Ako imate mnogo sećanja, pomalo ste nostalgični i želite da to podelite sa drugima, Narodni muzej ima sjajan novi program za vas.
Pored mnoštva veoma uspešnih sadržaja kojima animiraju mlađe posetioce, u Muzeju i odrasloj publici nude aktivno učešće u programima.
Radionicu „Jedan predmet – mnogo priča“ osmislio je Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog, koji je i voditelj programa. Sinoć je za temu imala priču o polifonu i to na umetničkoj izložbi stalne postavke, kod ovog instrumenta.
– Ovaj mehanički muzički instrument jedan je od posetiocima omiljenih muzejskih eksponata. Nastao je u Budimpešti krajem 19. veka, a pre nego što je dospeo u Muzej, bio je korišćen u jednoj gostioni u Nakovu. Shodno tome, podteme večerašnje priče bile su o muzici, zabavi i slobodnom vremenu u prošlosti i danas, muzičkim žanrovima, Nakovu, kafanama i kafićima – kaže Kiurski.
On dodaje da se radi o participativnom programu, nastalom prošle godine, kako bi se animirala odrasla publika i osvežile teme iz lokalnog nasleđa, kroz sećanje i priču.
– Odrasla muzejska publika, za razliku od dece i omladine, ima nagomilano znanje i iskustvo i dragoceni su sagovornici za rekonstrukciju prošlosti. Ideja programa je da, za svaku radionicu, bude odabran jedan eksponat, koji će poslužiti kao inicijalna tema, od koje se dalje razvijaju priče.
U prethodnoj godini teme radionica „Jedan predmet – mnogo priča“ bile su pegla na žar i školska tablica za pisanje. Kiurski kaže da su učesnici pričali o modi, odevanju nekad i sad, o porodici, majci. Drugi predmet – školska tablica, vratio je sećanje na školske dane, učitelje i nastavnike, drugarstvo, ekskurzije, druženja, detinjstvo uopšte.
Kako je planirano u Muzeju, ovaj zanimljiv program održavaće se jednom mesečno. Dobrodošli su svi koji žele da podele znanje i sećanja i priušte sebi lepo veče u veoma prijatnom i mirnom ambijentu Muzeja.



– Sada su najčitanije knjige iz oblasti popularne psihologije i iz istorije, ali ne romansirane, memoari ili biografije, već stručna literatura iz ove oblasti – kaže Dunja Brkin Trifunović, organizatorka kulturnog programa u Biblioteci. – Naši čitaoci proučavaju istoriju – veoma je popularno delo „Semper idem“ Đorđa Lebovića, takođe knjige Luke Mičete. Svakako se više čitaju dela domaćih pisaca – pored istorijskih, epska fantastika, detektivski romani. Čitaoci ljubavnih romana i dalje najviše traže knjige Jelene Bačić Alimpić, kao i Lusinde Rajli, za koje uvek imamo liste čekanja. Među piscima trilera, najpopularniji su Ju Nesbe i Džejms Paterson. Od naših autora, veoma su tražena sva dela Vlade Arsića, čije knjige nikada nisu na policama, zatim dela Mirjane Mitrović, Marije Jovanović i Branislava Jankovića.
Ona dodaje da je prošle godine uočeno da su se mnogi čitaoci interesovali za knjige o Pokretu Crna ruka i o Majskom prevratu. Takođe, uvek je tražena trilogija „Nemanjići“ Vladimira Kecmanovića i Dejana Stojiljkovića. Dunja Brkin Trifunović kaže da se novi izbori čitalaca poslednjih godina možda mogu povezati sa temama TV serija i filmova koji se snimaju kod nas.
– Najtraženiji naslovi su: „Agi i Ema“ Igora Kolarova, „Leto kada sam naučila da letim“ Jasminke Petrović, „Cipela na kraju sveta“ Dejana Aleksića i „Miš lavljeg srca“ Rejčel Brajt. Veoma su popularne slikovnice s porukom, takozvane terapeutske slikovnice koje rešavaju neke probleme u dečijem uzrastu.
Bibliotekari su posebno ponosni na činjenicu da imaju veliki broj aktivnih, stalnih korisnika, kao i da svi ogranci rade dobro, uz napomenu da su najbolji u Bašaidu i Mokrinu u kojem je, već dve decenije, aktivna i, uspešna i nagrađivana, dramska sekcija.
Devojke su osvojile zlato u kategoriji pevanja božićnih i koledarskih pesama. Na Festivalu je nastupilo deset grupa iz šest zemalja: Slovačke, Litvanije, Slovenije, Austrije, Srbije i zemlje domaćina.



