Култура

Nenad 5

Zbirka poezije „Kintsugi porcelan duše“ Kikinđanina Nenada Adamova, predstavljena je večeras u Kulturnom centru pred velikim brojem kolega, prijatelja i poštovalaca rada ovog psihologa i pesnika.

Kako je Adamov autor psihološkog priručnika „Kroz vrtloge na putu do sebe“, ovo nije njegova prva knjiga, ali je prva zbirka poezije koja je nastajala 43 godine. Sa samo 13 godine napisao je prve stihove u zbirci, podeljenoj na „Život prvi“ i „Život drugi“.

– Ovo je lično svedočanstvo o suočavanju sa bolom kada vam život zada udarac, i o traganju za svetlom u toj tami u koju ste bačeni. Knjiga je dovoljno univerzalna da se u njoj mogu prepoznati i drugi ljudi. Nisam to radio ciljano, ali postoji i  tračak svetla ili nit koja vas izvodi iz lavirinta u koji ste, sticajem okolnosti, bačeni – kaže autor.

O knjizi su govorili recenzenti: pesnikinja, Jasna Milenović, novinar,  Aleksandar Filipović, lekar i kolumnista, dr Vladimir Jeftić, i izdavač, Dejan Spasojević iz „ASoglasa“ iz Zvornika. Upravo u tom gradu knjiga „Kintsugi  porcelan duše“ nagrađena je u kategoriji neobjavljenih prvih poetskih rukopisa na petim Drinskim književnim susretima 2021. godine.

Japanska reč kintsugi znači „uvezivanje, spajanje zlatom“ ili „popravka zlatom“, i opisuje način popravljanja polomljenog porcelana ili keramike, podsetila je pesnikinja Jasna Milenović.

– Pesnik nas znalački vodi kroz svoje detinjstvo i prve ljubavne nagoveštaje, samoću i usamljenost, stazama popločanim nadom. Od četrdeset tri komadića svoje duše (prefinjene i krhke) pesnik Nenad Adamov, u vidu višedecenijskih poetskih dnevničkih zapisa spaja, zlatnim nitima stihova, ožiljke svog životnog iskustva, svog kintsugija – rekla je Milenovićeva.

Novinar Aleksandar Filipović, pesnikov prijatelj i recenzent, poželeo je, posle lekovite poezije, isto takvo prozno delo.

– Od Nenada sada očekujem da svoje bogato iskustvo kao psiholog, i to izvanredan, pretoči u prozu jer smatram da njegov kreativni krug nije završen – ocenio je Filipović. – Nenad je izuzetan terapeut, uvek profesionalan i precizan, u sve što radi unosi dozu emocije. Kada bi napisao priče inspirisane svojim radom sa više hiljada klijenata, kao i o tome šta zna o društvu, mislim da bismo dobili lek za mnoge naše probleme koje Nenad tako dobro rešava. On je izuzetan poznavalac ljudske duše i psihe, veoma prijatan i lekovit.

Recenzenti i prijatelji Adamova čitali su stihove publici po sopstvenom izboru. Dr Vladimir Jeftić zaključio je da je „Nenadov kintsugi pravi egzemplar da nema sazrevanja i rasta duše bez iskušenja i patnje. Patnja je jednostavno put kojim se mora proći na putu ka lepšem i boljem“.

Nenad Adamov takvu spoznaju, ujedno i priliku za rast, ponudio je, ovoga puta, u svojim stihovima. Ništa manje ne treba ni očekivati od posvećenika svojoj profesiji, umetnosti i ljudima.

Zamena knjiga 1

Novi Kozarci su glavni grad čitalaca – prvi i jedini u državi i u ovom delu sveta imaju stalnu uličnu mini-knjižaru iz koje možete besplatno da uzmete knjigu koju želite i da, zauzvrat, ostavite jedan od naslova iz vaše kućne kolekcije.

