Град

dr Pecarski 1

Dok je u Beogradu, pre nekoliko dana, već sa 11 evidentiranih slučajeva, proglašena epidemija morbila, odnosno malih boginja, u Severnobanatskom okrugu nije zabeležen nijedan slučaj, saznajemo u Zavodu za javno zdravlje (ZZJZ).

– Naš okrug se uzima kao primer u državi sa najvišim obuhvatom vakcinacijom – kaže epidemiolog dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u ZZJZ. – MMR vakcinom, protiv malih boginja, zaušaka i rubeole u Okrugu je imunizovano blizu 97 odsto, a u Kikindi oko 98 odsto. Da bi se dostigao kolektivni imunitet potreban je obuhvat veći od 95 odsto.

Dr Pecarski dodaje da epidemije ovih bolesti nigde ne bi smelo da bude jer je vakcinacija svima dostupna. U Beogradu je proglašena epidemija sa samo 11 slučajeva malih boginja jer se epidemije ne proglašavaju samo kada su veliki brojevi u pitanju, nego, kao u ovom slučaju, kada se pojavljuju bolesti i događa zaražavanje koje ne bi trebalo ni da bude, navodi dr Pecarski.

Primarna vakcinacija protiv malih boginja, zaušaka i rubeole sprovodi se kod dece od navršenih 12 meseci jednom dozom MMR vakcine i treba je sprovesti pravovremeno do navršenih 15 meseci života. Revakcinacija (druga doza) sprovodi se pre upisa u prvi razred osnovne škole, a izuzetno u toku prvog razreda.

Naš grad i okrug, inače se navode kao primer dobre prakse i kada je u pitanju obuhvat drugim vakcinama – po vakcinalnim izveštajima, broj je uvek znatno iznad 95 odsto.

guskovi-finale

Finale 38. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova biće održano u nedelju u ulici Milana Malenčića ispred kućnog broja 32. Najinteresantnije će biti takmičenje seniora, a znalci tvrde da borba neće biti laka.

U finalu su Crveni vlasnika Miodraga Trnića (19) i Žućko Lazara Adamova Bilte mlađeg (15). Mladi guščari za naš portal kažu da guskove pripremaju i očekuju pobedu.

 

-Crveni ima četiri godine i do sada je pokazao da zna da se bori.  Kod mene je odmalena i znam ga u dušu. Imao je teška nadmetanja na putu do finala, ali je uspeo da dođe do poslednjeg kruga. U nadmetanjima je bio dominantniji, tako da ne sumnjam u njegovu srčanost i spremnost. Najvažnija je šetnja, kupanje u bazenu i dobra ishrana. U finalu očekujem tešku borbu i siguran sam da ni mom, ali ni protivničkom gusku, koji je pomalo favorit, neće biti lako – istakao je Miodrag Trnić koji se deset godina bavi gusarstvom i u ovaj svet uveo je ostatak porodice.

Žućko star tri godine mladog Bilte, do sada je osvojio već dve titule šampiona i u to u kategorijama jednogodišnjaka i dvogodišnjaka.

-Nadam se pobedi jer mu nedostaje još samo pehar u seniorima da osvoji treću titulu. Vreme nam ne ide na ruku, pošto je toplo za ovo doba godine. Bez obzira na to, šetam Žućka svakodnevno i kupam ga. Borbe u kojima je učestvovao trajale su duže od deset i petnaest minuta i najteže nadmetanje bilo je u četvrtfinalu sa gusanom Nemanje Almaša. Guska sam nasledio od dede čije ime nosim i koji je poznat guščar. Kada spojimo mladost i iskustvo to mora da bude dobitna kombinacija – kazao nam je Lazar Adamov.

U kategoriji dvogodišnjaka finale su obezbedili gusak Aleksandra Adamova i gusan Danijela Ognjenova. Među jednogodišnjacima najbolji su se pokazali gusani Milana Dražića i Živice Terzića. Dobro utrenirani i u pratnji vernih pratilja beli „gladijatori“ daće sve od sebe da budu šampioni.

