Град

Otvoreni bazeni

Otvoreni bazeni Sportskog centra „Jezero“ u Kikindi i Banatskom Velikom Selu počeće da rade 17. juna. Na dan otvaranja, po običaju, ulazak će biti besplatan, saopšteno je iz „Jezera“.

U ovoj ustanovi objavili su i cene ulaznica. Dnevna karta za odrasle biće 300, a za decu 200 dinara. Sezonske karte naplaćivaće se, za 10 ulazaka – dve hiljade dinara, za 25 ulazaka – 4.500 dinara, i za 50 ulazaka – 7.500 dinara. Izrada kartice košta 300 dinara.

Besplatan ulazak imaće: deca mlađa od sedam godina, trudnice i osobe sa posebnim potrebama sa pratiocem.

Odlikaši sa prosekom 5.00, pripadnici MUP-a i Vojske Srbije, prosvetni i zdravstveni radnici, penzioneri i osobe sa invaliditetom imaju 20 odsto popusta. Uz „Tri plus karticu“ ostvaruje se popust od 30 odsto.

Sezonske karte na rate mogu da plate pravna lica i sindikalne organizacije (do kraja godine).

Prodaja karata počeće 7. juna na recepciji Sportskog centra. Prvih sedam dana trajaće akcija za plaćanje gotovinom – sezonska karta za 50 ulazaka koštaće 6.000 dinara.

Dance n soul ljubičaste šljokice

Polaznice Škole modernog plesa „Dens en soul ritmik“ ponovo su postigle izuzetan uspeh. Na takmičenju „Dens gold nau“, održanom u kristalnoj dvorani u Zrenjaninu, sve grupe devojčica koje su nastupile, zauzele su prva mesta u svojim kategorijama.

Pobednice su: „Zelene šljokice“, „Plave šljokice“, „Tirkizne šljokice“, „Crvene šljokice“, mažoretkinje i „Ljubičaste šljokice“, koje su se plasirale za učešće na plesnom takmičenju u Riminiju u Italiji.

Među solistima, prva mesta osvojile su: u „akro stajlu“ – Teodora Cvitanović, i Mia Berar; u „strit stajlu“ – Lena Sili i Danica Čavić, i u „open stajlu“ – Petra Barović.

Devojčice su pripremale instruktorke plesa Mirna Krnić i Aleksandra Đilas.

– Devojke su ostavile dobar utisak na sudije, dobile su pohvale za dobru energiju na sceni, i mi smo mnogo ponosne na njih – rekla je Krnićeva.

Žene preduzetnice

Na skupu „Dan otvorenih vrata za potencijalne i postojeće preduzetnice”, održanom u Kikindi, žene iz severnobanatskog okruga koje poseduju privatan posao ili imaju nameru da ga započnu, upoznate su sa programima i konkursima namenjenim razvoju i podsticanju ženskog preduzetništva.

Razgovaralo se o problemima na koje nailaze prilikom pokretanja sopstvenog posla, od kojih su najčešći nedostatak investicija, nedovoljan pristup informacijama, komplikovana administracija. Zaključeno je da bi krediti, subvencije i grantovi pomogli u započinjanju i razvoju ženskog preduzetništva.

Domaćini skupa bili su Regionalna privredna komora (RPK) i Opšte udruženje preduzetnika. U organizaciji Regionalnog centra za društveno-ekonomski razvoj “Banat”, događaj su podržali Ministarstvo privrede i Razvojna agencija Srbije.

Na području Kikinde ima 1.515 preduzetničkih radnji, a u Severnobanatskom okrugu radi oko 3.100 preduzetnika. Preduzetnice čine trećinu, što je i državni prosek.

Ovu godinu Privredna komora Srbije proglasila je godinom ženskog preduzetništva što bi, kako se očekuje, moglo da znači raspisivanje novih konkursa koji će ga podržati.

IMG_4546

Članovi Konjičkog kluba „Banat” učestvovali su na fijakerijadi koja je proteklog vikenda održana u Ostojićevu.

U kategoriji jednopreg prvo mesto osvojio je Dragan Vujin, a drugo Milan Markov. Nedeljko Mirkov je bio prvi u tropregu i nagrađen je za najlepši fijaker, dok je kobila Save Petrova odlikovana kao najlepša.

Ekoloski kviz 1

Na Ekološkom kvizu, organizovanom danas u Kulturnom centru povodom obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine, najviše znanja pokazali su učenici Osnovne škole „Vuk Karadžić“. Oni su bili najbolji u konkurenciji ekipa petog razreda iz devet osnovnih škola.

