фебруар 1, 2026

Град

gradska kuća (2)

Lokalna samouprava i ove godine novčano će podržati studente sa teritorije grada. Javni konkurs za dodeljivanje stipendija za školsku 2022/2023. godinu  otvoren je do 6. februara.

Pravo učešća imaju studenti, takođe i studenti sa hendikepom i hroničnim bolestima, koji se školuju u obrazovnoj ustanovi čiji je osnivač Republika Srbija ili u akreditovanoj ustanovi sa sedištem u Srbiji.

Pravo na dobijanje stipendije imaju studenti, kao i studenti sa hendikepom i hroničnim bolestima  koji su upisali prvu godinu studija, a ispunjavaju sledeće uslove: da su dobitnici titule „Učenik generacije“ u srednjoj školi, da su članovi MENSE (međunarodno udruženje natprosečno inteligentnih osoba), da su nosioci Vukove diplome, da su na prijemnom ispitu na odabranom fakultetu/višoj školi ostvarili prvo mesto na rang listi i da su ostvarili prosečnu ocenu u završnom razredu srednje škole najmanje 4,50.

Za studente druge i viših godina studija uslov je da su, u prethodnoj godini studija ostvarili prosečnu ocenu najmanje 8,5. Potrebno je i da je podnosilac zahteva redovan student, da u toku studiranja nije izgubio godinu, i da je položio sve ispite iz prethodnih godina studija ili da je iz prethodnih godina studija preneo najviše tri ispita.

Za studente druge i viših godina studija koji imaju hendikep ili hroničnu bolest, prosečna ocena treba da bude najmanje 7 u prethodnoj godini studija. Podnosilac zahteva treba da bude redovan student. Takođe,neophodno je i da u toku studiranja nije izgubio godinu, da je položio sve ispite iz prethodnih godina studija ili da je iz prethodnih godina studija preneo najviše tri ispita.

Studenti drugog stepena studija iz obe kategorije mogu da konkurišu ukoliko nisu u radnom odnosu i ukoliko su studije nastavili odmah po završetku osnovnih studija.

Prijava i ostala konkursna dokumenta podnose se Komisiji za dodelu stipendija Grada Kikinde i predaju na pisarnici Uslužnog centra Grada Kikinda (šalter broj 5) ili poštom, preporučeno, na adresu: Grad Kikinda (sa naznakom: Javni konkurs za dodelu stipendija studentima visokoškolskih ustanova sa teritorije Grada Kikinde za školsku 2022/23. godinu),  Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23 300 Kikinda.

Spisak potrebne dokumentacije i obrasci prijave dostupni su na sajtu Grada.

CDA_3458

Poliklinika „Elios“, nova zdravstvena ustanova u Kikindi, svečano je otvorena sinoć. Otvaranje je okupilo veliki broj zvanica, među kojima su bili zdravstveni radnici, privrednici, poslovni partneri kao i gradski čelnici.

Poliklinika „Elios“ nalazi se u ulici Braće Tatić broj 3. Radno vreme je od od 7 do 19 sati radnim danima i subotom od 8 do 14 časova.

 

semafor 2

Semafori na raskrsnici ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Mihajla Pupina biće uključeni već za nekoliko dana. Građevinski radovi su završeni, i počinje probni rad nove signalizacije.

– Plan je da za vikend uključimo žuto trepćuće svetlo, kako bi se učesnici u saobraćaju navikli na semafor na ovom mestu – kaže Miroslav Dučić, u Gradskom veću zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije. – Čim se završi objedinjena procedura, semafor će biti pušten u rad. Očekujem da će to biti u februaru.

U postavljanje svetlosne signalizacije na ovoj veoma frekventnoj raskrsnici uloženo je 5, 2 miliona dinara – 2,7 miliona su sredstva Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, a preostali iznos obezbedio je Grad Kikinda.

– Narednih dana započinjemo i najavljeno postavljanje radara za detektovanje povećane brzine kod ŽAK-ovog stadiona, kakav već postoji na uglu Ive Lole Ribara i Jovana Jovanovića Zmaja. I ove radove sufinansiraće isti sekretarijat sa 4,8 miliona dinara, dok će Grad uložiti  7,2 miliona – kaže Dučić.

Za ovu godinu, kako je rekao, planirano je postavljanje istog radara, ali i  horizontalne i vertikalne signalizacije u zoni Osnovne škole „Jovan Popović“, što će biti finansirano iz istih izvora.

deca nagrade

Vlada AP Vojvodine tradicionalno nagrađuje najuspešnije darovite učenike koji su u toku godine postigli vrhunske rezultate u oblasti nauke, tehnike, umetnosti i sporta na takmičenjima u zemlji i inostranstvu kao i njihove mentore. Cilj nagrađivanja je odavanje društvenog priznanja, podsticanje darovitosti kod mladih i promocija pravih vrednosti.

