Руско Село

Rusko Selo hramovna slava 5

U Ruskom Selu danas se završava program obeležavanja seoske i crkvene slave. Protonamesnik Slobodan Diljakov, uz sveštenike kikindskog namesništva, služio je Svetu liturgiju u Hramu Uspenija Presvete Bogorodice. Liturgiji su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan.

– Danas smo sa meštanima Ruskog Sela da pokažemo zajedništvo, sabornost i  solidarnost u ovim izazovnim vremenima. Važno je da obeležavamo i crkvene i verke praznike jer je to nešto iskonsko i u dubini duše našeg naroda, u samoj je tradiciji i grada i svih seoskih mesnih zajednica koje se sada polako vraćaju na pravi put. U proteklom periodu mnogo smo uradili za ovu mesnu zajednicu i planiramo da tako bude i ubuduće, da unapređujemo ne samo ovo, nego i svako mesto na području Kikinde – rekao je Bogdan.

Parohija u Ruskom Selu osnovana je po naseljavanju solunskih dobrovoljaca, a prvog sveštenika mesto je dobilo 1926. godine. Hram Uspenja Presvete Bogorodice izgrađen je između 1934. i 1935. godine. Ikonostas i freske oslikao je akademski slikar Vladimir Zelinski iz Rusije.

U nastavku programa proslave Dana sela i Hramovne slave, u centru mesta biće organizovan buč, a u večernjim satima i muzički program.

Rusko Selo u znaku stonog tenisa

U okviru ruskoselskih „Velikogospojinskih dana”, STK Čarnojević upriličio je 13. „Velikogospojinski stonoteniski turnir”, otvorio ga je danas u dvorani mesne škole gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač, a  predsednica Sportskog saveza Kikinda Jelena Čudanov, napomenula je:

– Ovo je uvek lepa manifestacija pogotovo što Grad Kikinda daje značaj manjim sredinama na ovako velikim i značajnim događajima za njih. Rusko Selo je zaista lepo mesto, a klub i selo lepo rade sa ovom decom u STK Čarnojević. Tu je veliki broj dece, što dečaka, što devojčica, a evo i ovde danas imamo preko 100 dece koja su došla da se takmiče, tako da će kako Grad tako i Sportski savez uvek da podrži ovakve manifestacije i ovakve lepe turnire, mada je ovo memorijalni tunir. Klub koji se bori za sebe i za svoju egzistenciju podržali smo i prethodnih godina, podržavamo ga sada, a podržaćemo ga i narednih godina.

Igor Radić, predsednik i trener STK Čarnojević, dodao je:

– Ovaj turnir je i Memorijal „Jovan Raičković”, imamo devedesetak takmičara koji su došli iz raznih mesta Vojvodine. Turnir je pozivni i zadovoljni smo odzivom. Inače, Grad Kikinda je pokrovitelj turnira, a nas kao klub predstojeće jeseni očekuju nastupi ženske ekipe u našem trećem rangu i muškog tima u četvrtom stepenu takmičenja u Srbiji.

biblioteka rusko selo

Svečano je bilo sinoć u Ruskom Selu koje je, posle pune tri decenije, ponovo dobilo biblioteku. Otvaranje mesne biblioteke proteklo je uz veče sa Novakom Bilbijom, poznatim i nagrađivanim glumcem.

– Možda smo ovih godina bili nepravedni prema Ruskoselcima jer nisu imali ogranak biblioteke tridesetak godina. Knjižni fond bio je u školi i nije bio dostupan svim meštanima. Na svu sreću, uz razumevanju Vlade i Ministarstva kulture i lokalne samouprave, i zahvaljujući agilnosti nas u biblioteci kao i u mesnoj zajednici uspeli smo ovaj prostor da adaptiramo i pretvorimo u pristojan, bibliotečki ogranak koji u ovom trenutku ima oko 4.000 knjiga, ali uz redovnu nabavku do kraja doći ćemo do cifre od 5.000. Na tome se ne zaustavlja naš angažman. Treba animirati Ruskoselce da što češće dolaze u biblioteku, nadam se da ćemo imati redovne čitaoce- rekao je Brane Marijanović, direktor Narodne biblioteke „Jovan Popović”.

Članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje Valentina Mickovski pohvalila je inicijativu da biblioteka otvori ogranak u Ruskom Selu.

– Zaista mi je drago da smo svedoci otvaranja biblioteke, da selo ponovo ima dušu i prostor gde meštani mogu doći, pročitati knjigu, provesti vreme pišući i kreirajući. Verujem da je u vremenu kada se knjiga zamenjuje digitalnom tehnologijom, pravi trenutak za otvaranje ogranka jer ovde će biti održavane i književne večeri, razne manifestacije, a deca će moći da učestvuju na vannastavnim aktivnostima. Jedino ulaganjem u obrazovanje i kulturu, mi imamo budućnost jer to nam niko ne može uzeti- zaključila je Mickovski.

Od devet kikindskih sela, Narodna biblioteka „Jovan Popović” sada nema ogranak još samo u Iđošu, a u planu ove ustanove je da ga otvore iduće godine.

– U Mokrinu biblioteka ima najviše članova i čitalaca, što je sasvim sigurno zbog učenih ljudi i tradicije, ali se mora odati priznanje i Darinki Maljugić koja je pre nekoliko godina proglašena za najboljeg knjižničara u Srbiji- dodao je Marijanović.

velikogospojinski dani ruko selo

Trodnevna manifestacija Velikogospojinski dani kojim se obeležavaju crkvena i seoska slava u Ruskom Selu počinju u subotu,  26. avgusta u 20 sati, otvaranjem seoske biblioteke u Domu kulture. Gost večeri biće glumac, Novak Bilbija.

U nedelju programi počinju u 9 sati, u fiskulturnoj sali Osnovne škole “Gligorije Popov”, Memorijalnim turnirom u stonom tenisu „Jovan Raičković“, posvećenom osnivaču Kluba „Arsenije Čarnojević“.

Na stadionu FK „Crvena zvezda“, od 13 sati, održaće se „Pasuljijada“ u toku koje će biti organizovana Dečija olimpijada. Udruženja građana izložiće svoje rukotvorine i biće upriličen muzičko-zabavni program.

Za 17.30 zakazan je početak trećeg Memorijalnog turnira u fudbalu „Marinko Petrović“ na kojem će, pored domaćina, učestvovati FK „Čukarički“ iz Beograda, FK „Radnički“ iz Zrenjanina i FK „Temišvar“. Muzički program zakazan je za 21 sat.

Sveta liturgija u Hramu Uspenija Presvete Bogorodice održaće se u ponedeljak, od 9 sati. Sledi svečano otvaranje stadiona FK „Crvena zvezda“, i u toku tog dana biće održan i seoski buč, sa muzičkim programom od 21 sata.

Grad Kikinda pobednik trećeg basket turnira u Ruskom Selu

Ekipa Grada Kikinde pobednik je trećeg basket turnira 3h3 u Ruskom Selu, pošto je u finalu bila bolja, 21:8, od sastava Krune. Trećeplasirani je tim Bukovca, koji je savladao ekipu Rudan Automoto. Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Kikinde, naglasila je da je ovo takmičenje značajno.

– Grad Kikinda i Sportski savez Kikinde će uvek da podrže sportske manifestacije koje se održavaju kako u gradu tako i u selima preko mesnih zajednica. Ovde u Ruskom Selu se organizuje tradicionalni turnir u basketu 3h3 i kao i svake godine, zaista, na visokom nivou je sve organizovano, ekipe su vrhunske i gledali smo dobar basket i mogu da kažem da mi je drago kad se u našim selima ovako nešto organizuje – rekla je Čudanov.

