Month: April 2023

kud petar kocic

Folkloraše iz cele Srbije, ali i Crne Gore i Republike Srpske , njih više od šest stotina, okupili su Treći susreti veterana u Ivanjici.

Među kulturno-umetničkim društvima koja su kroz pesmu i igru, na najlepši način, približila tradiciju i običaje našeg naroda bilo je i Kulturno-umetničko društvo „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca.

Dug aplauz i ovacije, kao i pozivi za saradnju koji su usledili, još jednom su potvrdili kvalitetan rad entuzijasta iz novokozaračkog KUD-a. U kategoriji dvadeset ansambala iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore predstavili su se prikazom svadbenih običaja iz okoline Vranja, kaže za Kikindski portal Milan Vašalić, koreograf i umetnički rukovodilac KUD-a.

– Vredno je pomenuti da su članovi ansambla „Petar Kočić“, iako najstariji, pobrali velike simpatije kako učesnika, tako i brojne publike koja je nastup pozdravila ovacijama i gromkim aplauzima. Neposredno nakon nastupa, dobili smo poziv za saradnju i učešće na sličnim festivalima u Užicu i Trebinju. Publika je možda prvi put mogla na sceni da vidi tradicionalno pevanje Vranjanaca, da čuje gajde, vidi običaj brijanja mladoženje i kićenja neveste i svekra. Hvala lokalnoj samopuravi koja je podržala gostovanje u Ivanjici i omogućila KUD-u da predstavi svoje selo i ujedno naš grad- ističe Vašalić.

KUD „Moravica“ iz Ivanjice koji je domaćin folklornih susreta, uputio je poziv Kulturno-umetničkom društvu „Petar Kočić“ da i naredne godine učestvuje na ovom festivalu koji je na ovogodišnjem koncertu za pamćenje okupio kulturno-umetnička društva iz Kraljeva, Kragujevca, Beograda, Novog Sada, Podgorice, Užica, Sevojna, Nove Pazove, Višegrada, Čačka…

 

policijska uprava

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi uhapsili su D. Z. (1996), M. J. (1994) i B. L. (2003) sa područja Kikinde, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela teška telesna povreda i nasilničko ponašanje, kao i I.G. (1999) iz istog grada, osumnjičenog za nasilničko ponašanje.

D.Z., M.J. i B.L. sumnjiče se da su 10. aprila, u toku noći, u ugostiteljskom objektu u Mokrinu, nakon svađe, zadali više udaraca pedesetdvogodišnjem muškarcu usled čega je zadobio teške povrede, i dvadesetčetvorogodišnjaku koji je tom prilikom zadobio lake povrede.

Takođe, četvorica uhapšenih sumnjiče se da su lomili inventar lokala.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi, navodi se u saopštenju Policijske uprave Kikinda.

policija (2)

Društvenim mrežama proširio se snimak brutalne tuče koja se dogodila u jednoj kafani u Mokrinu. Tom prilikom Mokrinčanin T. Z. (52) koga je, kako se na snimku vidi, grupa muškaraca svirepo tukla i stolicama dok leži na podu, zadobio je teške telesne povrede. Jezivoj tuči i demoliranju lokala u čemu je učestvovalo više lica, prethodila je svađa.

Oštećenom je lekarska pomoć ukazana u Kliničkom centru u Novom Sadu i za sada, nije poznato njegovo stanje. Uhapšenima  je određeno policijsko zadržavanje.

Javnost se posebno zgrožena činjenicom da su se napadači, nakon tuče, fotografisali okrvavljenih ruku sa komentarom: „Sve smo razbili hahahah”.

Na Gradskom stadionu UEFA u malom. Nikola Lukač otvorio prvi „Kikinda kup” u fudbalu

U organizaciji Grada Kikinde i tehničku podršku te domaćinstvo OFK Kikinde, a sve po zamisli tvorca Zdravka Raukovića, našeg Velikoselca iz Beograda, prepodnevnim utakmicama započeo je prvi po redu „Kikinda kup” u fudbalu koji je okupio osam klubova, dečkića uzrasta do 16 godina, a svečano ga je otvorio naš gradonačelnik Nikola Lukač.

