Руско Село

LOVCI RUSKO SELO

Proteklog vikenda završena je sezona lova koja je počela 2. oktobra. Jesenja ili kako lovci kažu, glavna, lovna sezona, završena je 28. januara, ali će se predatori loviti do kraja februara jer je primećen povećan broj štetočina, saznajemo od Boška Dobranića, predsednika Lovačkog udruženja „Zec“ iz Ruskog Sela.

-U lovištu ima previše predatora i na nama je da se potrudimo i da smanjimo njihov broj jer na taj način spašavamo plemenitu divljač. Na terenu je poslednjih godina sve manje zečeva. Na žalost, i srndaća je sve manje i ukoliko se nešto ne promeni to će biti problem. Uočili smo ovaj problem, ali još uvek nismo saznali uzrok – rekao je Dobranić.

Među lovcima se pominje virusno oboljenje koje utiče na srndaće, govori se i o većem broju predatora, ali i nemaru ljudi zbog trovanja glodara kojih je ove jeseni i zime više nego što je to uobičajeno za ovo doba godine.

-I lovci iz drugih udruženja dele naše sumnje i zabrinuti su jer je i u njihovim lovištima primećen nedostatak srndaća. Maksimalno se trudimo da hranimo divljač, iznosimo so i čuvamo lovište. Sledeće godine naše udruženje proslavlja 100 godina postojanja i sama ta činjenica da postojimo čitav vek govori o našoj ozbiljnosti i želji da čuvamo tradiciju lova – dodao je naš sagovornik.

Lovci, ali i lovočuvari su konstantno na terenu kako bi sprečili krivolov, ali i nedozvoljenu seču šuma.

-Jedno smo od retkih udruženja koje je uspelo da sačuva naše šume odnosno šumarke koji su i poslednje stanište za divljač koja je ugrožena jer nema gde da se sakrije – zaključio je  Boško Dobranić.

U Ruskom Selu lovstvo je porodična tradicija tako da udruženje „Zec“ okuplja 60 članova među kojima ima dosta starijih meštana.

2deb7cc4-0aee-4ebf-b708-d30d4d82787d

U toku je čišćenje divljih deponija na teritoriji Grada. U ovaj posao biće uloženo ukupno šest miliona dinara. Kako je istakla Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, pet miliona opredelio je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne, a milion dinara izdvojeno je iz gradskog budžeta.

-Deponije koje su obuhvaćene projektom su u Novim Kozarcima, Sajanu i Ruskom Selu. Radovi se obavljaju u Novim Kozarcima i Sajanu, a u Ruskom Selu deponija je očišćena krajem prethodne godine. Završetak posla očekuje se do kraja januara – kaže naša sagovornica.

Da se očiste divlje deponije u ova tri sela odlučilo se po prioritetu.

-Najveći broj prijava za bespravno odlaganje otpada stigao nam je iz pomenutih mesnih zajednica. Meštani su prijavljivali da se smeće odlaže na mestu koje nije predviđeno za to. Osim toga, za Rusko Selo, Sajan i Nove Kozarce bila je spremna projektna dokumentacija za uklanjanje deponija – dodala je Miroslava Narančić.

I ovom prilikom Miroslava Narančić apelovala je na sve da otpad ne odlažu na divljim deponijama.

-Za neadekvatno odlaganje otpada isključivo smo mi odgovorni. Svake godine znatna sredstva izdvajaju se da se smetlišta u selima i gradu očiste. Na žalost, svedoci smo da vrlo brzo, ponovo nastanu divlje deponije. Neophodno je da svi podjednako vodimo računa o životnoj sredini, jer našu okolinu ne čuvamo samo za nas, nego i za našu decu – precizirala je Narančić.

406192195_1423243838593872_8475736645796529971_n

U Ruskom Selu, u udruženju „Torontal” u nedelju je otvoreno „medeno“ selo. Ovo neobično i slatko selo napravljeno je od jestivih kućica koje su ručno rađene. Ove godine ima ih 35, a čak 20 su izradila deca uz pomoć  članica udruženja žena „Torontal”. Ručno rađene kućice  su od medenjaka, nastale su sa puno ljubavi, a svaka predstavlja repliku kuća i najvažnijih objekata u samom selu. Timea Korom, predsednica udruženja napominje da je centralno mesto u  „medenom“ selu zauzela crkva koja je replika seoske, a tu je i objekat udruženja.

