Култура

1712339740805

U Galeriji Kulturnog centra otvorena je izložba pod nazivom „Dah prirode, duh nasleđa“ Olje Simović. Većina izloženih  fotografija nastala je na teritoriji Stare Raške .

-Ljubitelj sam prirode i najviše volim da je fotografišem. Moja sfera interesovanja su makro fotografije. Prirodu slikanu na ovakav način ljudi retko primete. Ovo je ujedno način da promovišem svoj rodni kraj jer sve fotografije su nastale u raškoj oblasti – saznajemo od Olje Simović.

Za dobrom fotografijom naša sagovornica obišla je poznate crkve i manastire i ovo je njen način da pozove sve da ih posete.

-Fotografija je za mene najpre ljubav, a potom i svakodnevni hobi. Spontano sam počela da se bavim umetničkim fotografijama pre osam godina. U Raškoj imamo Eko klub koji je organizovao razna putovanja na kojima sam napravila mnoštvo fotografija. Kada je raspisan foto konkurs u Kraljevu, pobedila sam i kao nagradu dobila da organizujem izložbu. Od tada sam učestvovovala na preko 200 kolektivnih izložbi, a ova u Kikindi je 12 samostalna – dodala je naša sagovornica.

Mali, kako kaže sićušni detalji prirode, Olja Simović predstavila je na 50 fotografija koje se mogu videti do kraja aprila. Detalji, koji se ne uočavaju golim okom, sada su dostupni i Kikinđanima.

A.Đ.

 

c8b47af4-8292-405e-bbdd-4607dde7d94d

U KUD-u „Eđšeg“ svečano su otvoreni 28. Susreti amaterskih pozorišnih ansambala vojvođanskih Mađara. Do 14. aprila, do kada traje pokrajinska smotra, u pozorišnoj sali biće odigrano 15 predstava, nakon čega će biti uručene nagrade stručnog žirija i publike. Ovom prilikom Ferenc Lepar, režiser, glumac i saradnik društva, otvorio je izložbu fotografija u holu adaptirane „Košut sale“ na kojoj su predstavljeno decenije rada svih sekcija „Eđšega“.

-Čast nam je što smo četvrti put domaćini amaterskih pozorišnih susreta. Ova manifestacija je izuzetno značajna za našu zemlju. Sigurna sam da ćemo i ovoga puta biti dobri domaćini i promovisati naš Grad. Hvala lokalnoj samoupravi koja nas je podržala, ali i Nacionalnom savetu, Ministarstvu kulture, Zavodu za kulturu vojvođanskih Mađara iz Sente, kao i donatorima iz Mađarske – istakla je predsednica KUD-a „Eđšeg“ Ramona Tot.

Otvaranju su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač, zamenik Šandor Talpai, članica Gradskog veća Melita Gombar, ali i članovi Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine pokrajinski i republički poslanici SVM-a, kao i glumačke grupe koje učestvuju na festivalu.

-Biti domaćin ovog festivala je privilegija, ali i odgovornost. Cilj  smotre je negovanje kulture, tradicije i mađarskog jezika. Ovo je još jedan način da pokažemo bogatstvo kulturne baštine Mađara koji žive u našoj zemlji. Predstave su prilagođene različitim generacijama, a učesnici imaju priliku da se bolje upoznaju, uspostave saradnju i razmene iskustva. Za Kikindu je ovo od posebnog značaja jer smo multikulturna i multinacionalna sredina  – dodala je Melita Gombar.

Prvi je bio nastup nastup domaćina odnosno glumačke grupe „Jožef Atila” sa dramom „Himna” Đerđa Švajda u režiji Šandora Kiralja. Nastupaju i glumačke amaterske trupe iz Sajana, Tobe, Temerina, Mužlje, Zrenjanina, Bačke Topole. Predstave će ocenjivati žiri u sastavu Rozalija Brešćanski Boroš, dramaturg subotičkog pozorišta, Timea Lerinc, glumica senćanskog pozorišta, i Žofia Mađar, glumica subotičkog pozorišta.