Ne postoji članarina, niti cena knjiga. Nezvanična biblioteka radi po principu uzmi knjigu, donesi drugu. Knjižaru je, pre dve godine, na ideju svoje ćerke, postavila Vinka Grmaš, ispred prodavnice u Veterinarskoj stanici u Novim Kozarcima u kojoj radi.

– Ispunila sam ćerki želju, ona je to videla u Otavi, kada je tamo živela, i želela je da njene knjige, kojih je bilo mnogo, nađu nove čitaoce. Tih, njenih knjiga, odavno više nema – kaže Vinka.

Slađana je, inače, i pesnikinja. Svoju prvu knjigu poezije, „Sve u svoje vreme“, izdala je kada je bila u osmom razredu. Još uvek živi u inostranstvu, ali je verovala da će u Novim Kozarcima biti dovoljno „knjiških moljaca“. I nije pogrešila, iako su mnogi bili skeptični.

– Ljudi nisu verovali da će to zaživeti – priča Vinka. – Na policama su  korišćeni primerci koje ljudi poklanjaju, zauzvrat uzimajući naslov koji im odgovara. Dolaze svi, stariji ljudi i deca, mnogo njih ima dosta knjiga i lektiru, i jednostavno donesu jer im više ne treba. Oduševljena sam kako su to ljudi prihvatili.

Vinka kaže da je za dozvolu da postavi vitrinu pitala svoju direktoricu u Veterinarskoj stanici Kikinda, Snežanu Tomić, koja je vrlo rado to odobrila.

Na početku je, kaže, morala svake večeri da unosi kutiju jer nije bila pokrivena. Zatim joj je komšija pomogao da preradi jedan kuhinjski deo, stavljena su stakla, i sada je knjižara fiksirana za tezgu na pijaci koja se nalazi ispred prodavnice.

– Meštane zanimaju različite teme – mnogo njih voli političke sadržaje, knjige o Titu, i često navrate da vide da li se pojavilo nešto novo iz oblasti koja ih zanima. Kupci koji dolaze u prodavnicu Veterinarske stanice, prvo zastanu ispred vitrine da vide šta ima novo. Ako nađu nešto zanimljivo, ponesu, i donesu drugu knjigu kada dođu sledeći put. Deca me često zamole da im pomognem da nađu neku knjigu za sebe. Ljudi jako lepo sarađuju i niko još nije zloupotrebio ovaj koncept. Naša pesnikinja, Dragana Danilović, svaki put pokloni svoju novu knjigu.

Mini-knjižare za razmenu knjiga vest su gde god da se pojave na planeti – ima ih u SAD-u, Nemačkoj, Čileu… U Novim Kozarcima, međutim, ulična knjižara već ima svoje stalne korisnike. Nikome, osim gostima, koji su oduševljeni, odavno nije neobično da knjige stoje u vitrinici na ulici, na dohvat ruke svima koji su za razmenu ispisanih reči, svetova i života.

Visoka svest i poverenje očigledno krase Kozarčane, jer se nije dogodilo da neko ne donese knjigu zauzvrat uzetoj ili da ošteti biblioteku koja, zaštićena samo staklom, stalno stoji pričvršćena za pijačnu tezgu u najprometnijoj ulici u centru sela.

Knjižara trenutno ima šezdesetak naslova i dostupna je svakog dana, osim nedeljom, od 7 do 18 sati. Kozarčani su, sasvim sigurno, dosegli novi nivo poštovanja pisane reči. Vreme će pokazati da li će im se neko pridružiti u tome.

 

 

Tijana Naspalic 4

Tijana Našpalić, četrnaestogodišnja učenica Osnovne škole „Jovan Popović“ predstavila je večeras, u Kulturnom centru, svoju treću knjigu pesama, „Put do snova“. Tijana je član Udruženja pisaca „Dunavski cvet“ iz Beograda. Njen mentor je pesnik i prozaista, Borivoje Boro Živaljević, osnivač i predsednik Udruženja.

