Град

ae1da554-797b-44cb-954a-acb7c264f4e0

Đački parlament Doma učenika „Nikola Vojvodić“ drugu godinu zaredom dodelio je novogodišnje paketiće deci.  Miloš Nikolić, učenik Tehničke škole koji je i predsednik parlamenta ističe da je akcija pokrenuta pre tri meseca. Pripremili su 14 paketića za decu sa oštećenim sluhom i decu čiji su roditelji ili staratelji osobe sa oštećenim sluhom.

-Našu ideju da obradujemo mališane rado su prihvatili svi učenici i studenti koji žive u internatu, a značajnu pomoć imali smo i od zaposlenih. Naš cilj bio je da obradujemo mališane i priredimo im nešto lepo za praznike. U domu su učenici iz okruga i svima se svidela ova inicijativa – rekao je Miloš Nikolić.

U ime dece članova Međuopštinske organizacije gluvih i nagluvih zahvalila je sekretar Gordana Marković Jankov. Mališani su se  na poklonima zahvalili prelepim crtežima.

-Pohvalila bih učenike koji se trude da već drugu godinu obraduju naše mališane. Udruženje je dobro organizovano i maksimalno se trudimo da pomognemo osobama sa oštećenim sluhom. Svake druge nedelje dolaze nam serviseri iz Novog Sada koji pomažu nagluvim članovima. Osobama sa potpunim oštećenjem sluha sam spona u svakodnevnom životu. Gde god treba odlazim kao prevodilac i pomažem im da ostvare svoja prava  – saznajemo od Gordane Marković Jankov.

Prostorije pomenute međuopštinske organizacije se renoviraju i očekivanja su da će se uskoro useliti u bolji i lepši prostor. Ono što će dodatno značiti članovima ovog udruženja je i nov nameštaj koji će im stići tako da će uslovi za rad biti znatno poboljšani.

1fc47098-7e03-4be6-bccf-2cfb4cd38f60

Školska šuma, deseta po redu, nikla je u Bašaidu. Učenici OŠ „1.oktobar“ sa svojim učiteljima i nastavnicima uz pomoć zaposlenih u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i predsednika Saveta Mesne zajednice Bojana Mikalačkog posadili su 150 stabala.

-Zajedno sa drugarima posadili smo pravu šumu koju ćemo negovati i čuvati. Drago mi je što smo stabla posadili upravo u ovom delu sela jer se u blizini nalazi igralište gde često provodimo vreme –  istakla je Leonesa Totaj, učenica sedmog razreda.

Među onima koji su posadili svoje drvo je i Miloš Vukobrat, učenik četvrtog razreda.

-Da bi stablo naraslo treba mu sunca i da se zaliva. Drva nam trebaju zbog kiseonika i kako bi imali što čistiji vazduh. Zajedno sa drugarima čuvaću našu Školsku šumu – rekao nam je Miloš Vukobrat.

Nastavnica hemije i koordinator sekcije za zaštitu životne sredine „Eko juniori“ Nevena Mesaroš Oličkov, dodala je da su i ranijem periodu đaci vodili računa o sredini koja ih okružuje.

-Radujem se što ekološkom akcijom završavamo prvo polugodište. Pored učenika, koji su članovi sekcije, pridružili su se i ostali đaci u školi. Ovo je pravi način da naučimo decu koliko je važno svako drvo i svaka biljka u prirodi, i svako od njih dobiće priliku da se poveže sa životnom sredinom – napomenula je Neven Mesaroš Oličkov.

Za školsku šumu izabran je deo sela koju meštani nazivaju Dudarnica odnosno Titov gaj koji će krasiti stabla jasena, javora, crvenolisne forme, ukrasno žbunje i borovi.

