September 1, 2026

Најновије

gusani 3

Kao i svake zime, nedelje u Mokrinu rezervisane su za gusane. Ove godine nadmetanja su počela 16. decembra i u  kategoriji seniora i dvogodaca završene su kvalifikacije i prvo kolo, saznajemo Živica Terzić, predsednik udruženja „Belo pero”.

-U kategoriji seniora imali smo 36, a dvogodaca četrdesetak. Sada ih je ostalo po 16, tako da nam u nedelju sledi osmina finala. Mladi su tek počeli sa nadmetanjem tako da je održano samo jedno kolo. U kategoriji jednogodišnjaka je i najviše guskova 65 – napominje naš sagovornik.

Ono što karakteriše dosadašnje, 38. Svetsko prvenstvo u nadmetanju guskova jeste da su beli „gladijatori“ pomalo zbunjeni neuobičajeno toplim vremenom za ovo doba godine, pa su takve i „borbe“.

-Nadmetanja su kratka i kao da su van sezone, kao da nije zima.  Lep meč imao je nekadašnji šampion Cezar, kog tera Milorad Ristić, u kom je i pobedio. On je jedan od favorita, ali će finale pokazati koliko je koji gusan spreman. I ove godine imamo dosta novih takmičara, mladih i dece, što je važno jer će oni nastaviti tradiciju koja traje bezmalo pa četiri decenije – kaže Terzić.

Pred kraj januara je četvrtina finala, polufinalna nadmetanja su polovinom februara, a finale je poslednje nedelje i pada 24. februara. Pripreme za borbe čuvenih mokrinskih gusana traju 365 dana u godini. Ljubitelji ovih pernatih životinja ističu da je važno je da gusan vodi „sportski” život i to naročito od prve do sedme godine života kada se najbolje nadmeću. Gusani se u sezoni parenja bore za svoje jato i ženke koje će im doneti mlade. Pored svakog guska uvek nekoliko gusaka koje ga podržavaju i tokom borbe neprestano gaču. One su te koje najviše motivišu guska da se „bori”

U dosadašnjem takmičenju najduža borba bila je 2015. godine u polufinalu. Tada je gusan Makoto Nagano pobedio gusana Đanga u nadmetanju koje je trajala oko 20 minuta. Najviše titula osvojio je gusan Acika koji je titulu svetskog prvaka imao tri godine od 2006. do 2009. godine.

417475272_671054048536345_2606879565612989719_n

Učenici drugog i četvrtog razreda Osnovne škole „6. oktobar“ učestvovali su na likovnom konkursu „Pismo Božić Bati” koji je raspisala Pošta Srbije. Njihovi radovi nagrađeni su specijalnom nagradom, koja im je uručena na beogradskom prazničnom festivalu „Zimska bajka”. Predstavnici učenika, zajedno sa svojom učiteljicom, Vesnom Vlajkov, defektologom preuzeli su nagradu.

-Zajedno sa koleginicama defektolozima Milom Jolić i Aleksandrom Blagojević na časovima likovnog sedmoro učenika smo animirali da naslikaju radove koje smo poslali na konkurs. Izuzetno nam je drago što su radovi učenika nagrađeni i što smo pozvani na svečanu dodelu. Hvala porodici Stojković koja nam je pomogla da odemo do Beograda na vodi gde su deci uručeni paketići, kao i ček na 53.000 dinara za kupovinu tehnike ili opreme za školu – saznajemo od Vesne Vlajkov.

Kako ističe naša sagovornica na ovom konkursu učenici kikindske škole učestvuju svake godine, a ovo je bio prvi put da su nagrađeni.

-Trudimo se da radove naših đaka, koji su više nego dobri, šaljemo na sve konkurse. Tako je u okviru manifestacije „Sovembar“ nagrađen rad našeg učenika, a i na konkursu Narodne biblioteke „Jovan Popović“ pod nazivom „Moja omiljena bajka“, takođe su naši đaci imali uspeha -dodala je Vesna Vlajkov.

vojska

Građani Srbije, na osnovu Zakona o odbrani imaju pravo i dužnost da izvršavaju vojnu, radnu i materijalnu obavezu i da učestvuju u civilnoj zaštiti i obučavanju za odbranu. Zakonom o vojnoj, radnoj i materijalnoj obavezi propisano je da vojnu obavezu u miru, vanrednom ili ratnom stanju imaju svi građani koji se pripremaju i osposobljavaju za vojne dužnosti i druge zadatke odbrane.

Svi stariji od 18 godina u obavezi su da budu uvedeni u vojnu evidenciju i da služe u rezervnom sastavu, te tako Ministarstvo odbrane poziva sve muškarce rođene 2006. godine da ispune svoju zakonsku obavezu. Ovoj obavezi podležu i rođeni od 1994. do 2005. godine, koji iz bilo kog razloga nisu uvedeni u vojnu evidenciju.