U petak, 3. februara, na velikoj sceni Pozorišta, igraće se „Kovači“, antiratna drama u kojoj uloge tumače Branislav Knežević, Mihailo Laptošević i Sanja Mikitišin.
Vodvilj „Pidžama za šestoro“ na repertoaru je 21. februara, u utorak. Najnoviji komad, nostalgična komedija „Ljubavno pismo“, biće odigrana u petak, 24. februara.
Poslednji termin u mesecu zakazan je za gostovanje. Sa predstavom „Ženski razgovori“ dolaze Vesna Čipčić, Svetlana Bojković i Milan Caci Mihajlović. Ova predstava biće odigrana u utorak, 28. februara.
Svečanosti je, u ime lokalne samouprave, prisustvovala Valentina Mickovski, članica Gradskog veća, zadužena za kulturu i obrazovanje.
Na konkurs, raspisan pre tačno godinu dana, stiglo je desetak rukopisa. O nagradi su odlučivali Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić.
– U pristiglim radovima bila je uočljiva generacijska bliskost u pogledu tema – rekla je Jovana Koprivica. – Stilska dinamika zbirke Olivere Mitić počiva na smeloj smeni ženske i muške narativne perspektive, kroz koje se prelamaju centralna, tematska uporišta ovog rukopisa, kao što su momenti sazrevanja tih pretežno mladih likova, uronjenih u ovu, neprijateljsku, svakodnevicu. Posebnu draž rukopisu daju narativni pasaži u kojima autorka u lirskom, gotovo elegičnom tonu, slika melanholiju svojih mladih junaka. Nama u žiriju sve ovo dalo je nadu da ćemo, i u budućnosti, prisustvovati sazrevanju jednog snažnog autorskog glasa. Po smelosti da, i na stilskom, i na formalnom planu, napravi otklon od ustaljenih formi, ona i jeste bliska autoru čije ime ova nagrada nosi.
Mladoj autorki, zbirka kratkih priča „Samodisciplina“, prvo je literarno delo i prva objavljena knjiga.
– Priče opisuju svakodnevicu moje generacije, što nije toliko prisutno na domaćoj književnoj sceni, ali dominira u regionu i u svetu – od porodičnih, ljubavnih i prijateljskih odnosa, do problema kakvi su odlasci iz zemlje, smrt u porodici. Nadam se da će čitaoci mojih godina, kojima je knjiga i namenjena, moći da prepoznaju deo sebe. Sve što sam do sada napisala moj je odgovor na to šta je meni nedostajalo u književnosti do sada – kaže dobitnica.



Grupa mladih akademskih umetnika rešila je da talenat, znanje i iskustvo ponudi svojim sugrađanima. Umetnička škola „Gusana u Magli“ imaće, za početak, dramsku i likovnu sekciju, kaže osnivač, glumac Stefan Ostojić.
Ostojić će biti mentor u dramskoj sekciji. Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu na odseku glume, osvojio je brojne nagrade i radio kao mentor na nekoliko internacionalnih kampova. Trenutno igra svoje projekte sa kojima putuje i gradi evropsku karijeru.
planirane su i sekcije-radionice solo pevanja i plesa.