-Ponosni smo na činjenicu da sve mesne zajednice i Grad imaju po jednu školsku šumu o kojima računa vode učenici. Stabla rastu zajedno sa decom koja na ovaj način uče da sade, da čuvaju i zalivaju drva. Smatrali smo da je ovo najbolji način da se kod njih podigne svest o tome koliko je važno da sačuvamo prirodu koja nas okružuje – precizirala je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Do kraja godine biće završeno podizanje vetrozaštitnog pojasa na potesu Mokrin – Mlaka  u dužini od osam kilometara koji su pomogli lokalna samouprava i Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Na pomenutoj lokaciji zasnovano je više od četiri hiljade sadnica poljskog jasena. Završava se i parterna sadnja oko SC „Jezero“, Tehničke škole i igrališta u Sinđelićevoj ulici. Sa sadnjom će se nastaviti odmah nakon praznika kada će biti uređen deo oko Nove industrijske zone i sam ulazak u grad.

fca82b38-af77-40a9-a2d7-95ee2682da3b

Kompanija „Seba med“ organizuje izbor za pedijatra godine, a među nominovanim dečijim lekarima iz čitave Srbije je i pedijatar neonatolog iz Kikinde dr Biljana Plemić. Glasanje traje do 31. decembra i organizovano je na instagram stranici seba med. Neophodno je da u komentarima nominujete pedijatra imenom i prezimenom i ustanovu u kojoj radi. Nakon sabiranja glasova 31. decembra biće proglašen pobednik.

Naša sugrađanka je lekar sa dugogodišnjim iskustvom, stručna, vredna i veoma posvećena svom poslu.

-Svaka poseta malih pacijenata pedijatru predstavlja izazov i oni u velikom broju slučajeva reše zdravstveni problem. Ipak, za sve složenije probleme novorođenčadi konsultuje se neonatolog čiji posao traje 24 sata. Briga o bebama u neonatalnom boksu zavisi od zajedničkog angažovanja medicinskih sestara i pedijatara. Ovaj posao pun je odricanja i nemerljive sreće – kaže dr Plemić.

Dr Biljana Plemić napominje da je uz nesebičnu pomoć pedijatara dr Gordane Bistričić i dr Dragice Mitrić na najbolji mogući način savladala sve veštine. Pedijatriju je učila od vrhunskih stručnjaka sa beogradskog Instituta za majku i dete, a neonatologiju od najboljih sa novosadskog Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine.

ff534dc8-e421-4e08-8f98-81a4fe7e57c7

Budžet Grada za 2024. godinu sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu usvojen je većinom glasova odbornika na sednici Skupštine grada. Kako je istakla zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski ovu godinu završavamo sa budžetom od tri milijarde i 700 miliona dinara i biće  realizovan do 90 odsto.

-U narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde i 885 miliona dinara. Među kapitalnim ulaganjima koja se planiraju u narednoj godini su sistemi za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Iđošu, Nakovu i Banatskom Velikom Selu u iznosu od 153, 3 miliona dinara, za puteve 96 miliona, izgradnju atmosferske kanalizacije u slivu Moravska je planirano 89,2 miliona, za završetak rekonstrukcije distributivne vodovodne mreže 56,2 miliona dinara. Za rekonstrukciju ulice Mihajla Pupina izdvojiće se 21 milion dinara. U budžetu su znatna sredstva opredeljena za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i socijalnu politiku. Novina je kreditno zaduženje od 115 miliona dinara, uz saglasnost Ministarstva finansija, kako bi lokalna samouprava mogla da ispoštuje zacrtani investicioni plan – rekla je Dijana Jakšić Kiurski i dodala da je budžet planiran tako da se obezbedi nesmetano funkcionisanje svih ustanova koje se naslanjaju na lokalnu samouprave, ali i da se završe najvažnije započete investicije.

Ulagaće se i predškolske i školske objekte. Tako je planirana sanacija krova vrtića u Sajanu i u SSŠ „Miloš Crnjanski“, rekonstrukcija krova u OŠ „Petar Kočić“ u Nakovu, zamena rasvete u OŠ „Gligorije Popov“ u Ruskom selu, zamena dela krova u OŠ „Vuk Karadžić“, sanacija podova u OŠ „Milivoje Omorac“ u Iđošu, a  radovi na hidrantskoj mreži, sanaciji svlačionica i sanitarnih čvorova planirani su u OŠ „Sveti Sava“.

Kako bi se unapredio kvalitet primarne zdravstvene zaštite izdvojiće se i osam miliona dinara za završetak rekonstrukcija objekta za Dispanzer za žene.