A.Đ.

ig-plakat[63318]

Centar za lepu i primenjenu umetnost „Tera“, u saradnji sa akademskim institucijama iz regiona organizuje, od 15. aprila do 17. maja, međunarodni vajarsko-edukativni kamp za studente umetnosti – „Kampus Tera 2024”.

Koncipiran kao višednevni međunarodni stručni skup, „Kampus Tera“ će okupiti  studente likovnih i primenjenih umetnosti, arhitekture i drugih srodnih disciplina, kao i nastavnike umetničkih i arhitektonskih fakulteta koji će raditi i razmenjivati znanja i iskustva tokom boravka u Kikindi.

Kamp je stručna praksa vajanja u terakoti u nastavnoj bazi „Tera“ i pohađaće ga studenti završnih godina studija fakulteta iz Beograda, Novog Sada, Cetinja, Temišvara, Tirane, Rijeke i Osijeka.

Ove aktivnosti se sprovode radi jačanja umetničke produkcije mladih, da se podrži participativnost i zajednička vizija svih učesnika i da se ojačaju postojeće i stvaraju nove veze i saradnje, navodi se u saopštenju iz CLPU „Tera“.

U okviru programskih aktivnosti je i „Međunarodni masterklas Tera” u kojem će gostujući nastavnici održavati predavanja i raditi sa studentima.

Sve aktivnosti projekta realizovaće se u prostoru Ateljea, a učesnici će biti podeljeni u dve grupe, koje će raditi od 15. do 30. aprila i od 7. do 17. maja.

420406135-988715463255695-5428728808520381327-n

U Kikindi će se, od petka, 5. aprila, u KUD „Eđšeg“, održati 28. Smotra amaterskih mađarskih pozorišta Vojvodine. Ove godine, kažu organizatori, prijavilo se 16 pozorišnih ansambala, a manifestaciju otvaraju domaćini sa predstavom „Himna“, u režiji Šandora Kiralja.

Predstave će se igrati svakodnevno, u nekoliko termina, do nedelje, 14. aprila, kada će biti dodeljene nagrade stručnog i žirija publike.

– Do sada je uvek bilo pravilo da se jedne godine Smotra održava u Bačkoj, a jedne u Banatu. Mi smo domaćini četvrti put. Prijavili su se ansambli koji su procenili da su, po kvalitetu, na nivou Smotre. To su ozbiljni ansambli i predstave koje bi mogle da se igraju i u profesionalnim pozorištima. Poslednjih godina se smanjilo zanimanje za pozorište, i kovid je tome puno doprineo. Na Smotri, svake godine, bude od 15 do 19 predstava. Ove godine je veoma kvalitetan festival, imaćemo odlične predstave, nekoliko njih su u samom teatarskom vrhu – kaže Šandor Kiralj, glumac i reditelj u „Eđšegu“.

O kvalitetu predstava odlučivaće tročlani žiri: Rozalija Brešćanski Boroš, dramaturg u Narodnom pozorištu u Subotici, Timea Lerinc, Gumica u Senćanskom mađarskom kamernom pozorištu i Žofia Mađar, glumica u subotičkom Narodnom pozorištu. Između ostalih, biće dodeljene i nagrade za najbolju  tradicionalnu i alternativnu predstavu, za scenski govor, a priznanje će dodeliti i žiri publike.

Nekada se, kaže Kiralj, dodeljuju i nagrade u novim kategorijama. Tako je, prošle godine, na Festivalu u Bačkoj Topoli, kikindska „Hiljadita noć“, osim za predstavu, režiju (Šandor Kiralj) i sporednu mušku ulogu (Imre Tombac), ponela i nagradu za predstavu koja daje najviše povoda za razmišljanje.

Učenici OŠ „Fejep Klara“ biće uključeni u pisanje biltena Smotre, kažu u „Eđšegu“. Tradicionalno, nagrade su dela umetnika s područja mesta u kojem se održava manifestacija. Ulazak na sve predstave je besplatan, a izvođenja neće imati prevod.

Održavanje 28. Smotre amaterskih mađarskih pozorišta Vojvodine podržali su Zavod za kulturu vojvođanskih Mađara iz Sente i subotički Savet za kulturu vojvođanskih Mađara i Grad Kikinda.

