Град

7

Ekipa „Šaran 1“ iz Kikinde pobednik je Balkanskog prvenstva u šaranskom ribolovu održanom na jezeru Lapovac u mestu Našice u Hrvatskoj. Sportski ribolovci Zoran Popov, Zoran Kajla i Dražen Ševo za 52 sata takmičenja uhvatili su ukupno 211,43 kilograma ribe među kojima je bilo pet šarana i 13 amura. Najteži šaran imao je 22,45 kilograma i to je ujedno o najteža riba takmičenja.

-Ponosni smo na uspeh kojim smo praktično vratili pehar u naš grad s obzirom na to da je ekipa „Šaran 2“ iz Kikinde prošle godine takođe bila balkanski prvak, na takmičenju održanom na kikindskom „Ribolovačkom carstvu“. Osvojili smo pehar, medalje i  pehar za najtežu ribu prvenstva. Osvajanjem prvog mesta stekli smo pravo da učestvujemo na Balkanskom prvenstvu sledeće godine kako bi odbranili titulu. Mesecima smo se spremali za ovo nadmetanje i trud i rad su se isplatili – saznajemo od Zorana Popova.

Od ukupno 52 sata takmičenja, spavalo se svega dva sata, napominje naš sagovornik. Učestvovalo je deset ekipa iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a svaka ekipa, da bi stekla pravo učešća, morala je da prođe kvalifikacije i da bude prva na svojim državnim prvenstvima.

-Priželjkivali smo pobedu, ali nismo je očekivali s obzirom na to da je ekipa Hravtske bila favorit. Utisci sa takmičenja su odlični, a najemotivniji momenat bilo je intoniranje srpske himne prilikom uručenja pehara i medalja. Želim da se zahvalim lokalnoj samoupravi, Sportskom savezu grada, kao i gradonačelniku Nikoli Lukaču koji su podržali naše učešće na ovom prvenstvu – dodao je Popov.

Kao rezerve u kikindskoj ekipi bili su Atila i Stefan Terek, a prošlogodišnji pobednici , ekipa „Šaran 2“, koju su činili Zoran Subotički, Saša i Nikola Velemirov zauzeli su šesto mesto sa ulovom od 99,7 kilograma. U ukupnom plasmanu drugo mesto zauzela je ekipa iz Crne Gore sa 206,95, a treći su bili Hrvati sa 147,55 kilograma ulovljene ribe.

Stasa

Budžet AP Vojvodine sada iznosi 122,9 milijardi dinara nakon što je na protekloj sednici pokrajinske skupštine u utorak usvojen rebalans. Čak 45,5 milijardi opredeljeno je za kapitalna ulaganja. Povećanje budžeta je posledica rasta privrede, a značajno je to što prvi put pokrajinski budžet iznosi više od 7 odsto odrepubličkog budžeta, ukazuje Stanislava Hrnjak, pokrajinska poslanica i predsednica Gradskog odbora SNS Srpske napredne stranke.

– Tekući prihodi budžeta premašili su onih sedam procenata definisanih Ustavom Republike Srbije. Na ukupan budžet to je i više, 7,7 odsto. Za kapitalna ulaganja ide tri sedmine iznosa, što je vrlo važno istaći. Ako pogledate period od 2016. do 2023. godine videćete da je ova pokrajinska administracija na čelu sa Srpskom naprednom strankom imala u kontinuitetu povećanje budžeta, osim, u jednoj prilici 2020. godine kada je jedan rebalans išao naniže i to usled epidemije korone.. Bitna činjenica je, takođe, da smo mi i u prethodnom periodu imali 65 odsto transfernih sredstava. U ovom trenutku od bezmalo 123 milijarde, 56 milijardi je transfernih sredstava, a sve ostalo praktično ide u kapitalni deo budžeta koji je jasan pokazatelj ozbiljnog privrednog rasta- precizira Stanislava Hrnjak.

Rebalansom je budžet uvećan za 6,2 milijarde dinara. U poređenju sa početnim budžetom za 2023. godinu, koji je iznosio 108,5 milijardi dinara, njegov obim povećan je za preko 13 odsto, odnosno za 14,4 milijarde dinara.

– Samo u ovoj godini, imali smo dva rebalansa, oba sa povećanjem, na šta najviše ukazuje rast prihoda od poreza na dobit što govori o tome da je privreda stabilna i rastuća. Videli ste da i tokom ove godine postoji ozbiljna podrška pokrajinske vlade, i kroz komunalnu infrastrukturu, ulaganja u obrazovanje, sport, kulturu i druge projekte. Budžet Vojvodine oslikava stvarno stanje na teritoriji AP Vojvodine i ozbiljan napredak naše zemlje i na to smo veoma ponosni- ističe naša sagovornica.