– Nama u Kikindi, sport je jedna od najvažnijih stvari. Zato kažemo da je Kikinda grad sporta, ali i na delu to pokazujemo i dokazujemo ulaganjem u najmlađe kao i davanjem u infrastrukturu. Hvala, pre svih Zdravku Raukoviću na ovoj sjajnoj ideji, a na nama je da učinimo sve da ova naša promocija „najvažnije sporedne stvari na svetu” raste iz godine u godinu – napomenuo je Lukač obraćajući se postrojenim fudbalerima i gostima na tribinama.

Zdravko Rauković, prepoznat dosad kao vispreni organizator „Rojal kupa” koji u Novim Kozarcima nekoliko godina unatrag okuplja mlađe dečake fudbalere, istakao je:

– Kikinda je grad fudbala i blistavih imena iz prošlosti najpopularnijeg sporta, a naša je želja da i u budućnosti sever Banata i njegovo gradsko središte iznedri nove asove. Prvi cilj nam je da ovaj turnir ostane na osam klubova, ali i da već od naredne godine dovedemo još zvučnija imena, premda ih i na ovoj našoj premijeri ima podosta. Posebno hvala Kazahstancima, 15 sati avionom, preko Istanbula, putovali su do Beograda.

Nakon današnjeg celodnevnog programa na Gradskom stadionu, sutra pre podne na rasporedu su završne borbe odnono utakmice trećeg kola u dve grupe, a potom slede polufinalni mečevi i finale s početkom u 17 sati. Podsetimo, na „Kikinda kupu” nastupaju: Crvena zvezda (Beograd), Vojvodina (Novi Sad), NK Brinje (Slovenija) Makedonija „Đorče Petrov” (Skoplje, Severna Makedonija), Galaksi (Temišvar, Rumunija), Ferencvaroš (Budimpešta, Mađarska), Mustang (Almati, Kazahstan) i domaća OFK Kikinda.

 

MURINJO

Zdravko Rauković poznat je pod nadimkom Murinjo, a pre više od decenije kao maturant kikindske Gimnazije, dakle dok je još bio u školskoj klupi, sa svega 19 godina seo je i na trenersku klupu i to seniorskog tima novokozaračke Slobode. Odveo ga je potom put u glavni grad, bio je u Školi fudbala Čukaričkog, a poslednjih nekoliko godina deo je ogromne Zvezdine mašinerije, takođe, u mlađim uzrastima beogradskog velikana.

V_Mickovski

Kako bi se stekla prava slika o stanju kulture na teritoriji Grada, iz lokalne samouprave inicirana je sistemska analiza rada ustanova, institucija, udruženja, društava, svih koji proizvode i plasiraju kulturne programe. Ovo će biti i tačka od koje započinje izrada Strategije razvoja kulture Grada Kikinde za period od 2023. do 2027. godine.

O ovom dokumentu, prioritetima, kandidaturi Kikinde za prestonicu kulture, ali i o stanju u ovoj oblasti, za „Kikindski portal“ govori Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

– To je planski i akcioni dokument koji će nam pomoći da iskristališemo programe koji su u ponudi, a takođe i potrebu za ulaganjem u infrastrukturu u ovoj oblasti. Lokalna samouprava nije obavezna da ima ovakav dokument, ali je Strategija najbolji način da se izdvoje dobre stvari i uoči sve što je potrebno poboljšati. Uspostaviće se prioriteti i znaćemo tačno gde su potrebne promene i ulaganja. Iako ustanove kulture funkcionišu odlično, prijavljuju se na konkurse, dobijaju znatna sredstva od ministarstava i sekretarijata, smatramo da je sada dobro vreme da vidimo šta treba unaprediti.

„Kikindski portal“: Za analizu stanja u ovoj oblasti angažovan je Zavod za proučavanje kulturnog razvitka. U proteklim sedmicama stručnjaci ove ustanove obavili su razgovore sa fokus grupama u ustanovama i udruženjima, direktorima institucija kulture. Šta pokazuju prvi rezultati?