Program Smotre:

– petak, 5. april, 18 sati: otvaranje 28. Smotre i predstava Glumačkog ansambla „Jožef Atila“, Kikinda – „Himna“, Švajda Đerđa u režiji Šandora Kiralja;

– subota, 6. april, 16 sati: Glumački ansambl „Grund“, Palić – „Emily“, filmska adaptacija; 20 sati: „Nepker“, Subotica – „Fabula Rasa“, Petefi Šandor – Vitez Janoš;

– nedelja, 7. april, 15.30: Novosadska institucija za mađarsku kulturu i umetnost – „Dečaci Pavlove ulice“; 20 sati: Ansambl „Gondolat-jel“, Kanjiža – „Kuća Bernarde Albe“ – F. G. Lorka;

– ponedeljak, 8. april, 16 sati: Dom Kulture Bačka Topola – „Ćelava pevačica“ – Ežen Jonesko; 20 sati: Amatersko pozorište „Madach“, Zrenjanin – „Baronica Lili“ – M. Ferenc i H. Jene;

– utorak, 9. april, 19 sati: Mađarsko kulturno-umetničko društvo “Sirmai Karoly”, Temerin – „Portugal“ – Egressy Zoltan;

– sreda, 10. april, 18.30: „KEX“, Senta – „Dvaput bio, i nigde nije“; 20.30: Mađarsko kulturno-umetničko društvo „Adi Endre“, Sajan – „Alkohol ubija“ – Keri Ferenc;

– četvrtak, 11. april, 15 sati: Omladinska grupa „Svi sveci iz Čonoplje“ – „Rekli da je vila prazna“ Hamori Ištvan Peter; 17.30: Mađarsko kulturno-umetničko društvo „Petefi Šandor“ iz Tobe – „Siroti Fehervari“ – Laslo Mikloš; 20 sati: Mađarsko kulturno umetničko društvo „Sturcz Jožef“ iz Kupusine – „Žuto ždrebe“- Csepreghy Ferenc i Sulhof Jožef;

– petak, 12. april, 15 sati: Mađarsko kulturno-umetničko društvo iz Palića – „Slike sa jedne planete“ – Frierich Dürrenmatt; 17.30 – Mesna kulturno-prosvetna zajednica Bezdan – Glumačka grupa „Dr. Pfaff Mihalj“ – „Najbolji oslonac nam je šank“ – Hamori Ištvan Peter; 20 sati – Amatersko pozorište „Mara“ iz Bačke Topole –  „Prekid programa“ – Sakonji Karolj;

– subota, 13. april, 15 sati: izložba dečijih radova o pozorištu; 15.10 – interaktivna radionica za decu

– nedelja, 14. april, 18 sati – svečana dodela nagrada; 19 sati – Senćansko mađarsko kamerno pozorište – „Šta je bio sa ženom“ – A. P. Čehov – Čaba Kiš .

S. V. O.

ljubavno-pismo-1

Da se može napraviti vrhunska komedija u vlastitoj produkciji dokazalo je kikindsko pozorište, a u to su uverili i Zrenjanince, na nedavnom gostovanju.

Kikinđani, dobro znaju ovaj dramski komad, a ovog puta i posetioci u prepunoj velikoj sali zrenjaninskog teatra „Toša Jovanović” uverili su se da kikindsko Narodno pozorište ima s čime i pred najprobirljiviju publiku. Sa ukusnom scenografijom i bravuroznom glumom, „Ljubavno pismo” je razgalilo egzaltiranu publiku iz grada na Begeju, a sami glumci su na kraju doživeli ovacije.

Podsetimo, pomenuti komad govori o mentalitetu, porodici, komšijama i uopšte promašenim životima. Nastao je po tekstu Zorana Bačića i Zlatana Fazlagića, a režiju potpisuje maestralni Dragan Ostojić. U podeli su Branislav Knežević, Branislav Čubrilo, Gordana Rauški, Mihailo Laptošević, Ružica Nedin, Anđela Kiković, Vladimir Maksimović i Jovana Berić. S obzirom na to da je u ovoj drami s„ pevanjem, bez pucanja” o mentalitetu i porodici dosta promašenih likova, sam reditelj ukratko podvlači da ova predstava pruža neku vrstu utehe da kada izađete sa predstave kažete sebi: „Nije moj život ni tako loš”.

