Банатско Велико Село

keselj bvs

Državni sekretar u Ministarstvu sporta Marko Kešelj, sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem i njegovim saradnicima, prisustvovao je treningu fudbalskih klubova „Delija“ iz Mokrina i „Kozara“ iz Banatskog Velikog Sela. Ovom prilikom istakao je da Ministarstvo sporta Republike Srbije prepoznaje i manje sredine kao i da su svi sportski klubovi podjednako važni.

-Drago mi je što sam upoznao ovu divnu decu i hvala svima na izuzetnom gostoprimstvu. Ministarstvo sporta na teritoriji cele Srbije organizuje akciju kojom želimo da pokažemo da ne postoje veliki i mali sportski klubovi. Važno nam je svako dete i za njegov razvoj važno je da omogućimo da svako može da se bavi sportom. Akciju ćemo nastaviti i u narednom periodu jer želimo da svako dete u Srbiji ima što bolje uslove za bavljenje sportom. Ovom prilikom uručili smo klubovima lopte i sportsku opremu  sa željom da je što pre potroše. To će značiti da su vredno radili i trenirali, a Ministarstvo i lokalne samouprave su tu da brinu o njihovom razvoju i da im obezbedimo novu opremu i još bolje uslove – rekao je Kešelj.

Gradonačelnik Lukač dodao je da se nastavlja obilazak  svih takozvanih malih  fudbalskih klubova koji rade na teritoriji Grada.

-Hvala Marku Kešelju na donaciji, ali i na tome što je svim mališanima ukazao na važnost bavljenja sportom. Svima nam puno znači kada nas poseti vrhunski sportista koji je branio boje Srbije. To što se brine o klubovima znači svoj deci koja provode vreme trenirajući, ali i trenerima. Oprema koja je donirana biće motiv više deci da se posvete treninzima i budu još bolji. Siguran sam da je razgovor sa proslavljenim košarkašem u nekome od dece probudio želju da  bude vrhunski sportista. Lokalna samouprava, republički i pokrajinski organi rade na tome da uslovi za bavljenje sportom budu za sve isti, ali i dostupni. Na nama je da promovišemo zdrave stilove života i da decu od malih nogu privučemo da se bave sportom – precizirao je Nikola Lukač.

Predaji opreme prisustvovali su članovi Gradskog veća Nebojša Jovanov i Dragan Pecarski, kao i članovi saveta obe mesne zajednice. U ime dece na donaciji su zahvalili Darijan Simić, predsednik FK „Delija“ i Nikola Nikić, predsednik FK „Kozara“.

-Ovo je značajna donacija za naš klub. Za nas je ovo veliki dan jer je trebalo za ovoliki broj dece obezbediti sportsku opremu. Sada smo u potpunosti opremljeni za prolećni deo prvenstva, a lopte i rekviziti puno će značiti za održavanje treninga i bolji rad sa decom. Možemo da se pohvalimo da imamo 90 dece koja treniraju u okviru mlađe i starije školice fudbala, imamo mlađe pionire, kadete i seniorsku ekipu. Imamo više od 130 aktivnih igrača – naveo je Simić.

Nikić je dodao da je oprema došla u pravi čas.

-U našem klubu imamo 60 dece i svi oni su dobili sportsku opremu. Velika nam je čast što su nas posetili Marko Kešelj i gradonačelnik Lukač i mališane motivisali da još više rade i budu još bolji na terenu. Oprema nam je značajna stavka i puno nam znači ova donacija – napomenuo je Nikola Nikić.

Sportsku opremu i lopte  nedavno su dobili i ostali fudbalski klubovi na teritoriji Grada.

 

 

 

 

BVS4

Zgrada na stadionu Fudbalskog kluba „Kozare“ u Banatskom Velikom Selu, sa svlačionicama, salom i kancelarijom koja je, svojevremeno, samo izidana, već za nekoliko dana dobiće novo ruho.

– Radovi su počeli letos i sada je pitanje dana kada će biti završeni. Kompletno će biti uređeno prizemlje i fasada zgrade – postavljeni su prozori, pločice, uređeni sanitarni čvorovi, uvedeno grejanje – kaže za Kikindski portal predsednica Saveta Mesne zajednice, Mira Pećanac.