Valentina Mickovski: Najveći problem je nedostatak sadržaja za tinejdžere.  Takođe su anketirani građani i, posebno, mladi ljudi u gradu i selima. Mladi su rekli da im je potrebno mesto na kojem bi mogli da stvaraju, takođe su izrazili želju za bioskopom i trudićemo se da im sve to obezbedimo. Planiramo da  ustanovimo mesto za mlade na kojem će moći da ispolje svoju kreativnost u svim oblastima kulture i umetnosti, gde će moći da stvaraju. Još uvek nemamo konkretno rešenje, ali je činjenica da je to mladima potrebno da bi ostvarili svoj potencijal i da bi se osećali korisnima, da bi se povezivali i imali osećaj pripadnosti, da ni ne požele da odu u kladionicu ili kafić. To je nešto što stvarno nedostaje ovom gradu. Prepoznato je i da saradnja između kulturnih ustanova i obrazovnih institucija mora da se formalizuje, da se shvati ozbiljnije. Kulturni programi moraju se prilagoditi deci i školskom programu. Uz to, najave kulturnih aktivnosti moraju da se prilagode komunikaciji mladih, a to je putem društvenih mreža jer smo od njih čuli da često nisu obavešteni o događaju. Sve naše aktivnosti usmerene su ka tome da sugrađani budu zadovoljni kulturnom ponudom Grada, što znači da je program usklađen sa potrebama i ukusom publike. Strategija razvoja kulture Grada biće završena do 31. jula i biće ponuđena Skupštini na usvajanje. Pre toga, građani će imati priliku da učestvuju u javnoj raspravi o ovom dokumentu u Gradskoj upravi.

„Kikindski portal“: Kikinda će konkurisati za Srpsku prestonicu kulture za 2025. godinu. Koji su naši aduti i šta bi nam to donelo?

V. Mickovski: Pomenuta strategija pomoći će nam i prilikom konkurisanja za prestonicu kulture. Mislim da imamo čime da se ponosimo kada je kultura u pitanju jer svaka od ustanova ima odličnu reputaciju, kako u AP Vojvodini tako i u Ministarstvu. Imamo „Teru“, internacionalno izvrsno pozicioniranu unikatnu ustanovu. Narodni muzej ima projekat za rekonstrukciju u jedan atraktivan i moderan prostor, kakav ne postoji na širem području, što bi moglo da zainteresuje žiri. Takođe, Kulturni centar nudi novi infrastrukturni projekat. Programi koje ćemo ponuditi biće atraktivniji od postojećih. Verujemo da nam ova titula ne bi donela samo oživljavanje kulturnog života grada i podizanje kulture na viši nivo, već bi se kultura povezala i sa ostalim sferama društva. Imaćemo bolju vidljivost, marketing će biti mnogo lakši, verujem da bi turizam procvetao, a takođe i sektor usluga, ugostiteljstvo, ekonomija i investicije. Nije nevažno i da prestonica kulture dobija znatna sredstva od ministarstva. Čak i ako ne uspemo u tome, imaćemo osnov da se prijavljujemo na konkurse u državi i Evropi.

„Kikindski portal“: Kako, kao resorna članica Gradskog veća, ocenjujete kulturni život grada i sela?

V. Mickovski: U razgovoru sa građanima, u intervjuima u fokus-grupama, ustanovili smo da bi bilo poželjno da budemo kreativniji u promociji kulture u selima. Sve kulturne ustanove treba da se približe deci u selima, to će biti u akcionom planu. Na primer, muzej bi mogao da održava kreativne radionice, pozorište bi moglo da gostuje u selima, a „Tera“ bi mogla da održava radionice grnčarstva ili vajarstva u malom – i da ih upozna sa onim što postoji u Kikindi. Uz to, bilo bi poželjno da ustanove kulture međusobno bolje sarađuju, kao i da analiziramo rad udruženja građana. Takođe sam za formalniju saradnju između ustanova kulture i obrazovnih institucija; shvatili smo da neka deca nikada nisu posetila pozorište, ili pak „Teru“. Možda bismo neke nastavne programe mogli da prilagodimo ponudi neke od ustanova. Cilj je da svako dete zna šta Kikinda poseduje, da svake godine bar jednom ode u svaku od ustanova. Važno je to i za sve građane grada i sela jer sami smo najbolji ambasadori svog mesta.