Zrenjaninci su te večeri mogli da vide čitavu lepezu likova – od žovijalnih do frustriranih i da se dobro i zabave i zamisle. Vladimir Maksimović, akter ove predstave i čest gost Zrenjanina igra lik Momčila.

– Momčilo je, kako je sam pisac rekao, moron. Uz pomoć reditelja Dragana Ostojića i svih kolega, mislim da sam uspeo da napravim dobar lik, jednog dečka koji je izgubljen u traženju samog sebe. On želi da odraste i da bude ozbiljan, ali ga njegov IQ koči u svemu tome i bilo mi je zadovoljstvo da radim ovu ulogu zato što je ovo jedan od onih tekstova u kojima, što se više „otkačite” i što se više prepustite toj igri i čaroliji teatra – to je uloga bolja – kaže Maksimović.

Njegovog oca Olivera tumači Mihailo Laptošević.

– Oliver je i Momčilov otac i Jagodin muž, a uz to i neuspeli ljubavnik svoje kume Fransoaz. Neuspeli je i otac i muž. Voleo bi da je bar malo muško. Njegovo „sofisticirano” biće zarobljeno je u kulturnoj pustinji koja ga okružuje. Da budemo iskreni – on toj pustinji apsolutno i pripada – kaže Laptošević.

Anđela Kiković tumači lepu i mladu devojku Leposavu koja prvi put doživljava čulnu ljubav, a potreba za njenom slobodom se kosi sa njenim krutim vaspitanjem.

Dakle, mnogo je neostvarenih likova u ovom komadu, a među njima i stariji vodnik u penziji Voja Soldatović, koga tumači Branislav Knežević.

– Koliko je Voja sposoban i uspešan vidi se iz toga što do penzije nije dogurao ni do čina zastavnika. Neuspešan u poslu, neuspešan i u životu. Ima mlađu ženu koja se švalera s venčanim kumom i ćerku koju je odgajao kao sina vojnika, neuspešno naravno. Međutim, on sebe vidi sasvim drugačije: kao uspešnog i nadmoćnog na svim poljima, pa i u pokušaju njegove preljube.

Jovana Berić igra Ružicu, studentkinju i podstanarku kod porodice Soldatović. Ujedno je i Leposavina najbolja prijateljica i potajno je zaljubljena u Momčila. Međutim, kada shvati da joj je ljubav neuzvraćena, pokušava da spoji svoju simpatiju sa svojom najboljom drugaricom i tu pravi zaplet u koji budu umešane obe porodice.

Gordana Rauški i Ružica Nenin briljanto su odigrale svoje role i bravuroznim glumačkim sredstvima upotpunile odličnu podelu. U pojedinim delovima predstave, naročito segmentima s pevanjem, doživele su ovacije.Svemu treba dodati i izvanredno kadrirane snimljene segmente koje povremeno možemo videti u sklopu komada. Rečju, izvanredno režirana predstava, a tome svedoče i reakcije zrenjaninske publike, koja se i aplauzima i smehom odazivala na veliki deo ove dvočasovne predstave-spektakla.

Objektivno govoreći, u zrenjaninskom, kao i u drugim teatrima, nisu sve predstave podjednako ni uspešne ni gledane. „Ljubavno pismo” bi zasigurno bilo u samom vrhu gledanosti da je kojim slučajem postavljeno u produkciji zrenjaninskog teatra. Tamošnja publika je (kao i kikindska) pozorišno edukovana i ne voli šmiranje, nego „glumački prošireno telo”, kako bi to nazvao čuveni kritičar Ranko Munitić.