Radovi su finansirani sredstvima Pokrajine i Grada. Pored toga, Mesna zajednica je izdvojila 300 hiljada dinara za udruženja pčelara i penzionera u ovom mestu.

– Radimo fasadu i izolaciju objekta Doma penzionera i Udruženja penzionera. Mi smo kupili materijal, a članovi pčelarskog udruženja će, mobom, uraditi i svoju i zgradu penzionera – dodaje predsednica Saveta.

U prvom delu godine, u ovom mestu su asfaltirane ulice Pane Đukića, u dužini od pola kilometra, i Branka Ćopića, u kojoj su radovi bili samo započeti. Ovaj posao završilo je JP „Kikinda“ sredstvima iz gradskog budžeta, po programu redovnog godišnjeg održavanja.

 

polarna svetlost

Polarna svetlost, poznata kao „aurora borealis“, u noći između nedelje i ponedeljka, 5. i 6. novembra, u crveno je obojila nebo. Izuzetno redak fenomen video se i iz Banatskog Velikog Sela, a ovekovečila ga je Dejana Uzelac. Polarna svetlost videla se iz pravca Rumunije odnosno na granici između Huberta i Soltura.

„Aurora borealis“ je pojava karakteristična uglavnom na severnim geografskim širinama, ali je ovoga puta polarnu svetlost bilo moguće posmatrati  u drugim delovima sveta. Ime „severna zora“ je nastalo od utiska koji se stiče pri pojavi aurore, posebno gledano iz Evrope,  na severnom horizontu se ukazuje crvenkasta svetlost kao, na istoku, u zoru, pred izlazak sunca.

Polarna svetlost nastaje u sudaru elektrona sa Sunca i atoma u Zemljinoj atmosferi.

„Sunce, kao izvor života, emituje uobičajeno ogromnu energiju. Povremeno, međutim, dolazi do izuzetnih energetskih erupcija na Suncu, kada se dešava neuobičajeno velika emisija elektromagnetnog zračenja, pa i elektrona. Oni se sudaraju sa atomima atmosferskih gasova iznad Zemlje na oko 100 i više kilometara što dovodi do promene energetskih nivoa elektrona atmosferskih elemenata, najčešće kiseonika, što se manifestuje svetlošću različitih boja”, pojašnjavaju ovaj fenomen meteorolozi.

Polarna svetlost u Srbiji je poslednji put viđena 2003. godine. a prethodno 2000, 1991, i 1958. godine.

„Ovo je lep i opominjući prizor koji nas podseća na to koliko je velika energija u svemiru, a koliko smo mi mali. Crvena boja  je vidljiva kada su oluje sa Sunca veoma jake pošto nastaje u višim slojevima atmosfere “, saglasni su meteorolozi.

Polarna svetlost obasjala je zemlje u regionu, ali i delove Sibira, Urala, južne Rusije i Ukrajine.

 

 

Godisnjica kolonizacije (9)

Krajiški živalj doseljen je u današnje Banatsko Veliko Selo tokom novembra 1945. godine. Prve koje su stigle bile su porodice Jarić i Trtica. Za njima su dolazile takođe čitave porodice, sa najmlađim i najstarijim članovima, preko Osijeka do Novog Sada, zatim do Kikinde u kojoj su prespavali na Železničkoj stanici. Svedočili su da su ih Kikinđani lepo dočekali i da su im doneli hranu. Sledećeg dana odlazili su u kuće u selu koje su im bile dodeljivane. Stizali su iz Bihaća, Bosanskog Petrovca, Drvara i Ključa.

Sećanje na to vreme hrabrosti, poleta, ali i teškog i predanog rada danas čuvaju treća i četvrta generacija kolonizovanih. Svakog 26. oktobra u Banatskom Velikom Selu održava se Dan kolonizacije.

– Ništa nije slučajno, naši dedovi su bili dobri ratnici, dobri branioci države, pa su kolonizacijom stacionirani uz obode naše zemlje. Mi smo ponosni potomci jer je njihov težak život nama stvorio uslove za našu bolju budućnost. Zadužili su nas da mi to isto činimo za našu decu. Ovom manifestacijom čuvamo naš identitet i korene našeg naroda – rekla je Mira Pećanac,  predsednica Saveta mesne zajednice.