Međunarodni trening kamp. Partizan 17. put ugostio džudoke iz ovoga dela Evrope

Po 17. put kikindski Džudo klub Partizan domaćin je međunarodnog trening kampa, koji je u dvorani „Jezero” započeo juče i trajaće do četvrtka, a danas je džudoke na tatamiju obišao gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač.

– Ovaj trening kamp još je jedan dokaz da dobar rad biva prepoznat i da privlači pažnju i izvan granica naše države, a kvalitetan rad kikindskog Partizana poznat je odavno. Svi su nam ovde dragi gosti, želimo da odu puni lepih utisaka, a mi da budemo dobri domaćini – istakao je prvi čovek našega grada.

Sportski direktor Partizana Svetislav Vukmirica rekao je:

– Krenuli smo 2005. godine s ovim kampom i tada smo imali 30 kadeta u njemu, a sada smo uspeli da dovedemo 400 učesnika iz 10 država, od pionira do seniora. Ovo je naš najmasovniji kamp dosad, a radimo ga da bude nalik na kampove u velikim džudo centrima. Smeštaja u Kikindi nije bilo dovoljno pa smo neke klubove morali i da odbijemo. Hoćemo da pokažemo i da klub ne treba samo da čeka pomoć od Grada već i da uzvrati gradu na ovakav način, jer učesnici kampa potrošiće novac u Kikindi.

grinder-2175150_1920

Grad Kikinda i u ovoj godini na osnovu konkursa dodeliće bespovratna sredstva preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima koja posluju na teritoriji Grada Kikinde, za sufinansiranje nabavke mašina i opreme, nove i polovne do sedam godina starosti.

Pravo na korišćenje bespovratnih sredstava imaju preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća koja imaju od jednog do 100 zaposlenih. Neki od uslova su da su upisani u registar Agencije za privredne registre najkasnije do 31. decembra 2021. godine, da imaju sedište odnosno registrovan ogranak na teritoriji Grada Kikinde i da su pozitivno poslovali u 2022. godini.

Pregled  dostavljene dokumentacije i ispunjenost uslova za dodelu bespovratnih sredstava utvrdiće Komisija za ocenjivanje i odabir korisnika koju rešenjem obrazuje gradonačelnik.

Učesnik konkursa može podneti zahtev za sufinansiranje najviše do 50% vrednosti predmetnih mašina i opreme sa uračunatim PDV-om (ukoliko je prodavac opreme u sistemu PDV-a).

Najmanji iznos sredstava po projektu je 75.000 dinara, a najveći 400.000 dinara. Prijavljivanje na konkurs traje do 28. aprila.

Za ovaj programa podrške razvoju, osavremenjivanju, proširenju i povećanju obima proizvodnje, stabilizacije proizvodnje, investiranja u savremena sredstva za rad u cilju povećanja konkurentnosti privrednih subjekata, te ukupnog razvoja preduzetništva i privrede na teritoriji grada Kikinde, u gradskom budžetu je opredeljeno tri miliona dinara.

Tekst konkursa, pravilnik za dodelu podsticaja i obrazac prijave nalaze se na sajtu grada.

Međunarodni turnir pleniće pažnju ljubitelja fudbala. „Kikinda kup” sutra i prekosutra na Gradskom stadionu

Predstavljanjem učesnika, večeras u Gradskoj kući, načinjen je uvod u dvodnevni međunarodni fudbalski turnir „Kikinda kup” za igrače do 16 godina koji će sutra i prekosutra pleniti pažnju ljubitelja najpopularnijeg sporta na severu Banata. Domaćin skupa večeras u Svečanoj dvorani Gradske kuće bio je gradski većnik zadužen za sport Dragan Pecarski.

– Želim vam svima dobrodošlicu, Grad Kikinda potrudiće se da bude dobar domaćin tokom ovog prvog „Kikinda kupa” koji će nadamo se prerasti u tradiciju – rekao je Pecarski.