Dušan Marjanović, predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo, nadovezao se:

– Nastupilo je 15 ekipa, najveći broj u dosadašnjoj organizaciji turnira, a jedna, 16. ekipa iz Vrbasa, je odustala nažalost zbog vremenskih uslova. Turnir se organizuje treću godinu zaredom, a ekipe koje nam dolaze sa strane su iz: Zrenjanina, Banatskog Karađorđeva, Bukovca, Kule, Novog Sada, Sombora, tako da su ekipe sa svih strana Vojvodine, zajedno sa našim iz Ruskog Sela i Kikinde. Za pohvalu su i naši momci koji učestvuju u organizaciji, kao i Mesna zajednica i Grad Kikinda. Momci koji su u udruženju omladine, na čelu sa Milanom Dobranićem, su veći deo posla odradili i mislim da ova godina pokazuje da ovaj turnir ide u pravom pravcu i da ćemo u narednim godinama da budemo sve uspešniji i bolji u organizaciji.

Igor Todor, iz pobedničke ekipe, zaključio je:

– Želimo da se zahvalimo Gradu Kikindi koji nam je glavni sponzor, Sportskom savezu Kikinde takođe, Terek kompaniju, Kafku, Mašinoplusu i BIS štampariji što su nam pomogli da idemo na sve turnire i da odigramo celu ovu sezonu. Organizacija ovde kao i svake godine je bila na nivou, sudije su bile dobre kao i atmosfera. Pored mene su u ekipi još bili Saša Vuksanović i Luka Stefanović.

Završnim mečevima prisustvovali su i gradonačelnik Nikola Lukač i gradski većnik za sport Dragan Pecarski, koji su, kao i Jelena Čudanov i Dušan Marjanović, uručili priznanja najboljima.

363077673_660787556141698_3277056920123875147_n

Udruženje „Torontal” u Ruskom Selu domaćin je 22. etno kampu starih zanata koji je okupio decu iz Kikinde i okoline. Među osamdesetoro dece je i Ruskoselka Danijela Habdi koja je učesnica proteklih nekoliko godina.

– Volim kamp jer na njemu stičem nove prijatelje. Ujedno, puno toga sam naučila da šijem, štrikam, vezem. Izrađujemo razne sitnice i provodimo vreme družeći se – rekla je Danijela Habdi.

Desetogodišnjeg Teodora Popija zatekli smo u vajarskoj radionici.

– Pravimo tablu koja se posle obrade i sušenja zakači na vrata kao ukras. Veoma je zanimljivo i interesantno. Ovde sam zajedno sa drugarima i mlađom sestrom – saznajemo od Teodora.

Pokrovitelj etno kampa je Grad Kikinda, a gradonačelnik Nikola Lukač, koji je posetio učesnike zajedno sa članicama Gradskog veća Valentinom Mickovski i Melitom Gombar i predsednikom Saveta MZ Rusko Selo Dušanom Marjanovićem, pohvalio je predstavnike udruženja „Torontal“ jer je prostor svake godine bogatiji za novi sadržaj.

– Etno kamp istrajava godinama i pravi je primer suživota u multinacinalnoj i multikulturalnoj sredini. Očuvanje starih zanata i prenošenje tradicije na mlađa pokolenja važan je segment rada „Torontala“  i ovo je najbolji način da ih sačuvamo od zaborava. Deca uče, ali i istražuju svoju istoriju i kulturu kroz druženje i igru – istakao je Lukač.

Šandor Talpai, predsednik Udruženja „Torontal” ponosan je što kamp traje više od dve decenije. Kamp je od posebnog značaja za Mađarski nacionalni savet.

– Deca uče stare zanate poput veza, tkanja, grnčarije, prave predmete od reciklažnog materijala  i nakit od perlica. Više od dve decenije trajanja kampa je izuzetno. Priznanje koje nam stiže od roditelja i dece nam je vodilja – dodao je Talpai.

