Zbirka poezije „Kintsugi porcelan duše“ Kikinđanina Nenada Adamova, predstavljena je večeras u Kulturnom centru pred velikim brojem kolega, prijatelja i poštovalaca rada ovog psihologa i pesnika.
Kako je Adamov autor psihološkog priručnika „Kroz vrtloge na putu do sebe“, ovo nije njegova prva knjiga, ali je prva zbirka poezije koja je nastajala 43 godine. Sa samo 13 godine napisao je prve stihove u zbirci, podeljenoj na „Život prvi“ i „Život drugi“.
– Ovo je lično svedočanstvo o suočavanju sa bolom kada vam život zada udarac, i o traganju za svetlom u toj tami u koju ste bačeni. Knjiga je dovoljno univerzalna da se u njoj mogu prepoznati i drugi ljudi. Nisam to radio ciljano, ali postoji i tračak svetla ili nit koja vas izvodi iz lavirinta u koji ste, sticajem okolnosti, bačeni – kaže autor.
O knjizi su govorili recenzenti: pesnikinja, Jasna Milenović, novinar, Aleksandar
Filipović, lekar i kolumnista, dr Vladimir Jeftić, i izdavač, Dejan Spasojević iz „ASoglasa“ iz Zvornika. Upravo u tom gradu knjiga „Kintsugi porcelan duše“ nagrađena je u kategoriji neobjavljenih prvih poetskih rukopisa na petim Drinskim književnim susretima 2021. godine.
Japanska reč kintsugi znači „uvezivanje, spajanje zlatom“ ili „popravka zlatom“, i opisuje način popravljanja polomljenog porcelana ili keramike, podsetila je pesnikinja Jasna Milenović.
– Pesnik nas znalački vodi kroz svoje detinjstvo i prve ljubavne nagoveštaje, samoću i usamljenost, stazama popločanim nadom. Od četrdeset tri komadića svoje duše (prefinjene i krhke) pesnik Nenad Adamov, u vidu višedecenijskih poetskih dnevničkih
zapisa spaja, zlatnim nitima stihova, ožiljke svog životnog iskustva, svog kintsugija – rekla je Milenovićeva.
Novinar Aleksandar Filipović, pesnikov prijatelj i recenzent, poželeo je, posle lekovite poezije, isto takvo prozno delo.
– Od Nenada sada očekujem da svoje bogato iskustvo kao
psiholog, i to izvanredan, pretoči u prozu jer smatram da njegov kreativni krug nije završen – ocenio je Filipović. – Nenad je izuzetan terapeut, uvek profesionalan i precizan, u sve što radi unosi dozu emocije. Kada bi napisao priče inspirisane svojim radom sa više hiljada klijenata, kao i o tome šta zna o društvu, mislim da bismo dobili lek za mnoge naše probleme koje Nenad tako dobro rešava. On je izuzetan poznavalac ljudske duše i psihe, veoma prijatan i lekovit.
Recenzenti i prijatelji Adamova čitali su stihove publici po sopstvenom izboru. Dr Vladimir Jeftić zaključio je da je „Nenadov kintsugi pravi egzemplar da nema sazrevanja i rasta duše bez iskušenja i patnje. Patnja je jednostavno put kojim se mora proći na putu ka lepšem i boljem“.
Nenad Adamov takvu spoznaju, ujedno i priliku za rast, ponudio je, ovoga puta, u svojim stihovima. Ništa manje ne treba ni očekivati od posvećenika svojoj profesiji, umetnosti i ljudima.
Novi Kozarci su glavni grad čitalaca – prvi i jedini u državi i u ovom delu sveta imaju stalnu uličnu mini-knjižaru iz koje možete besplatno da uzmete knjigu koju želite i da, zauzvrat, ostavite jedan od naslova iz vaše kućne kolekcije.
– Ljudi nisu verovali da će to zaživeti – priča Vinka. – Na policama su korišćeni primerci koje ljudi poklanjaju, zauzvrat uzimajući naslov koji im odgovara. Dolaze svi, stariji ljudi i deca, mnogo njih ima dosta knjiga i lektiru, i jednostavno donesu jer im više ne treba. Oduševljena sam kako su to ljudi prihvatili.
Mini-knjižare za razmenu knjiga vest su gde god da se pojave na planeti – ima ih u SAD-u, Nemačkoj, Čileu… U Novim Kozarcima, međutim, ulična knjižara već ima svoje stalne korisnike. Nikome, osim gostima, koji su oduševljeni, odavno nije neobično da knjige stoje u vitrinici na ulici, na dohvat ruke svima koji su za razmenu ispisanih reči, svetova i života.
Tijana Našpalić, četrnaestogodišnja učenica Osnovne škole „Jovan Popović“ predstavila je večeras, u Kulturnom centru, svoju treću knjigu pesama, „Put do snova“. Tijana je član Udruženja pisaca „Dunavski cvet“ iz Beograda. Njen mentor je pesnik i prozaista, Borivoje Boro Živaljević, osnivač i predsednik Udruženja.
rekao sam joj da će, uz podršku svoje sredine, postati nova Desanka Maksimović. Njenom novom knjigom sam fasciniran jer ona, veoma mlada, piše tako jake rodoljubive pesme o Kosovu i Košarama – kaže Živaljević.
namenjena starijoj čitalačkoj publici.