Majstorstvo kikindskih glumaca prepoznala je publika u Zrenjaninu. O svojim iskustvima s kolegama iz grada na Begeju Vladimir Maksimović kaže:

-Imao sam priliku da se upoznam sa zrenjaninskom publikom kada sam igrao predstavu „Nebeski odred”. Zrenjaninski teatar jako volim i uvek se radujem dolasku. Dođem i kad Zrenjaninci spremaju neku predstavu, da igram karte sa svojim prijateljima koji su tamo zaposleni. Studirao sam sa Dejanom Karlečikom i Stefanom Juaninom. Milan Kolak mi je jedan od najboljih prijatelja – kaže Vlada, dok se Mihailo Laptošević nadovezuje:

-Moja iskustva sa zrenjaninskom publikom su iz pozicije iste te publike. Gledao sam, još od fakulteta, dosta predstava u Zrenjaninu. Svaku koju sam gledao publika je prihvatila raširenih ruku. Radujem se što je i naše „Ljubavno pismo” zrenjaninska publika tako prihvatila – sumira Mihajlo.

Jovani Berić je ovo bilo drugo gostovanje u srednjem Banatu:

– Bilo mi je prelepo i oduševila me je publika  i njena otvorenost i gostoprimljivost. Veoma zadovoljna kako je proteklo gostovanje je i Anđela Kiković koja ističe da je i sam rad na ovoj predstavi bio jako uzbudljiv i zabavan.

Doduše, opšti utisak je malo pokvario nečiji uporan i suvi tzv. „veliki” (ranijim generacijama poznat i kao magareći) kašalj iz publike za  vreme trajanja predstave, međutim to je opšte mesto u teatru koji je još davnih dana kroz vic opisao legendarni dramaturg Jugoslovenskog dramskog pozorišta  Dragoslav Andrić: „Pacijent: Doktore, kašljem! Doktor: Pa, što ste došli kod mene? Pacijent: A gde je trebalo da idem? Doktor: Pa, u pozorište!”

KAD IGRA MINISTARKA

Od mnogobrojnih predstava koje su na repertoaru zrenjaninskog teatra, ubedljivo najbolji odziv kod publike imaju komadi koji se rade po tekstovima domaćih autora. Vrlo gledana je predstava „Šta će biti sa svima nama” Borisa Liješevića, a najgledanija je „Gospođa ministarka” po Nušićevom klasiku, za koju karte planu već u prvih sat vremena prodaje. Glavnu ulogu, Živku ministarku, igra bivša članica kikindskog teatra Jelena Šneblić Živković.

 

Nemanja Savić

347268058-1375167926659783-8351537211332853284-n

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i KUD „Bašaid“ i ove godine povodom Svetskog dana šale, 1. aprila, organizovali su literarni konkurs pod nazivom „Aprilijada” namenjen deci do 15 godina. Na konkursu koji je završen pristiglo je više od stotinu šaljivih pesama, a poslala su ga deca i mladi iz čitave Srbije.

– Ovo je sjajna prilika za mlade talente da pokažu svoju kreativnost i humor kroz poeziju. Šala je inspirisala sve koji su nam poslali radove i žiri u sastavu: učiteljica Desanka Ristić i  bibliotekarka Darinka Maljugić i urednica programa Narodne biblioteke Dunja Brkin Trifunović, nije imao nimalo lak zadatak. Svi su odgovorili na temu i pohvalila bih sve koji su nam poslali svoje pesme – rekla je Dunja Brkin Trifunović.

 

Najbolje tri pesme će biti nagrađene, a biće dodeljene  i dve pohvalnice. Uručenje je u petak, 5. aprila u Bašaidu, a gosti  na dodeli će biti Goran Novakov i Desanka Ristić, kao i mlađa grupa KUD-a „Bašaid“.

Marina

Da su dvanaestoro glumaca koji su „na plati“ u kikindskom Narodnom pozorištu, čista esencija kvaliteta, govori i podatak da vrlo često dobiju neku od prestižnih glumačkih nagradu. To je ovog puta pošlo za rukom glumici našeg teatra Marini Vodeničar na Danima komedije u Bijeljini.