Etno kampu starih zanata pridružila su se i deca iz Nove Crnje, Žitišta, Begejaca, Kleka.

katarina i nenad

Vest o strašnoj tragediji koja je zadesila mladi bračni par potresla je Zrenjanin i Rusko Selo. Beživotna tela Katarine J. (23) iz Ruskog Sela i Nenad B. (25) iz Zrenjanina pronađena su u četvrtak uveče u u dvorišnom stanu u Zrenjaninu. Mladi par je prošle godine počeo da živi zajedno, a Katarina J. je bila u četvrtom mesecu trudnoće.

Sumnja se da su se ugušili od gasa koji je cureo iz gasne peći pre skoro nedelju dana. Da li je ova pretpostavka istinita pokazaće istraga, nakon što su tela nesrećnih mladića i devojke poslata na obdukciju.

Katarina J. je odrasla u hraniteljskoj porodici u Ruskom Selu gde je živela do punoletstva. Sa Nenadom se upoznala u srednjoj školi u Zrenjaninu koju su oboje pohađali.

– Katarina je kod nas bila od treće godine života. Brinuli smo o njoj 15 godina. Od kada se udala, nismo bili u kontaktu. Nenad i ona su se upoznali u srednjoj školi „9.maj“ u Zrenjaninu, koju su oboje završili. Ona je završila za šnajderskog tehničara, a on za auto-limara- rekla je hraniteljka koja je odgojila Katarinu J.

-Prevelika tuga. Ceo život patnja i taman kad je trebalo nešto lepo da se dogodi, desilo se najgore. Bila je dobro dete- kaže jedna meštanka Ruskog Sela.

Stravičnu scenu zatekla je vlasnica stana u koji se nesrećni par nedavno uselio. Stan se prodaje, pa su je kontaktirali iz agencije za nekretnine. Iz stana se, međutim, niko nije javljao, iako je ključ bio sa unutrašnje strane. Komšije su tvrdile da, od kada se uselio mladi par, nisu ih ni čuli niti videli. Nisu primetili čak ni upaljeno svetlo u stanu.

– Komšije su mi rekle da je zid kod komšije na koji je naslonjena peć iz mog stana skroz vreo. Pozvali smo policiju i oni su nam rekli da razvalimo vrata ako je to moj stan. Užasnu scenu smo zatekli, dvoje mladih bez znakova života i gasna peć na najjačoj snazi tako da je napuklo staklo na njoj – ispričala je potresena gazdarica.

Beživotna tela mladog para pronađena su na ćebetu na sred sobe. Kauča unutra nije ni bilo. Nakon što su otpočeli zajednički život, sa detetom na putu, mladi par planirao je da se skući.

Nenad B. je pre tri godine ostao bez oca. Imao je majku, brata i mlađu sestru.

 

 

 

R. Selo 7

U Ruskom Selu imaju ozbiljne planove za potpuno obnavljanje i uređenje mesta koji će ih, kako kažu, pre svrstati u red varošica. Mnogi javni objekti i infrastruktura, izgrađeni osamdesetih godina, dospeli su za adaptaciju, što je bila i jedna od većih aktivnosti u prošloj godini, kaže predsednik Saveta Mesne zajednice ovog mesta, Dušan Marjanović.

– Veoma važna investicija bilo je proširenje vrtića, čime se stekla mogućnost za celodnevni boravak koji je u funkciji od septembra – ističe Marjanović –  U radove su, Grad i Predškolska ustanova, uložili oko 3,5 miliona dinara. Vrtić se nalazi u zgradi Mesne zajednice i sada radimo na projektu izgradnje dodatnih prostorija što će, u narednom periodu, omogućiti da imamo i jaslice u selu. Uočili smo tendenciju dolaska mladih bračnih parova koji ovde kupuju kuće, takođe i porast broja novorođenčadi, pa su nam jaslice već neophodne.