Velikoselci su danas u Domu kulture dočekali goste iz Pokrajine i Republike,  gradonačelnika Nikolu Lukača sa saradnicima, pokrajinsku poslanicu Stanislavu Hrnjak.

– Ovom manifestacijom sećamo se naših predaka koji su došli iz Krajine i čuvamo tradiciju kulturu i običaje zavičaja. Učimo se na njihovom junaštvu i hrabrosti. Moramo znati gde su nam koreni kako bimo znali kako ići u budućnost – istakao je gradonačelnik Lukač.

Prisutnima se obratio general Milorad Stupar, savetnik potpredsednika Vlade i ministra odbrane Miloša Vučevića.

– Mi, potomci srpskog naroda imamo šta da slavimo. Pripadamo narodu koji je oduvek svoju slobodu plaćao krvlju najboljih sinova, narodu koji je uvek bio na pravoj strani istorije – rekao je general Stupar. – Prenosim vam poruku ministra Vučevića da se, kulturom sećanja, suprotstavimo kulturi zaborava i podsećam vas da je jedinstvo osnov opstanka srpskog naroda.

Vojvodina je izrazito imigraciono područje i ovde su svi nekada i odnekud došli, rekao je Aleksandar Đedovac direktor Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima Autonomne pokrajine Vojvodine.

– Trebalo je u to, poratno vremne, u sasvim novoj sredini, samo sa zavežljajima koje su poneli, započeti ovde novi život. I ti ljudi su u tome uspeli jer su bili vredni, hrabri i odlučni. Bio je to životni podvig. Danas stasavaju treća i četvrta generacija kolonista i na njima je da čuvaju sećanje na zavičaj, na mesta iz kojih su došli u Vojvodinu. Zato i ova manifestacija ima i širi opšti značaj, deo je opšteg mozaika kojim čuvamo kulturu i tradiciju. U ime Pokrajinske vlade i Fonda, obećavam da podrška neće izostati – dodao je Đedović.

Banatsko Veliko Selo bilo je najveće kolonističko selo u Banatu. Ovde su doseljene 674 porodice sa 4.322 člna. Među njima su bili: 984 borca, 101 nosilac Spomenice, 302 invalida i 152 dece – ratne siročadi. Prvih meseci hranili su se na zajedničkom kazanu. Kasnije su dobijali po jednu kravu na dve ili tri porodice. Ovo mesto bilo je proglašeno za prvo socijalističko selo u Jugoslaviji, ispričao je, između ostalog, istoričar, Dušan Dejanac, autor dokumentarnog filma sa živim svedočenjima kolonizovanih, koji je emitovan večeras.

U programu pod nazivom „Živećemo, dašta ćemo!“ nastupili su đaci OŠ „Slavko Rodić“, prvi i drugi ansambl i muška i ženska pevačka grupa KUD-a „Marija Bursać“, i solisti, instrumentalisti, Milan i Vid Vašalić.

U holu Doma kulture bile su izložene slike na temu kolonizacije sa ovogodišnje Likovne kolonije „Dušan Kerkez Džev“. Godišnjica kolonizacije pripremljena je uz podršku Grada i Pokrajine i u organizaciji Mesne zajednice.

 

 

 

 

Dani kolonizacije (1)

Naseljavanje ovog dela Banata stanovnicima Bosanske Krajine pre 78 godina biće i ove godine obeleženo u Banatskom Velikom Selu, u četvrtak, 26. oktobra. Značaj obeležavanja godišnjice dolaska prvih kolonista je višestruk, rekla je predsednica Saveta Mesne zajednice, Mira Pećanac.

– Važno je da ne zaboravimo ko smo. Čuvamo tradiciju i identitet, negujemo uspomene na naše pretke koji su nam ovde obezbedili uslove da možemo da živimo i da radimo. Uz mobu, slogu i akcije počeli su da stvaraju i da vaspitavaju mlade generacije, naše očeve i majke, koji su to preneli na nas, kao što i mi nastojimo da podučimo našu decu korenima i tradiciji – rekla je predsednica Saveta.

Ona dodaje da je program pripremljen uz podršku Grada i Pokrajine i u organizaciji Mesne zajednice. U Domu kulture, od 16 sati, održaće se tradicionalni koncert pod nazivom „Živjećemo, dašta ćemo!“, na kojem će nastupiti KUD „Marija Bursać“, đaci Osnovne škole „Slavko Rodić“ sa performansom o Branku Ćopiću, multiinstrumentalista Milan Vašalić sa sinom, ali i jedan od kolonizovanih koji će ispričati svoja sećanja na to vreme.