Za uspehe tokom školske 2021/2022 godine nagrađeni su Nestor Iličin, koji je bio đak generacije Gimnazije „Dušan Vasiljev“, za postignut uspeh iz matematike (mentor Dragan Ivetić) i Tijana Karić, učenica generacije SSŠ „Miloš Crnjanski“ za uspešne rezultate iz biologije (mentor Vanja Injac Zabrdac).

Pohvalu za uspehe ostvarene tokom prošle godine dobilo je troje učenika osmog razreda Osnovne škole „Sveti Sava“: Helena Grujić i Rastko Popović, oboje za uspehe iz fizike i Matija Gligorin za uspeh iz geografije. Njihovi mentori su nastavnici Marija Popović i Miroslav Grujić.

Nagrađivanje najuspešnijih darovitih učenika i učenica ustanovljeno je 1997. godine. O tome koji đaci će biti nagrađeni odlučuje Komisija za nagrađivanje darovite dece koju čine profesori, direktori škola i prosvetni radnici koji prate takmičenja i rad darovite dece. Kriterijumi nagrađivanja regulisani su Pravilnikom.

viber_image_2023-01-25_10-44-11-619

Zahvaljujući ulaganjima Grada, Osnovna škola „Vasa Stajić“ u Mokrinu dobiće led rasvetu koja će doprineti kvalitetnijem osvetljenju  i uštedi električne energije. Radovi su u toku i biće završeni početkom marta.

-Rasveta se radi u celoj školi, obuhvaćene će biti sve učionice, kancelarije, fiskulturna sala, kao i dvorište. Mnogo će nam značiti ovo ulaganje. Sve to ne bismo mogli bez Grada. Školu pohađa 370 đaka- navodi Marijana Rakin, direktorica OŠ „Vasa Stajić“.

Ulaganje u kreiranje što kvalitetnijih uslova rada u školama je trajno opredeljenje grada i za tu namenu u ovogodišnjem budžetu opredeljeno je više novca nego lane, ukazao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Nastavljamo energetsku efikasnost kao i ulaganje grada u škole. Novom rasvetom u školi „Vasa Stajić“ biće obuhvaćene sve učionice i sala i dodaće se dva reflektora u dvorištu. Trošiće se manje struje i biće kvalitetnije osvetljenje. Grad jasno daje do znanja da je naše opredeljenje kontinuirano ulaganje u škole, ove godine to je iznos od 212 miliona za osnovne škole što je za 50 miliona dinara više nego lane- precizirao je Lukač.

Vrednost radova kojima je obuhvaćeno postavljanje led rasvete na više od 2000 kvadratnih metara iznosi 3,4 miliona dinara.

 

 

Dr-Dragana-Miladinov-

Evropska nedelja prevencije raka grlića materice koja se, od 23. do 29. januara obeležava 17. put, samo je još jedan povod za podsećanje na mere prevencije koje, u slučaju ovog karcinoma, mogu potpuno da uklone rizik od oboljevanja.

Prema podacima Dispanzera za žene, u Kikindi je, u 2022. godini, od karcinoma grlića materice obolelo je 20-ak žena. U najvećem broju slučajeva to su žene u 40-im i 50-im godinama.

U našoj zemlji, ova vrsta karcinoma je peta po učestalosti. U razvijenim zemljama, u kojima je preventiva veoma zastupljena, praktično ovog karcinoma i nema, kaže dr Dragana Miladinov, načelnica Dispanzera za žene.

– Prevencija podrazumeva pregled uz papa-bris, jednom godišnje. Papa-bris je skrining, ako nije u redu, uradimo dodatna ispitivanja, bolest uhvatimo u ranoj fazi, dok još nije karcinom, i takve promene su apsolutno izlečive – kaže dr Miladinov.

Statistika pokazuje da u svetu, godišnje, od ovog karcinoma oboli hiljadu žena, a 500 njih umre. Dramatični podaci ukazuju na to da, nasuprot državama sa dobrom prevencijom, u zemljama u razvoju još uvek nije dovoljno razvijena svest o značaju redovnih pregleda i testiranja.

