Jelena Trifunović

Ilija-Stancul

ILIJA STANČUL (1937-2025), doajen srpske i jugoslovenske enigmatike preminuo je juče (25. decembra) u Kikindi.

Kikindski velemajstor enigmatike rođen je u Iđošu 18. septembra 1937. godine. Po zanimanju bio je medicinski laborant. Ceo radni vek proveo je radeći u Dispanzeru u ulici Save Tekelije, više puta je nagrađivan za požrtvovan rad s pacijentima, a su ga sugrađani uvek vezivali za enigmatiku preko koje je promovisao Kikindu širom zemlje. Prvu zagonetku, sportsku ispunjaljku, objavio je u Enigmi broj 158 od 20. novembra 1954. godine.

Objavio je više od 15 hiljada raznovrsnih enigmatskih priloga, a najviše ukrštenica. Sarađivao je sa preko sto enigmatskih i neenigmatskih listova, a u nekim od tih listova radio je u kontinuitetu 30-40 godina. Zagonetke je sastavljao i na mađarskom, nemačkom i rumunskom jeziku.

Uređivao je enigmatske rubrike u listovima Ana, Horoskop, Komuna, Novo vreme i Kekec. Inicijator je pokretanja gornjomilanovačkog lista Eureka. Prvu ukrštenicu u „Komuni“ (tada „Kikindskoj komuni“) objavio je 1964. godine, i od tada je imao ukrštenicu u svakom broju sve do 1992. godine kada je samoinicijativno prepustio enigmatsku rubriku mlađim kikindskim enigmatima.

Enigmatsko udruženje „Čvor“ iz Bjelovara dodelilo mu je 1971. godine titulu enigmatskog velemajstora. Za svoj enigmatski rad od Enigmatskog saveza Srbije Stančul je 2012. godine dobio Povelju za životno delo, a prošle godine povelju za 70 godina kontinuiranog enigmatskog rada.

Jedan je od osnivača Enigmatskog kluba „Kikinda“ a na osnivačkoj skupštini aklamacijom je izabran za počasnog predsednika. Za potpise koristio je šifre i pseudonime: Atila, Atilin slučaj, I. S., Lučijan Salti, Negovan, Sanitet, St-il, ST-IL i Stil.

êQ

Među enigmatima u Srbiji i regionu uživa ogroman ugled, a preovladava mišljenje da je jedan od najznačajnijih sastavljača zagonetaka u enigmatskoj istoriji naše zemlje. Pamtićemo ga po lepim ukrštenicama, prilagođenim rešavačima, te po grafičkoj pripremi za štampu, jer je većinu svojih priloga sam crtao. Srpskim enigmatima Ilija Stančul će uvek ostati prva asocijacija na Kikindu.

ugljesa-terzin

Ulice čuvaju sećanja jednog grada. Kroz njihov izgled, ali i nazive prelama se istorija- od slavnih trenutaka do zaboravljenih priča.

Nekadašnja kikindska Ulica Mihajla Polita posle Drugog svetskog rata dobila je ime po komandantu Velikokikindskog partizanskog odreda Uglješi Terzinu.

Terzin je poticao iz građanske porodice, bio je poznat pod nadimkom Apostol i učestvovao u brojnim borbama i akcijama protiv fašista. Ipak, uprkos svom angažmanu, nikada nije proglašen za narodnog heroja.

Zanimljive pojedinosti o njegovom životu, ulozi u ratu i mestu u kolektivnom pamćenju, saznajemo od istoričara Miloša Pušare.

 

automotive-1866521-1280

Novi stacionarni „super radari“ postavljeni su duž više državnih puteva u Srbiji, a sistem je od 22. decembra 2025. aktivan. Prema dostupnim informacijama, cilj je automatska detekcija prekršaja bez potrebe da saobraćajna policija zaustavlja vozilo na licu mesta.

Šta sve može da beleži „super radar“?