U konkurenciji glumaca iz Narodnog pozorišta Republike Srpske, Zvezdara teatra, Gradskog pozorišta „Semberija“ i beogradskog Teatra „Vuk“, Marina Vodeničar je zablistala u predstavi „Boing boing“ Teatra na brdu i razgalila tamošnje ljubitelje pozorišta. Stoga je potpuno zasluženo Marina proglašena za najbolju glumicu ovog festivala.

Foto: Kulturni centar Zrenjanin

Kada je reč o  predstavi koja je Marini donela nagradu, u pitanju je komad francuskog pisca Marka Kamoletija i to je ujedno jedan od najizvođenijih vodvilja svih vremena. Režirao ga je Predrag Stojmenović 2012. godine.

– Ova predstava je imala svoju premijeru u Zvezdara teatru i mi je 12 godina kasnije igramo skoro u originalnoj podeli: Radovan Vujović, Viktor Savić, Nada Macanković, Borka Tomović, Jelisaveta Orašanin, Andrijana Oliverić i ja. Posle korone igramo je u Teatru na brdu i dalje veoma uspešno, a i gostujemo s njom širom Srbije i svuda nailazimo na dobre reakcije. Ja igram služavku kod svog poslodavca koga igra Radovan Vujović. On ima tri verenice, tri stjuardese od kojih, naravno nijedna ne zna za ovu drugu i on živi trostruki život, međutim, sve se komplikuje kada mu u goste dođe njegov prijatelj sa sela i kada se zbog vremenskih nepogoda te tri verenice nađu u isto vreme na istom mestu. To je komedija zabune, komedija situacije, veoma dinamična i duhovita. Sve se dešava u Parizu šezdesetih godina i mi je igramo u originalnoj postavci. Ova predstava je nastala iz entuzijazma i želje za radom i iz te dobre energije koja među nama vlada, (jer smo mi svi iz predstave skoro generacija) nastala je i dobra i uspešna predstava- kaže Marina.

Podsetimo da je ova glumica imala pauzu zbog porodiljskog odsustva, a u maju će se u velikom stilu ponovo pokloniti kikindskoj publici, kada bude premijera komada „Savršeni partner“ u režiji Tijane Vasić, u kojoj Marina Vodeničar igra naslovnu ulogu. Tekst je pisao Miro Gavran, a pored Marine u podeli su i Vladimir Maksimović i Mina Stojković. Premijera ova melodrame s primesama komedije uslediće na Maloj sceni 17. maja.

 

N. Savić

Tera-za-komsije-(1)

Izuzetnu ideju promocije svojih sadržaja i takozvanom običnom svetu, u „Teri“ su započeli pre dve sedmice, na radionici „Repeticija“. Danas su im, na poziv, stigle najbliže komšije i, uglavnom prvi put, stvarale u glini.

– Uspostavljamo dobre komšijske odnose, što mislim da je prirodno, to je sada praksa u „Teri“ – da se otkloni barijera za koju ljudi misle da postoji, ali je potpuno iracionalna – rekla je vajarka Sonja Beloš, volonterka „Tere“, koja je vodila radionicu. – Podjednako su nam entuzijastični i najmlađi i odrasle komšije.

U vajarskoj radionici “Muzej Tera sa komšijama“ učesnici su bili zadovoljni – po lepom vremenu, uz posluženje, okupile su se, čini se, sve generacije.

– Nikad nisam radila sa glinom, jako mi se dopada ideja. Napravila sam šolju, sad još treba da napravim i šerpu i sigurno ću doći ponovo – kaže komšinica Desa Gavranov.

Osmogodišnji Veljko imao je malo vremena za razgovor.

– Već sam radio sa glinom i jako mi se to dopada. Pravim „gospodina prstena“ sa štapom.

Komšinica Slobodanka kaže da ima dobar osećaj i da voli da radi u glini.

– Pravila sam posudu i sad bih volela da napravim korpu sa jajima. Doći ću ponovo – sigurna je Slobodanka.

Inicijativa „Tere“ radi jačanja veza sa lokalnom zajednicom pruža polaznicima konkretna znanja; upoznaje ih sa materijalima, tehnikama, i pomaže da razviju svoje kreativne potencijale.