– Glavni uzrok ove vrste karcinoma je infekcija humanim papiloma virusom (HPV) – objašnjava dr Miladinov. – Ovaj virus je, u 99 odsto slučajeva, nađen u karcinomima grlića materice, ali mi se protiv virusa ne možemo efikasno boriti, osim vakcinom, što je i primarna prevencija. Sada je dostupna devetovalentna vakcina, odnosno vakcina koja štiti od devet tipova humanih papiloma virusa koji su najrizičniji i koji najčešće izazivaju karcinom grlića materice. Mogu da se vakcinišu devojčice do 19. godine, u zavisnosti od uzrasta, sa dve ili tri doze. Vakcinacija je besplatna i obavlja se u Dečijem dispanzeru.

Dr Miladinov dodaje da karcinom grlića nije nasledan u smislu u kojem se nasleđuje karcinom dojke, ali se nasledni faktor ipak ne može isključiti jer su neka tkiva osetljivija na HPV.

– Do 35. godine sve žene su prokužene nekom vrstom papiloma virusa. Ovih virusa ima oko 70 tipova i žena može imati jedan ili više njih. Za dve godine, organizam najčešće uspeva da se izbori sa tim virusom, ali u nekim slučajevima, u zavisnosti od vrste i od imunog stausa, nemoguće je sačuvati se, dolazi do nekih promena, kondiloma ili promena na grliću.

Ovogodišnji slogan kampanje prevencije je „Rak grlića materice, rak koji možemo sprečiti”. Nosilac kampanje je Evropska asocijacija za rak grlića materice, a naša zemlja je od samog početka uključena u obeležavanje ove značajne nedelje.

Aktivnosti su usmerene ka tome da žene počnu da razmišljaju o svom reproduktivnom zdravlju, kao i da koriste dostupne mere primarne i sekundarne prevencije.

Dušan Marjanović (Medium)

Javno preduzeće „Toplana“ je i prošlu godinu završilo sa pozitivnim bilansom i odličnim procentom naplate. Uz to, rešen je i veliki problem sa magistralnim toplovodom koji je godinama, u grejnoj sezoni, izazivao prekide u snabdevanju daljinskim grejanjem velikog broja potrošača.

– Rezultat dobrog planiranja je upravo remont glavnog voda u Ulici Miloša Velikog – kaže direktor „Toplane“, Dušan Marjanović. – Taj deo trase je glavna aorta, deo koji je uzrokovao i celodnevna isključenja kompletnog centra grada jer snabdeva više od 70 odsto korisnika u našem sistemu. Sa više od 45 miliona dinara sopstvenih sredstava, bilo je to možda i najveće ulaganje u protekloj deceniji. Od kada smo, uz pomoć lokalne samouprave, 2019. godine, izmirili zaostala dugovanja prema „Srbijagasu“, akumulirali smo sredstva upravo za ovakve, velike remonte. Iako je zima blaga, grejanje funkcioniše odlično. Ovo je, možda, i najbolja sezona u dugom periodu, u kojoj nismo imali nijednu havariju.

Marjanović podseća da ovo javno preduzeće, već godinama unazad, posluje  pozitivno i na vreme izmiruje sve svoje obaveze. U ovoj godini, kaže, u periodu remonta, takođe će se obnavljati delovi sistema, kako bi se isključila svaka mogućnost kvarova u grejnoj sezoni.

– Spremni smo i za niske, zimske temperature, i očekujemo da će grejna sezona proći bez problema. Verujemo da ćemo, stručnim radom tehničkog dela preduzeća, i ulaganjem u obnovu zastarele opreme i mreže, doprineti još boljem poslovanju.

Za ovu grejnu sezonu obezbeđena je dovoljna količina gasa, što isključuje poremećaje u daljinskom grejanju.

– Cena gasa povećana nam je za 11 odsto, struju plaćamo za 10 evra po megavat-času više. Ipak, u dogovoru sa Gradskom upravom, i racionalnom potrošnjom u toplijim danima, uspećemo da prebrodimo period do kraja ove grejne sezone, a da korisnike ne opteretimo poskupljenjem – kaže Marjanović.

„Toplana“ ima više od tri hiljade korisnika, oko trideset odsto su pravna lica. Inače, potrošači revnosno izmiruju račune jer je naplata fizičkim licima, u 2022. godini, bila veća od 97 odsto, kaže Marjanović. Pravnim subjektima naplata je bila za samo dva odsto manja. Svim korisnicima i dalje se pruža mogućnost da zaostale obaveze plate u ratama.

Imre Kabok (Medium)

Građane Kikinde i okolnih mesta, jutros je potresla tužna vest. Posle duge bolesti, u 67. godini, preminuo je istaknuti član naše zajednice, Imre Kabok.