Velika investicija preduzeta je kako bi, pre svega mlađi stanovnici Ruskog Sela, imali bolje uslove za bavljenje sportom.

– Objekat na stadionu Fudbalskog kluba „Crvena zvezda“ izgrađen je osamdesetih godina i od tada nije ulagano u njega. Upravo se završava adaptacija ovog prostora, što je oko 120 kvadrata. Imamo nova kupatila, podove, krovni pokrivač, i biće to jedan od lepših objekata u regionu. Za jedno ovako malo selo i klub, imaćemo evropske uslovi – kaže Marjanović.

Ukupna vrednost radova je oko 10 miliona dinara – po polovinu iznosa obezbeđeno je iz gradskog budžeta i budžeta Pokrajinskog sekretarijata za sport.

Grad je uložio i u asfaltiranje i proširenje 300 metara puta koji povezuje deo mesta, Novo Selo, sa magistralnom saobraćajnicom Kikinda-Rusko Selo, u krpljenje udarnih rupa u svim ulicama, kao i u bezbednost dece, postavljanjem usporivača na kolovozima u Ulici bratstva-jedinstva, ispred škole, i u Ulici Mladena Stojanovića.

Namenskim sredstvima, opredeljenim za ovo mesto, asfaltirano je 10 parking mesta ispred zgrade Mesne zajednice, odnosno vrtića i Lovačkog udruženja i u više navrata je uklanjana divlja deponija, što već godinama ukazuje na problem odlaganja kabastog komunalnog otpada.

Takođe, redovno se održava kanalska mreža. Ovo je olakšano dugogodišnjim ulaganjem u mašine za komunalno održavanje.

– Posedujemo mašine koje su neophodne za održavanje zelenila i kanalske mreže. Bivši predsednik MZ, Imre Kabok, imao je viziju da je potrebno da posedujemo adekvatnu opremu i počeo je da radi na tome. Mi smo nastavili da nabavljamo neophodne mašine i sada imamo dva traktora za komunalni sektor i bager, koji pozajmljujemo drugim selima za održavanje kanalskih mreža. Obezbedili smo i tarup sa „rukom“ od pet metara, cisternu, tanjirače, prskalice, freze, rotacione kosačice, daske za ravnanje puteva i za čišćenje snega, vučene tarupe. Svake godine, na tri meseca, po programu zapošljavanja na javnim radovima, angažujemo četiri radnika – objašnjava Marjanović.

Budžet opredeljen za ovo selo prošle godine bio je nešto veći od 13 miliona. Pored obnavljanja dotrajalih objekata iinfrastrukture, u Savetu su, kaže Marjanović, čvrsto opredeljeni da Rusko Selo postane i lepše mesto za život.

– Nastavljamo sa izgradnjom parka. Već su urađeni print staza bez pokrivača, deo kolskog ulaza i parkinzi na glavnoj ulici. Sada planiramo završetak pešačke staze, izgradnju kolskog druma prema ulici Sonje Marinković i njeno povezivanje sa glavnom ulicom. Ove godine, namenska sredstva grada, za radove u parku, iznosiće 6,5 miliona dinara. U selu nemamo oazu takve vrste i nadamo se da ćemo za dve, tri godine, uspeti da završimo i ovaj projekat.

On dodaje da je, u saradnji sa Gradom, Mesna zajednica započela i ostvarivanje velikog, novog projekta izgradnje ribnjaka na Staroj ciglani. Novoformirano  ribolovačko udruženje „Šaran“ i čelnici sela inicirali su projekat kojim bi se dobio ribnjak površine 12 hektara, što bi ga činilo jedinstvenim u regionu, kaže Marjanović. Iskop je već 70 odsto spreman, i prošle godine završen je proces promene vlasništva. Sada, umesto Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Stara ciglana pripada Gradu i može da se započne sa izradom dokumentacije. Konkurisanje za sredstva i početak radova, nadaju se u Ruskom Selu, moglo bi da se očekuje naredne godine.