Na protekloj sednici doneto je i više pokrajinskih skupštinskih odluka o donošenju prostornih planova i zaštiti prirodnih dobara, među kojima je i Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom Bački Breg – Sombor – Kula – Vrbas – Srbobran -Bečej – Kikinda – granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo).

IZ POKRAJINE ZA KIKINDU

Među najznačajnijim aktuelnim projektima koji se finansiraju iz pokrajinske kase je sveobuhvatna rekonstrukcija vodovodne mreže. Treba pomenuti i mini- postrojenja u selima, koja će takođe biti izgrađena zahvaljujući pokrajinskim sredstvima. Postavljanje javne rasvete u novoj industrijskoj zoni, radovi u više osnovnih i srednjih škola, predstojeća obimna rekonstrukcija OŠ „Feješ Klara”- samo su neki od projekata koje značajnim iznosima podržava Pokrajinska vlada.

Saobracajna policija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se četiri saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom u ukupnom iznosu od 111.000 dinara.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 16 učesnika u saobraćaju i izdato je 78 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno šest vozača, od čega su četiri lica zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 mg/ml.

Takođe, otkriveno je 25 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 36 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 47 ostalih prekršaja.

Devic 1

Istoričar Nemanja Dević danas je u Kikindi, u organizaciji Istorijskog arhiva, promovisao svoju knjigu „Za Partiju i Tita: partizanski pokret u Srbiji 1941-1944“ sa kojom je odbranio svoju doktorsku disertaciju.

Govoreći o tome da su istoričari koji se bave kritičkom istoriografijom često suvišni i nepoželjni, Dević napominje da i sam deli tu sudbinu.

– Postoje određeni narativi u društvu koji su se formirali pod uticajem višedecenijske propagande, filmova, književnosti. U našem društvu svakodnevno ima previše prošlosti. Suvišni su istoričari koji se oslanjaju na istorijske izvore, koji ruše i preispituju mitove, koji mitovima postavljaju neugodna pitanja – kaže Dević.

Kao istoričar, dodaje, nastoji da utvrdi tačne podatke u svakom svom istraživanju, ne osvrćući se na ideologiju i propagandu.

– O partizanima se pisalo mnogo, Do 1985. godine, na teritoriji cele tadašnje Jugoslavije bilo je objavljeno između 80 hiljada i 100 hiljada različitih naslova, od novinskih članaka do biografija. To govori o snažnoj propagandi koja je trebalo ne samo da rekonstruiše Drugi svetski rat, nego da ga konstruiše. Ideologija je legitimna, ali mi živimo u postideološkom dobu i, ako se bavimo istorijom, treba stalno da se preispitujemo. Ovom knjigom ja nisam dao konačnu i savršenu, idealno objektivnu verziju istorije, nego sam postavio neka nova pitanja. To je moja težnja, da kritički iščitavam postojeću literaturu, da koristim nove izvore i da otvaram nova pitanja. Nadam se da će nove generacije demantovati nas, kao što mi ponekad demanutujemo stare generacije istoričara, to ću smatrati iskorakom – objašnjava Dević.

U Institutu za savremenu istoriju u kojem je zaposlen, kaže, ne radi se na novim i epohalnim otkrićima, ali se postavljaju nova pitanja, otkrivaju izvori i trude se da period od 1941. do 1945. godine prikažu kao jedan dramatičan i kompleksan period u istoriji srpskog naroda koji treba razmatrati iz više uglova.

– Živimo u vremenu degradacije vrednosti institucija i ljudi od struke, pogotovo usponom društvenih mreža imamo situaciju da smo maltene svi postali eksperti za sve i tu vidim najveći problem i potencijal za dalje urušavanje kredibiliteta i ustanova i stručnih pojedinaca. S druge strane, trudim se da svojoj generaciji poručim da na događaje ne gleda crno-belo. Andre Žid je rekao da je sivo jedina boja istine, i upravo tako, sa mnogo nijansi, treba gledati prema prošlosti.

Iako je doktorirao sa monografijom o partizanima, napisao je i nekoliko knjiga o Ravnogorskim pokretu i bio u javnosti označen kao revizionista, četnik, što je, kako kaže, sudbina istoričara koji se bave savremenom istorijom, da budu obeleženi po onome što istražuju.