Kabok je rođen u Ruskom Selu, gde je pohađao osnovnu školu. Srednju mašinsko-tehničku školu završio je u Zrenjaninu. Studirao je na Mašinskom fakultetu u Novom Sadu. Školu rezervnih oficira završio je u Bileći, 1979. godine. Radio je na poslovima mehaničara i šefa mašinske radionice u DP “Sloga“ Rusko Selo. Privatnim preduzetništvom bavio se od 1992. do 2005. godine, a zatim i poljoprivrednom proizvodnjom na sopstvenom posedu.

Kabok je bio aktivni član i funkcioner Saveza vojvođanskih Mađara od 2002. U radu Mesne zajednice Rusko Selo bio je angažovan od 1988. godine, kada je postao predsednik Izvršnog odbora. U periodu od 2006. do 2018. godine bio je predsednik Mesne zajednice u svom mestu. Istovremeno, od 2012. godine, sedam godina bio je član Opštinskog, a zatim i Gradskog veća, zadužen za poljoprivredu, mesne zajednice, udruženja građana i nacionalne manjine. Dao je veliki doprinos razvoju opštine, seoskih mesnih zajednica, posebno svog rodnog mesta. Jedan je od osnivača Mađarskog obrazovnog, kulturnog i omladinskog centra „Torontal“ u Ruskom Selu.

Imre Kabok za sobom je ostavio suprugu i dva sina. Biće upamćen kao izuzetno posvećena, odgovorna i plemenita osoba, koja je mnogo učinila za svoju zajednicu.

Sahrana Imrea Kaboka biće u sredu, 25. januara, u 14 sati, na Katoličkom groblju u Ruskom Selu.

aleksandar vučić

Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi pruža bezrezervnu podršku predsedniku stranke i Republike Srbije Aleksandru Vučiću. Malo je onih koji su u  istoriji Srbije radili tako posvećeno i istrajno, podižući u isto vreme međunarodni ugled naše zemlje kao što to čini Aleksandar Vučić, ističu kikindski naprednjaci.

-Brodu Srbija ne treba drugi kapetan dok njime, po uzburkanom moru međunarodnih odnosa, upravlja vizionar kakav je predsednik Vučić. Uvek je bilo i biće kritičara i onih koji svojom mržnjom i ličnim intresima pokušavaju da ponize i umanje značaj postignutih rezultata, ali svi znamo da su oni u manjini, a da je cela Srbija videla i shvatila viziju napretka predsednika Vučića. Bez Vučića je povratak u smutna vremena propasti Srbije neminovan. Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi veruje da je budućnost Srbije i naše dece u sigurnim rukama samo sa Aleksandrom Vučićem- ističe se u saopštenju Gradskog odbora SNS.

Kineski film 4

Povodom Kineske nove godine, u Kulturnom centru večeras je počela Nedelja kineskog filma. Ovo je samo početak dogovorene saradnje između Grada i Instituta „Konfucije“ pri Filološkom fakultetu u Beogradu, rekla je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

– Na nedavno održanom sastanku sa direktorom ove institucije i njegovim saradnicima, razgovarali smo o temama iz kulture i obrazovanja, o tome kako kinesku kulturu možemo da približimo našim sugrađanima, na što atraktivniji način. Dogovorili smo se da započnemo sa prikazivanjem kineskih filmova, što će omogućiti Kikinđanima da upoznaju kineski jezik, kulturu, tradiciju i kinematografiju. Institut nam je ponudio besplatne časove kineskog jezika u školama. Ova ideja veoma se dopala direktorima, nastavnicima i deci, jer im se pruža mogućnost da nauče nešto novo, tako da, od 1. septembra, možemo očekivati kineski jezik, kao deo vannastavnih aktivnosti, u najmanje osam škola – rekla je Valentina Mickovski.

Dodala je da saradnja Instituta i Grada znači i saradnju dve zemlje, kao i spajanje dve kulture, što je veoma značajno i za ostale sfere društva.

Na Nedelji kineskog filma, do petka će, u velikoj sali Kulturnog centra, biti prikazano pet filmova kineske produkcije.

– Na repertoaru su različiti žanrovi, od igranih filmova, za malo starije generacije, do animiranih ostvarenja. U pitanju su filmovi novije proizvodnje, i verujem da će biti zanimljivi i za decu i za odrasle – rekao je v. d. direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

Večeras je prikazan film „Nastavniče, dobar dan“. Slede: „Ja nisam Bog lekova“, „Nedža“, „Kompozitor“ i „Životna priča „Siju Mei“. Filmovi su titlovani na srpski jezik, početak projekcija je u 19 sati i ulazak je besplatan.

 

Don`t copy text!