Ovi uređaji su namenjeni digitalnoj kontroli saobraćaja i, prema objavljenim navodima, mogu da obuhvate:

  • praćenje trenutne i prosečne brzine na deonicama

  • detekciju ekstremnih prekoračenja brzine

  • prepoznavanje registarskih tablica u različitim vremenskim uslovima

  • automatsko prepoznavanje opasnih manevara / rizičnog ponašanja

  • slanje upozorenja nadležnim službama (MUP)

Gde su postavljeni – ključne deonice (izdvojeno)

U objavljenoj listi pominju se sledeće lokacije:

Beograd i okolina

  • Ostružnica – Umka (IB 26)

  • Batajnica – Dobanovci (put 319)

  • Beograd – Čenta – Kovilovo (IB 13)

  • Orlovača – Ripanj (IB 22)

  • Meljak – Stepojevac (IB 22)

Centralna Srbija

  • Batočina – Kragujevac (IB 24)

  • Trbušani – Čačak (IIA 179)

Zapadna Srbija

  • Užice – Gorjani (IB 23)

  • Šabac – Lojanice (IB 21)

Vojvodina

  • Pančevo – Vatin (IB 10)

  • Pančevo – gradska deonica

  • Melenci – Zrenjanin (IB 13)

  • Sombor – Kljajićevo (IB 15)

  • Odžaci – Ratkovo (IIA 111)

Južna Srbija

  • Raška – Novi Pazar (ulica Save Kovačevića)

  • Kraljevo – Novi Pazar, deonica Varevo (IB 22)

Šta ovo znači za vozače (praktično)

Ako se krećete ovim pravcima, računajte da se prekršaji mogu evidentirati automatski. 
✅ poštujte ograničenja brzine i saobraćajnu signalizaciju
✅ vezujte pojas (i vozač i suvozači)
✅ telefon samo preko hendsfri / bez korišćenja u vožnji

Melizmi

Ženska pevačka grupa „Melizmi“ održaće u ponedeljak 29. decembra u Narodnom pozorištu Kikinda koncert pod nazivom „Poljubac za oproštaj“, autorke Gordane Roganović, etnomuzikologa.

Koncertom će „Melizmi“ proslaviti dve decenije postojanja i rada, posvećenog negovanja izvorne pesme i tradicije.

Događaj će biti humanitarnog karaktera, i sav prihod, preko Crvenog krsta, biće usmeren onkološkom odeljenju kikindske Opšte bolnice, za žene obolele od karcinoma dojke. Nastupiće orkestar Milenka Martića, a početak koncerta je u 19 časova.

mladen-gradonacelnik-9

Dragim sugrađanima koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru upućujem srdačne čestitke povodom velikog i radosnog hrišćanskog praznika. Božić nas podseća na vrednosti zajedništva, razumevanja i brige jednih za druge.

Neka praznični dani donesu mir i radost u vaše domove, a godina koja dolazi zdravlje, porodičnu sreću i uspeh u svim životnim poduhvatima- poručio je gradonačelnik Mladen Bogdan.

gradska-kuca-(2)

Sednica Skupštine Sportskog saveza Kikinde biće održana danas sa početkom u 17 sati, u Svečanoj sali Gradske kuće.

Pored redovnih aktivnosti, tom prilikom biće uručene nagrade i priznanja najuspešnijim sportistima.

Podsetimo, prošle godine, nagrađeni su, u ženskoj ekipnoj konkurenciji kuglašice Kike 0230, u muškoj rukometaši MRK Kikinde, potom pojedinci Teodora Stančić, plivačica Velike Kikinde i rukometaš MRK Kikinde Luka Panić, a u konkurenciji sportista invalida Eržebet Budai (Sportsko društvo invalida Kikinda) i Dragiša Brandić (Odbojkaški klub invalida Feniks). Najperspektivniji su bile karatistkinja Feniksa Nina Stojnić i plivač Velike Kikinde Matija Tornjanski, a najorganizovaniji kolektiv Košarkaški klub Velika Kikinda.

Priznanja za dugogodišnji trenerski rad dobili su ga: Jožef Sili (karate), Dragiša Todorović (kik boks), Slobodan Bokanić, Dragan Markovljev, Ljiljana Rajkov (svi plivanje), Vladimir Toševski (stoni tenis), Milan Radosavčev (odbojka), Saša Pilipović (košarka), Ilija Grubor (fudbal), Dragan Grbić (streljaštvo) i Stojče Đorđevski (gimnastika).

 

studenti-biblioteka

Fond za mlade talente raspisao je konkurs za stipendiranje do 1.111 najboljih studenata završne godine osnovnih i integrisanih akademskih studija i do 500 studenata završne godine master akademskih studija sa visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Srbija za školsku 2025/26. godinu.