Za mesne zajednice planirano je 45,8 miliona dinara tako će u Sajanu biti nabavljen i ugrađen energetski efikasni gasni kotao u Domu kulture. U Banatskoj Topoli planirana je  rekonstrukcija, adaptacija, sanacija i energetskoj sanaciji Doma kulture, u Bašaidu će sredstva biti izdvojena za završetak započete izgradnje kapele, u Novim Kozarcima za zamenu krovnog pokrivača na motelu, u Ruskom Selu za treću fazu izgradnje parka i sanaciju Doma penzionera, u Mokrinu za izgradnju fontane i amfiteatra. U Banatskom Velikom Selu za završetak već započetih radova na stadionu, a u Iđošu za Dom kulture.

Odbornik Dušan Popeskov (SNS) precizirao je da nema dileme da odbornici vladajuće koalicije podrže budžet.

-Posebno me raduje što smo punu podršku za rad dobili na nedavno održanim izborima. Sa 15.866 glasova koje smo dobili Kikinđani su verifikovali naš rad. Možemo sve da dovodimo u pitanje, ali građani su rekli šta misle. Sa druge strane sramotno je što pojedini ljudi iz opozicije nisu došli na sednicu kako dali sugestiju o budžetu od kog zavisi sudbina grada. Isto tako sramotno je što se nisu pojavili odbornici SPS-a koji imaju koalicioni sporazum sa Srpskom naprednom strankom i bili su deo ove vlasti. Znaju da upućuju kritike, a kada treba da budu tu njih nema na sednici – obrazložio je Popeskov.

Gradonačelnik Nikola Lukač zahvalio se odbornicima, u ime građana Kikinde, što je izglasan budžet za narednu godinu i istakao da Kikinda ide krupnim koracima napred u još bolju budućnost.

-Obećavam da ćemo i dalje nastaviti razvoj Grada. Počeo je sa izgradnjom ritejl park, nastavljamo sa ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu, završavamo kružni tok na izlasku iz Bašaida, završavamo izgradnju fabrike za preradu pijaće vode, nastavlja se zamena se vodovodne mreže i rekonstrukcija Opšte bolnice. Pre nekoliko dana postavljen je kamen temeljac za brzu saobraćajnicu Sombor – Kikinda što je od neprocenjivog značaja za ovaj deo Banata i Kikindu. Neće biti  ni lako ni jednostavno, ali kada smo svi zajedno, kada podržavamo i čuvamo jedni druge, kada razgovaramo i slušamo građane, kada razmenjujemo ideje, projekte i vizije, tada ćemo puno toga uraditi za našu Kikindu, Vojvodinu i Srbiju – poručio je gradonačelnik Lukač.

Data je i saglasnosti na program poslovanja za 2024. godinu javnih preduzeća „Kikinda“,  „Toplana“ i „Autoprevoz“.  Doneta je i odluka određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada.

Donacije i transferi

U 2024. planirani su prihodi od donacija i transfera. U budžet treba da se sliju donacije u iznosu od 26 miliona dinara, pošto se potvrdi da su svi IPA projekti prekogranične saradnje uspešno realizovani. U okviru transfera planirano je više od 288 miliona dinara. Od toga 74 miliona su sredstva koja treba da stignu iz Uprave za kapitalna ulaganja za započetu rekonstrukciju vodovodne mreže i atmosferske kanalizacije. Na ime rudne rente planirano je 375 miliona dinara, a od zakupa poljoprivrednog zemljišta 125 miliona.

410274837_331596896356601_567714342180600315_n

Zvanično su počeli pripremni radovi za izgradnju ritejl parka u Kikindi, saopštio je na sednici gradskog parlamenta član Gradskog veća Saša Tanackov.

-Prvi posao je izmeštanje instalacija „Telekoma“ koje se nalaze na parceli. Ukoliko sve bude teklo po planu i vremenski uslovi dozvole, sama izgradnja ritejl parka počeće u februaru – rekao je Tanackov.