Na današnjoj, dobro posećenoj promociji, publika je imala priliku da sa ovim perpektivnim istoričarem sučeli mišljenja, kao i da kupi dva njegova dela: „Za Partiju i Tita: partizanski pokret u Srbiji 1941-1944““ i „Srpska priča – Sećanja iz rata i revolucije 1941-1945 – Aleksandar M. Milošević“.

radovi skola basaid

U Osnovnoj školi „1. Oktobar“ u Bašaidu u toku leta preduzeti su radovi u svlačionicama i toaletima pored fiskulturne sale.

– Od Pokrajinske vlade po konkursu nam je odobreno 2,6 miliona dinara za ove radove. Zvanična primopredaja biće ovih dana. Sada je, od prioritetnih radova, preostalo da se rekonstruiše deo dvorišta Škole – rekao je direktor, Mirko Vlajkov i naglasio da, do pre nekoliko godina, u ovu ustanovu nije ulagano najmanje četiri decenije.

Prvi radovi posle dužeg vremena bili su rekonstrukcija fiskulturne sale, nova rasveta u Školi i grejanje, istakao je gradonačelnik Nikola Lukač prilikom posete Bašaidu.

– Najnoviji radovi obezbediće još bolje uslove za đake u Bašaidu. Grad je ove godine opredelio 40 miliona dinara za rekonstrukcije, popravke i sanacije u osnovnim školama. Dobra saradnja sa pokrajinskim i republičkim organima rezultirala je odobravanjem projekata našim školama – rekao je Lukač. – Nećemo se zaustaviti, neke školske zgrade su stare i dotrajale, trudimo se da pravimo prioritete.

Samo ove godine, novac za radove od pokrajinske i republičke vlade dobile su i škole „Vuk Karadžić“, „Đura Jakšić“, „Feješ Klara“, „Jovan Popović“, „Petar Kočić“ u Nakovu. Uz dobru saradnju, udruženim snagama, doprinećemo još boljoj opremljenosti svih škola na teritoriji Kikinde, zaključio je gradonačelnik.

P1200856

Prvog školskog dana, najmlađim đacima na teritoriji Kikinde stigli su i pokloni od Grada: udžbenici, i paketi sa delom školskog pribora. Nekima od njih, đacima u tri gradske i dve seoske škole, poklone su jutros, na prvim časovima, uručili gradonačelnik Nikola Lukač, pokrajinska poslanica i predsednica Odbora za obrazovanje i nauku Stanislava Hrnjak, načelnik Policijske uprave Pavle Rajkov i članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Melita Gombar.

– Prvog septembra Grad tradicionalno daruje prvake. Iz budžeta smo, ove godine, za udžbenike i poklone sa priborom i opremom, izdvojili oko 4,1 milion dinara. Uverili smo se da su deca željna druženja i sticanja znanja, želimo im da čuvaju jedni druge, da slušaju svoje učitelje i da sa njima savladaju znanja koja su im potrebna, da ovaj period života počnu na najlepši način. Potrudićemo se da u svakoj školi obezbedimo još bolje uslove za đake, kao i za nastavni i nenastavni kadar i, u narednom periodu, nastavićemo da obezbeđujemo sredstva za opremanje škola. Želimo da znaju da će Grad Kikinda uvek biti uz njih i uz sve građane – rekao je Lukač.

Prvi dan u školi veliki je događaj i za đake i za njihove roditelje, kao i za nastavni kadar, rekla je Stanislava Hrnjak, čestitajući prvacima polazak u školu.

– Pokrajinska vlada od 2016. godine intenzivno sarađuje sa Gradom na različitim projektima koje škole podnose na konkursima. Mi se zaista radujemo svemu što je korak napred i iz godine u godinu, kako raste budžet Pokrajine Vojvodine, a sada je bezmalo 123 milijarde, tako raste udeo kapitalnih incvesticija, kao i podrška građanima Kikinde, odnosno najmlađima kroz obrazovne institucije. Stalno radimo na tome da unapredimo sistem kako bismo pomogli deci i roditeljima u svakom smislu, u obrazovnom procesu, u bezbednosti, kroz psihološku podršku i socijalnu politiku u našem gradu koja je proglašena za jednu od najboljih u Srbiji. To je naš zajednički zadatak – naglasila je Stanislava Hrnjak.

Ona je dodala da je Osnovna škola „Feješ Klara“ na početku velike rekonstrukcije za koju je Pokrajinska vlada, samo za prvu fazu radova, već obezbedila 150 miliona dinara.

Direktorica Hermina Čemere rekla je da je upisano 19 prvaka – 12 će učiti na srpskom, a sedmoro na mađarskom jeziku. Ukupno Školu pohađa 210 učenika.

U samom gradu goste su na prvim časovima imali i đaci u Osnovnoj školi „Đura Jakšić, u kojoj su, u prvi razred, upisana 34 učenika. I prvaci u Školi „Jovan Popović” jutros su dočekali goste.