Program u nedelju počinje u 10 sati i pored finalnih nadmetanja u sve tri kategorije prisutni će moći da uživaju u revijalnim takmičenjima, najlepšem jatu, najtežoj guski, najstarijem gusku. Ove godine u nadmetanjima je učestvovalo je više od 140 gusana u sve tri kategorije među kojima je bilo najviše jednogodišnjaka.

A.Đ.

 

1708612338287

Pod sloganom „Avantura počinje ovde!“ na Beogradskom sajmu danas, 22. februara, počeo je 45. Međunarodni sajam turizma. Na najznačajnijoj turističkoj manifestacije celog regiona jugoistočne Evrope i drugih delova sveta, koja traje  do 25. Februara, turističku ponudu predstavlja i Kikinda.

-U okviru paviljona Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam Turistička organizacija Grada predstavlja se danas. Kao nosioci sertifikata „Najbolje iz Vojvodine“ dobili smo mogućnost da našu ponudu predstavimo na zajedničkom štandu jer je paviljon pomenutog sekretarijata izuzetno posećen. S obzirom na to da smo sertifikat dobili za manifestaciju „Dani ludaje“  posetioci, koji dođu na sajam, imaju priliku da vide proizvode od ludaje, da probaju bundevaru, ali i druge tradicionalne kolače našeg kraja i da uzmu promo materijal i bliže se upoznaju sa našom najvećom manifestacijom – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

Zbog ekskluzivnih sajamskih cena, frst minut ponuda i paketa sa mnoštvom pogodnosti, Sajam turizma je za posetioce već dugi niz godina omiljeni godišnji orijentir za odabir aranžmana i destinacija, kao i sagledavanje svega što turistički sektor ima da ponudi.

Zemlja partner Sajma turizma 2024 je Republika Grčka, a ova saradnja doprineće daljem unapređenju turističkog prometa između dve zemlje.

 

DDOR-sadnice-(3)

U akciji “Za šumu u tvom kraju”, koju sprovodi DDOR osiguranje, danas je u četvrtom rejonu u Kikindi posađeno 70 stabala. Kikinda je jedan od sedam gradova u kojima će ove godine biti organizovana sadnja stabala.

Sadnji su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i direktor filijale DDOR Kikinda Aleksandar Dragić, kao i zaposleni u gradskom Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

– Drago mi je da su sugrađani glasali da Kikinda dobije sadnice, a DDOR prepoznao značaj zaštite okoline i pošumljavanja, i da će nastaviti akciju jer je ova aktivnost uvrštena trogodišnji plan – rekao je Dragić.

Ukupno 70 sadnica javora, lipe, jarebike i ukrasnog bresta zasađeno je na  prostorima na uglu ulica Stevana Sremca i Braće Opsenice i Braće Opsenice i Braće Sredojev.

– Drago mi je što smo izabrali baš ove dve lokacije i siguran sam da doprinosimo novom načinu razmišljanja o zaštiti prirode – rekao je gradonačelnik Lukač, zahvaljujući Kompaniji DDOR na donaciji. – Ovde su se i građani okupili da pomognu u sadnji jer je i njima važno da im okolina bude lepša. Grad Kikinda daje obećanje da će voditi računa o novom zelenilu. Verujem da ćemo, sa ovom kompanijom, realizovati još neke projekte.

DDOR osiguranje pokrenulo je akciju „Za šumu u tvom kraju“ 2022. godine sa ciljem da, pored podizanja svesti o značaju brige o zelenilu u urbanim sredinama, gradove u Srbiji obogati novim sadnicama drveća.

Kako bi se pružila prilika građanima da aktivno učestvuju u ovoj akciji, na sajtu DDOR-a, svake godine imaju priliku da glasaju za gradove u kojima će se akcija i realizovati. Nakon sadnje u Novom Sadu u decembru 2023. u ovog godini će, osim u Kikindi, biti preduzeta i u Bačkoj Palanci, Ćupriji, Staroj Pazovi, Nišu i Beogradu.

toza

R.G. star 57 godina iz Kikinde doživeo je strujni udar na radnom mestu u fabrici „Toza Marković“. Kao radnik na održavanju, dok je otklanjao kvar na strujnim kablovima, došlo je do povrede u vidu opekotina.