Kompanija „RC Jurop“ obratila se Gradskom veću sa molbom da Skupština dozvoli da se u nazivu buduće firme koja će biti u Kikindi nalazi naziv grada, a odbornici su ovu molbu podržali.

-Poslovna praksa je da u svim mestima u Srbiji, Rumuniji i Češkoj, gde imaju slične objekte, pored naziva kompanije imaju i naziv grada – dodao je Saša Tanackov.

Za izgradnju objekta je neophodno od osam do deset meseci, tako da je planirani rok otvranja Ritejl parka kraj 2024. godine.  U izgradnju će se investirati više od šest miliona evra, a u njega će se useliti domaći i strani zakupci koji prodaju hranu, garderobu, obuću i igračke. Na ovom prostoru nalaziće se dečije igralište i kafić.

Ritejl park u Kikindi biće ograđen i imaće obezbeđenje 24 sata. Investitor se obavezao da će na parkingu budućeg parka sa oko 100 parking mesta dozvoliti slobodno parkiranje stanarima okolnih zgrada, čime će delimično biti rešen problem još uvek nedostajućih parking mesta u tom delu grada. Ritejl park imaće 14 maloprodajnih objekata u kojima će raditi oko 100 osoba.

1afdfdb7-789c-4bdb-a5c9-41f9ef9fcc35

Pobednica muzičkog projekta „Pevamo zajedno” je Andrijana Zobenica. Druga je Nevena Rosić, a treće mesto zauzela je Katarina Ristić. Nadmetanje su osmislili  učenički parlamenti Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije „Dušan Vasiljev”, a takmičenje solista organizovano je u Kulturnom centru. Od Žarka Utržana, predsednika učeničkog parlamenta Ekonomsko- trgovinske škole saznajemo da je kulturni događaj plod saradnje dve škole koje dele istu zgradu.

-Imali smo želju da pokažemo da je Kikinda lepo i kulturno mesto tako da smo organizovali takmičenje u pevanju na koje se prijavilo sedam takmičarki. Sve su to nama poznati solisti od kojih se pojedini već bave pevanjem. Svi su vrlo talentovani i naš cilj je da ukažemo da naš grad itekako ima uspešne mlade ljude – kazao je Utržan.

Katarina Čarapić, predsednica učeničkog parlamenta Gimnazije „Dušan Vasiljev“ dodala je da se ideja o muzičkom takmičenju „rodila“ pre tri meseca.

-Ovakvu saradnju škole nisu imale i naš cilj je da to promenimo. Solo pevači koji su pokazali šta umeju su Anja Vukobrat, Andrijana Zobenica i Nevena Rosić iz Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Marijana Medić, Jelena Nikolić i Katarina Ristić iz Ekonomsko-trgovinske škole i Nikolina Vasiljević iz Tehničke škole. Svi su izveli poznate pop i rok numere – pojasnila je Katarina Čarapić.

Podrška je stigla i o lokalne samouprave, a ovom događaju prisustvovala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Saradnja među školama je veoma važna,  a kada je iniciraju sami učenici ona još više dobija na značaju. Projekat koji je osmišljen ima višestruki značaj jer promoviše umetnost, podstiče i inspiriše mlade  da se druže i upoznaju. Uverena sam da će muzičko takmičenje „Pevamo zajedno“ obogatiti kulturnu ponudu Grada – napomenula je Valentina Mickovski.

Tročlani žiri radio je u sastavu Marija Aleksić iz Zrenjanina, Dušan Dakić iz Beograda i Nikolina Suvajdžić iz Kikinde. Pobednici je pripao vaučer za kupovinu računarske opremu.

Dve škole nastaviće saradnju i u narednom periodu u planu im je da organizuju i debatu.

jelke lagundzin

Jelke su  najtraženije u ovo doba godine i tople su preporuke da se kite samo jelke sa busenom koje unose lepotu, svežinu i miris prirode u prostorijama u kojima se nalaze. I ove godine u Kikindi je dobra ponuda jelki, a ne izostaje ni potražnja. Radivoj Lagundžin, vlasnik rasadnika „Dorijat“ ističe da u ponudi imaju smrču, Pančićevu omoriku, srebrnu smrču i belu jelu.

