Град

paketici-studenti

Nakon što su nedavno obradovali decu na Dečijem odeljenju Bolnice, studenti Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača uručili su učenicima Osnovne škole „6. oktobar“ novogodišnje poklone prikupljene u akciji „Humani paketić“. Inicijativu je pokrenuo studentski parlament, a priključili su se profesori i učenici, ali i donatori, istakla je predsednica parlamenta Una Rodić.

-Odziv je bio odličan i uspeli smo da napravimo stotinak paketića. Deo smo donirali deci koja se nalaze na Dečijem odeljenju, a deo učenicima škole „6. oktobar“. Među donatorima se našla i firma za proizvodnju čarapa iz Zrenjanina tako da je svako dete dobilo čarape – rekla je Una Rodić i napomenula da su osim slatkiša donirali i odeću i igračke.

Studenti prve i druge godine u utorak će, povodom praznika, u amfiteatru škole odigrati predstavu „Pepljuga“ kojoj mogu da prisustvuju svi sugrađani.

Srđan Stojanović, direktor škole „6. oktobar“ zahvalio je studentima u ime učenika i napomenuo da se svake godine trude da deca osete radost Nove godine i Božića jer se u ovo doba godine veliki broj ljudi dobrog srca seti škole i pokloni učenicima paketiće, odeću, igračke.

-Ovo je odlična prilika da se studenti upoznaju sa našim učenicima, ali i da vide kako je kod nas organizovana nastava. Razgovarali smo i o saradnji kako bi se budući vaspitači bolje upoznali sa načinom na koji radimo jer je sve više dece sa kombinovanim težim smetnjama. Studentima smo poklonili novogodišnje ukrase koje su izradili zaposleni i učenici  – kazao je Srđan Stojanović i dodao da i sugrađani mogu da kupe ukrase na Novogodišnjem bazaru u centru Grada.

Ove školske godine upisana su 43 đaka. Škola organizuje i dodatnu podršku učenicima i deci sa smetnjama u razvoju u okviru koje je uključeno sedamdesetoro dece.

f5f0b151-0175-486d-a8bc-358ae5d0ade0

Skupštinska zasedanja na kojima se usvaja najvažniji akt – budžet, obično prati burna diskusija i brojni nastupi odbornika koji iznose svoja zapažanja, pitanja, primedbe, sugestije o planiranoj godišnjoj raspodeli javnog novca.

Ovoga puta u kikindskoj skupštini potpuno suprotna slika. Osim odbornika SNS-a i SVM-a, predstavnici drugih partija nisu ni došli na proteklu sednicu.

Izostali su socijalisti, i to svo četvoro odbornika, a nije ih  bilo ni na prethodnom zasedanju gradske skupštine, te je jasno da njihov izostanak u kompletnom sastavu nije slučajnost.

Na sednicu nisu došli ni predstavnici opozicije.

Kako saznajemo, jedino je predsedniku skupštine Mladenu Bogdanu ligaš Miroslav Grujić najavio da je sprečen da prisustvuje, dok se ostali odbornici jednostavno nisu pojavili.

Ovakvu situaciju na sednici na kojoj se usvaja budžet prokomentarisao je odbornik SNS Dušan Popeskov.

– Sramotno je što pojedini ljudi iz opozicije nisu došli na sednicu kako bi dali sugestiju o budžetu od kog zavisi sudbina grada. Isto tako sramotno je što se nisu pojavili odbornici SPS-a koji imaju koalicioni sporazum sa Srpskom naprednom strankom i bili su deo ove vlasti. Znaju da upućuju kritike, a kada treba da budu tu njih nema na sednici – obrazložio je Popeskov.

Jedini iz redova opozicije koji je bio prisutan je Nebojša Cukić, koji je u gradski parlament ušao kao odbornik GG Naše malo mesto, u međuvremenu se učlanio u POKS koji je deo koalicije NADA za Srbiju, ali nije izlazio za skupštinsku govornicu.

Budžetski plan za 2024. su, podsetimo, obrazložili zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski koja je temeljno predočila najznačajnije stavke, kao i gradonačelnik Nikola Lukač koji je istakao najvažnije projekte koji očekuju grad u idućoj godini.