Vrlo brzo, prebačen je u Opštu bolnicu gde mu je ukazana pomoć nakon koje je zadržan na Odeljenju intenzivne nege. Povređeni radnik ima opekotine glave, vrata i šake. Nije vitalno ugrožen, respiratorno hemodinamski je stabilan, svestan je i komunicira saznajemo u Bolnici.

O nemilom događaju obaveštena je policija i zaposleni u Policijskoj upravi obavili su uviđaj tokom kog je konstatovano da je došlo do povrede na radu. O događaju koji se desio u fabrici crepa obavešteno je i nadležno Javno tužilaštvo.

1708504408099

U Osnovnoj školi „Sveti Sava“ u toku su radovi za koje su sredstva zajednički obezbedili Pokrajina i lokalna samouprava. Kako posao napreduje uverili su se pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski koji su zajedno sa direktoricom škole Gordanom Rackov obišli radove. Ulaganja u ovu školu, samo su deo ukupnih investicija u obrazovanje za koje je u ovoj godini planirano oko milijardu dinara.

-Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i Grad obezbedili su 13 miliona dinara samo za školu „Sveti Sava“. Raduje me što je ova ustanova na listi prioriteta kada je reč o projektima sa kojima je konkurisano kod različitih sekretarijata Pokrajinske vlade. Prošla godina bila je plodonosna i iz budžeta Vlade Vojvodine obezbeđena su 203 miliona dinara za ustanove obrazovanja na teritoriji Grada. Osim ove ulaže se i u škole: „Žarko Zrenjanin“, „Miloš Crnjanski“, „Vuk Karadžić“, „Feješ Klaru“, „Milivoj Omorac“ u Iđošu, „1. oktobar“ u Bašaidu, „Vasa Stajić“ u Mokrinu, Gimnaziju „Dušan Vasiljev“ i Tehničku školu. Trudili smo se da podržimo naše škole, jer kada se uzme u obzir da ima 45 lokalnih samouprava u Vojvodini, treba se izboriti da ustanove obrazovanja u našem gradu imaju podršku. Ovo nisu male investicije i u prethodnih deset godina bilo je značajnih ulaganja u osnovne i srednje škole, ali i u Predškolsku ustanovu – istakla je Stanislava Hrnjak.

U školi „Sveti Sava“ kompletno se rekonstruišu sanitarni čvorovi na prvom, drugom i na trećem spratu posle 60 godina.

-Vidimo šta još treba da se uradi u ovoj ustanovi, ali to nije jedina škola u gradu nego je jedna od dvadeset. U saradnji sa Gradom, NIS-om i kroz razne druge projekte nastavićemo sa ozbiljnim investicijama. Ulažemo i u objekte koji su namenski građeni, ali i u one koji nisu. Zgrada u kojoj je škola u Novim Kozarcima stara je više od jednog veka i mnogo toga je urađeno da bude bolja. Ne pravimo razliku između škola sa 80 i onih sa 400 učenika jer je naš fokus na obrazovanju – dodala je Hrnjakova.

Gradonačelnik Lukač naveo je odličnu saradnju sa republičkim i pokrajinskim organima koji su doprineli da se realizuju kvalitetni projekti u svim oblastima.

-Hvala pokrajinskoj i republičkoj administraciji, ali i našim poslanicima koji se zajedno sa lokalnom samoupravom bore da stvorimo što bolje uslove za rad i učenje. Grad će biti podrška i sufinansiraće projekte škola i u narednom periodu kako bi sve obrazovne institucije bile još bolje i savremenije opremljene. Svake godine u gradskoj kasi opredelimo od 200 do 300 miliona dinara za ulaganja u obrazovanje, za stipendiranje studenata, podržavamo talente, sportiste, ali i manifestacije za decu i mlade – precizirao je Nikola Lukač.

Radovi su počeli u februaru i bili su preko potrebni.

-Pored zamene cevi, postaviće se nove sanitarije, pločice i stolarija, a projektom su obuhvaćeni i molersko – farbarski radovi. Završen je i posao u hodniku prema fiskulturnoj sali, a prošle godine sanirane su svlačionice. Preostaje još sanitarni čvor. Fiskulturnu salu i svlačionice, osim učenika koriste i sportski klubovi koji ovde treniraju – napomenula je Gordana Rackov.