-Jelke se kreću od 2.000 dinara do 4.000  dinara. Prodaja ide odlično i veoma smo zadovoljni. Nisam za jelke bez busena jer se seče drvo. Jelke koje imaju busen mogu da se posade nakon što prođu praznici i prirodna jelka doprinosi pravom novogodišnjem duhu – kaže Radivoj Lagundžin.

I dok okićena jelka krasi svaki dom treba joj nega da bi se očuvala.

-Da bi jelka opstala u kućnim uslovima najvažnije da se izbegnu temperaturni šokovi. U domovima su temperature 22, 23 stepena i na tim temperaturama biljka koja je u mirovanju ponovo počinje da raste. Stoga i pre nego što se okiti treba neko vreme da bude u prostoriji koja nije toliko topla. Isti princip je i kada se iznosi napolje samo što tada jelka treba da bude do dve nedelje u prelaznoj prostoriji. Dok je u kući treba je zalivati jednom nedeljno kako se ne bi osušila – napominje naš sagovornik.

Porodica Lagundžin proizvodi jelke i od semena do jelki koje se vade prođe od pet do sedam godina.

-Kupujemo sertifikovano seme. Prve dve godine proizvodi se seme u kontejnerima nakon čega se presađuje u zemlju. Nakon toga pet do sedam godina potrebno je da dostigne visinu od metar i po. Najvažnija nega je pravilno i redovno zalivanje – saznajemo od Lagundžina.

 

Jele su dugovečne i u zemlji mogu da traju od 50 do 100 godina.

Običaj kićenja

Običaj kićenja novogodišnje i božićne jelke vuče korene iz  XI veka. „Rajsko drvce“ ukrašeno crvenim jabukama 24. decembra, na dan Adama i Eve, u Zapadnoj Nemačkoj se s vremenom počelo unositi u kuću i kititi kolačićima različitog oblika. Sveće, kao simbol Hrista, bile su obavezni pratilac toga običaja. U istoj sobi nalazile su se male piramide pravljenje od hrane i ukrašavane zelenilom, svećama i zvezdama.

 

SEDNICA SREDNJOSKOLCI (1)

Budžet Grada za 2024. godinu sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu naći će se pred  odbornicima na 34. sednice Skupštine grada koja je zakazana za sutra, 20. decembar. Ovu godinu završavamo sa budžetom od tri milijarde i 700 miliona dinara, a u narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde i 885 miliona dinara. Među kapitalnim ulaganjima koja se planiraju su sistemi za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Iđošu, Nakovu i Banatskom Velikom Selu, rekonstrukcija puteva, izgradnja atmosferske kanalizacije u slivu Moravska, nastavak  rekonstrukcije distributivne vodovodne mreže , rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina. U planu budžeta su znatna sredstva opredeljena za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i socijalnu politiku.

Ulagaće se i predškolske i školske objekte, zdravstvenu zaštitu, mesne zajednice.

Na dnevnom redu su  i  programi poslovanja za 2024. godinu javnih preduzeća „Kikinda“,  „Toplana“ i „Autoprevoz“, kao i odluka  o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada i kadrovske izmene.

e52c4979-703b-40fb-ad12-8830bb217c53

Na teritoriji Grada od ukupno 46.823 birača, koji su imali pravo da glasaju na parlamentarnim izborima, izlaznost je 63,76 odsto, istakao je predsednik Gradske izborne komisije Petar Žigić.

-Najviše glasova osvojila je lista „Aleksandar Vučić – Srbije ne sme da stane“, 53,21 odsto. Na drugom mestu sa 19,85 odsto osvojenih glasova je izborna lista „Srbija protiv nasilja – Miroslav Miki Aleksić, Marinika Tepić“, dok je lista „Ivica Dačić – premijer Srbije“ uspela da osvoji 5,1 procenata glasova Kikinđana – predočio je Žigić.

Lista NADA za Srbiju osvojila je 4,24 procenta, „Mi glas iz Naroda – prof. dr Branimir Nestorović’’ 3,86 odsto, dok je Savez vojvođanskih Mađara dobio poverenje 4,73 procenta birača od ukupnog broja izašlih na birališta.