U nastavku programa, od 17 sati, u sali kod Bosnića, koncert će održati Goran Ristić Goci, izvođač krajiških pesama.

U Mesnoj zajednici kažu da se očekuje i dolazak visokih zvaničnika i pozivaju stanovnike ovog i okolnih mesta da dođu na „Dane kolonizacije“.

373408829_1043257530024068_2886334385907517960_n

Članice udruženja „Orhideja“ iz Banatskog Velikog Sela kraljice su ajvara u Kikindi. Njihov ajvar pripremljen na takmičenju „Izađi mi na teglu“, održan na Gradskom trgu, ocenjen je kao najbolji. Novka Pavić iz udruženja „Orhideja“ istakla je da su uspele u nameri da odbrane titulu koju su osvojile prošle godine.

-Tajna dobrog ajvara je dobra volja, dobar šporet, kvalitetna paprika i ljubav. Trudile smo se da ajvar skuvamo onako kako ga pripremamo za naše porodice. Zajedno sa mnom u takmičenju su učestvovale Marija Pilipović i Ljiljana Keri. Drago mi je što ćemo ponovo biti deo nacionalnog takmičenja. Sada znamo šta nas očekuje i potrudićemo se  da dobijemo glavnu nagradu, šporet „smederevac“ – rekla je Novka Pavić.

Drugo mesto pripalo je ekipi KUD-a „Eđšeg“, a treće su bile članice udruženja „Jedinstvo“ iz Ruskog Sela koje su 2020. godine bile nacionalne pobednice. Žiri u sastavu Radovan Subin, Nada Krstonošić i Mladen Bogdan jednoglasno je doneo odluku o pobedničkom ajvaru.

-Ukus, kompaktnost i boja su tri komponente koje smo bodovali. Bilo je teško odabrati pobednički ajvar jer su svi bili odlični. Odlučile su nijanse i presudilo je to što je najbolji ajvar bio gust, komapktan i ima lep ukus – dodao je Radovan Subin.

Predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan prvi put bio je deo gastronomskog žirija i otkriva nam da nije bilo nimalo lako.

-Ajvar je jedan od zaštitnih znakova srpske kuhinje i zovu ga i srpski kavijar. Svi uzorci bili su sjajni. Čestitam pobednicama, ali i svima koji su učestvovali u takmičenju što dokazuje da smo grad dobrih ljudi, ali i grad koji čuva tradicionalnu kuhinju – precizirao je Mladen Bogdan.

Dodeli nagrada prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač koji je i tokom dana posetio sve ekipe. Članice udruženja „Orhideja“ i KUD-a „Eđšeg“ dobile su priliku da predstavljaju naš grad na nacionalnom takmičenju koje će 7. oktobra biti održano u Beogradu.

oprema

Organizacija žena Saveza Srba u Švedskoj na čelu sa predsednicom Brankicom Pušić uručila je  opremu Domu zdravlja Kikinda za potrebe ambulante u Banatskom Velikom Selu.

Zahvaljujući Gojku i Savki Sljepčević koji su aktivni članovi Saveza Srba u Švedskoj i udruženju žena „Velikoselke” koje su domaćini ovim humanim ženama organizovana je još jedna u nizu, humanitarna akcija u ambulanti Banatsko Veliko Selo.

Predsednica Saveta Mesne zajednice Banatsko Veliko Selo i glavna medicinska sestra Doma zdravlja Kikinda Mira Pećanac zahvalila se na donaciji u ime meštana sela i zaposlenih u ambulanti Banatsko Veliko Selo i istakla da će oprema mnogo značiti u svakodnevnom radu.

Donacija se sastoji od dva aparata za merenje pritiska, inhalatora, otoskopa i vage za merenje viscelarne masnoće.

371311812_604280008443765_7841011272428410376_n

U centru Banatskog Velikog Sela postavljen je bankomat koji je od pre nekoliko dana u funkciji. Mira Pećanac, predsednica Saveta MZ Banatsko Veliko Selo ukazuje da je bankomat od velikog značaja za sve meštane sela.