Objektivno nezadovoljstvo

Za razliku od naprednjaka, nakon proteklih izbora, SPS u Kikindi itekako ima razloga za nezadovoljstvo .  Osvojili su dvostruko manje glasova nego na izborima prošle godine. Za njih je glasalo svega 1554 birača odnosno 5,21 odsto. Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima imali su 3237 glasova. Ovo je socijalistima sasvim izvesno signal za uzbunu pred predstojeće lokalne izbore koji nas očekuju na proleće iduće godine.

Sa druge strane, iako je lista Nada za Srbiju Miloša Jovanovića prešla cenzus i u republici i u pokrajini, njihov predstavnik u Kikindi Ladislav Tomić, prema sadašnjoj računici i broju osvojenih poslaničkih mesta pokrajinske liste, neće dobiti novi mandat u Skupštini Vojvodine.

 

 

 

403632692_2270654993132728_3081049013981581165_n

U Banatskom Velikom Selu organizovano je svečano paljenje rasvete na novogodišnjoj jelci u centru sela. Kako saznajemo, ideja je potekla od meštanke Đurđine Vojvodić.

-Imam bebu od četiri meseca i pre dve nedelje došla sam na ideju da okitimo jelku u selu kojoj će se svi radovati. Meštani su prihvatili inicijativu i uključili se tako da smo svi zajedno učestvovali u novogodišnjoj magiji. Nadam se da će ovo prerasti u tradiciju i da ćemo svake godine imati prelepo okićeno selo – rekla je Đurđina Vojvodić i dodala da bez malih pomagača ne bi uspeli puno toga da urade.

Sa Đurđinom su Branka Karanović i Milica Šipka od početka učestvovale u realizaciji ove ideje. Podrška je stigla i od Mesne zajednice, ali i ostalih Velikoselaca.

Da bi sve bilo bajkovito, kako i treba da bude za Novu godinu, tu je bio i Deda Mraz koji je stigao na kočijama i na radost mališana delio je slatkiše. Kuvanim vinom posluženi su stariji koji su prisustvovali paljenju novogodišnje rasvete.

 

ae1da554-797b-44cb-954a-acb7c264f4e0

Đački parlament Doma učenika „Nikola Vojvodić“ drugu godinu zaredom dodelio je novogodišnje paketiće deci.  Miloš Nikolić, učenik Tehničke škole koji je i predsednik parlamenta ističe da je akcija pokrenuta pre tri meseca. Pripremili su 14 paketića za decu sa oštećenim sluhom i decu čiji su roditelji ili staratelji osobe sa oštećenim sluhom.

-Našu ideju da obradujemo mališane rado su prihvatili svi učenici i studenti koji žive u internatu, a značajnu pomoć imali smo i od zaposlenih. Naš cilj bio je da obradujemo mališane i priredimo im nešto lepo za praznike. U domu su učenici iz okruga i svima se svidela ova inicijativa – rekao je Miloš Nikolić.

U ime dece članova Međuopštinske organizacije gluvih i nagluvih zahvalila je sekretar Gordana Marković Jankov. Mališani su se  na poklonima zahvalili prelepim crtežima.

-Pohvalila bih učenike koji se trude da već drugu godinu obraduju naše mališane. Udruženje je dobro organizovano i maksimalno se trudimo da pomognemo osobama sa oštećenim sluhom. Svake druge nedelje dolaze nam serviseri iz Novog Sada koji pomažu nagluvim članovima. Osobama sa potpunim oštećenjem sluha sam spona u svakodnevnom životu. Gde god treba odlazim kao prevodilac i pomažem im da ostvare svoja prava  – saznajemo od Gordane Marković Jankov.

Prostorije pomenute međuopštinske organizacije se renoviraju i očekivanja su da će se uskoro useliti u bolji i lepši prostor. Ono što će dodatno značiti članovima ovog udruženja je i nov nameštaj koji će im stići tako da će uslovi za rad biti znatno poboljšani.