– Tijanu sam upoznao na predstavljanju moje knjige u Kikindi. Kada mi je pokazala svoje pesme, rekao sam joj da će, uz podršku svoje sredine, postati nova Desanka Maksimović. Njenom novom knjigom sam fasciniran jer ona, veoma mlada, piše tako jake rodoljubive pesme o Kosovu i Košarama – kaže Živaljević.

Tijana je počela da piše, ali i da objavljuje veoma rano. Sa deset godina izdala je svoju prvu poetsku zbirku „Od srca deci na dar“. Sledi još jedna zbirka, „Svet kroz oči deteta“, i sada i poezija namenjena starijoj čitalačkoj publici.

– U novoj knjizi je rodoljubiva poezija. Pesme su zrelije, to su pesme za odrasle, o našoj zemlji. Pripremala sam je godinu dana – objašnjava Tijana. – Naziv je „Moj put do snova“ jer ovo jeste upravo to – moj san je da pišem i da budem nastavnica, da učim decu srpskom jeziku.

Mlada pesnikinja dobitnica je mnogobrojnih priznanja, a njena poezija našla se u nebrojeno mnogo zbornika. Sada najavljuje još jednu knjigu poezije, a zatim i proze, kratkih priča o ljubavi, koje su već spremne za štampu.

U predstavljanju pesama i rada Tijane Našpalić učestvovale su i njene nastavnice, Jelena Knežević i Katarina Tornjanski. U muzičkom delu programa nastupio je akustični bend „Banatsko plavo“.

 

 

Rade najava

Glumac, reditelj, pesnik i muzičar, legendarni Rade Šerbedžija, održaće u sredu, 28. decembra, od 20 sati, koncert u Narodnom pozorištu u Kikindi.

U programu pod nazivom „Eto pjesma“ predstaviće pesme sa novog albuma „Ne okreći se, sine“, kao i dobro poznate: „Ne daj se Ines“, „Imam pjesmu za tebe“, „Meni se dušo od tebe ne rastaje“, „Barbara“. Šerbedžija će nastupiti sa bendom „Zapadni kolodvor“.

Na albumu „Ne okreći se, sine“ nalaze se i pesme nastale u saradnji sa Gabi Novak i Matijom Dedićem na pesmi Arsena Dedića „Od kako te ne volim“, „Na nešto me sjeća taj grad“ koju je Šerbedžija otpevao sa autorom, Darkom Rundekom.

Organizator koncerta je Kulturni centar Kikinda pod pokroviteljstvom Grada Kikinde. Cena karte je hiljadu dinara. Broj u Narodnom pozorištu za informacije i rezervacije je 422 638.

Gusle 1

Za ljubitelje folklora, a tu računamo, razume se, i svu podršku mladim folklorcima „Gusala“, nije bilo dovoljno mesta u sali Narodnog pozorišta, na dva koncerta – dečijih, a zatim izvođačkih ansambala i veterana.

Glavni umetnički rukovodilac Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“, Igor Popov, kaže da se tradicionalni Novogodišnji koncert priprema od septembra.

– Mi ga zovemo koncertom svih ansambala jer je zaista tako – nastupilo je 400 naših članova, od predškolskog uzrasta do veterana. Večeras su izvođački ansambli premijerno izveli Igre iz istočne Makedonije i Igre sa banatskih salaša, kao i dve nove koreografske minijature. Takođe, deo programa su i naše  koreografije po kojima smo prepoznatljivi – Srpske igre iz Banata i Srpske igre iz Pomorišja. Ne može se, naravno, bez juga Srbije jer je atraktivan, zato uvek imamo i Igre iz Vranjskog polja i Bosilegradskog Krajišta, a veteranske grupe su nastupile sa igrama iz Bujanovca i iz Leskovca – kaže Popov.

Šesnaestogodišnja gimnazijalka Emilija Sretenović folklorom se bavi od četvrte godine.

