Најновије

disko

Na zahtev publike-posetilaca koji su se, kako smo se i sami uverili, sjajno proveli na humanitarnim žurkama „Disco forever“ i „Ja volim 90-e“, u organizaciji Fejsbuk grupe “Kikindski korzo”, zabava se nastavlja.

Novo druženje zakazano je za petak, 17. mart, od 21 sata. Mesto je isto, Disko-bar „Pazzia“, u Dositejevoj 36. „Pazzia“ je, u međuvremenu, renovirana, pa će ovo veče ujedno biti i svečano otvaranje.

– Posle nekoliko odličnih zabava, stiglo nam je zaista mnogo poruka hvale i podrške. Veoma smo ponosni na ono što smo do sada uradili, želimo da nastavimo u istom ritmu i da budemo još bolji. Sada organizujemo „Nostalgija parti“ – slušaćemo najveće hitove koji će nas vratiti u vremena kada je muzika bila čista emocija i umetnost. Obuhvatićemo sve, od „Indeksa“, „Crvene jabuke“, Kemala Montena, Dina Merlina, „Bijelog dugmeta“, Zdravka Čolića, „Novih fosila“ i „Srebrnih krila“, do disko hitova. Kasnije, u toku noći, zavrtećemo i najpoznatije hitove devedesetih – kaže organizator, Bogdan Mandić, administrator stranice „Kikindski korzo“.

Cena ulaznice je 200 dinara, a na ulazu sve goste očekuje specijalno iznenađenje. Neka se spreme denseri, nostalgičari, i svi u srcu mladi, posebno oni koji su propustili prethodne izlaske u noćni provod u diskoteci. Kao nekad.

subotica

U cilju jačanja privrednih aktivnosti, Grad Kikinda i Opština Senta potpisali su sporazume o poslovno-tehničkoj saradnji sa Privrednim društvom „Slobodna zona Subotica”, u okviru projekta „Zajedno do uspeha“.

„Slobodna zona Subotica” 2016. godine proširena je i na područje Grada Kikinde. Italijanska kompanija „Zopas” radi u slobodnoj carinskoj zoni u Kikindi, podsetio je Saša Tanaskov, član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije.

-U svim pregovorima sa investitorima, osim uređenih industrijskih zona, adut je upravo režim slobodne carinske zone. U još dve industrijske zone imamo oko 20 hektara građevinskog zemljišta sa kompletno uređenom  energetskom i komunalnom infrastrukturom i razgovara se sa investitorima koji su zainteresovani za rad u bescarinskoj zoni- kaže Tanaskov.

Na osnovu zahteva opštine Senta, Slobodna zona Subotica izrađuje elaborat za proširenje i na teritoriju te bačke opštine. Zainteresovani korisnici su „Tisa automotiv” i „Japan tobako internešenl”.

-Uspeli smo da završimo prvi i važan korak, da otvorimo režim Slobodne zone u industrijskoj zoni „Zapad“ gde već imamo dve velike firme kojima će ovo puno značiti. Nadamo se da ćemo ovaj režim proširiti i na druge sektore industrijske proizvodnje-naglasio je Rudolf Cegledi, predsednik opštine Senta.

Među potpisnicima  sporazuma o saradnji je i više srednjih i visokih škola, razvojna agencija, preduzetnici,  logistička preduzeća. Ovi sporazumi imaju za cilj i zajednički nastup u okviru različitih domaćih i inostranih projekata.

„Započeli smo projekat „Zajedno do uspeha” kojim smo definisali da želimo da od Slobodne zone napravimo „intelektualni inkubator”, odnosno da povežemo nauku, privredu, obrazovanje i da napravimo sinergiju jer nauka svoju potvrdu dobija onoga trenutka kada se konkretizuje u praksi. Drugi značajan momenat je jačanje naših projektnih kapaciteta, budući da planiramo da sa partnerima nastupimo na domaćim i stranim tržištima i iskoristimo nove izvore finansiranja koji se vežu za projekte”, objasnio je Saša Gravorac, direktor PD „Slobodna zona Subotica”.

Po obimu i rezultatima poslovanja, subotička „Slobodna zona” godinama je u vrhu slobodnih indutrijskih zona u Srbiji.

Bolnica rekonstrukcija

Rekonstrukcija jedne od najstarijih zgrada Opšte bolnice biće završena do 1. aprila. Po okončanju građevinskih radova, u objekat u kojem se nalaze odeljenja transfuziologije, psihijatrije i fizijatrije, biće useljeni oprema i nameštaj.