Na ideju da se izrade kućice od medenjaka došlo se pre desetak godina. U proteklih nekoliko pridružili su se i ostali meštani, tako da u izradi kuća od medenjaka učestvuju svi. Deca iz sela pokazala su koliko su maštovita, dobro su se zabavila i naučila nešto novo.

Na samom početku bilo je pet, šest kućica, i svake godine ima ih sve više, tako da „Torontal“ ima pravo selo od medenjaka, rekao je Šandor Talpai, predsednik udruženja.

– U „Torontalu“ želimo da sačuvamo običaje i prenesemo ih na mlađe generacije. I ove godine svake nedelje, do Božića, u krugu udruženja palimo adventske sveće. Prva sveća predstavlja radost, druga veru, treća nadu i  četvrta predstavlja ljubav – rekao je Talpai.

Adventsku svečanost prati i prigodan program koji pripremaju predškolci i đaci. Priređen je i božićni vašar na kom sa novogodišnjim ukrasima, ikebanama i drugim prigodnim poklonima.

Medenjaci po receptu baka

Medenjaci se prave po starom receptu koji su meštanke sačuvale od svojih baka.

-Pored brašna, jaja i šećera dodajemo med i začin za medenjake. Još kao deca svi smo pred Božić pravili i ukrašavali medenjake i to je tradicija koju i danas čuvamo. Prvi dan se pravi testo, a sledećeg dana ono se razvija i sklapa se. Testo je lepi uz pomoć belanca i šećera u prahu, tako da je kompletna kućica jestiva. Trećeg dana kućica se ukrašava  – otkrila je Timea Korom.

 

Rusko Selo radovi

Zahvaljujući Mesnoj zajednici i Gradskoj upravi, u Ruskom Selu preduzeti su značajni građevinski radovi na uređenju mesne infrastrukture. Asfaltiraju se ulice i parking-mesta, uređuju prilazi crkvi i kapeli, kao i pešačke staze.

– U Njegoševoj ulici završeni su radovi na asfaltiranju devetsto metara, sa proširenjem kolovoza na 4,5 metra. Devet parking-mesta izgrađeno je ispred Omladinske sale u centru, po deset parking-mesta završava se ispred Doma zdravlja i kod Katoličke crkve, gde je urađen i kolski prilaz. Kod Pravoslavnog groblja takođe su izgrađeni prilaz do kapele i 12 mesta za parkiranje. Pored toga, u izgradnji su i pešačke staze u Novom selu, na spajanju ulica Bratstva-jedinstva iza Doma zdravlja i Ive Lole Ribara, u dužini od sto metara – rekao je predsednik Saveta mesne zajednice u ovom mestu, Dušan Marjanović.

Preduzeti radovi deo su godišnjeg redovnog održavanja za koje su, iz gradskog budžeta, izdvojena 73 miliona dinara, za radove u gradu i pet sela. Izvođač je zrenjaninska „Ekogradnja“.

U Mesnoj zajednici Rusko Selo se, ove jeseni, neće zastaviti na već preduzetim poslovima, saznajemo od predsednika Saveta. Kako je naveo za Kikindski portal, Gradska uprava odobrila je tri miliona dinara za građevinske radove na uređenju parka u centru sela u koji će biti postavljene sprave za dečije igralište. Ovaj posao, koji će obradovati mališane i roditelje, biće preduzet već narednih dana i očekuje se da će vrlo brzo biti i završen.

royal cup

Šesti „Rojal kup”, turnir za male fudbalere, nakon pet izdanja u Novim Kozaracima, danas je prvi put organizovan u Ruskom Selu, a otvorio ga je gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač.