1fc47098-7e03-4be6-bccf-2cfb4cd38f60

Školska šuma, deseta po redu, nikla je u Bašaidu. Učenici OŠ „1.oktobar“ sa svojim učiteljima i nastavnicima uz pomoć zaposlenih u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i predsednika Saveta Mesne zajednice Bojana Mikalačkog posadili su 150 stabala.

-Zajedno sa drugarima posadili smo pravu šumu koju ćemo negovati i čuvati. Drago mi je što smo stabla posadili upravo u ovom delu sela jer se u blizini nalazi igralište gde često provodimo vreme –  istakla je Leonesa Totaj, učenica sedmog razreda.

Među onima koji su posadili svoje drvo je i Miloš Vukobrat, učenik četvrtog razreda.

-Da bi stablo naraslo treba mu sunca i da se zaliva. Drva nam trebaju zbog kiseonika i kako bi imali što čistiji vazduh. Zajedno sa drugarima čuvaću našu Školsku šumu – rekao nam je Miloš Vukobrat.

Nastavnica hemije i koordinator sekcije za zaštitu životne sredine „Eko juniori“ Nevena Mesaroš Oličkov, dodala je da su i ranijem periodu đaci vodili računa o sredini koja ih okružuje.

-Radujem se što ekološkom akcijom završavamo prvo polugodište. Pored učenika, koji su članovi sekcije, pridružili su se i ostali đaci u školi. Ovo je pravi način da naučimo decu koliko je važno svako drvo i svaka biljka u prirodi, i svako od njih dobiće priliku da se poveže sa životnom sredinom – napomenula je Neven Mesaroš Oličkov.

Za školsku šumu izabran je deo sela koju meštani nazivaju Dudarnica odnosno Titov gaj koji će krasiti stabla jasena, javora, crvenolisne forme, ukrasno žbunje i borovi.

-Ponosni smo na činjenicu da sve mesne zajednice i Grad imaju po jednu školsku šumu o kojima računa vode učenici. Stabla rastu zajedno sa decom koja na ovaj način uče da sade, da čuvaju i zalivaju drva. Smatrali smo da je ovo najbolji način da se kod njih podigne svest o tome koliko je važno da sačuvamo prirodu koja nas okružuje – precizirala je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Do kraja godine biće završeno podizanje vetrozaštitnog pojasa na potesu Mokrin – Mlaka  u dužini od osam kilometara koji su pomogli lokalna samouprava i Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Na pomenutoj lokaciji zasnovano je više od četiri hiljade sadnica poljskog jasena. Završava se i parterna sadnja oko SC „Jezero“, Tehničke škole i igrališta u Sinđelićevoj ulici. Sa sadnjom će se nastaviti odmah nakon praznika kada će biti uređen deo oko Nove industrijske zone i sam ulazak u grad.

fca82b38-af77-40a9-a2d7-95ee2682da3b

Kompanija „Seba med“ organizuje izbor za pedijatra godine, a među nominovanim dečijim lekarima iz čitave Srbije je i pedijatar neonatolog iz Kikinde dr Biljana Plemić. Glasanje traje do 31. decembra i organizovano je na instagram stranici seba med. Neophodno je da u komentarima nominujete pedijatra imenom i prezimenom i ustanovu u kojoj radi. Nakon sabiranja glasova 31. decembra biće proglašen pobednik.

Naša sugrađanka je lekar sa dugogodišnjim iskustvom, stručna, vredna i veoma posvećena svom poslu.

-Svaka poseta malih pacijenata pedijatru predstavlja izazov i oni u velikom broju slučajeva reše zdravstveni problem. Ipak, za sve složenije probleme novorođenčadi konsultuje se neonatolog čiji posao traje 24 sata. Briga o bebama u neonatalnom boksu zavisi od zajedničkog angažovanja medicinskih sestara i pedijatara. Ovaj posao pun je odricanja i nemerljive sreće – kaže dr Plemić.

Dr Biljana Plemić napominje da je uz nesebičnu pomoć pedijatara dr Gordane Bistričić i dr Dragice Mitrić na najbolji mogući način savladala sve veštine. Pedijatriju je učila od vrhunskih stručnjaka sa beogradskog Instituta za majku i dete, a neonatologiju od najboljih sa novosadskog Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine.

ff534dc8-e421-4e08-8f98-81a4fe7e57c7

Budžet Grada za 2024. godinu sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu usvojen je većinom glasova odbornika na sednici Skupštine grada. Kako je istakla zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski ovu godinu završavamo sa budžetom od tri milijarde i 700 miliona dinara i biće  realizovan do 90 odsto.