– U obnovljenu zgradu unećemo potpuno novu opremu koju će, po postavljanju, proveriti stručnjaci iz nadležnih institucija. Biće kupljen i nov nameštaj za čekaonice, sestrinske i lekarske sobe, pa se očekuje da rad u ovom objektu počne krajem juna – kaže v. d. direktorica Bolnice, dr Vesna Tomin.

Za medicinsku opremu i bolničke setove Ministarstvo za javna ulaganja izdvojilo je 250 hiljada evra. Pokrajinska vlada opredelila je dodatnih 11 miliona dinara za  kupovinu nameštaja.

Obimna rekonstrukcija u prvoj fazi, obuhvatiće zatim i ostale najstarije objekte u krugu Bolnice – zgrade u kojima su Infektivno, Dečije odeljenje, Onkologija, Palijativa i Patologija. Svi navedeni radovi u prvoj etapi vredni su 340 miliona dinara.

Nova zgrada bolnice imaće 20 hiljada kvadrata

U narednim etapama predviđena je i rekonstrukcija 14 hiljada kvadrata u novoj zgradi, uz izgradnju dodatnih objekata, odnosno aneksa sa šest hiljada kvadratnih metara, kao i renoviranje upravne zgrade. Ovaj posao će, prema sadašnjim procenama, koštati oko tri milijarde dinara i finansiraće ga Ministarstvo za javna ulaganja.

Stižu i novi, savremeni aparati

Istovremeno, kako bi se sugrađanima omogućila što kvalitetnija dijagnostika, osavremenjuje se oprema na svim odeljenjima gde za tim postoji potreba, kaže dr Tomin. Po redovnom konkursu za snabdevanje bolnica medicinskom opremom,  Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo kikindskoj ustanovi opredelio je tačno 39.786.960 dinara.

– Tražili smo novi ultrazvučni aparat sa kardiološkim sondama za Interno odeljenje i jedan za Odeljenje radiologije. Prvi put će i Pedijatrija dobiti svoj, novi ultrazvučni aparat sa sondom za ultrazvuk kukova. Na Interno odeljenje stižu i tri defibrilatora sa privremenim pejsmejkerom, a Ginekologija će dobiti novi, operativni sto, koristan zbog uvođenja metode spinalne anestezije prilikom carskog reza. Takođe će, na ORL odeljenju, biti opremljen novi radni prostor za dijagnostiku i male hirurške intervencije – kaže direktorica.

Snimanja na novom skeneru počeće za dve sedmice

Novi, 64-slojni skener, postavljen je u posebno uređen prostor na Radiologiji. Ovaj savremeni aparat četiri puta je precizniji od prethodnog i omogućiće mnogo kvalitetniju dijagnostiku. Za nekoliko dana, kaže direktorica, stručnjaci za jonizujuće zračenje proveriće uređaj, a predstavnici proizvođača upoznaće tehničare na ovom odeljenju sa performansama aparata, pa je izvesno da će prva snimanja biti urađena za najkasnije dve sedmice. Stari, remontovanji skener, Bolnica je poklonila Domu zdravlja u Žitištu.

Dr Tomin dodaje da je u Bolnici u funkciji novi, savremeni mamograf i da imaju u planu i nabavku aparata za magnetnu rezonancu. Kako je za ovaj uređaj neophodna izgradnja posebnog prostora, takozvanog električnog kaveza, ta dijagnostička metoda Kikinđanima će biti dostupna po završetku rekonstrukcije i dogradnje nove bolničke zgrade.

Najškolovaniji kadar i na Pedijatriji

Na Odeljenju pedijatrije, do kraja godine, svi lekari imaće i subspecijalizacije.

– Svi naši pedijatri već imaju ili završavaju i subspecijalizacije – kaže dr Tomin. – Na ovom odeljenju ćemo imati dvoje neonoatologa, jednog pulmologa, neurologa-epileptologa i jednog kardiologa.

Dodaje da kikindska bolnica, jedina u Vojvodini pored ustanove u Sremskoj Kamenici, ima lekara koji je završio subspecijalizaciju iz palijativne medicine.