– Čestitke seloj ekipi organizatora, pre svega Zdravku Raukoviću koji želi da animira male fudablere, da omasovljuje na ovaj način naš fudbal i da deci propagira zdrave vrednosti. Deca prvo treba da nauče da se igraju fudbala pa tek onda da ga igraju, a ovde u Ruskom Selu postoje izuzetni uslovi za to. Imamo veliki broj gostiju, a najvažnije je da se druže i neguju  fer-plej. Hvala i Mesnoj zajednici, a mi iz Grada uvek ćemo da podržimo ovakve manifestacije ne samo ovde, već i u svakom drugom našem selu i to nam je i cilj da u svim tim mestima imamo ovakav sportski dan bar jedanput u godini – rekao je Lukač.

Nadovezao se organizator Rauković:

– Ovde imamo 18 ekipa, a želimo sada da u Ruskom Selu ovaj turnir postane tradicija, barem pet godina, kao što je to bilo u Novim Kozarcima i da mali fudbaleri u dogledno vreme zaigraju u velikim klubovima, kao što već imamo slučajeve da s prvog našeg turnira, 2017. godine, sada momci nastupaju u našim mladim selekcijama Srbije, a članovi su Crvene zvezde i Čukaričkog.

Dušan Marjanović, predsednik FSG Kikinda i Saveta MZ Rusko Selo, zaključio je:

– Čast nam je da je ovaj turnir sada preseljen kod nas. Imaju dečaci ovde tri terena i odlične uslove, a od izuzetnog značaja je sve ovo i za Grad Kikindu i za Fudbalski savez Grada.

 

384501940_855719729158674_3565428808531970432_n

Predstavnici Grada, Saveta Mesne zajednice i SUBNOR-a polaganjem venaca na spomenik žrtvama fašizma u centru Ruskog Sela obeležili su Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Sve žrtve rata zaslužuju počast jer su poginule braneći slobodu, istakli su obraćajući se okupljenima Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a i general Milorad Stupar, savetnik u Vladi Srbije i predsednik Udruženja srpskih ratnika.

Održana je i svečana sednica na kojoj je predsednik Saveta MZ Rusko Selo Dušan Marjanović govorio o investicijama koje su urađene u ovom mestu.

-Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu odobrio je pet miliona dinara, a Grad Kikinda 7,5 miliona dinara sa kojima smo potpuno rekonstruisali objekte na stadionu FK „Crvena zvezda“ koji su svečano otvoreni za slavu sela. Adaptiran je prostor Doma kulture i posle 30 godina u renoviranim prostorijama ponovo imamo seosku biblioteku. Asfaltirano je 900 metara Njegoševe ulice, a uz proširenje bankina dobili smo odličan put. Za najkasnije 15 dana počeće izgradnja parkinga na četiri lokacije: kod pravoslavnog groblja, ispred katoličke crkve, ispred ambulante Doma zdravlja i u dvorištu Omladinske sale. Očekuje nas i čišćenje divlje deponije. Do kraja godine nastavićemo i radove na seoskom parku površine 2,5 hektara u centru sela – obrazložio je Marjanović.

Svečanosti je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima koji je istakao da svako naseljeno mesto u lokalnoj samoupravi ima kvalitetenog partnera.

-Ruskoselci znaju da cene slobodu i dostojanstveno obeležavaju sve važne datume u mestu. Drago mi je što je obeležavanju prisustvovao veliki broj meštana, posebno mladih, kojima treba da prenesemo osećaj privrženosti svojoj državi i narodu. Rusko Selo može da računa na gradsku upravu, da zajednički radimo na poboljšanju kvaliteta života u ovoj mesnoj zajednici – istakao je Lukač.

Ovo je bila prilika da se Rusko Selo oduži najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Petooktobarsku povelju dobio je Milan Kovačević, vlasnik firme „Stovarište Kovačević“ koja je pokazala društvenu odgovornost.

-Čast mi je što je prepoznato naše zalaganje da Rusko Selo bude još lepše i bolje mesto. Uvek se odazivamo svim akcijama, a pomažemo i sportistima, talentovanim đacima, ali i organizovanje manifestacija.  Firma je osnovana pre sedam godina i naša želja je da se selo razvija, da mladi ostaju na selu i da selo živi – rekao je Milan Kovačević.