Mlada pesnikinja dobitnica je mnogobrojnih priznanja, a njena poezija našla se u nebrojeno mnogo zbornika. Sada najavljuje još jednu knjigu poezije, a zatim i proze, kratkih priča o ljubavi, koje su već spremne za štampu.

Za ljubitelje folklora, a tu računamo, razume se, i svu podršku mladim folklorcima „Gusala“, nije bilo dovoljno mesta u sali Narodnog pozorišta, na dva koncerta – dečijih, a zatim izvođačkih ansambala i veterana.
– Mi ga zovemo koncertom svih ansambala jer je zaista tako – nastupilo je 400 naših članova, od predškolskog uzrasta do veterana. Večeras su izvođački ansambli premijerno izveli Igre iz istočne Makedonije i Igre sa banatskih salaša, kao i dve nove koreografske minijature. Takođe, deo programa su i naše koreografije po kojima smo prepoznatljivi – Srpske igre iz Banata i Srpske igre iz Pomorišja. Ne može se, 
naravno, bez juga Srbije jer je atraktivan, zato uvek imamo i Igre iz Vranjskog polja i Bosilegradskog Krajišta, a veteranske grupe su nastupile sa igrama iz Bujanovca i iz Leskovca – kaže Popov.
ovo
generalno program koji radimo – kaže Emilija.
„Taoci snova“ je roman o porodici koja se naseljava u Banatu u vreme Marije Terezije. Paralelna priča u romanu je o nesrećama i gubicima ispunjenom životu kompozitora Gustava Malera, čijom muzikom je autorka inspirisana.
Anica Lazin je završila Muzičku akademiju i bila zaposlena u Radio Beogradu. Srbiju je, zbog antiratnih stavova i neslaganja sa tadašnjim sistemom, napustila početkom devedesetih godina. Prazninu nastalu zbog odsečenih veza popunila je, kaže, upravo ovom knjigom, konačnim prihvatanjem nostalgije i čežnje, i spoznajom da koreni nisu izgubljeni, da su u njoj samoj, jednako kao i snovi.
Izložba slika Brace Azarića iz Novih Kozaraca svečano je otvorena večeras u Galeriji Kulturnog centra. Retrospektiva obuhvata period od 40 godina stvaranja na 25 slika ovog umetnika.
– Azarić je slikar impulsa i trenutka. U njegovim slikama se sve odvija u jednom dahu. Sve je u zamahu i pokretu, zapravo, sve traje bez sustajanja i prekida. Nema u njima predaha koji bi profilisao mirne pasaže slikane predstave. Njegovi radovi upućuju na uzbuđenje koje raste i narasta do kreščenda, do gotovo apstraktne vizije čiju je granicu imao na umu i nikad je nije prestupio – rekao je Vučinić.
Slikar Šandor Kerekeš iz Subotice istakao je da se Azarićev rad ne može odrediti nijednim slikarskim pravcem.
nam grotesku današnjeg postkovid perioda koji ljude čini ohlađenim i izolovanima. Svima je neophodan kontakt, kao i dodir sa slikarima i njihovim delima.
apstraktno, iz podsvesti, tada izlazi ono što osećaš – objasnio je Azarić.
– Kolonija okuplja eminentne slikare i postaje već tradicija. Samo jedan od benefita je da se ovom saradnjom razmenjuju znanja i iskustva umetnika. Posebno je lep gest slikara da ostave jedan svoj rad Kulturnom centru – rekla je Valentina Mickovski.
Susret likovnih umetnika u Kikindu je već drugi put doveo penzionisanog profesora likovne umetnosti iz Subotice, Šandora Kerekeša, koji slika već pedeset godina.
– Prvu izložbu imao sam u vojsci u Varaždinu, tada sam slikao partizane. Mislim da Kikinda treba da ima jednu koloniju od šest dana jer imamo uslove, a grad bi dobio dobre slike. Za ovu salu slikam banatski pejzaž, akril na platnu – kaže Dragoljević.
Ansambl za vokalnu i instrumentalnu tradicionalnu muziku Fakulteta za muziku i teatar Zapadnog univerziteta iz Temišvara i ženska pevačka grupa, solisti i Veliki narodni orkestar Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ nastupili su večeras u prepunoj sali Narodnog pozorišta.
ADZNM “Gusle” i strukovna Asocijacija muzikologa i etnokoreologa “Banat”, koju vode stručnjaci iz Rumunije i profesori Akademije Zapadnog univerziteta. Saradnja je, inače, započeta godinu dana ranije, a pored zajedničkih nastupa, obuhvata i zajedničke projekte, snimanja i štampana izdanja.
Zapadnog univerziteta – rekao je Zoran Petrović, direktor „Gusala“.
podržimo ovaj događaj i „Gusle“ koje s ponosom nose titulu udruženja građana od posebnog značaja za Grad – izjavila je Mickovska.
U Rumuniji će, u gradu Deti, narednog vikenda nastupiti i igrački ansambli „Gusala“. Iz ovog Društva već najavljuju i novogodišnji koncert hora sa gostima koji će se održati 28. decembra, a zatim i koncert božićnih i koledarskih pesama 5. januara u Hramu Svetih Kozme i Damjana.