Anomalije kukova otklanjaju se u najranijem uzrastu

– U okviru rane prevencije razvojnih poremećaja najmanje 30 godina u Kikindi radimo ultrasonografiju dečijih kukova u prvoj godini života – objašnjava dr Tomin – Poznato je da je Vojvodina edemsko područje za razvoj ovih anomalija – na stotinu dece, četvoro ima razvojne anomalije kukova. Ranom detekcijom uspeli smo da, za sve ove godine, nijedno dete nije moralo da bude operisano, već su bile dovoljne konzervativne metode, široki povoj i „Pavlikovo remenje“.

 

sajam u banjaluci

Na trećem Međunarodnom sajmu turizma Banjaluka 2023, među 100 izlagača i više od 300 učesnika, turističku ponudu u kojoj centralno mesto zauzimaju „Dani ludaje” predstavlja i naš grad. Tokom tri sajamska dana, posetioci Tržnog centra „Delta planet” gde se održava manifestacija, u prilici su da se upoznaju sa različitim turističkim destinacijama, kao i da probaju brojne specijalitete.

-Treći put smo na ovom sajmu. Grad Kikinda i Turistička organizacija Kikinde nastupaju na zajedničkom štandu Turističke organizacije Srbije, sa još 17 drugih opština i gradova. Zajednička promocija pokazuje i zajedničku želju da svoju zemlju predstavimo na najbolji način, tako da svaki grad predstavi nešto drugačije i njemu svojstveno–navodi Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije Kikinde.

Štand „prestonice bundeve” privukao je pažnju svojom autentičnom ponudom kojoj doprinose vredni i kreativni ovdašnji preduzetnici, udruženja , poljoprivredna gazdinstva.

– Ponosni smo na naše male proizvođače, koji nas prate sve ove godine i pripremaju nove proizvode od bundeve koje plasiramo tržištu, što se pokazalo kao sjajna formula za uspeh. Tu su pivo i sajder od bundeve Bir kingsa, likeri i pekmezi od bundeve Udruženja žena Iđoš, sokovi i likeri, takođe od ludaje, Buter lenda, ulja, puteri, brašno od bundeve PG Krstonošić, nezaobilazni šampon od bundeve, ali i vina Malbašić, proizvodi od lešnika Nuto iz Nakova… Domaćinima je stalo da se ljudi u Republici Srpskoj, i šire u Bosni i Hercegovini upoznaju sa turističkom ponudom Srbije i budu naši gosti -kaže v. d. direktorica Turističke organizacije Kikinde.

Sa turističkom ponudom Kikinde, na sajmu, iz prve ruke upoznali su se i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kao i generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić.

Pedagoška 1

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača započete su promotivne aktivnosti o upisu koji će se obavljati krajem juna.

Sa nastavnim programom, aktivnostima u Školi i mogućnostima po završetku školovanja, profesori već upoznaju učenike srednjih škola u gradu i mnogim okolnim mestima.

Juče i danas studenti su na Sajmu obrazovanja “Putokazi“ u Novom Sadu. Za 15. mart zakazan je Dan otvorenih vrata kada će, od 12 do 15 sati, svi zainteresovani moći bliže da se upoznaju sa Školom – da razgovaraju sa  nastavnicima i članovima Studentskog parlamenta, kao i da dobiju sve potrebne informacije.

Škola upisuje studente na osnovne i master strukovne studije. Osnovne studije traju tri godine i imaju dva smera: strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i strukovni vaspitač za tradicionalne igre. Master studije traju dve godine.

– Novina je da, od prošle godine, postoje dva mesta na budžetu i na masteru, što je  motivacija za studente osnovnih studija da postignu što bolji prosek. Prošle školske godine smo, kao budžetske korisnike, upisali 45 studenata na predškolskom smeru i pet na tradicionalnom. Očekujemo da će nam Pokrajinski sekretarijat i ove godine odobriti istu kvotu. Sada se svi studenti rangiraju, tako da je uvek moguće da se, sa samofinansirajućeg statusa, pređe na budžet, i obrnuto – kaže direktorica Škole, Angela Mesaroš-Živkov.

Direktorica napominje i da bi predstojeći upis mogao da bude poslednja prilika za zainteresovane koji imaju trogodišnje srednje obrazovanje da upišu smer za tradicionalne igre. Ukoliko se, kao što se najavljuje, od naredne godine uvede polaganje državne mature, to više neće biti moguće.