Radioničari su stvarali ispred Muzeja i imali su, takođe, priliku da posete prvu izložbu u izlagačkoj sezoni Salona Muzeja, postavku „KOD“ Umetničke kolaborativne grupe „Dim tim“ bračnog para Danijele Mršulje Vasić i Milenka Vasića iz Beograda.

Ova izložba otvorena je proteklog vikenda i biće na raspolaganju posetiocima do 26 aprila. Izlagačka sezona u Salonu trajaće do kraja jeseni, a podrazumevaće i prateće programe, kao i radionice kakva je bila današnja. Umetničke postavke u Muzeju odvijaće se paralelno i sa izložbama u „Terinoj“ Galeriji na Trgu, najavila je istoričarka umetnosti Tijana Toševski, kustoskinja u „Teri“.

Od polovine meseca, „Terin“ Muzej produžio je radno vreme; za posetioce sada  petkom i subotom radi od 10 do 18, a utorkom, sredom i četvrtkom otvoren je od 10 do 16 sati. Duže radno vreme primenjivaće se do kraja izlagačke sezone, do 26. novembra.

S. V. O.

Uskrsnja-radionica-Muzej-(4)

Uskršnji ukrasi već se prave i to u Narodnom muzeju, u Dečijem klubu. Mališani su danas, sa braćom i sestrama, neki i sa mamama, proveli popodne u prijatnoj atmosferi Muzeja, u kreativnim aktivnostima.

Mirna nam se pohvalila da je već pravila uskršnje figurice

– Napravila sam jaja, zeke i piliće, a jaja ukrašavam vodenim bojama – kaže Mirna.

Eliza je danas oslikavala jaja, a kod kuće će ih , kaže, farbati sa svojom bakom.

– Došla sam na radionicu jer volim da crtam i kreativna sam – rekla nam je Eliza. – Jaja svake godine šaram sa bakom. Stavljamo biljke iz njene bašte na jaja, a onda ih umačemo u čaj. Danas, na radionici, slikam jaja vodenim bojama.

Na Kreativnoj uskršnjoj radionici danas je najmlađi umetnik imao samo tri godine, a aktivne su bile i neke od mama.

– Na ovoj, već tradicionalnoj radionici pred katolički Uskrs, radimo nešto moderniju varijantu, a pred pravoslavni Uskrs ponovo ćemo organizovati radionicu sa tradicionalnim elementima – kaže Ljubica Takačev, vodič u Muzeju koja je danas bila kreativni domaćin radionice. – Pravimo zeke koji skakuću i piliće, imamo razne slagalice sa motivima Uskrsa.

Ulaznica na radionicu bila je oslikano jaje koje je ostalo na izložbi mladih i odraslih kreativaca.

S. V. O.

GRAD-KIKINDA-BKC

Grad Kikinda i Banatski kulturni centar (BKC) raspisuju konkurs za objavljivanje tri prve knjige mladih autora do 35 godina starosti. Konkurs se odnosi na autore koji žive na teritoriji Grada Kikinde, na autore iz Srbije i iz dijaspore.

Grad Kikinda i BKC više od 15 godina zajednički objavljuju prve knjige, a štampano je preko 30 naslova u okviru ove saradnje.

Autori konkurišu sa rukopisima (poezija, proza, esej, književna kritika, naučni i istraživački radovi…) od kojih će žiri odabrati tri rukopisa za objavljivanje u ediciji „Prva knjiga“ Banatskog kulturnog centra. Žiri će nastojati da odabere po jedan rukopis autora iz Kikinde, sa teritorije Srbije i iz dijaspore.

Žiri radi u sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija).

Propozicije konkursa: rukopise u word formatu, biografiju autora i kontakt podatke (adresa, mejl, telefon) poslati na mejl banatskikulturnicentar@gmail.com.

Konkurs je otvoren od 29. marta do 1. jula. Rezultati će biti objavljeni 1. avgusta, a knjige do kraja 2024. godine.

Za sve dodatne informacije o konkursu obratiti se na mejl banatskikulturnicentar@gmail.com.