Posle četiri godine pauze, ovu edukativnu aktivnost organizovao je Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada.

– Takmičare su prijavile sve škole iz grada i tri seoske: iz Sajana, Novih Kozaraca i Banatskog Velikog Sela. Naš cilj je edukacija, a takmičari imaju posebno dodatno interesovanje i znanje iz oblasti zaštite životne sredine i dele ih sa vršnjacima – rekla je sekretarka Sekretarijata, Miroslava Narančić.

Posle kvalifikacionog testiranja, u finale su ušle četiri ekipe. Odgovarali su na pitanja o živom svetu, klimi, odlaganju otpada, zagađenosti vazduha. U konačnom plasmanu, najviše bodova osvojio je tim škole „Vuk Karadžić“ koji su činili: Zoja Despotović, Mihajlo Milanov, Stefan Bilić i David Mohači. Njih je pripremala nastavnica Tatjana Čubrilo.

– Nije bilo teško, ja sam znala više jer sam bila na Okružnom takmičenju iz biologije i tamo sam osvojila treće mesto. Jako sam srećna zbog ove pobede – rekla je Zoja.

Drugoplasirani su bili đaci OŠ „Jovan Popović“, treća je bila ekipa škole „Đura Jakšić“, a četvrti su takmičenje završili učenici OŠ „Feješ Klara“.

Za sve finaliste Gradski sekretarijat obezbedio je poklone: zvučnike, slušalice, ručne satove i eksterne baterije.

352177893_945518230059238_889135461177769553_n

Nagrađeni pripadnici PU Kikinda: Marija Berbakov, Mirjana Tomašev i Jovan Zeljković zajedno sa svojim starešinama  na čelu sa Pavlom Rajkovim, načelnikom PU prisustvovali su prijemu u Gradskoj kući koju je u čast Dana Ministarstva unutrašnjih poslova, Slave i Dana policije priredio gradonačelnik Nikola Lukač.

Marija Berbakov saobraćajna je policajka već dve decenije i jedna je od pet žena u ovoj službi.

-Tu smo da svakim danom radimo više i bolje. U službi smo građana i naš osnovni zadatak je njihova bezbednost. Vozači kada vide ženu saobraćajca imaju drugačiji pristup, umereniji su nego kada to uradi kolega saobraćajac – rekla je Marija Berbakov.

Mirjana Tomašev, zaposlena je na upravnim poslovima- na izdavanju saobraćajnih dozvola i registraciji vozila. Tu je već 20 godina.

-Posao kojim se bavim ne bih menjala. Lepo je raditi u službi građana, naročito što iz godine u godinu na neki način pratim kako grad raste jer uspevam da se sa istim ljudim vidim od njihove prve vozačke dozvole, pa sve do onog momemnta kada postanu ozbiljni ljudi i dovedu svoju decu da im prave isti dokument. Čast mi je što sam dobila ovo prizananje – dodala je Mirjana Tomašev.

Jovan Zeljković u PU Kikinda zaposlen je tri godine i to na poslovima opšte nadležnosti red i mir, prevencija, hvatanje počinalaca krivičnih dela.

-Oduvek sam želeo da budem policijac i zato sam i završio Kriminalističko-policijski univerzitet. Čast mi je što radim u rodnom gradu koji prepoznaje rad, trud i zalaganje svih policajaca- kazao je Zeljković.

Čestitajući Dan Ministarstva, Slavu i Dan policije Nikola Lukač zahvalio je svim zaposlenima u Policijskoj upravi Kikinda na požrtvovanosti.

-Nije lako biti policajac i policijski službenik u današnje vreme. Ponosan sam na sve njih i hvala im što nas čuvaju. Siguran sam da su nagrađeni najbolji i da će im priznanje biti motiv da budu još bolji radnici. Hvala vam što radite težak posao koji čini naš grad bezbednim – poručio je Lukač.

Pavle Rajkov, načelnik PU istakao je da izbor nije bio lak jer je veliki broj zaposlenih u Policijskoj upravi koji zaslužuju nagrade. Troje nagrađenih imali su najbolje rezultate u svojim oblastima rada i nesebično davanje bio je osnovni motiv za njihovo nagrađivanje, dodao je Rajkov i precizirao da je Grad Kikinda najbolji partner kikindskoj policiji.

učionica

Odlukom Vlade Srbije, zbog tragedija koje su duboko pogodile čitavo društvo, školska godina završava se 6. juna u svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji. Škole mogu da nastave da rade do 20. juna, za učenike koji to žele, navodi se u saopštenju.