– Za studente koji su u radnom odnosu, pored redovne nastave tokom sedmice, subotom organizujemo konsultativnu nastavu. Pored toga, profesori su im dostupni putem interneta. Upis na doškolovanje je za one koji su završili Višu školu za obrazovanje vaspitača koja je postojala do 2007. godine. Sada mogu da završe i treću godinu, kako bi mogli da upišu i master studije.

Diploma priznata u inostranstvu

O statusu VŠSSOV govori i podatak da studenti u Kikindu dolaze iz svih gradova Srbije, iz Republike Srpske i iz Crne Gore, kaže direktorica. Ona dodaje da studiranje u našem gradu olakšava i činjenica da, od prošle godine, u Učeničkom domu mogu da budu smešteni i samofinansirajući studenti.

Diplomirani vaspitači imaju više mogućnosti da pronađu zaposlenje nego što je to bio slučaj ranijih godina. Sada se zapošljavaju i u ustanovama za pružanje pomoći mentalno manje razvijenim osobama i kao lični asistenti.

Važna informacija je i da su diplome ove Škole priznate u inostranstvu bez polaganja razlike ispita.

Plaćanje i na rate

I ove godine Škola će upisati 120 studenata – 95 na smeru za strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i 25 na smeru strukovni vaspitač za tradicionalne igre.

Samofinansirajući studenti godinu plaćaju 54 hiljade, a studenti na masteru 75 hiljada dinara. Škola odobrava plaćanje u 10 mesečnih rata.

Sve informacije o Školi i upisu dostupne su na sajtu i društvenim mrežama.

prevrnut autobus

Autobus Javnog preduzeća „Autoprevoz“ koji je saobraćao na liniji Kikinda- Padej, prevrnuo se jutros, oko 6.30 sati, u ataru Iđoša. Šestoro putnika prevezeno je na pregled u Opštu bolnicu u Kikindi. Na sreću, njihovo stanje nije ukazivalo na teže telesne povrede, što je lekarskim pregledima i potvrđeno.

-Primili smo šestoro putnika iz autobusa. Svi su stabilno, nema težih povreda, svi su ušli ovde na nogama. Pregledani su, opservirani i urađena je potrebna dijagnostika kako bismo ih propratili- navode na prijemnom odeljenju Opšte bolnice Kikinda.

U autobusu je bilo 16 putnika i vozač. Kako saznajemo, većina putnika se vraćala s posla ili putovala do radnog mesta. Prilikom sletanja s puta, autobus nije bio u kontaktu sa drugim vozilom niti je bio u velikoj brzini. Razlog zbog koga je vozač izgubio kontrolu nad autobusom, utvrdiće istraga.

-Autobus je, iz za sada nepoznatih okolnosti, sleteo s kolovoza i prevrnuo se na bok u kanal. Istragom će se utvrditi uzrok zbog kojeg je došlo do ove saobraćajne nezgode- navode u Policijskoj upravi u Kikindi.

Zbog izvlačenja autobusa, saobraćaj je na ovom delu puta povremeno bio u prekidu.

 

 

 

 

 

 

P1130619 (2)

Svoj najnoviji roman „U zagrljaju princa tame“, književnica Simonida Milojković prvo je predstavila u Kikindi, u kojoj ima brojnu čitalačku publiku. Književno veče održano je sinoć u punoj sali Kulturnog centra.

– Ovo mi je najteži roman u životu, sve su priče istinite i sve je trebalo istražiti, razgovarati sa tim ljudima i učestvovati u užasu kroz koji su prošli. Radi se o tinejdžerima, učenicima jedne beogradske gimnazije, koji su oformili satanističku grupu sa vođom mnogo starijim od njih. Jezive stvari se dešavaju u sektama, naročito satanističkim. Mlade nagovaraju da ubiju člana porodice ili ih navode na samoubistvo kako bi „otkupili“ život člana svoje porodice – kaže Milojković.

Istraživanje dugo godinu dana obuhvatilo je, pored izučavanja literature, i volontiranje u Organizaciji za stabilizaciju mladih ZID.

– Još uvek pomažem u rehabilitaciji i spasavanju dvadesetak tinejdžera koji su, mahom, u satanističkoj sekti. Ima i pripadnika „nju ejdža“ koji promoviše  tehnike samorazvoja, a u suštini je sekta. U pitanju su veoma mladi ljudi, najmlađi imaju samo 12 godina, i mnogi su već pokušavali samoubistvo i lečili se u duševnim bolnicama.