Lazo Dragić i Branislav Berbakov zahvalnice su dobili za društveno koristan rad, ali i angažovanost kada je neophodno animirati meštane da se pomogne.

-Pokrenuo sam inicijativu da se uredi pravoslavno groblje koje je u lošem stanju. Nema staza i ne može se prići pojedinim grobovima, nije bilo kolica za prevoz pokojnika i cveća. Kolica su napravljena, a prikupljena su i sredstva za izlivanje dela staze duge 88 metara  – saznajemo od Dragića.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 77 Ruskoselaca , a mesto je oslobođeno 1944. godine.

376522338_212073941869431_7843784399677211891_n

Jubilarni, deseti „Festival gomboca“, organizovan je u Ruskom Selu. Organizator je udruženje „Torontal“, a prostor etno kuće okupio je udruženja žena koje su se potrudile da bude maštovaite i naprave tradicionalno jelo vojvođanske kuhinje sa što više ukusa. Gastronomskoj manifestaciji, kojoj je podršku pružila lokalna samouprava, prisustvovale su Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnica i Melita Gombar, članica Gradskog veća.

 

-Drago mi je da imamo ovakav festival. Gomboce ili knedle sa šljivama tradicionalna su poslastica ovog podneblja. Velike su mogućnosti kada su gomboce u pitanju i ima ih i slanih i slatkih, na radost velikog broja posetilaca. Ova poslastica sve nas vraća u detinjstvo i samim tim ima posebnu čar. Reč je o austrijskom jelu koje se zadržalo u našoj sredini. Hvala  domaćinu i svim učesnicima koji neguju gastronomsko nasleđe  – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Svake godine „Festival gomboca“ raste i razvija se, tako da je ovogodišnji okupio najviše  udruženja do sada, njih 14, rekao je predsednik „Torontala“ Šandor Talpai.

-Raduje me što su se mom pozivu odazvala većina udruženja i podjednak je broj učesnika iz mađarskih i srpskih sela. To oslikava našu multikulturalnost, naš suživot i pokazuje da možemo da računamo jedni na druge. Ovo je primer kako možemo da oživimo sela, ali i da razvijamo seoski turizam, po čemu je „Torontal“ prepoznat i za šta se zalaže – napomenuo je je Talpai.

Ovo je i prilika da mlađe generacije nauče stari način proizvodnje knedli, da posetioci probaju gomboce i da se na tako očuva lepa tradicija naše kuhinje.

Piramida od više stotina gomboca

Iako zvanično takmičarskog karaktera, manifestacija je posvećena dobroj atmosferi, degustaciji pripremljenih specijaliteta  i druženju. Žiri je ocenjivao samo gomboce sa šljivama, a prvi put ove godine za sve učesnike i posetioce napravljena je piramida od oko 300 gomboca koje su umesile članice „Torontala“. Na ovom festivalu napravljeno je oko hiljadu komada tradicionalne poslastice.

arsenije

U porti hrama Uspenija Presvete Bogorodice u Ruskom Selu, upriličeno je otkrivanje i osvećenje spomenika patrijarhu i vođi velike seobe Srba Arseniju III Čarnojeviću, rad Dušana Belovića, učitelja u penziji iz Ruskog Sela. Svečanost je, pored gradonačelnika Nikole Lukača sa saradnicima, predstavnika Okruga i Mesne zajednice, okupila istaknute zvanice- ministra za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja Nikolu Selakovića, narodnog poslanika Milenka Jovanova, generala Milorada Stupara, predstavnike Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-18, njihovih potomaka i poštovalaca, kao i veliki broj meštana.

Ministar Selaković istakao je značaj izgradnje i negovanja kulture sećanja poručivši da čuvajući narod, čuvamo i budućnost.