– Sutra se završava redovna nastava, ali se nastavljaju sve ostale aktivnosti: dodatna, dopunska nastava, sekcije – kaže za „Kikindski portal“ Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora osnovnih škola i direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“. – Ocene neće biti zaključene, to će biti samo predlozi. Do 20. juna, posle kojeg će biti održana odeljenska i nastavnička veća, učenici će imati priliku da poprave ocene kojima nisu zadovoljni. Đacima ćemo, u ovom periodu, ponuditi ogledne časove, sadržaje iz gradiva koji nisu bili realizovani, sportske aktivnosti, i o svemu tome obaveštavamo i roditelje.

Farkaš dodaje da će se, kao i svake godine, održavati pripremna nastava osmaka za završni ispit, zakazan za 21, 22. i 23. jun, kako je i predviđeno školskim kalendarom.

Dan Policije 1

Na spomen-obeležje policajcima koji su poginuli na dužnosti na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine danas su, povodom Dana Ministarstva unutrašnjih poslova, slave i Dana policije, vence položili gradonačelnik Nikola Lukač, Pavle Rajkov, načelnik Policijske uprave Kikinda i zaposleni u Upravi.

U holu PU, na ploči se nalaze imena i fotografije pripadnika ove Uprave kojih se kolege i građani sećaju sa tugom i ponosom. To su: Mladen Batančev, Zoltan Bicok, Jelenko Bunić, Igor Buš, Zoran Vrbaški, Željko Raužan, Goran Sandić, Pero Tintor i Janoš Čizmadija.

– Veoma mi je teško, sve sam ih poznavao, mnoge od njih sam i vodio na Kosovo. Na izvršenju službenog zadatka dali su nešto najdragocenije i mi ćemo dati sve od sebe da njihov čin ne bude uzaludan. Radićemo i dalje savesno na suzbijanju kriminala, održavanja javnog reda i mira i bezbednosti građana, kao što su to i oni činili, i u tome nam pomažu naši građani – rekao je načelnik Rajkov i pozvao da se poginulima oda počast minutom ćutanja.

Dan Policije čestitao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Vaš posao je stresan i opasan, vi ste na braniku da bismo mi civili, građanstvo, imali mirniji i bezbedniji život. I u prethodnom periodu imali smo izazove i vi ste uvek bili tu da nas zaštitite. Hvala vam što vredno i požrtvovano radite i u okolnostima koje jesu. U poslednjih nekoliko godina maksimalno se trudimo da vam pomognmo kako biste imali što bolje uslove za rad i najkvalitetniju opremu i kako bismo zajedno kreirali lepšu budućnost u Srbiji- istakao je Lukač.

Zbog skorašnjih tragičnih događaja, ove godine će izostati svečanost obeležavanja Dana MUP-a, Policije i njihov slave. U Senti će sutra biti održan samo taktičko-tehnički zbor, predstavljanje opreme kojom raspolaže PU Kikinda.

Za službenike Policijske uprave, nagrađene za radni doprinos u Ministarstvu unutrašnjih poslova, sutra će biti organizovan i prijem u Gradskoj kući.

MS ronjenje 2

Šetnja u Kikindi, održana pre nekoliko dana povodom obeležavanja Svetskog dana borbe protiv multiple skleroze, bila je prilika da gosti kikindskog Udruženja, pristigli iz Bora, Valjeva i mnogih gradova u Vojvodini, prvi put zarone i osete blagodeti ovog sporta. Udruženje obolelih od multiple skleroze (MS) i Ronilački klub „Orka“ u Kikindi jedini u državi redovno održavaju treninge za ljude koji se bore sa MS-om.

– Sutradan, posle šetnje „Svaki korak je pobeda“, organizovali smo, sa  prijateljima iz „Orke“, plivanje i ronjenje na našem bazenu. Bila je ovo izuzetna prilika da ljudi sa MS-om prvi put osete značajno terapeutsko dejstvo ovih sportova, što je za njih bilo izuzetno iskustvo – kaže Brankica Miškov, predsednica kikindskog Udruženja.

Ona podseća da su saradnju sa „Orkom“, na inicijativu predsednika ovog kluba, Stojana Bogosavljeva, započeli još 2017. godine.