U međuvremenu, nastavlja se rad na olakšavanju svakodnevice Ruskoselcima. Adaptira se deo Penzionerskog doma i proširuje zgrada Osnovne škole „Gligorije Popov“. Završetkom izgradnje dodatne četiri učionice, biće ostvarena značajna energetska ušteda jer će svi đaci tada moći da budu na nastavi u samo jednoj smeni. Ovaj posao je u ingerenciji Škole, uz podršku Saveta Mesne zajednice.

Dušan Marjanović napominje i da sve više sarađuju sa Mesnom uzajednicom susednog sela, Novih Kozaraca, od kojih ih deli samo 450 metara, „od table to table“.

– Imamo zajednički vodovod i u pitanju su PVC cevi, što znači da smo spremni za prečistač pijaće vode. Takođe, između dva mesta je predviđen prostor za postavljanje prečistača otpadnih voda. U kapitalne projekte uključena su oba sela koja, zahvaljujući blizini, na konkursima mogu da nastupaju sa zajedničkim projektima.

Da i prilaz Ruskom Selu, ujedno i Novim Kozarcima, bude bolji i bezbedniji, pobrinuli su se “Putevi Srbije” koji su, do sada, rekonstruisali i proširili pet kilometara kolovoza od izlaza iz Ruskog Sela prema Kikindi. Na ovoj saobraćajnici očekuje se nastavak radova, kaže Marjanović.

Posle dužeg vremenskog perioda u kojem se osipalo stanovništvo, u Ruskom Selu konačno imaju i razloga za radost – prema poslednjem popisu, povećan je broj meštana. Zbog primetnog odliva stanovništva u inostranstvo, iz Mesne zajednice je, 2020. godine, inicirana izrada socijalne karte. Tada je zabeleženo da u Ruskom Selu živi 2.153 ljudi, što je bilo za oko 700 stanovnika manje u odnosu na popis iz 2011.

Prema poslednjim podacima, broj meštana je povećan na 2.205. Kako je odliv stanovnika bio veći u mađarskoj populaciji, sada se procenjuje da ih ima manje od 27 odsto. Početkom veka, Mađari su činili 35 procenata od ukupnog broja stanovnika.

Predsednik Saveta Mesne zajednice, Dušan Marjanović, zaključuje da je Rusko Selo, zahvaljujući angažmanu čelnika i meštana, jedno od bolje organizovanih sela na području Kikinde. „Mi kažemo da smo varošica, imamo sve što je nam je potrebno, bez odlaska u grad“, kaže. I nastavljaju da rade na tome kako bi i buduće generacije u ovom mestu imale razloga za ponos i ostanak u rodnom mestu.

Med1

Neizostavni deo božićne čarolije u Ruskom Selu je „Medeno selo”. Ove godine bilo je napravljeno 50 kućica koje su, osim u „Torontalu”, bile izložene i u Novoj Crnji. Slasnim medenjacima sudbina je svake godine ista- da ulepšaju, a potom i zaslade božićne praznike.

povratak na selo

Selo hvali, a u gradu živi- ne važi u slučaju porodice Ćuk. Ivana i Goran, roditelji četvorogodišnje Sare i tromesečne Sofije, odlučili su da svoju porodičnu oazu naprave na selu. Tu su videli mogućnost da žive komfornije, zdravije i deci pruže svakodnevni dodir sa prirodom.

Goran je kao dečak sa porodicom izbegao iz Hrvatske, a Ivana je iz Novog Kneževca. Posle podstanarskog života u Kikindi, priliku da dođu do svog krova nad glavom pružio im je program dodele seoskih kuća izbeglim licima koji je Komesarijat za izbeglice realizovao sa Gradom.

Svoj dom su pronašli u Ruskom Selu.