– Dugo nismo nastupali u Kikindi i veoma smo srećni zbog toga. Pripreme traju nekoliko meseci iako je ovo generalno program koji radimo – kaže Emilija.

U „Guslama“ su, kaže Igor Popov, ponosni na činjenicu da su svi izvođači – muzičari, vokalni solisti i igrači – članovi Društva, kao i da u bogatom fundusu imaju svoje kostima za sav repertoar.

Izuzetno uvežbani igrači nastupili su večeras sa mnogo radosti koja se prelila i na publiku. „Gusle“ su, još jednom, obradovale sugrađane i zaslužuju sve čestitke za rad i trud koji ulažu u očuvanju tradicije i radu sa decom i mladima. Kao i za lepotu igre kojoj smo prisustvovali.

Taoci snova 3

Knjiga „Taoci snova“ Anice Lazin predstavljena je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi. Anica Lazin je rođena Kikinđanka, srpsko-kanadska novinarska, spisateljica i pozorišna producentkinja. Živi u Kanadi. Posle beogradske i promocije u Novom Sadu, svoju knjigu promoviše i u rodnom gradu. Prvi, autobiografski roman „Tisa“, napisala je na francuskom jeziku.

„Taoci snova“ je roman o porodici koja se naseljava u Banatu u vreme Marije Terezije. Paralelna priča u romanu je o nesrećama i gubicima ispunjenom životu kompozitora Gustava Malera, čijom muzikom je autorka inspirisana.

– To je fragmentarni roman, ima više ličnosti i više priča, ali je sve jako povezano. Roman je priča o doseljenju moje porodice Blat koja je došla ovde, ne zna se tačno  odakle, možda iz Alzas-Lorene, ne zna se ni da li su Nemci ili Francuzi. U tu bazu, narativni tepih, uplela sam legende, mamine priče iz detinjstva, ali tema romana je osećaj pripadnosti zemlji i pitanje iseljeništva, nostalgije, velikog osećanja krivice što sam otišla. Svaka osoba u romanu je, na neki načion, talac nekog sna – sna o boljem životu, o ostanku ovde, o odlasku negde, ali svi smo mi taoci snova – rekla je autorka.

Anica Lazin je završila Muzičku akademiju i bila zaposlena u Radio Beogradu.  Srbiju je, zbog antiratnih stavova i neslaganja sa tadašnjim sistemom, napustila početkom devedesetih godina. Prazninu nastalu zbog odsečenih veza popunila je, kaže, upravo ovom knjigom, konačnim prihvatanjem nostalgije i čežnje, i spoznajom da koreni nisu izgubljeni, da su u njoj samoj, jednako kao i snovi.

Na kikindskom predstavljanju knjige govorila je i autorka pogovora, Aleksandra Đuričić. Delove romana govorio je član ansambla kikindskog pozorišta, Jordan Bursać. Roman „Taoci snova“ izašao je ove godine u Izdavačkoj kući „Dereta“.

Azarić 1

Izložba slika Brace Azarića iz Novih Kozaraca svečano je otvorena večeras u Galeriji Kulturnog centra. Retrospektiva obuhvata period od 40 godina stvaranja na 25 slika ovog umetnika.

Azarićev likovni izraz u dalekoj asocijaciji podseća na dela Milana Konjovića, rekao je, otvarajući izložbu, istoričar umetnosti, slikar i istaknuti likovni kritičar, Zdravko Vučinić.

–  Azarić je slikar impulsa i trenutka. U njegovim slikama se sve odvija u jednom dahu. Sve je u zamahu i pokretu, zapravo, sve traje bez sustajanja i prekida. Nema u njima predaha koji bi profilisao mirne pasaže slikane predstave. Njegovi radovi upućuju na uzbuđenje koje raste i narasta do kreščenda, do gotovo apstraktne vizije čiju je granicu imao na umu i nikad je nije prestupio – rekao je Vučinić.