Ređali su se potom u obraćanju predstavnici klubova učesnika turnira.

– FK Vojvodina sa zadovoljstvom učestvuje na ovom turniru koji je okupio takve učesnike da je jasno da će u budućnosti postati prestižan. Ovde vidimo dobre škole fudbala, a mi ćemo s godinu dana mlađim timom nastupiti, s momcima rođenim 2008. godine pa ćemo da vidimo koliko mogu protiv starijih. Meni lično, posebno je drago što sam u gradu fudbala. Svi znaju kakvu tradiciju ima OFK Kikinda i šta je predstavljala u fudbalu bivše države – istakao je Bojan Neziri iz najboljeg vojvođanskog kluba svih vremena.

Obratio se potom i predstavnik mađarskog velikana budimpeštanskog Ferencvaroša:

– Drago nam je da smo kod vas u gostima, lepa je ovo prilika da se upoznamo, hoćemo i da uživamo u fudbalu, a na kraju rezultati će nam pokazati šta ćemo raditi dalje.

Aleksandar Marković, pomoćni trener Zvezdine „klase 2008”, napomenuo je:

– I mi ćemo kao i Vojvodina nastupiti s godinu dana mlađim igračima, a prvi utisak nam govori da će turnir biti kvalitetan.

Marko Vukobrat, sportski direktor OFK Kikinde, u dvostrukoj je ulozi večeras govorio i kao učesnik i kao domaćin.

– Nije fraza kada kažemo da nam je velika čast što je OFK Kikinda domaćin ovakvog turnira. Ovo je premijera pa unapred molimo da nam ne zamerite ako eventualno bude nekih propusta, a čim vas ugostimo i ispratimo razmišljaćemo već o narednoj godini i kako bi sve bilo još bolje organizovano – kazao je Vukobrat.

Govorio je kratko potom predstavnik FK Mustang iz Almatija, glavnoga grada dalekog Kazahstana te nešto duže, na makedonskom jeziku, Toni Džangarovski iz FK Makedonija „Đorče Petrov” (Skoplje), jasno iz države koja danas nosi naziv Severna Makedonija.

– Golema nam je čast što ste baš naš klub pozvali iz naše države. Pre svega nadamo se dobrom društvu, lepom fudbalu, a vama želimo da vam ovaj turnir potraje dugo godina – poželeo je Džangarovski.

Konačno, Srbin iz Rumunije, kako je samoga sebe predstavio, Goran Korožar, iz temišvarskoga Galaksija, s mnogo emocija kratko je zaključio:

– Meni lično dovoljno je samo što sam ovde među vama, presretan sam zbog toga i da dočekamo da i mi vas ugostimo.  

Slovenci iz kluba NK Brinje, dok je ovo predstavljanje trajalo, bili su još uvek na putu ka Kikindi i oni su osmi klub, pored pobrojanih, koji će sutra i prekosutra nastupiti na prvom „Kikinda kupu” na našem Gradskom stadionu. Već ujutro na rasporedu je prva utakmica na turniru na kojem je osam ekipa podeljeno u dve grupe. Svečano otvaranje predviđeno je za 12.30 sati.

Sajan MZ

Sajan je jedno od najmanjih naseljenih mesta na području grada Kikinde, i selo u kojem se, u saradnji sa Mesnom zajednicom, meštani veoma trude da ga učine što lepšim i udobnijim za život.

– Trudimo se da naše raspoložive kapacitete – humane, materijalne i zakonske, usmeravamo ka poboljšanju života naših meštana, da im uvek pružimo adekvatnu pomoć, koliko god smo u mogućnosti. Prioritete u radu utvrđujemo tako što slušamo njihov glas i to usklađujemo sa raspoloživim finansijskim  sredstvima – kaže predsednik Saveta Mesne zajednice Sajan, Zoltan Tot.

Uređeni kolovozi, rasveta, signalizacija…

Osvrćući se na godinu za nama, Tot kaže da je većina planiranog i ostvarena.