– Ova škola upisala je 34 prvaka u dva odeljenja. Prvi put, od kada sam ja direktor, prvog školskog dana nas je obišao gradonačelnik – rekla je direktorica, Jelena Krvopić.

Ispred svake škole od jutros su i dežurni policajci koji će, i nadalje, svakog dana, biti sa decom u toku nastave.

– Policijska uprava u Kikindi spremno je dočekala prvi dan nastave, imali smo dovoljno vremena da analiziramo i postavljamo nove zadatke, svaki naš policijski službenik na obezbeđenju škole zna tačno šta treba da radi kako bi maksimalno obezbedio učenike u svim školama. Pored toga, ove školske godine, sa svim učenicima realizovaćemo i projekat „Zajedno i bezbedno kroz detinjstvo“ – kazao je načelnik Policijske uprave Kikinda Pavle Rajkov.

U OŠ „Ivo Lola Ribar“ u Novim Kozarcima upisano je 10 prvaka.

– U toku raspusta uređivali smo školu, a prvacima smo danas priredili svečani prijem. Sledeći smernice Ministarstva , nadamo se da će ova školska godina biti godina razvijanja drugarstva i poverenja na opštu dobrobit svih nas – rekla je direktorica Škole, Dragana Radujko.

Željko Vukmirović jedan je od pet dečaka-prvaka u Školi u Novim Kozarcima.

– Sve mi se sviđa u ovde, i učiteljica i učionica. Ovo su već sve moji drugari – kaže Željko.

Tijana je prvak u OŠ „1. Oktobar“ u Bašaidu.

– Najvažnije je učenje, zdravlje, da slušaš svoju učiteljicu i da pomažeš svojim drugarima. Već pišem slova i crtam domaći. Moj najbolji drug Miloš sedi sa mnom u klupi – pohvalila se Tijana.

Škola u Bašaidu upisala je 25 novih učenika, što je sedmoro manje u odnosu na prošlu školsku godinu, pa je formirano jedno umesto dva odeljenja. Ukupno Bašaid ima 250 osnovaca.

viber_image_2023-09-01_09-34-21-324

Ove godine, oko 450 đaka prvaka na teritoriji Grada Kikinde prvi put selo je u školske klupe. Svima njima, Grad Kikinda obezbedio je besplatne udžbenike i deo školskog pribora i tim potezom olakšao roditeljima. Podsetimo, ova mera pomoći porodicama uvedena je prvi put prošle godine, kada je takođe oko 450 prvaka dobilo besplatne knjige za školu.

Srednjoškolci koji žive u seoskim mesnim zajednicama, imaju obezbeđen besplatan prevoz do škola u Kikindi, kao i ranijih godina.

Za obe mere podrške deci i njihovim porodicama, sredstva su opredeljena gradskim budžetom.

Već po tradiciji, gradonačelnik Nikola Lukač i ovog 1. septembra obilazi škole kako bi đacima i prosvetnim radnicima poželeo uspešnu novu školsku godinu. Gradonačelnik je, sa saradnicima, od jutros u obilasku osnovnih škola „Feješ Klara”, „Jovan Popović”, „Đura Jakšić”, „Ivo Lola Ribar” u Novim Kozarcima i „1. oktobar” u Bašaidu.

Sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem su pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melita Gombar, kao i načelnik Policijske uprave u Kikindi Pavle Rajkov.

Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je ranije da škole spremno dočekuju učenike, da će đake i škole obezbeđivati policajci i da će se tokom školovanja posebna pažnja posvećivati negovanju ljudskih vrednosti.

Plesna skola 6

Pravi praznik plesa priredile su večeras članice „Dance N Soul“ škole u dvorištu Kurije. Nastupile su sve uzrasne grupe i solisti, višestruko nagrađivani na mnogim plesnim takmičenjima.

– Spremili smo spektakl. Prošla sezona bila nam je veoma uspešna, svaka je sve bolja. Imamo 5-6 takmičenja u sezoni i na svakom nastupamo sa minimalno pet koreografija. Dobijamo mnogo nagrada, često i specijalne nagrade upravo za koreografije, Vežbamo, deca se trude, jako su talentovana. Svake godine ima nas sve više i zahvaljujem roditeljima na poverenju – kaže Mirna Krnić, profesorka fizičkog vaspitanjnja i predsednica „Dens en soul“ Udruženja sportskog plesa „Ritmik“.

Devetogodišnja Anđela Malinović pleše već dve godine.

– Volim da plešem jer tu ima i malo gimnastike. Večeras plešemo „Konfident“. Nastaviću da se bavim plesom i kada porastem – kaže Anđela.

