koji su ih upoznali sa radom i izneli izazove sa kojima se susreću.

SUBNOR 1

Godišnjicu pogibije kikindskog revolucionara Nikole Francuskog obeležili su u ponedeljak članovi Drugog mesnog odbora SUBNORA-a Kikinde, na čelu sa Biljanom Golušin Tot. Na spomen obeležje u A naselju položili su venac.

Nikola Francuski, rođen je u Kikindi 1909. godine. Završio je Trgovačku školu. U SKOJ je primljen kao dvadesetogodišnjak. Bio je posvećen ilegalnom radu, širenju slobodarskih misli i zalaganju za prava radničke klase, te je primljen u Savez komunista Jugoslavije (SKJ) 1934. godine.

Zbog angažovanja u borbi za radnička prava, uhapšen je 1936.god.i osuđen na šest meseci zatvora. Po odsluženju kazne, nastavlja sa ilegalnim aktivnostima. U toku rata, bio je na dužnosti sekretara sreskih komiteta u Rumi i u Kikindi.

Nikola Francuski tragično je završio život u zasedi nadomak Iđoša 27. marta  1944. godine.

Gradski odbor SUBNOR-a neguje kulturu sećanja na sve svetle likove i događaje iz perioda Narodnooslobodilačkog rata, kako bi i mlađim generacijama bili primer kako se voli i brani otadžbina, navodi se u saopštenju kikindskog SUBNOR-a.

Gimnazija jubilej 4

Svoj dan kikindska Gimnazija obeležava na dan smrti rano preminulog pesnika Dušana Vasiljeva. Večeras je, svečanom akademijom u Narodnom pozorištu, proslavljeno 165 godina postojanja jedne od najstarijih obrazovnih institucija u zemlji.

U popodnevnim satima, Gimnaziju je posetio ministar obrazovanja, Branko Ružić.

– Kikindska gimnazija predstavlja dragulj našeg obrazovnog sistema. Iznedrila je mnoge vredne pojedince koji su ostavili dragocen pečat u svojim oblastima: Milivoja Jugina, Jovana Ćirilova, Vesnu Čipčić, Ranka Žeravicu. To je samo dokaz da je ova gimnazija brend, a njeni učenici odnose velike pobede na raznim takmičenjima. Orijentacija Vlade i Ministartva je da je afirmišemo i pomognemo u projektima od značaja za očuvanje vrednosnog sistema koji se ovde baštini. Učenici i profesori to zaslužuju jer su napravili predivnu sinergiju. Kvalitetnim radom stvorila se perspektiva da mladi opredele svoje karijerne ciljeve i da se sutra integrišu u realizaciju projekata koji će voditi razvoju Srbije i Vojvodine. Obaveza nas u Vladi i državnog rukovodstva jeste da obezbedimo uslove da naša deca ostanu na svom pragu – rekao je ministar Ružić.

Obeležavanju jubileja prisustvovali su i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski i članovi Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje, Ljuban Sredić i Stevan Iličić.

– Uspesima i kvalitetom nastave, kikindska gimnazija izdvaja se kao jedna od najprestižnijih obrazovnih institucija, na ponos Grada i države. Važno je da prepoznamo i cenimo znanje dece i da im pružimo uslove da mogu da žive od svog rada, talenta i sposobnosti, da imaju društvenu i profesionalnu satisfakciju. Učenicima želim mnogo uspeha, a Gimnaziji da traje, uz stalno stvaranje uslova za kvalitetno školovanje i obrazovanje, u čemu će uvek imati podršku Grada i države – istakla je Jakšić Kiurski.

Na kraju programa koji su pripremili učenici i profesori, diplome maturantima sa odličnim uspehom dodelila je direktorica Gimnazije, Mirjana Dražić.

– Nastavićemo tradiciju, ali i gledamo u budućnost. Ministra smo upoznali sa problemima i sa izazovima s kojima se suočavamo u radu. Lokalna samouprava nam mnogo pomaže da prevaziđemo probleme, a za veće investicije očekujemo pomoć Ministarstva za kapitalna ulaganja – rekla je direktorica.

U prepunoj sali đaka, nastavnika, roditelja i godtiju, najsrećniji su bili maturanti koji su primali priznanja Gimnazije za postignut odličan uspeh, njih dvadesetak.

Ponosni gimnazijalci

Nikolina Marković sa društveno-jezičkog smera dobila je plaketu za skroz odličan uspeh.

– Definitivno ću pamtiti učenje, druženje, mnoge vannastavne aktivnosti. Imali smo mnogo mogućnosti da iskažemo svoju kreativnost – kaže Nikolina. – Ponosna sam što sam učenica Gimnazije. U planu mi je da upišem psihologiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

Snežana Đuran maturantkinja je prirodno-matematičkog smera i jedna od dobitnica priznanja za odličan uspeh.

– Koliko je bilo lepo, toliko je bilo i teško. Profesori su zahtevali dosta znanja, ali smo i stvarali mnogo lepih usspomena.  Sada ću upisati Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu – kaže Snežana.