Uvođenje u vojnu evidenciju obavlja se u nadležnim Centrima Ministarstva odbrane za lokalnu samoupravu ili u opštinskim kancelarijama, a prema mestu prebivališta. Rok je od 15. januara do 29. februara. U Kikindi, Adi i Senti se može obaviti radnim danima od 9 do 13 sati, u Kanjiži i Novom Kneževcu svakog utorka od 9 do 13, i u Čoku radnim danima, osim utorka, takođe od 9 do 13 časova.

Osoba koja se uvodi u evidenciju treba da pokaže ličnu kartu, a ukoliko je ne poseduje, državljanstvo se dokazuje izvodom iz matične knjige rođenih ili uverenjem o državljanstvu, a u inostranstvu, važećom putnom ispravom. Osobe koje borave van zemlje dužne su da se, radi uvođenja u vojnu evidenciju, jave najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Srbije. Ukoliko se neko ne odazove ovom pozivu snosi odgovornost u skladu sa zakonom.

87cdc9b3-a636-42b7-aa2b-0ad3bf1ce9cd

Kikinda je jedinstvena po tradicionalnoj akciji darivanja najmlađih sugrađana povodom novogodišnjih i božićnih praznika. Deca su od Deda Mraza tražila igračke, slatkiše, a bilo je i neobičnih želja poput petla i kokoške, zeca, šteneta, opanaka, prave jelke, džudo opreme, ali i članske karte za biblioteku.

Jedan đak iz Mokrina, iz porodice sa osmoro dece, u dirljivom pismu poželeo je da sa drugarima, na proleće, ode u školu prirode u Gučevu. Zahvaljujući poznanstvu gradonačelnika sa vlasnikom objekta u Gučevu, želja ovog dečaka biće ispunjena. Naime, kada je saznao za pismo, Vladimir Matić je ponudio da dečak sa drugarima o njegovom trošku boravi u školi prirode.

– Podeljeno je 5.890 paketića. Uspeli smo da, uz pomoć donatora ispunimo dečije želje. Hvala svima koji su učestvovali u akciji. Dolazak Deda Mraza i Snežne kraljice je poseban doživljaj za mališane, za narednu akciju planiraćemo još timova. Osmeh, radost i ushićenost dece za nas su neprocenjiva nagrada, ono što nam svima daje motiv više da se borimo da iza sebe ostavimo još bolju Kikindu- napominje prvi čovek grada.

 

 

IMG_4019 (Large)

Period grejne sezone karakteriše povećanje broja požara na građevinskim objektima. Razlog  su neispravni ili neočišćeni dimnjaci, nepažnja prilikom loženja peći na čvrsta goriva, ostavljanje uključenih grejalica bez nadzora, ostavljanje odeće ili drugih zapaljivih predmeta u blizini peći ili grejalica, preopterećenje elektro-instalacija i neispravni električni uređaji. Svi pomenuti uzroci  svrstatvaju se u ljudski faktor, odnosno nepažnju ili nemar.

Stoga je Ministarstvo unutrašnjih poslova, Sektor za vanredne situacije apelovalo na građane da budu odgovorni i prema sebi, svojim porodicama i svojim komšijama i da provere ispravnost svojih dimnjaka i peći na čvrsto gorivo, da ne ostavljaju uključene grejalice bez nadzora, da ne preopterećuju elektroinstalaciju, da udalje nameštaj i drugi gorivi materijal od grejnih tela.

Neophodno je obratiti pažnju i na sledeće mere bezbednosti tokom grejne sezone: ne odlagati pepeo u plastične kontejnere i u blizini gorivog materijala, ne ostavljajte malu decu bez nadzora u prostoriji sa šporetom ili pećima koje imaju ložište na čvrsto gorivo  ili električnom grejalicom, ne ostavljajte uključene električne uređaje bez nadzora tačnije da se oni isključe električne  kada se izlazi iz kuće. U slučaju da primete požar u građevinskim objektima građani treba   odmah o tome obaveste vatrogasno-spasilačku jedinicu na broj telefona 193 i poslušaju savete vatrogasaca – spasilaca.

Roman-Srdic-1

Roman „Autosekcija“ Srđana Srdića u izdanju „Partizanske knjige“ ušao je u najuži izbor za NIN-ovu nagradu za najbolji roman godine. Od ukupno 188 romana primljenih na konkurs, odabrano je 12 od kojih će se birati najbolji.