Kikinda u fokusu

Ovih dana završen je konkurs Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje za nov krug ulaganja.

-Škole su aplicirale za sredstva, a ja i kolega Miodrag Bulajić založićemo se da Kikinda opet bude u fokusu. Sigurna sam da ćemo obezbediti finansije za dalja ulaganja – precizirala je Stanislava Hrnjak.

Pokrajinska vlada za tekuća i kapitalna ulaganja u Kikindi tokom 2023. godine obezbedila je 503.964.930 dinara, dok direktno školama od strane Pokrajine obezbeđeno 203.020.250 dinara, što je ukupno za grad i škole 707 miliona dinara.

A.Đ.

Rebooting-(1)

Gradonačelnik Nikola Lukač i v. d. direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev prisustvovali su danas „Kick off” sastanku projekta „Rebooting“ koji je organizovao Savez OPENS u Novom Sadu i na kojem su učestvovali i partneri iz još šest gradova u Vojvodini: Subotice, Sombora, Bečeja, Sremske Mitrovice, Zrenjanina i Pančeva.

– Ideja je da sa mladima u tim gradovima radimo na njihovim veštinama i znanjima, da ih uključimo u zajednicu, u društvo, da radimo na promociji Evrope i evropskih vrednosti. Danas je predstavljanje projekta i dogovaramo se o aktivnostima – rekao je koordinator OPENS-a, Vukašin Grozdanović.

Nakon sastanka, u Gradskoj kući je priređeno zvanično otvaranje projekta kojem su prisustvovali Milan Đurić, gradonačelnik Novog Sada, gradonačelnici  gradova u projektu, kao i  predstavnici delegacija EU – finansijera projekta koji će se realizovati u naredne tri godine i za koji je opredeljeno 85 miliona dinara.

S. V. O.

LUKAC-NIS

Svečanom obeležavanju jubileja, 15 godina društveno odgovornog programa kompanije NIS „Zajednici zajedno“, prisustvovali su gradonačelnik, Nikola Lukač, član Gradskog veća Saša Tanackov i predstavnik korisnika sredstava projekta „Zajednici zajedno“ dr Dušan Prekratić. Ovogodišnji konkurs Programa posvećen je obrazovanju i nauci i usmeren je na podršku projektima osnovnih i srednjih škola u domenu osavremenjivanja nastavnog procesa i infrastrukture objekata, kao i projektima naučno-istraživačkih organizacija i naučno-tehnoloških parkova  radi unapređenja infrastrukturnih i inovacionih kapaciteta naučnih ustanova.

U okviru svečanosti, koja je održana u Palati Srbija, predstavljeni su rezultati 1.136 projekata, koji su realizovani u 13 gradova širom zemlje, a u koje je uloženo 1,7 milijardi dinara. Obraćajući se prisutnima, Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a je istakao, da je u toku programa „Zajednici zajedno“ unapređen rad više od 180 obrazovnih ustanova, 40 institucija kulture, 45 bolnica i domova zdravlja.

Da je kompanija NIS stub energetskog snabdevanja naše zemlje, kao i da je jedna od najuspešnijih kompanija, rekla je u svom govoru ministarka energetike, Dubravka Đedović Handanović. Događaj su uveličali i ministarka nauke Jelena Begović, ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović i ministarka zdravlja Danica Grujičić kao i predstavnici drugih gradova i lokalnih samouprava.

Za 15 godina saradnje preko programa “Zajednici zajedno” Kikinda je dobila blizu 272 miliona dinara, a podržana su 172 projekta.

A.Đ.

 

Teodora-Vlahovic-(1)

Na Festivalu „Pesma za Evroviziju“ za nastup u Malmeu boriće se i naša Kikinđanka Teodora Vlahović sa pesmom „Sama“ koju je, kao jednu od 28 kompozicija, izabrala Selekciona komisija RTS-a.

Dvadesetčetvorogodišnja Teodora nastupiće pod svojim umetničkim imenom Chai, a ideja za nastup na popularnoj „Beoviziji“ potekla je iz njene izdavačke kuće.