– Krajem 17. veka srpski narod koji se našao u čeljustima velikih sila i borbi velikih carstava, zadesila je ogromna nevolja pretočena u veliku seobu Srba koja je bila bežanje od sigurne smrti, bola i patnje ka traganju za slobodom. Na čelo tog naroda koji je, između ostalog, svoj dom našao i ovde, na severu Banata, stao je patrijarh Arsenije III Čarnojević. Ovo je bilo jedno od sela kolonizovanih nakon Balkanskih i Prvog svetskog rata, u kojima su srpski ratni dobrovoljci iz severne Dalmacije. Like, Hercegovine, Bosanske Krajine, Korduna, Banije, ali i druge strane okeana odazvavši se pozivu svoje matice, probili Solunski front i kao dobrovoljci, od kralja Petra i kralja Aleksandra dobili ovde svoje posede- podsetio je ministar Selaković i istakao:

– Vredna je lekcija koju smo naučili iz te strašne istorijske epohe, a to je, da je u teškim vremenima, najvažniji cilj svakog od nas ko se nalazi na odgovornoj funkciji, da čuvamo slobodu, nezavisnost, Srbiju, ali i da čuvamo naš narod. Spasavajući Srbe od sigurne turske odmazde, patrijarh Arsenije III Čarnojević je spasavao nadu da ćemo jednog dana obnoviti državu, što smo i učinili. To danas zna i državno rukovodstvo na čelu sa predsednikom Vučićem kada na svaki mogući način se trudimo da sačuvamo srpski narod na Kosovu i Metohiji, jer bez naroda, svaka naša borba je uzaludna- poručio je ministar Selaković.

Kako je ukazao, danas se obeležava i godišnjica najstarijeg boračkog udruženja u Srbiji –Udruženja srpskih ratnih dobrovoljaca od 1912 do 1918, njihovih potomaka i poštovalaca koje slavi 120 godina od osnivanja.

Sloboda je najskuplja srpska reč, slobodu smo branili i ginuli za nju, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Veliko mi je zadovoljstvo i čast što sam prisustvovao otkrivanju spomenika jednoj istorijskoj ličnosti čija je hrabrost i odvažnost izuzetno značajna za Srbe i Srbiju. Ruskoselci, Grad, Ministarstva i SPC zajednički smo podigli ovaj velelepni spomenik da nas podseća na tu hrabrost, ali i značaj slobode u našem narodu- kako se ona čuva, bori za nju i da se sećamo svih koji su dali živote da bismo mi danas  uživali  u slobodi. Spomenik nas opominje da čuvamo jedni druge, pravoslavlje, srpstvo i da u se u miru borimo za bolji život- poručio je Lukač.

Svetu arhijerejsku liturgiju služio je vladika banatski Nikanor, koji je zajedno sa prisutnim sveštenstvom osveštao spomenik.

– Ovaj veličanstveni spomenik podseća nas na još veličanstveniju ličnost Arsenija III Čarnojevića, praoca ovog mesta, uz kojeg se danas sećamo i naših velikih i cenjenih vojskovođa i rodoljuba koji su dali svoje živote. Svoj odnos prema Srbiji moramo menjati mi sami. Čuvajmo sebe u Srbiji koja nam garantuje slobodu, sve hoće da učine da unište to što jesmo –istakao je vladika banatski Nikanor.

U porti ruskoselskog Hrama nalazi se grobnica porodice Čarnojević, to su dalji srodnici patrijarha Arsenija, podsetio je protonamesnik Slobodan Divljakov.

– Ovo je vrlo važan dan za nas. Sećanje na velike ljude i vrednosti koje oni nose ne menjaju se, bez obzira na tehnološki napredak. Srpska pravoslavna crkva baštini vrednosti da čovek kroz požrtvovanje i ljubav za druge čini vredna i divna dela– rekao je Divljakov.

U svečanom programu nastupili su hor Sveti Serafim Sarovski iz Zrenjanina i  ADZNM „Gusle”.

 

Dane Basta

Prostorije ruskoselskog FK Crvena zvezda nedavno su u potpunosti renovirane, obnova je koštala 12 miliona dinara, a „Velikogospojinski dani” u ovom našem mestu bili su prilika da selo i klub poseti Dane Basta, pokrajinski sekretar za sport i omladinu, kojeg je dočekao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima i Dušan Marjanović, predsednik Saveta MZ.