Ovo je peti put da je Srdićev roman u najužem izboru za ovu književnu nagradu, a isto toliko knjiga je i objavio naš sugrađanin. Urednik izdanja, Ivan Radosavljević, opisuje knjigu kao „zabavnu mimo svakog očekivanja, ispovednu megatiradu u čiji autofikcijski vrtlog, bujicu, pisac uvlači sopstvene lekare, kolege pisce, domaće i strane, tupave kritičare, samuraje i lokalne pse (pa čak i jednog, nesretnog, urednika sa visokim vojnim činom), ne bi li raskrinkao i jasno izložio pogledu i razumevanju (sopstvenom, koliko i čitaočevom) sumorni totalitet svoje situacije”.

Aktuelni saziv NIN-ovog žirija čine Milena Đorđijević, Žarka Svirčev, Violeta Stojmenović, Tamara Mitrović i Goran Korunović, predsednik. Najuži izbor biće poznat za sedam dana, a u ponedeljak, 29. januara, oko podneva, biće saopšteno ime 70. dobitnice ili dobitnika NIN-ove nagrade.

8988c867-ace2-4254-a509-5c0d778ef1a0

Narodni muzej do petka, 12. januara za decu od 7 do 12 godina organizuje „Zimski raspust u u muzeju“. Kroz radionice i zanimljive sadržaje školarci saznaju više o životu ljudi u dalekoj prošlosti. Una Ergarac iz Beograda u gostima je kod bake i deke i nije joj prvi put da deo raspusta provodi u Muzeju.

-Zajedno sa drugarima iz Kikinde dobro se zabavljam i učim nešto novo. Najinteresantnija mi je priča o mamutici Kiki, kako je živela, koliko je bila stara, kada su pronašli njen skelet. Ona je zaslužna što su mnogi čuli za Kikindu. Naučila sam i da pravim posude od gline, odnosno grnčariju, koju su koristili naši daleki preci – rekla nam je Una.

Za razliku od Une, Uroš Čavić iz Kikinde, prvi put je rešio da bude deo muzejskih radionica.

-Sada više znam o tome kako su se hranili ljudi u praistoriji, kako su pravili posude za hranu, čime su se hranili. Sviđa mi se i to što učimo grnčariju i pravimo posude od gline – kazao je Uroš.

Ovo je trinaesta godina da se organizuju programi u muzeju za vreme zimskog raspusta, saznajemo od  Dragana Kiurskog, muzejskog pedagoga.

-Fokus je na arheologiji odnosno na životu ljudi u dalekoj prošlosti. Ovo je i prilika da se deca upoznaju sa sadržajem arheološke izložbe stalne postavke muzeja. Što su teme starije i egzotičnije one su deci inspirativnije za istraživanje. Učesnici radionica saznaju kako su živeli ljudi u kamenom i metalnom dobu, na koji način su pripremali hranu, koje materijale iz prirode su koristili za izradu predmeta za svakodnevnu upotrebu, kako su se odevali. Sve teme obrađujemo tako što deca, kojih je petnaestak, aktivno učestvuju u radionicama – dodao je Kiurski.

U planu je i dramatizacija i izrada filma o arheološkom nasleđu koji će prikazati život praistorijskog čoveka. Programe su osmislili i realizuju ih Dragan Kiurski i Katarina Dragin, muzejski edukator.

penzioneri

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje raspisao je Oglas za prijem zahteva za upućivanje korisnika penzija na rehabilitaciju za ovu godinu. Prijavljivanje je počelo juče, 9. i traje do 25. januara.

-Besplatno banjsko lečenje je od velike koristi za najstarije sugrađane. Naši penzioneri itekako su zainteresovani za ovu pomoć koja je na raspolaganju onima sa nižim penzijama. Za sve informacije stojimo im na raspolaganju, a prijavljivanje je u prostorijama udruženja ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 sati. Prošle godine prijavilo se oko 400 sugrađana i njih 120 bilo je na rehabilitaciji. Dobro je što su pored banja u Vojvodini, od ove godine obuhvaćene skoro sve banje u Srbiji – saznajemo od predsednika kikindskog udruženja penzionera Milana Periza.

Pravo na destodnevni besplatn boravak u banjama i lečilištima Srbije imaju korisnici starosnih, invalidskih i porodičnih penzija, koji imaju prebivalište na teritoriji Srbije i čija je penzija do 39.850 dinara.  Uz prijavu se podnosi penzijski ček, dokaz o visini penzije iz inostranstva, popunjena izjava na propisanom obrascu, gde želi da se koristi rehabilitacija, kao i to da osim penzije korisnik nema drugih ličnih primanja i da nije koristio rehabilitaciju po oglasu u poslednje četiri godine.