-U narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde i 885 miliona dinara. Među kapitalnim ulaganjima koja se planiraju u narednoj godini su sistemi za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Iđošu, Nakovu i Banatskom Velikom Selu u iznosu od 153, 3 miliona dinara, za puteve 96 miliona, izgradnju atmosferske kanalizacije u slivu Moravska je planirano 89,2 miliona, za završetak rekonstrukcije distributivne vodovodne mreže 56,2 miliona dinara. Za rekonstrukciju ulice Mihajla Pupina izdvojiće se 21 milion dinara. U budžetu su znatna sredstva opredeljena za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i socijalnu politiku. Novina je kreditno zaduženje od 115 miliona dinara, uz saglasnost Ministarstva finansija, kako bi lokalna samouprava mogla da ispoštuje zacrtani investicioni plan – rekla je Dijana Jakšić Kiurski i dodala da je budžet planiran tako da se obezbedi nesmetano funkcionisanje svih ustanova koje se naslanjaju na lokalnu samouprave, ali i da se završe najvažnije započete investicije.

Ulagaće se i predškolske i školske objekte. Tako je planirana sanacija krova vrtića u Sajanu i u SSŠ „Miloš Crnjanski“, rekonstrukcija krova u OŠ „Petar Kočić“ u Nakovu, zamena rasvete u OŠ „Gligorije Popov“ u Ruskom selu, zamena dela krova u OŠ „Vuk Karadžić“, sanacija podova u OŠ „Milivoje Omorac“ u Iđošu, a  radovi na hidrantskoj mreži, sanaciji svlačionica i sanitarnih čvorova planirani su u OŠ „Sveti Sava“.

Kako bi se unapredio kvalitet primarne zdravstvene zaštite izdvojiće se i osam miliona dinara za završetak rekonstrukcija objekta za Dispanzer za žene.

Za mesne zajednice planirano je 45,8 miliona dinara tako će u Sajanu biti nabavljen i ugrađen energetski efikasni gasni kotao u Domu kulture. U Banatskoj Topoli planirana je  rekonstrukcija, adaptacija, sanacija i energetskoj sanaciji Doma kulture, u Bašaidu će sredstva biti izdvojena za završetak započete izgradnje kapele, u Novim Kozarcima za zamenu krovnog pokrivača na motelu, u Ruskom Selu za treću fazu izgradnje parka i sanaciju Doma penzionera, u Mokrinu za izgradnju fontane i amfiteatra. U Banatskom Velikom Selu za završetak već započetih radova na stadionu, a u Iđošu za Dom kulture.

Odbornik Dušan Popeskov (SNS) precizirao je da nema dileme da odbornici vladajuće koalicije podrže budžet.

-Posebno me raduje što smo punu podršku za rad dobili na nedavno održanim izborima. Sa 15.866 glasova koje smo dobili Kikinđani su verifikovali naš rad. Možemo sve da dovodimo u pitanje, ali građani su rekli šta misle. Sa druge strane sramotno je što pojedini ljudi iz opozicije nisu došli na sednicu kako dali sugestiju o budžetu od kog zavisi sudbina grada. Isto tako sramotno je što se nisu pojavili odbornici SPS-a koji imaju koalicioni sporazum sa Srpskom naprednom strankom i bili su deo ove vlasti. Znaju da upućuju kritike, a kada treba da budu tu njih nema na sednici – obrazložio je Popeskov.

Gradonačelnik Nikola Lukač zahvalio se odbornicima, u ime građana Kikinde, što je izglasan budžet za narednu godinu i istakao da Kikinda ide krupnim koracima napred u još bolju budućnost.