Stečeno iskustvo i znanje autorka sada želi da pretoči u stručnu knjigu na ovu temu. Takođe, volela bi da bude koscenarista serije „U zagrljaju princa tame“ jer, kako kaže, domaćoj kinematografiji nedostaje dobar horor.

Simonida Milojković član je Udruženja književnika Srbije i jedan je od najčitanijih srpskih pisaca. Njena prva knjiga, „Grabljivica“, izdata 2007. godine, najprodavaniji je roman na Balkanu u poslednje tri decenije.

Izdavačka kuća „Pegasus“ iz Velike Britanije proglasila ju je vrhunskim delom savremene svetske književnosti i objavljuje je za celo englesko govorno područje.

Bestseler „Ljubav u doba kokaina“ doživeo je i svoju pozorišnu verziju. Život transrodnih osoba tema je romana „Žena“, dok se u romanu-psihotrileru  „Dijagnoza: ljubav“, autorka bavi pitanjem da li je zaljubljenost vrsta psihoze i da li, poput narkotika, stvara zavisnost.

Erazmus Đura 2

U okviru programa „Erazmus plus“ đaci i nastavnici Osnovne škole „Đura Jakšić“ bili su na petodnevnoj razmeni u Mariboru. Koordinator projekta „Poveži veštine“ je nastavnica engleskog jezika, Dobrislava Ružić.

– Suština projekta je povezivanje i unapređenje multikulturalnosti. Učestovalo je deset učenika i dve nastavnice. Kolege su posmatrale časove i usavršile se u novim nastavnim metodama – kaže Dobrislava Ružić.

Partnerska škola u projektu je „Tabor 1“ u Mariboru. Poseta je ostvarena zahvaljujući podršci roditelja, kolega, Turističke organizacije i Grada Kikinde, kaže nastavnica geografije, Biljana Radujko.

– Deca su prisustvovala nastavi sa trećim i sedmim razredom, bila su smeštena u internatu i pratila su organizaciju svojih vršnjaka – kaže Radujko. – Obilazili smo kulturno-istorijske znamenitosti, sankali se na Pohorju. Sa kolegama smo razmenili iskustva, što je bilo veoma korisno. Njihov oblik rada je sasvim drukčiji, ali mnogo toga možemo da primenimo. Kada je geografija u pitanju, zanimljivo je da oni svoju državu uvek stavljaju na prvo mesto i sve ostale porede sa njom. Iskustva iz Slovenije sada prenosimo svojim kolegama.

Kikindski đaci su, čini se, iz Maribora poneli još intenzivnije utiske.

– Grad je divan, a nastavni program zabavan. Učenje se svodi na gledanje filmova i učenici sami pronalaze ono što im je potrebno za rad – kaže Teodora Ćurčin, učenica sedmog razreda.

Strahinja Stojanović, učenik šestog razreda, impresioniran je ekološkim aspektima u školi-domaćinu.

– Obroci se sastoje od zdrave hrane i sve je veoma čisto, u školi su svi u papučama. Mislim da bismo to mogli da primenimo i kod nas.

Đaci su stekli nove prijatelje sa kojima su, kažu, ostali u kontaktu.

– Pratili smo nastavu, ali smo teško razumeli. Škola je lepa i velika. Sviđa mi se što smo imali doručak i što smo svi bili u papučama – kaže Vladan Kovačević iz III-1.

U projektu su učestovali i učenici: Jovana Živojinov, Una Konjik, Sara Jočić, Milica Krišan, Ognjen Dobrosavljev, Sergej Bogosavljev i Ognjen Đomparin.

Svoje domaćine kikindski đaci pozvali su da im budu gosti na jesen, u toku programa „Sovembar“. U međuvremenu, u nastavku projekta, četvoro nastavnika iz škole „Đura Jakšić“ pohađaće u Italiji seminar o unapređenju integrativne nastave.

„Erazmus plus“, kao jedan od najvećih programa Evropske unije, finansira projekte mobilnosti i saradnje u oblasti obrazovanja, obuke mladih i sporta, putem celoživotnog učenja. Pristup fondovima EU u „Erazmusu“ imaju države članice Unije i treće zemlje, delimično ili u punoj meri pridružene Programu.

subnor

Na drugoj redovnoj godišnjoj skupštini Gradskog odbora SUBNOR-a, predsednik tog odbora Savo Orelj podneo je izveštaj o prošlogodišnjem radu i predložio plan aktivnosti u ovoj godini.