– Pokrajinski sekretarijat vodi računa o ulaganjima u sportsku infrastrukturu i u manjim sredinama poput Ruskog Sela. Prepoznali smo potrebu renoviranja objekta i izdvojili pet miliona dinara za to. Danas smo došli da obiđemo prostorije i stvarno sve je besprekorno urađeno i zato smo izuzetno zadovoljni onim što smo zatekli na terenu. Grad Kikinda uvek ima dobre projekte, mi ih prepoznajemo i podržavamo. Za Grad Kikindu ove godine smo izdvojili i preko 10 miliona dinara za tri projekta, dve škole u gradu, „Vuk Karadžić” i „Žarko Zrenjanin”, i jedan mali objekat u Nakovu. Radimo dobro, Grad Kikinda nam je odličan partner i sigurno je da ćemo i narednom periodu nastaviti da ulažemo u sport – rekao je Basta.

Gradonačelnik Lukač izrazio je veliku zahvalnost Pokrajinskoj vladi i sekretarijatu kojim upravlja Basta.

– Hvala im, pre svega, na razumevanju Grada Kikinde i naših mesnih zajednica. Sekretar Basta sa nama je u vrlo tesnoj komunikaciji, sasluša naše želje, a onda zajedno odredimo prioritete. Rezultat svega toga je između ostalog i ovaj predivan objekat svima nama na ponos. Opravdali smo uložen novac dobijen od Pokrajine, a Grad je još uložio dodatnih sedam miliona dinara. Ovde vidimo i veliki entuzijazam ljudi u klubu i to je dodatna potvrda opravdanosti ovih ulaganja u infrastrukturu u ovom selu, a praktično su od starog objekta ostali samo temelji i zidovi. Ovde nećemo stati, imamo nove projekte, obnavaljamo terene i rekonstruišemo objekte, a sve za našu decu i njihovu budućnost, jer vodimo računa da nam sela žive i sportski klubovi budu mesta okupljanja Slušamo građane i njihove potrebe i ovo je nagrada za sve ljude u upravi ruskoselskog kluba – kazao je Lukač.

Predsednik Crvene zvezde, Duško Vujanović još je dodao:

– Objekat je pre rekonstrukcije bio u lošem stanju, gledali smo samo da se ne upalimo, a kad smo dobili sredstava od Pokrajine i Grada sve je doterano na vrhunskom nivou da se malo klubova može pohvaliti ovako nečim. Planiramo još radove na tribini i podizanje zida pokraj jedne strane igrališta, jer fudbalski savez nam već četiri godine izlazi u susret i dozvoljava da igramo vojvođanski rang bez tog zida koji je neophodan iz više razloga.

pasuljijada 4

U okviru Velikogospojinskih dana u Ruskom Selu, na stadionu FK „Crvena zvezda“ juče je održano je tradicionalno takmičenje u kuvanju pasulja.

Na „Pasuljijadi“ je učestvovalo 20 ekipa, što je više nego ranijih godina, rekao je predsednik Saveta Mesne zajednice, Dušan Marjanović i istakao da takmičari iz Stare Moldave, pobratimljenog mesta, redovno dolaze već gotovo dve decenije.

Manifestaciju su organizovala udruženja „Zavičaj moj“ i „Jedinstvo“, a prisustvovali su mu gradonačelnik Nikola Lukač, pomoćnik pokrajinskog sekretara za turizam, Milan Jarić, i predsednica Sportskog saveza Kikinde, Jelena Čudanov.

– Stvaranje kontakata i prijateljstava sa gostima jedan je od ciljeva druženja i Mesna zajednica i Grad će uvek podržati organizatore ovakvih okupljanja – rekao je Lukač.

Održavanje „Pasuljijade“ omogućio je i Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam.

– Sekretarijat podržava manifestacije po svojim konkursima i nama nije važno da li je u pitanju „Egzit“ ili neki manji događaj. Ovo je prilika da se prikažu karakteristike kraja, da pokažemo šta imamo u Vojvodini i Srbiji – rekao je Milan Jarić.

Istovremeno sa „Pasuljijadom“ na Fudbalskom stadionu održavao se Memorijalni turnir u fudbalu „Marinko Petrović“, a u večernjim satima i muzički program.