Potrebno je da korisnik podnese i izjavu da se ovlašćuje PIO fond da u njegovo ime i za njegov račun zaključi ugovor o poslovnoj saradnji sa ustanovom u kojoj će koristiti pravo na rehabilitaciju, kao i raspoloživu medicinsku dokumentaciju ukoliko je korisnik poseduje, ali da ona nije obavezna.

Rang lista penzionera koji ispunjavaju uslove za upućivanje na rehabilitaciju objavljuje se 24. radnog dana od dana isteka oglasa, a na rang listu se može podneti prigovor nadležnoj komisiji u roku od pet radnih dana od dana njenog objavljivanja na oglasnoj tabli.

Komisija je dužna da u roku od pet dana razmotri prigovore, obavesti podnosioce prigovora i utvrdi konačnu rang listu korisnika penzija koji su ostvarili pravo na rehabilitaciju, koju objavljuju na oglasnim tablama organizacija korisnika penzija.

saobraćajna

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda i praznika dogodile su se četiri saobraćajne nezgode i to jedna u kojoj je jedna osoba zadobila teške telesne povrede , a u tri je pričinjena materijalna šteta. Ukupna materijalna šteta procenjena je na iznos od 210.000
dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje vozilom i vožnje pod dejstvom alkohola. Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 22 učesnika u saobraćaju i izdato je 166 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključena 23 vozača, od kojih je 8 lica zadržano u trajanjudo 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosono imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance. Takođe, otkriveno je 16 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 92 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 58 ostalih prekršaja.

ba3f6040-21e2-4f69-b5ff-cb6fa97a0dc3

Predstavnici boračkih organizacija, porodice ubijenih, gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan u prisustvu građana položili su vence na Zid plača” u dvorištu Kurije. Na ovaj način odata je počast rodoljubima ubijenim 3. i 9. januara 1942. godine, kada je Uredbom o odmazdi nemačih vlasti za jednog ubijenog Nemca streljano 50 Srba, a za jednog ranjenog streljano je 25. Ovom prilikom sveštenici Srpske pravoslavne crkve služili su parastos.

-Ovde smo da se pomolimo Bogu i da prevaziđemo razlike koje  su postojale dugo godina. Sa ljubavlju i poštovanjem sećamo se žrtve poginulih koju su podneli za narod i za grad, a da bi sačuvali obraz, dostojanstvo i dušu – rekao je sveštenik Miroslav Bubalo.

Dušan Tatić sa familijom došao je da oda počast stricu Miloradu Tatiću.

-Očev rođeni brat imao je 21 godinu kada je streljan. Na žalost, naša porodica izgubila je i Dušana koji je bio u logoru u Banjici i streljan je u Jajincima 14 meseci posle Milorada. Naša porodica je skupo platila cenu slobode – saznali smo od Dušana tatića.

Ocu Ljubomiru i njegovim roditeljima Milici i Milanu Markovu počast je odala Ružica Tatić (83).

-Moj otac Ljubomir Markov streljan je 9. januara u ondašnjem Karlovu, sadašnjem Novom Miloševu jer je bio u Zrenjaninu u zatvoru. Baka i deda, Milica i Milan Markov, streljani su u Kikindi i njihova imena su ispisana na „Zidu plača“. Otkada znam za sebe dolazim, a kako su mi pričali oca su iz kikindskog u bečkerečki zatvor prebacili 5. decembra 1941. godine, da bi posle mesec dana bio streljan – prisetila se Ružica.

Krvavi pir u dvorištu tadašnje Kurije počeo je 3. januara kada je streljano devet pripadnika Dragutinovačkog partizanskog odreda. On je nastavljen i 9. januara, kada su osećanja srpskog naroda vezana za Božić. Tada je streljano 30 Kikinđana.

-Kulturu sećanja podržavamo, sve žrtve pominjemo i svi zajedno sećamo se tragičnih događaja iz naše istorije. Odajemo poštovanje svakome ko je dao život da bi mi danas živeli u slobodi. Ne smemo da dozvolimo da nam se istorija ponavlja jer samo zajednički i složno možemo da gradimo kvalitetnu budućnost – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Ovo je jedan od najtežih dana u istoriji Kikinde, rekao je Mladen Bogdan.

-Kikinda se seća svojih mučenika, heroja i ljudi koji su poginuli da bi mi danas bili slobodni. Svedoci smo da je sloboda izvojevana, a svi oni koji su učestvovali u tome nisu marili za svoje živote. Moramo da sačuvamo njihove tekovine i uspomenu na njih jer naš grad uvek je bio slobodarski – dodao je Mladen Bogdan.

Posle streljanja tela ubijenih 24 sata bila su obešena na Gradskom trgu. Iako su bili božićni praznici Nemci su zabranili da zvonjavu crkvenih zvona, da se ne bi protumačilo kao počast ubijenima.