Danica Čavić iz Mokrina ima 15 godina i u Školi je tri godine.

– Pronašla sam se upravo u plesu kaže Danica. – Jako sam zadovoljna uspehom i ponosna sam na naše instruktorke i na sve nas. Sa takmičenja se uvek vratimo sa mnogo trofeja i medalja, uglavnom osvajamo prva mesta. Večeras imam i solo koreografiju „Dark hors“.

Najveća plesna škola u gradu radi sa decom od četiri do 14 godina. Ima osam grupa modernog plesa i jednu grupu mažoretkinja, a pripremaju i soliste u plesu. Večeras, na „Kikindskom letu“ imali su podršku bubnjarske sekcije Studija „Maus“ i brojne i najvernije publike – svojih roditelja i baka i deka, ali i mnogih koji su jednostavno uživali u pravim plesnim nastupima i modernim koreografijama po kojima je ova Škola i poznata.

temisvar7

Još svega dve sedmice preostalo je do najveće i najpoznatije kikindske manifestacije „Dani ludaje”. I ove godine, vesela povorka predškolaca u dobrom raspoloženju, uz muzičku pratnju, ukusnu bundevaru i ljubazne delatnike gradske Turističke organizacije obići će više gradova i na prepoznatljiv način pozvati goste u naš grad.

Karavan promocije „Dana ludaje” u ponedeljak 4. septembra biće u Subotici, 5. septembra u Somboru, 6. septembra u Zrenjaninu i Novom Sadu. Stanovnici glavnog grada na 38. manifestaciju biće pozvani 8. septembra, a susedi iz Rumunije 12. septembra kada će narandžasta povorka posetiti Temišvar.

Ovogodišnji „Dani ludaje” biće održani od 14. do 17. septembra, kada posetioce, pored takmičarskog dela -merenja najteže i najduže bundeve, očekuju tradicionalni programi poput Banatskog fruštuka, Gostinske sobe, Evropskog kutka i Karnevala predškolaca, uz žanrovski različite koncertne večeri, nezaobilaznog vašara i brojnih pratećih zabavnih, sportskih i kulturnih sadržaja .

 

 

Sve škole spremne su za sutrašnji početak nove školske godine. U klupe će sesti i 450 prvaka.

– Učenici od prvog do četvrtog razreda kreću u prepodnevnoj smeni, a stariji osnovci u popodnevnoj. Većina udžbenika za prvi razred je stigla tako da smo potpuno spremni- kaže Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora škola.

Za učenike prvih razreda, i ove godine lokalna samouprava obezbedila je besplatne udžbenike. Gradonačelnik Nikola Lukač obići će sutra više osnovnih škola, i sa saradnicima, đacima poželeti uspešnu školsku godinu.

Takođe, svim srednjoškolcima koji žive u seoskim mesnim zajednicama, i tokom predstojeće školske godine, Grad je obezbedio besplatan autobuski prevoz do škola.

Vremenska prognoza za 1. septembar

Po temperaturama, petak će biti ugodan dan, u skladu sa kalendarom. Prema prognozi, očekuje nas sunčano i toplo vreme, sa dnevnim temperaturama od jutarnjih 12 pa do prijatnih 28 stepeni.

Smernice Ministarstva

Ministarstvo prosvete uputilo je vaspitno-obrazovnim ustanovama smernice kojima bi trebalo da se rukovode početkom nove školske godine. Prema tim smernicama, prvog nastavnog dana organizovaće se razgovori sa učenicima kako bi se upoznali sa planom rada, a pokrenuće se zajednički razgovori sa svim akterima školskog života.

Tokom prve nastavne nedelje organizovaće se tematska nastava, sa radionicama i drugim aktivnostima usmerenim ka negovanju empatije, vrednostima međusobnog poštovanja, saradnje i solidarnosti, uz uvažavanje različitosti. Druge nastavne nedelje predviđeno je da nastavnici sprovode inicijalno procenjivanje u okviru pojedinačnih predmeta i u skladu sa njima dalje planiraju obrazovno-vaspitni rad.

Smernicama je predviđeno da se tokom septembra sprovedu procene adaptacije za učenike petog razreda osnovne i prvog razreda srednje škole na novu sredinu, kao i mere podrške nastavnicima i učenicima.

Predviđena je nova slobodna aktivnost za učenike od petog do osmog razreda osnovnih škola – Vrline i vrednosti kao životni kompas, dok će se u srednjim školama posebna pažnja usmeriti na izborne programe kojima će se podržati razvoj pozitivnih ljudskih vrednosti.