-Prisustvovalo je 64 delegata i dvadesetak gostiju iz drugih boračkih organizacija i udruženja, kao i centra Ministarstva odbrane. Skupštini je prisustvovao i general Milorad Stupar koji se nadahnutim govorom obratio prisutnima, kao i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za društvene delatnost Gradske uprave. Grad nam pruža značajnu podršku u radu i anšim aktivnostima. Gradski odbor SUBNOR-a sa realizovanih 52 aktivnosti u prošloj godini jedan je od najboljih u Vojvodini, najviše zahvaljujući angažovanju članova mesnih odbora, dobrim međuljudskim odnosima i rešenosti da negujemo kulturu sećanja na svetle primere oslobodilačkih ratova koje je vodila Srbija. U prošloj godini smo formirali sekciju Posebnih jedinica policije, što nam je veoma važno. Pohvalne su i aktivnosti Aktiva žena, sekcije porodica poginulih u ratovima devedesetih i drugih- ukazuje Orelj.

Za angažovanje, uručene su zahvalnice mesnim odborima Banatsko Veliko Selo i Mokrin, dok je Plaketu dobio Branimir Marković, predsednik skupštine Gradskog odbora SUBNOR-a.

U planu Gradskog odbora SUBNOR-a za naredni period je, između ostalog, i obilazak svih 13 mesnih odbora, koliko ih je ukupno na teritoriji Grada Kikinde i popis svih spomen obeležja kao i stanja u kom se nalaze.

-Želimo da uradimo evidenciju svih spomen obeležja. Namera nam je da se  u Mokrinu izgradi novi spomenik žrtvama fašizma jer je stari uništen prilikom rekonstrukcije trga 1985. godine. Streljani Mokrinčani su sahranjeni u centru sela u zajedničkoj grobnici – navodi Orelj.

Gradski odbor SUBNOR-a ima 345 članova.

Osvajači 12

Pok-grupa “Osvajači” nastupila je večeras u Sportskom centru „Jezero“ na koncertu pod nazivom „Ženama s ljubavlju“ koji, za Dan žena, tradicionalno organizuju Turistička organizacija i Grad Kikinda.

Koncertu je prisustvovao i gradonačelnik, Nikola Lukač, koji je sugrađankama čestitao praznik.

– Čestitam Dan žena svim mojim Kikinđankama i svim ženama. Grad im svake godine, povodom njihovog praznika, priredi iznenađenje i dobru muziku. Ovoga puta došli su „Osvajači“, izuzetno kvalitetan bend, i nadam se da će i dame i muškarci uživati i prisetiti se hitova ove grupe. Žene su bolja polovina društva i drago mi je što sve više njih uključuje u odlučivanje. To će i nama biti motiv da budemo još kvalitetniji i bolji i da zajednički gradimo još bolje uslove za život i rad u našoj Kikindi i u našoj Srbiji.

Poznati rok i hevi-metal bend „Osvajači“ prepoznatljiv je po svom „tvrđem“ zvuku, odličnim melodijama i, svakako, po sjajnom vokalu frontmena Zvonka Pantovića Čipija.

– Prvi put smo u Kikindi i mnogo nam je drago zbog toga. Vidim da je publika raspoložena, siguran sam da ćemo uživati. Sviraćemo pesme sa svih naših albuma i ploča. Ne menjamo se mnogo, muzika evoluira, ali mi ostajemo „Osvajači“ do kraja. Kod nas je kriza autora, mnogi novi mladi ljudi liče jedni na druge. Mi smo svoji sve ove godine, možda je to recept za uspeh trajanje hitova. Mnogo radimo, sviramo, pa ne stižemo da završimo novi album, ali pesme su spremne i predstavićemo ga uskoro – rekao je Čipi.

„Osvajači“ su kikindskoj publici priredili pravi rok-spektakl. Koncert su otvorili velikim hitom „Krv i led“ sa svog prvog albuma iz 1990. godine. Usledile su dobro poznate pesme: „Nikad više s tobom“, „Marija“, „S kim čekaš dan“, ali i hitovi „Smaka“ i „Bijelog dugmeta“.

Odličan koncert pravih muzičkih profesionalaca neke Kikinđane vratio je u mladost, a novim generacijama svakako predstavio pravi hard-rok zvuk živog nastupa na najbolji mogući način.