-Obećavam da ćemo i dalje nastaviti razvoj Grada. Počeo je sa izgradnjom ritejl park, nastavljamo sa ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu, završavamo kružni tok na izlasku iz Bašaida, završavamo izgradnju fabrike za preradu pijaće vode, nastavlja se zamena se vodovodne mreže i rekonstrukcija Opšte bolnice. Pre nekoliko dana postavljen je kamen temeljac za brzu saobraćajnicu Sombor – Kikinda što je od neprocenjivog značaja za ovaj deo Banata i Kikindu. Neće biti  ni lako ni jednostavno, ali kada smo svi zajedno, kada podržavamo i čuvamo jedni druge, kada razgovaramo i slušamo građane, kada razmenjujemo ideje, projekte i vizije, tada ćemo puno toga uraditi za našu Kikindu, Vojvodinu i Srbiju – poručio je gradonačelnik Lukač.

Data je i saglasnosti na program poslovanja za 2024. godinu javnih preduzeća „Kikinda“,  „Toplana“ i „Autoprevoz“.  Doneta je i odluka određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada.

Donacije i transferi

U 2024. planirani su prihodi od donacija i transfera. U budžet treba da se sliju donacije u iznosu od 26 miliona dinara, pošto se potvrdi da su svi IPA projekti prekogranične saradnje uspešno realizovani. U okviru transfera planirano je više od 288 miliona dinara. Od toga 74 miliona su sredstva koja treba da stignu iz Uprave za kapitalna ulaganja za započetu rekonstrukciju vodovodne mreže i atmosferske kanalizacije. Na ime rudne rente planirano je 375 miliona dinara, a od zakupa poljoprivrednog zemljišta 125 miliona.

410274837_331596896356601_567714342180600315_n

Zvanično su počeli pripremni radovi za izgradnju ritejl parka u Kikindi, saopštio je na sednici gradskog parlamenta član Gradskog veća Saša Tanackov.

-Prvi posao je izmeštanje instalacija „Telekoma“ koje se nalaze na parceli. Ukoliko sve bude teklo po planu i vremenski uslovi dozvole, sama izgradnja ritejl parka počeće u februaru – rekao je Tanackov.

Kompanija „RC Jurop“ obratila se Gradskom veću sa molbom da Skupština dozvoli da se u nazivu buduće firme koja će biti u Kikindi nalazi naziv grada, a odbornici su ovu molbu podržali.

-Poslovna praksa je da u svim mestima u Srbiji, Rumuniji i Češkoj, gde imaju slične objekte, pored naziva kompanije imaju i naziv grada – dodao je Saša Tanackov.

Za izgradnju objekta je neophodno od osam do deset meseci, tako da je planirani rok otvranja Ritejl parka kraj 2024. godine.  U izgradnju će se investirati više od šest miliona evra, a u njega će se useliti domaći i strani zakupci koji prodaju hranu, garderobu, obuću i igračke. Na ovom prostoru nalaziće se dečije igralište i kafić.

Ritejl park u Kikindi biće ograđen i imaće obezbeđenje 24 sata. Investitor se obavezao da će na parkingu budućeg parka sa oko 100 parking mesta dozvoliti slobodno parkiranje stanarima okolnih zgrada, čime će delimično biti rešen problem još uvek nedostajućih parking mesta u tom delu grada. Ritejl park imaće 14 maloprodajnih objekata u kojima će raditi oko 100 osoba.

1afdfdb7-789c-4bdb-a5c9-41f9ef9fcc35

Pobednica muzičkog projekta „Pevamo zajedno” je Andrijana Zobenica. Druga je Nevena Rosić, a treće mesto zauzela je Katarina Ristić. Nadmetanje su osmislili  učenički parlamenti Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije „Dušan Vasiljev”, a takmičenje solista organizovano je u Kulturnom centru. Od Žarka Utržana, predsednika učeničkog parlamenta Ekonomsko- trgovinske škole saznajemo da je kulturni događaj plod saradnje dve škole koje dele istu zgradu.

-Imali smo želju da pokažemo da je Kikinda lepo i kulturno mesto tako da smo organizovali takmičenje u pevanju na koje se prijavilo sedam takmičarki. Sve su to nama poznati solisti od kojih se pojedini već bave pevanjem. Svi su vrlo talentovani i naš cilj je da ukažemo da naš grad itekako ima uspešne mlade ljude – kazao je Utržan.