Na teritoriji Grada na pokrajinskim izborima pravo glasa ima 47.036 birača.

-Prema obrađenom materijalu izlaznost je bila 63,29 procenta. Izborna lista „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ osvojila je  52,74 odsto glasova, lista „Srbija protiv nasilja -Marinika Tepić“ 18,91, dok je poverenje listi „Ivica Dačić  – premijer Srbije“ dalo 5,55 procenta izašlih – rekao je predsednik Gradske izborne komisije.

Najveća izlaznost zabeležena je na biračkom mestu broj 40 u Banatskom Velikom Selu gde je glasalo 76,37 procenta upisanih u birački spisak, a najmanja izlaznost bila je na biračkom mestu 48 u Bašaidu 53,82 odsto.

Svih 60 biračkih mesta, 35 u gradu i 25 na selima, otvoreno je u sedam i zatvoreno u 20 sati.

-Gradska izborna komisija je tokom dana aktivno učestvovala u kontroli biračkih odbora i konstatovano je da je glasanje proteklo u najboljem redu i bez nepravilnosti. Na nedeljnim izborima bilo je stranih posmatrača, predstavnika OEBS-a koji su obilazili i Gradsku izbornu komisiju i nisu imali nikakvih primedbi – dodao je naš sagovornik.

6d1080dc-31c0-42e8-8e5e-fb8cdc6bb928

Petogodišnja Emilija Otoranov nije skidala osmeh sa lica kada su joj u posetu došli Deda Mraz i gradonačelnik Nikola Lukač i doneli joj ono što je želela, a ona ih je dočekala sa medenjacima. Nisu zaboravili ni njenog mlađeg brata četrnaestomesečnog Nemanju.

– Poželela sam da dobijem pravu jelku i Deda Mraz koji je pročitao moje pismo ispunio mi je želju. Jelku ću da okitim i biće to najlepša jelka koju sam imala – rekla nam je Emilija.

Od Emilijinog tate saznali smo da njegova mezimica svake godine piše gradskom Deda Mrazu koji nijedne godine nije propustio da joj donese paketić.

-U pisanju pisma pomogla joj je mama, a Emilija ga je ukrasila crtežom. Jelka će, nakon što prođu praznici, pronaći mesto u našem dvorištu – kazao je Miroslav Otoran.

I sedmogodišnji Mihajlo Komlenić, učenik prvog razreda škole „Đura Jakšić“ dobio je ono što je poželeo, kao i njegova šestomesečna sestra Isidora.

-Gradonačelnik i Deda Mraz doneli su mi helikopter i vojnički automobil. Dobio sam i slatkiše.Imam puno igračaka, ali ove su mi omiljene – otkrio nam je Mihajlo.

Mihajlova mama Aleksandra Komlenić pozdravila je akciju Grada da svako dete dobije novogodišnji poklon.

-Redovno pišemo Deda Mrazu koji uvek ostvari ono što je Mihajlo poželeo. Svakom poklonu se obraduje, a ove godine posebno je srećan što mu je darove doneo gradonačelnik Lukač. Ovo je predivan  gest lokalne samouprave – napomenula je Aleksandra Komlenić.

Podela novogodišnjih paketića mališanima na teritoriji Grada koji su pisma sa novogodišnjim željama ubacili u „Kutiju želja” jedna je od najlepših akcija grada i organizuje se jedanaesti put.

 

-Cilj nam je da sva deca osete čaroliju i magiju predstojećih praznika. Dolazak Deda Mraz, vilenjaka i dobre vile sa poklonima u njihove domove stvaraju čaroliju i magiju koju naši mališani željno iščekuju i to je ono za šta svi mi živimo. Nema ničeg lepšeg  da našu decu obradujemo i da im omogućimo lepo i bezbrižno detinjstvo. Na lokalnoj samoupravi je da obezbedi deci najbolje uslove za život. Ove godine imamo više od 5.500 i grad. Deca su ta koja nas motivišu da se izborimo sa svim nedaćama – napomenuo je Lukač i precizirao da će najpopularniji deka na svetu sa svojim pomoćnicima obići sve mališane na teritoriji Grada.