Najavljeni radovi na zgradi i u dvorištu Gimnazije

– Grad Kikinda konačno ima projekat za kompletnu sanaciju i rekonstrukciju zgrade Gimnazije. Predračunska vrednost je viša od 350 miliona. Sada treba konkurisati za sredstva kod republičkih i pokrajinskih organa. Ukazali smo ministru na to koliko nam je značajno dvorište Gimnazije koje je jedno od najfrekventnijih mesta za sport i rekreaciju, i koliko je bitno da se teren održava u bezbednom stanju – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Ona je dodala da je Grad opredelio 10 miliona dinara kako bi se sanirala tartan-staza.

– I pre korone smo u Vladi imali u planu da uradimo rekonstrukciju i sanaciju zgrade Gimnazije. U međuvremenu su bili promenjeni prioriteti i mislim da je sada vreme da sagledamo status objekata obrazovnih ustanova širom Srbije i da nam to bude prioritet – rekao je ministar Ružić.

Istorijat

Najstarija obrazovna ustanova u gradu osnovana je 1858. godine, kao „realka“ sa četiri razreda, pod nazivom Velikokikindska Gimnazija. Bila je smeštena u zgradi Kurije. Izgradnja nove zgrade započeta je 1899. i već naredne godine je useljena.

Do Prvog svetskog rata, Gimnaziju su pohađali, uglavnom, učenici nemačke i mađarske nacionalnosti. Tokom rata, bila je vojna bolnica. Između dva rata, pohađali su je đaci srpske nacionalnosti i uživala je veliki ugled.

Za vreme Drugog svetskog rata, pretvorena je u kasarnu nemačke vojske. Godine 1945. podeljena je na Nepotpunu mađarsku i Nepotpunu srpsku gimnaziju. Transformacijom 1950/51. godine, od Gimnazije su odvojena niža odeljenja, koja su pripojena tada ustanovljenim osnovnim školama.

Ime pesnika Dušana Vasiljeva Gimnazija je ponela vek nakon osnivanja, 1959. godine. Sledi period uspona, koji traje do 1974, kada su osnovani Centri za obrazovanje. Narednih 16 godina, Gimnazija nije upisivala nove generacije učenika, a njen rad je obnovljen školske 1990/91. godine.

Povodom Dana Gimnazije, u holu Pozorišta bile su izložene fotografije iz istorije ove obrazovne ustanove.

kindja3

Članovi Planinarskog društva „Kinđa“ proteklog vikenda evocirali su sećanja na svog prijatelja, kolegu, jednog od osnivača ovog društva i njegovog prvog predsednika, prerano preminulog Zorana Makitana. Destinacija planinarskog izazova u Zoranovu čast, već po tradiciji, bila je iznenađenje za kikindske planinare. Memorijal „Zoki Makitan“ organizovan je 14. put, a pohod iznenađenja ovoga puta bila je Tara. Sa planinarskog uspona, članovi PD „Kinđa“ doneli su divne fotografije i lepe utiske.

-Koncept Memorijala je takav da se članovi prijave i do poslednjeg trenutka ne znaju gde će ići. Odziv je i ovoga puta bio dobar, Memorijal je okupio 35 članova. Boravili smo u planinarskom domu, posetili vrhove Orlov vis, Bilješke stene odakle puca prelep pogled na jezero Perućac. Staza je bila prilično zahtevna, duga 15 i po kilometara. Popeli smo visinu od 1247 metara, a ukupan uspon je 900 metara. Drugog dana bili smo na Trešnjevcu- prenosi nam utiske Olivera Makitan, organizatorka pohoda.

Planinari „Kinđe“, zaljubljenici u prirodu, izazove i dosezanje planinskih visina, tokom proteklih memorijala obišli su brojne planine u Srbiji: vrhove Kopaonika, Rtnja, Zlatara, Zlatibora, Babinog Zuba, Stare planine, Avale, Ozrena, Besne kobile…U osvajanju novih visina, neguju sportski i timski duh, kao i sećanje na kolegu koji je prvi organizovao ovakve pohode iznenađenja.

Foto: privatna arhiva
bicikl (2)

I ove godine, ljubitelji dvotočkaša biće u prilici da kupe novi bicikl zahvaljujući subvenciji iz gradske kase. Kako saznajemo od od člana Gradskog veća zaduženog za ekologiju Stevana Iličića, javni poziv za građane biće raspisan početkom maja. Prethodno, tačnije 19. aprila uslediće javni poziv za privredne subjekte odnosno prodavnice bicikala.

– U cilju smanjenja emisije štetnih gasova, ali i podsticanja zdravih navika i fizičkih aktivnosti sugrađana, i ove godine ćemo raspisati konkurs za kupovinu bicikala. Subvencija će biti kao i prošle godine, u visini od 10.000 dinara. Ukupan budžet za ovu namenu je dva miliona dinara što znači da će 200 građana moći da računa na ovaj vid finansijske podrške- ukazuje Iličić.

Nesumnjivo je bilo da će prošlogodišnji konkurs za dodelu subvencija u iznosu od 10.000 dinara za kupovinu bicikla biti pun pogodak. Kako se prijavio veliki broj sugrađana, umesto prvobitno planiranih 100, dodeljeno je 213 subvencija. Podsetimo, nadležni su odlučili da svi koji su podneli važeće prijave dobiju bespovratna sredstva za nabavku novog bicikla. Pravo da konkurišu imali su svi punoletni građani sa prebivalištem na teritoriji Grada Kikinde.