Katarina Čarapić, predsednica učeničkog parlamenta Gimnazije „Dušan Vasiljev“ dodala je da se ideja o muzičkom takmičenju „rodila“ pre tri meseca.

-Ovakvu saradnju škole nisu imale i naš cilj je da to promenimo. Solo pevači koji su pokazali šta umeju su Anja Vukobrat, Andrijana Zobenica i Nevena Rosić iz Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Marijana Medić, Jelena Nikolić i Katarina Ristić iz Ekonomsko-trgovinske škole i Nikolina Vasiljević iz Tehničke škole. Svi su izveli poznate pop i rok numere – pojasnila je Katarina Čarapić.

Podrška je stigla i o lokalne samouprave, a ovom događaju prisustvovala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Saradnja među školama je veoma važna,  a kada je iniciraju sami učenici ona još više dobija na značaju. Projekat koji je osmišljen ima višestruki značaj jer promoviše umetnost, podstiče i inspiriše mlade  da se druže i upoznaju. Uverena sam da će muzičko takmičenje „Pevamo zajedno“ obogatiti kulturnu ponudu Grada – napomenula je Valentina Mickovski.

Tročlani žiri radio je u sastavu Marija Aleksić iz Zrenjanina, Dušan Dakić iz Beograda i Nikolina Suvajdžić iz Kikinde. Pobednici je pripao vaučer za kupovinu računarske opremu.

Dve škole nastaviće saradnju i u narednom periodu u planu im je da organizuju i debatu.

jelke lagundzin

Jelke su  najtraženije u ovo doba godine i tople su preporuke da se kite samo jelke sa busenom koje unose lepotu, svežinu i miris prirode u prostorijama u kojima se nalaze. I ove godine u Kikindi je dobra ponuda jelki, a ne izostaje ni potražnja. Radivoj Lagundžin, vlasnik rasadnika „Dorijat“ ističe da u ponudi imaju smrču, Pančićevu omoriku, srebrnu smrču i belu jelu.

-Jelke se kreću od 2.000 dinara do 4.000  dinara. Prodaja ide odlično i veoma smo zadovoljni. Nisam za jelke bez busena jer se seče drvo. Jelke koje imaju busen mogu da se posade nakon što prođu praznici i prirodna jelka doprinosi pravom novogodišnjem duhu – kaže Radivoj Lagundžin.

I dok okićena jelka krasi svaki dom treba joj nega da bi se očuvala.

-Da bi jelka opstala u kućnim uslovima najvažnije da se izbegnu temperaturni šokovi. U domovima su temperature 22, 23 stepena i na tim temperaturama biljka koja je u mirovanju ponovo počinje da raste. Stoga i pre nego što se okiti treba neko vreme da bude u prostoriji koja nije toliko topla. Isti princip je i kada se iznosi napolje samo što tada jelka treba da bude do dve nedelje u prelaznoj prostoriji. Dok je u kući treba je zalivati jednom nedeljno kako se ne bi osušila – napominje naš sagovornik.

Porodica Lagundžin proizvodi jelke i od semena do jelki koje se vade prođe od pet do sedam godina.

-Kupujemo sertifikovano seme. Prve dve godine proizvodi se seme u kontejnerima nakon čega se presađuje u zemlju. Nakon toga pet do sedam godina potrebno je da dostigne visinu od metar i po. Najvažnija nega je pravilno i redovno zalivanje – saznajemo od Lagundžina.

 

Jele su dugovečne i u zemlji mogu da traju od 50 do 100 godina.

Običaj kićenja

Običaj kićenja novogodišnje i božićne jelke vuče korene iz  XI veka. „Rajsko drvce“ ukrašeno crvenim jabukama 24. decembra, na dan Adama i Eve, u Zapadnoj Nemačkoj se s vremenom počelo unositi u kuću i kititi kolačićima različitog oblika. Sveće, kao simbol Hrista, bile su obavezni pratilac toga običaja. U istoj sobi nalazile su se male piramide pravljenje od hrane i ukrašavane zelenilom, svećama i zvezdama.

 

error: Content is protected !!