– Planirali smo popravku krova na staroj bioskopskoj sali. Struka je, međutim, procenila da je potrebna kompletna rekonstrukcija koja košta pet miliona dinara, pa smo, za sada, učinili prvi korak, izradili smo projektno-tehničku dokumentaciju. Kao što je i bilo predviđeno, izgradili smo dva autobuska stajališta, remontovali smo električnu instalaciju rasvete u Domu kulture i postavili solarnu saobraćajnu signalizaciju za usporavanje u zoni škole na regionalnom putu što, pokazalo se, ima efekta. Urađen je kolovoz sa tucanikom  u ulicama Udarnička, Hunjadi Janoša i Petefi Šandora, što nam je bilo preostalo iz prethodne godine – kaže Tot.

Iz budžetskih sredstava Grada, koja su iznosila šest miliona dinara, obnovljena je i javna rasveta u celom selu i postavljene su nove led-sijalice. Planirano  održavanje trotoara ostalo je za ovu godinu.

– Nastavljeni su i radovi na putu između Sajana i Iđoša koji koriste naši poljoprivrednici. U 2021. godini uređen je deo u dužini od 800 metara, a  prošle godine tucanik je postavljen na još 600 metara puta. Ove radove finansirao je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, a za sredstva je aplicirao Grad. U pitanju je napredna tehnologija, novi, kvalitetni materijali su ugrađeni i očekujem da će dugo trajati.

Tot dodaje da je, od Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, prošle godine dobijeno 30 hiljada dinara za izradu višejezične informacione table – na srpskom, mađarskom i engleskom jeziku, sa mapom i agendom mesta, koja će uskoro biti postavljena u centru sela.

Po konkusima za javne radove, Mesna zajednica je, u 2022. godini, radno angažovala tri osobe sa invaliditetom, za šta je utrošeno 443 hiljade dinara.

Meštani u redovnim akcijama uređenja sela

U Sajanu se veoma vodi računa o tome da se selo redovno, periodično čisti i uređuje. Akcijama se meštani spremno odazivaju, organizovano, kao članovi udruženja, ili samostalno, kaže Tot.

U akciji pošumljavanja prostora oko fudbalskog terena, posađeno je 600 stabala sibirskog bresta, dobijenog od „Vojvodinašuma“. MZ je prošle godine obezbedila i višegodišnje zasade koji su posađeni u parku u centru sela. Održavanje i zalivanje sadnica takođe su meštani preuzeli kao svoju obavezu.

U velikoj akciji povodom Dana planete u aprilu, očišćeno je celo selo. Još jedna redovna aktivnost je „Bazar zdravlja“ – besplatno merenje krvnog pritiska i šećera u krvi, koje organizuju veoma aktivno mesno Udruženje penzionera i Crveni krst Kikinda.

Udruženja sa dugom tradicijom i dugovečnim manifestacijama

Kulturno-umetničko društvo „Adi Endre“ najstarije je u Sajanu, ove godine slave 75 godina postojanja. Ovaj KUD poznat je na širem prostoru kao nosilac „Žetelačkih svečanosti“. Zaslužni su i za organizaciju Dana sela – Svetog Stefana, ali i za brojne kulturne i folklorne manifestacije.

Višedecenijskim radom na očuvanju običaja mogu da se pohvale članovi Društva za negovanje tradicije i ekologije „Delibab“. Oni su, ove godine, 29. put održali Uskršnje svečanosti.

– Pored već pomenutog Udruženja penzionera, u društvenom životu sela aktivni su i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Članovi Lovačkog udruženja „Slatina“ takođe, pored svojih redovnih aktivnosti, nađu vremena da se priključe akcijama koje pokreće Mesna zajednica, kao i Udruženje sportskih ribolovaca koje, inače, redovno organizuje i takmičenja za najmlađe – kaže Tot.

On napominje da je za udruženja koja nemaju svoje prostorije dostupan prostor u Domu kulture sa plaćenim režijskim troškovima.

Za dotacije civilnim i sportskim organizacijama, udruženjima i Rimokatoličkoj crkvi, iz budžeta namenjenog selu izdvojeno je, prošle godine, 1,4 miliona dinara.