– Bankomat je značajan za sve nas, stanovnike Banatskog Velikog Sela, a posebno za stariju populaciju, penzionere, jer će im olakšati svakodnevni život i smanjiti troškove odlaska u grad radi podizanja novca. Zahvalni smo upravi Banke Poštanska štedionica, upravi Univereksporta i pokrajinskoj poslanici Stanislavi Hrnjak jer su imali sluha za potrebe građana- kaže Pećanac.

IMG-cd684342e0c146e5154ce47ecf6fcf20-V

Predstavnici udruženja likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ iz Banatskog Velikog Sela danas i sutra domaćini su sedmoj  Likovnoj koloniji „Kerkez Dušan – Džev“. Ove godine učestvuje 18 slikara iz  Subotice, Noog Sada, Beograda, Zrenjanina i Kikinde, a među njima je i Šandor Kerekeš, bard subotičkog slikarstva.

-Vrlo je prijatno raditi u Banatskom Velikom Selu, u okruženju jezera „Laguna“. Imam dva razloga što sam već peti put učesnik ove kolonije. Dževa sam poznavao, obojica smo bili studenti novosadske Akademije. Bio je veliki slikar i dobar prijatelj. Druženje sa njim bilo je nezaboravno i uspomena koju imam na njega dovodi me svake godine na koloniju koja se organizuje u njegovu čast – rekao je Šandor Kerekeš.

Ove godine tema je slobodna, a ranijih  je bila arhitektura Banatskog Velikog Sela, u kojoj se prepliću uticaji različitih nacija, koje su i stvarale ovo mesto, napomenuo je Marko Đaković, predsednik udruženja.

– -Ovog puta prepustili smo slikarima da sami odluče šta će slikati. Očekujemo kvalitetne radove jer su veći deo učesnika naši stalni gosti na koloniji. Milan Stašović, akademski slikar naslikaće restoran „Krajina“ u centru selu koji je izgoreo pre nekog vremena. Želimo da ostan trag kako je izgledao nekad – dodao je Đaković.

Po završetku kolonije nastali radovi biće izloženi u Banatskom Velikom Selu, a u oktobru će izložba biti oganizovana u Galeriji Kulturnog centra, kao i u Novom Sadu. U fundusu udruženja ima više od 70 radova, a očekivanja članova su da će se pronaći adekvatan prostor u selu za Galeriju kako bi oni bili izloženi i dostupni široj javnosti.

Ko je bio Džev?

Dušan Kerkez Džev sedmadesetih godina bio je začetnik kulturnih događaja u Banatskom Velikom Selu. Upisao je likovnu akademiju u Novom Sadu, ali ga je rana smrt sprečila da postane prvi akademski slikar u ovom mestu.

Akvatlon u Velikom Selu, treći put

Treći put u Banatskom Velikom Selu održan je „BVS akvatlon”, koji je danas otvorila Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Kikinde, a organizatorka Dragana Pecarski, napomenula je:

– Okupili smo oko 50 takmičara iz sedam ili osam klubova Srbije, nemamo goste iz inostranstva, Kenijci nam više nisu tu.

Branislav Kovačević, iz Srpske traitlon unije, nadovezao se:

– Sada se već može reći da ovaj akvatlon prerasta u tradiciju, a pozicionirao se u kalendaru Srpske triatlon unije i propoznali smo ga kao mesto na kojem nastaju šamioni. Imamo veći broj mladih takmičara, ali i nekoliko najboljih triatlonaca Srbije, koje meštani Banatskog Velikog Sela imaju priliku da vide.

Gradski većnik za sport Dragan Pecarski, dodao je:

– Za ovaj bazen me vezuju posebne emocije, a i posebno mi je drago zato što se ovakva manifestacija održava po treći put u Velikom Selu, gde godinama postoji ovaj bazen, ali bio je bez tog letnjeg sadržaja. Ove godine u Velikom Selu imamo već drugi put lepo dešavanje gde okupljamo mlade sportiste u promociji zdravog života, a akvatlon je jako naporna disciplina za ovaj najmlađi uzrast i to je za njih ogroman izazov. Za Grad Kikindu jako je bitno da i ruralni deo Grada ima ovakve manifestacije i posebnu zahvalnost dajem organizatorima ove predivne manifestacije.