Slikar Šandor Kerekeš iz Subotice istakao je da se Azarićev rad ne može odrediti nijednim slikarskim pravcem.

– Na svakoj slici vidite ličnu impresiju slikara koji radi brzo, osmišljeno i precizno, i ne greši, jer u njegovim rukama živi entuzijazam koji od njega čini umetnika. Iako po profesiji nije slikar, on je nadmašio mnogo profesionalnih slikara – istakao je Kerekeš. – Azarićeve figure prikazuju nam grotesku današnjeg postkovid perioda koji ljude čini ohlađenim i izolovanima. Svima je neophodan kontakt, kao i dodir sa slikarima i njihovim delima.

Govoreći o svom radu i razvoju kao slikara, sam Azarić objasnio je da mu je oduvek inspiracija bio sam život.

– Od prvih radova nadalje imamo i impresionizam, ekspresionizam i moderne figuracije, to je jednostavno umetnički put, čovek se menja. Kad pogledam svoj put, od prvih radova, klasičnog realizma do moderne figuracije, apstrakcije, vidi se da je to isti potez, ali je drukčiji izraz. Najdraži mi je portret slikarke iz Kaira koji sam prvo uradio u realizmu, a zatim ponovo apstraktno, iz podsvesti, tada izlazi ono što osećaš – objasnio je Azarić.

Otvaranju su prisustvovale i Azarićeve kolege sa danas održane Novogodišnje likovne kolonije u Kulturnom centru. U ime organizatora, zamenica direktora Kulturnog centra, Tanja Nožica, uručila im je zahvalnice za učešće.

U programu otvaranja izložbe učestvovao je i Đuro Bucalo, član Kluba književnika „Duško Trifunović“. Retrospektivna izložba slikara Brace Azarića biće dostupna narednih deset dana.

 

 

 

Kolonija

U kikindskom Kulturnom centru danas je održana Novogodišnja likovna kolonija koju ova ustanova organizuje treći put uz podršku Grada. Slikare je danas posetila članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Kolonija okuplja eminentne slikare i postaje već tradicija. Samo jedan od benefita je da se ovom saradnjom razmenjuju znanja i iskustva umetnika. Posebno je lep gest slikara da ostave jedan svoj rad Kulturnom centru – rekla je Valentina Mickovski.

Za ovu priliku svečana sala Kulturnog centra pretvorena je u veliki atelje, u kojem je, u izuzetno prijatnoj atmosferi stvaralo osamnaest slikara iz Požarevca, Subotice, Beograda, Novih Kozaraca i Kikinde. Njihovim slikama biće ukrašena svečana sala, rekla je zamenica direktora Kulturnog centra, Tanja Nožica.

Susret likovnih umetnika u Kikindu je već drugi put doveo penzionisanog profesora likovne umetnosti iz Subotice, Šandora Kerekeša, koji slika već pedeset godina.

– Ovaj ambijent je odličan za stvaranje. Svi učesnici su prijatni, a organizacija je izuzetna, zato mislim da će kolonija biti plodna. Sada slikam akrilnim bojama, moje slike su apstraktne, ali sa određenom, mojom ličnom leksikom  – kaže Kerekeš.

Milan Dragoljević, slikar iz Novih Kozaraca, jedan je od organizatora prve kolonije. Kaže da je počeo da slika kao dečak, a izlaže već četiri decenije.

– Prvu izložbu imao sam u vojsci u Varaždinu, tada sam slikao partizane. Mislim da Kikinda treba da ima jednu koloniju od šest dana jer imamo uslove, a grad bi dobio dobre slike. Za ovu salu slikam banatski pejzaž, akril na platnu – kaže Dragoljević.

Sa jednodnevne, sada već tradicionalne likovne kolonije slikari će, kažu, otići zadovoljni, do novog Novogodišnjeg susreta i novih slika. Na kraju dana, jedan od učesnika, slikar iz Novih Kozaraca, Braco Azarić, otvoriće svoju samostalnu izložbu u Kulturnom centru.