– Kikindski ronilački klub sertifikovan je za rad sa invalidima, došli su kod nas da nam predstave ronjenje i da nas pozovu na treninge. Trenutno troje aktivno roni, a mnogi dolaze na treninge plivanja ovog kluba. Ronjenjem se aktiviraju svi mišići, kičma je ispravljena zbog pritiska pod vodom i možemo sve. Najbolje od svega je to što nas prihvataju kao jednake – dodaje Brankica koja je prva žena sa invaliditetom, sertifikovani ronilac u Srbiji.

Brankica je, takođe, završila kurs za pomoć instruktoru za rad sa osobama sa invaliditetom. Želja joj je da se kandiduje za Paraolimpijske igre u plivanju, ali to nije moguće jer se MS ne prepoznaje kao invaliditet. Ova činjenica, nažalost, onemogućava svima koji se bore sa tom bolešću i da ostvare prava na besplatna pomagala i banjska lečenja. Brankica Miškov se, međutim, ne predaje. Aktivna je u naporima da se nepravda ispravi.

– Mi dobijamo pomagala za hodanje tek pošto bolest uznapreduje u paraplegiju, kada nas smatraju invalidima. Na sreću, pomaže nam Crveni krst, koji nam izdaje pomagala na revers – objašnjava Brankica.

Ona sama tri puta nedeljno pliva i roni. Svojom energijom i neodustajanjem, pokretačka je snaga u svom udruženju, ali i najlepši primer borbe za što bolji kvalitet života.

343730489_958666351837439_7248901972493166414_n

Zavičajna kuća u Banatskom Velikom Selu, koja je u proteklom periodu obnovljena, danas je svečano otvorena i osveštana. Važnost očuvanja objekta koji svedoči o kulturnom nasleđu, tradiciji i korenima istakli su Aleksandar Đedovac, direktor  Fonda za izbegla i raseljena lica i saradnju sa Srbima u regionu  i gradonačelnik Nikola Lukač koji su presecanjem vrpce ozvaničili njegovo ponovno otvaranje.

-Fond na čijem sam čelu formirala je Skupština AP Vojvodine, a nama je da pomažemo, ali i da unapredimo saradnju Srba iz regiona. Uloga svih zavičajnih kuća i ove je da nas poveže sa korenima, da ne zaboravimo odakle smo došli i potekli. Banatsko Veliko Selo naselili su Srbi iz Bosne i to su naši koreni koje treba da prenosimo na mlađe generacije. Ne živimo u zavičaju, ali zavičaj živi u nama – rekao je Đedovac.

Na staroj prizemnoj brvnari koja je simbol doseljavanja Krajišnika u Banat, zamenjena je krovna konstrukcija i urađeno osvetljenje oko same kuće, stecišta svih zbivanja u selu. Gradonačelnik Nikola Lukač istakao je da su Velikoselci nekoliko decenija želeli da obnove Zavičajnu kuću.

-Važno je i da znamo odakle smo i ko smo i da čuvamo sećanje na naše pretke. Ovo je mesto okupljanja svih meštana i starih i mladih. Ovde se već održava više manifestacija, važnih za selo, ali i za grad, a ja se nadam da će ih biti sve više. Čuvajući prošlost, gradimo budućnost – poručio je Lukač.

Predsednica Saveta MZ Banatsko Veliko Selo Mira Pećanac nije krila zadovoljstvo što je Zavičajna kuća sređena četvrt veka posle izgradnje.

-Zahvalni smo svima koji su pomogli, a ogroman doprinos u svakom koraku obnove dali su članovi udruženja „Krajiški višeboj“ i „Orhideja“ . Obnova krova koštala je 550.000, a elektrifikacija prostora oko samog objekta 500.000 dinara. Sve manifestacije u selu odvijaju se oko našeg ognjišta, a to je ovo mesto – dodala je Pećanac.

Udruženja građana rado su podržala ovaj projekat i dala sve od sebe da pomognu koliko mogu, napomenuo je Borislav Stoisavljević, predsednik udruženja građana „Krajiški višeboj“.

-Postojimo 12 godina i za nas je ovo kruna našeg uspeha. Od 1997. godine nije bilo ulaganja u objekat i on je poprilično propao. Od 2011. godine na platou ispred kuće organizujemo manifestacije i do sada ih je bilo više od dvadeset, a od sada će ih biti još više – rekao je Stoisavljević.

U Banatsko Veliko Selo, nakon Drugog svetskog rata,  doselili su Srbi iz Bosanskog Grahova, Bihaća, Drvara i Bosanskog Petrovca.

error: Content is protected !!