– Već neko vreme radim sa izdavačkom kućom „Red Pill“ iz Beograda i uskoro treba da izađe moj prvi album – kaže Teodora. – Procenili smo da je ovo dobar tok s obzirom na to da je „Pesma za Evroviziju“ dobro ispraćena.

Album će imati 11 pesama, a pesma „Sama“ pisana je posebno za „Beoviziju“ objašnjava Teodora. Pored nje, autorski tim čine i Rep Gorila i Aleksandar Veliki.

– Smatram da pesma za ovakvo takmičenje treba da probudi ljude, ne smeju da ostanu ravnodušni. Treba da se sluša srcem i da bude spektakl – kaže Teodora koja, inače, upravo ostvaruje svoj san – da se bavi muzikom i da uživa u tome.

Znala je to još kada se, kao devojčica, priključila horu koji je vodila njena mama u Novom Miloševu,. Srednjoškolski dani u Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi bili su obeleženi i njenim vikend nastupima u klubovima i kafićima. Pre tri godine odvažila se da počne i da piše muziku. Sada živi u Beogradu i ovih dana, sa ostalim takmičarima na „Beoviziji“, ima svakodnevne pripreme.

– Dugo već radimo na koreografiji, kostimu. Ne idem da se takmičim sa ostalima, nego sama sa sobom, želim da dostignem svoj maksimum, da bi kasnije što više ljudi slušalo moju muziku – kaže Teodora i dodaje da je za svoju pesmu dobila veoma dobre komentare.

Na sajtu RTS-a pesma „Sama“ ima već 120 hiljada pregleda. Selekciju su, inače, prošli uglavnom mladi takmičari, a od poznatijih imena pojaviće se Konstrakta i Lena Kovačević.

I ove godine na Festivalu će biti održana dva polufinala, 27. i 29. februara, u kojima će nastupiti po 14 takmičara, a po osam najboljih plasiraće se u finale koje će se održati 2. marta.

Naša Teodora nastupiće prve večeri, pod rednim brojem 11. Verujemo da će iz njenog rodnog Novog Miloševa i Kikinde, dobiti podršku u glasovima publike koji čine polovinu ukupnog broja glasova.

Pobednik festivala predstavljaće Srbiju na „Pesmi Evrovizije“ koja će se održati u Malmeu 11. maja.

prvaci-upis

Upis prvaka u šest gradskih škola završen je 15. februara. Upis je, navodi predsednika Aktiva direktora osnovnih škola i direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“ Tihomir Farkaš, na veliko zadovoljstvo prosvetnih radnika, završen brzo i efikasno. Mališani koji će prvi put sesti u školske klupe upisani su prema  odluci o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Kikinde. Praktično, vodilo se računa o teritorijalnoj pripadnosti odnosno blizini škole u odnosu na adresu stanovanja.

-Bilo je razumevanja kod roditelja i broj žalbi koji je pristigao je minimalan. Sve one su rešene i škole mogu da se posvete testiranju prvaka i ostalim aktivnostima za prijem novih učenika. Postigli smo željeni cilj, a to je da sve gradske škole imaju optimalan broj đaka u odeljenjima. Rejonizacijom smo pružili svim učenicima šansu da imaju ravnopravno obrazovanje, a izbegli smo i tehnološke viškove u prosveti – dodao je Farkaš.

U školskoj 2024/2025. godini, osnovne škole „Jovan Popović“, „Đura Jakšić“ i „Feješ Klara“ imaće po dva odeljenja prvaka, s tim što je u „Feješ Klari“ jedno odeljenje na srpskom i jedno na mađarskom jeziku. Škole „Sveti Sava“, „Vuk Karadžić“ i „Žarko Zrenjanin“ upisale su po tri odeljenja.

– Imamo dosta učenika da sve škole imaju dovoljan broj odeljenja i da ne bude viška obrazovnog kadra i to smo i pokazali. Naišli smo na veliko razumevanje roditelja i Komisija za rejonizaciju zahvaljuje svima, a pre svega roditeljima koji su razumeli potrebu da se sistem što bolje organizuje. U formiranim odeljenjima imaćemo optimalne uslove za rad i obrazovanje dece – precizirao je Tihomir Farkaš.

U šest gradskih škola upisano je 322 prvaka, dok će ih sa devet škola u selima biti više od 400.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!