Gusle i Rumuni 5

Ansambl za vokalnu i instrumentalnu tradicionalnu muziku Fakulteta za muziku i teatar Zapadnog univerziteta iz Temišvara i ženska pevačka grupa, solisti i Veliki narodni orkestar Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ nastupili su večeras u prepunoj sali Narodnog pozorišta.

Koncert pod nazivom „Muzička čarolija“ deo je programa predviđenog Protokolom o partnerstvu i saradnji koji su potpisali, ovog leta, ADZNM “Gusle” i strukovna Asocijacija muzikologa i etnokoreologa “Banat”, koju vode stručnjaci iz Rumunije i profesori Akademije Zapadnog univerziteta. Saradnja je, inače, započeta godinu dana ranije, a pored zajedničkih nastupa, obuhvata i zajedničke projekte, snimanja i štampana izdanja.

– I naši prijatelji iz Temišvara i mi imamo bogat program i želju da nastavimo saradnju razmenom nastupa. Mi već u utorak putujemo u Temišvar. Naši solisti, ženska pevačka grupa i veliki narodni orkestar nastupiće u velikoj auli Zapadnog univerziteta – rekao je Zoran Petrović, direktor „Gusala“.

U ime Grada, koncertu su prisustvovale zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić i članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Saradnja između kulturnih i obrazovanih istitucija veoma nam je važna, a u ovom slučaju ostvarena je vrlo plodonosna međunarodna saradnja. Kao predstavniku Grada veoma mi je drago što možemo da podržimo ovaj događaj i „Gusle“ koje s ponosom nose titulu udruženja građana od posebnog značaja za Grad – izjavila je Mickovska.

Publiku je, na početku koncerta, pozdravio profesor doktor Lučian Emil Roške koji rukovodi gostujućim ansamblom, a zatim su usledile Rumunska svita i nastupi vokalnih i solista na tradicionalnim instrumentima.

U Rumuniji će, u gradu Deti, narednog vikenda nastupiti i igrački ansambli „Gusala“. Iz ovog Društva već najavljuju i novogodišnji koncert hora sa gostima koji će se održati 28. decembra, a zatim i koncert božićnih i koledarskih pesama 5. januara u Hramu Svetih Kozme i Damjana.

Prvi naredni koncert priređuje se za ljubitelje folklora. Igrački ansambli „Gusala“ nastupaće u sredu, 14. decembra, takođe u sali Pozorišta – dečiji od 17.30, i izvođački od 20 sati. Pokrovitelj programa je Grad Kikinda, a ulazak je besplatan.

Sebica

Ansambl srpske horske umetnosti „Serbica“ iz Sremske Mitrovice apsolutni je pobednik trećeg Međunarodnog festivala horova „Melodianum“, održanom u Kikindi.

Odluku stručnog žirija saopštila je predsednica, prof. dr Biljana Jeremić. Hor „Serbica“, sa dirigentom mr Vladimirom Opačićem je i pobednik u kategoriji mešovitih kamernih horova i dobitnik specijalne nagrade za najbolju interpretaciju kompozicije starog majstora.

Festival „Melodianum“ organizovao je Kulturni centar Kikinda, uz podršku Grada Kikinde i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Svi rezultati saopšteni su onlajn, a proglašenju pobednika prisustvovao je i gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač.

– Imamo izuzetnu čast i zadovoljstvo da budemo domaćini festivalu horova i uspevamo, treći put, da organizujemo program na izuzetno visokom nivou – rekao je Lukač. – Zahvaljujem se svim učesnicima i žiriju koji je doneo teške odluke u izuzetnoj konkurenciji. Pozivam sve da učestvuju i sledeće godine i siguran sam da ćemo ovaj horski festival podići na još viši nivo. Dobrodošli u Kikindu!

( Kompletan spisak nagrađenih pogledajte samo na Kikindskom portalu)