Konkurs je otvoren do 26. januara, a kandidati se prijavljuju na konkurs putem elektronske prijave posredstvom sistema eTalenti i usluge na portalu eUprava putem linka: https://euprava.gov.rs/usluge/01102?isNew=True

Broj stipendija po poljima je određen analizom podataka o broju upisanih budžetskih studenata na pretposlednju godinu osnovnih i integrisanih akademskih studija i analizom podataka o broju upisanih budžetskih studenata na master akademske studije.

Sve informacije o konkursu su objavljene na zvaničnoj internet prezentaciji Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i Fonda za mlade talente Republike Srbije, a kandidati se mogu informisati putem adrese elektronske pošte fond.konkursi@nitra.gov.rs, telefonske linije 011/311-07-85 svakog radnog dana u periodu od 10 do 12 časova ili porukom putem Viber aplikacije na telefonu 064/816-60-10.

.

podvodni-svet-radovi

Više od 600 radova predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca pristiglo je na tradicionalni likovni konkurs posvećen podvodnom svetu, koji, u okviru Festivala podvodnog filma i fotografije, organizuju Ronilački klub „Orka” i Kulturni centar Kikinda.

Raznovrsnost tehnika, motiva i ideja predstavljala je veliki izazov za žiri, koji je nakon pažljivog ocenjivanja nagradio 22 najuspešnija rada.

Dodela nagrada najboljim mladim autorima održana je u subotu u Kulturnom centru, u okviru 17. Festivala podvodnog filma i fotografije. Tom prilikom posetioci su imali priliku da pogledaju i izložbu fotografija postavljenu u Galeriji Kulturnog centra, koja je dodatno osvetlila lepotu i tajanstvenost podvodnog sveta.

Program je upotpunjen prikazivanjem kratkog filma o radu i brojnim aktivnostima Ronilačkog kluba „Orka“.

Geza-Setet-in-memoriam

Slikar, ilustrator i strip crtač Geza Šetet, najpoznatiji po strip adaptaciji „Gorskog vijenca”, preminuo je u 72. godini života.

Rođen je u Kikindi 1953. godine, a jedno vreme je živeo u Subotici i potom u Tavankutu. Prvi strip je objavio 1977./78. u vojvođanskom časopisu na mađarskom jeziku “Jo Pajtas”-u, kao i u “SAZ- u. Naslikao je i oko 2500 ulja na platnu. Česta tema bili su mu biblijski, antički i vojvođanski motivi.

Šetet je nedavno bio u našem gradu, kao gost i učesnik prvog Strip festivala održanog u Kulturnom centru i u Novim Kozarcima. Tom prilikom, dao je intervju našem nedeljniku Komuna.

– Dok sam bio u armiji najviše sam radio portrete. Vojnici su hteli da poziraju, a meni je to dobro došlo da vežbam anatomiju i fizionomije ljudi. Neprestano sam crtao i čini mi se da sam u crtanju ljudskih lica najdalje otišao. Radio sam mnogo poslova u životu, ali mi je crtanje i slikanje nikad nisam prekidao. Jedno vreme sam radio i na ribnjaku i taj period u mom životu pamtim po tome što nisam ništa slikao niti crtao čak dve nedelje, jer je bilo puno posla oko izlova ribe. Radilo se od 6 ujutru do 10 uveče. To mi je najduže vreme što se nisam družio sa slikarskim ili crtačkim priborom.

Kako je isticao, u stripu je na njega najviše uticao Harold Foster i njegov „Princ Valijant”.

-Imao sam desetak godina kad sam ga u „Kekecu” video prvi put i to je bila ljubav na prvi pogled. Kao dete sam kopirao stripove iz edicija „Crtani romani”, „Plavi Vjesnik” i druge. Svi ti uticaji su za mene bili jako važni i uvek me je od svih elemenata stripa crtež najviše privlačio. Scenario mi je bio u drugom planu. Kasnije sam u Kikindi upoznao Hrvoja Radovanovića, slikara, ilustratora i grafičkog urednika i on je, kad je imao vremena, dodatno podučavao i mene i kasnije poznatog strip crtača iz Mokrina, Spasoja Kulauzova- ispričao je, između ostalog, Geza Šetet u intervjuu za Komunu.