Da u selu svima bude dobro

I ove godine, kada su u pitanju investicije, radiće se po ustanovljenim prioritetima, kaže Zoltan Tot.

– Limeni krov zgrade u kojoj se nalazi vrtić „Medenjak“ je u veoma lošem stanju, zgrada je izgrađena pre više od 30 godina i do sada se nije ulagalo u nju. Krov prokišnjava i to nam je prioritetna investicija.

Dva gasna kotla u Domu kulture se moraju zameniti novim kako bi se smanjili troškovi i to će biti naredna investicija ove godine. Uskoro će početi obnavljanje trotoara kod pijace i nastaviće se sa uređenjem kolovoza u delu  ulice Hunjadi Janoša i u Užičkoj ulici. Biće sanirane i udarne rupe u Ulici Adi Endrea.

Redovne akcije neće izostati ni ove godine: uređenje parka, pošumljavanje, čišćenje sela, održavanje kanala za atmosferske padavine.

Tot, takođe, naglašava da će, u čitavom selu, sa postavljanjem prečistača za vodu koji će koristiti zajedno sa stanovnicima Iđoša, biti zamenjene vodovodne cevi.

Za ovu godinu iz budžeta Grada, Sajanu je pripalo 8,5 miliona dinara, što je više u odnosu na 2022.

– Za dotacije za narednu godinu moramo planirati još više novca jer je sada to malo za sve aktivnosti – objašnjava Tot. – Bilo bi dobro da nam se izdvajanja povećaju bar za 30 odsto.

U Sajanu, prema prvim procenama sa najnovijeg popisa, živi nešto više od 800 stanovnika. Na popisu iz 2011. godine bilo ih je tačno 1.164. U saradnji sa svojom Mesnom zajednicom meštani se trude da održavaju i poboljšaju uslove u kojima žive. Zato su saradnja i poverenje od najveće važnosti, siguran je Tot.

– Mesna zajednica treba da bude u službi građana. Kad imaju problem, ljudi nam se odmah obraćaju. To su, najčešće, skromni zahtevi i mnogo im znači kada to rešimo. Uvek se trudimo da im pomognemo i to je uzajamno, radi lepšeg života u našem mestu.

Kolping društvo Srbije u Sajanu – osnaživanje kroz edukaciju

Sajan je, pored Novog Sada, jedino mesto u Srbiji u kojem svoj edukativni centar ima Međunarodno udruženje „Kolping“. Ova organizacija realizuje projekte u cilju pozitivnih društvenih promena kroz razvoj pojedinaca, podršku starijima i osnaživanje marginalizovanih grupa. Društvo je osnovano 1850. u Kelnu i deluje u 60 zemalja, u našoj državi duže od dve decenije.

Kolping društvo Srbije organizuje edukacije, posebno namenjene ženama u seoskim sredinama, ali i javne događaje. U Sajanu su prošle godine deveti put priredili Međunarodni festival kuvanja, što je samo jedna od aktivnosti.

 

petrov u sarajevu

Duško Petrov, najtrofejniji kikindski strelac i reprezentativac Srbije, doneo je najsjajnije odličje sa 15. Međunarodnog šestoaprilskog turnira u Sarajevu. Petrov je bio pojedinačno najuspešniji u disciplini vazdušnim pištoljem, ispred bosanskohercegovačkog takmičara Nikole Jovičića i Kristjana Vinka iz Slovenije.

U Strelištu Zetra nastupili su takmičari iz 11 zemalja, njih oko 150 borilo se za zlatna, srebrna i bronzana odličja u ekipnoj i pojedinačnoj konkurenciji za seniore i juniore.

-U toku je pripremni period pred Svetski kup sledećeg meseca u Azerbejdžanu. Zadovoljan sam trenutnom formom, ali naravno još mora puno da se radi- kaže za Kikindski portal Duško Petrov.

Turnir u Sarajevu održava se povodom obeležavanja 6. aprila-  Dana grada Sarajeva i nalazi se u Kalendaru takmičenja Evropske streljačke konfederacije.

 

 

 

error: Content is protected !!