Култура

Open-Air-2

Drugo izdanje festivala donelo je dan više izuzetnog programa sa vrhunskim izvođačima. Posle večeri klasike, „Muzičkog vatrometa“ sa horom i orkestrom „Virtuozi“ i solistom Dušanom Svilarom, pod fascinantnom scenografijom na velikoj bini na Starom jezeru, večeras je publika uživala u rok muzici u simfonijskom ruhu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

– Prvo veče bilo je više nego uspešno, pravi spektakl, više od očekivanog – rekao je, uoči večerašnjeg koncerta Marko Markovljev, v. d. direktor Kulturnog centra koji je, sa Gradom, nosilac organizacije festivala. – Ako je sinoć bila klasika, mislim da večeras prisustvujemo najvećoj žurci u Srbiji.

I ove godine uspeli smo da organizujemo spektakl koji grad stavlja na kulturnu mapu regiona, izjavio je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Imamo i goste iz drugih gradova koji su željni ovakvih manifestacija, u drukčijem prostoru i ambijentu. Zahvaljujem svima koji su učestvovali u organizaciji programa ovog vikenda i obećavam da ćemo i dodatno ulagati i da će biti još sjajnih događaja i koncerata, da će Kikinda u narednim godinama postati ozbiljna destinacija sa kulturnim, muzičkim i turističkim sadržajima u regionu. Siguran sam da ćemo ući u ozbiljnu konkurenciju za dobijanje titule Nacionalne prestonice kulture 2027. godine – istakao je Lukač.

Na večerašnjem programu bila je simfonijska verzija rok opere, „Queen Symphony“, koju su izveli članovi ansambla hora i opere Srpskog narodnog pozorišta i „Novosadskog Big Band“-a, pod dirigentskom palicom Fedora Vrtačnika.

– Ovaj izuzetan i vanstandardni projekat plasirali smo pre tri godine. Na programu je 18 fantastičnih hitova grupe „Queen“ koje izvode izuzetni vokalni solisti: Zoran Šandorov, Bojana Stamenov, Matija Zanata i Nikola Mijić – rekao je Vrtačnik. – Koreni roka jesu u klasičnoj muzici, sve počiva na njoj. Otac harmonije je Bah i sve njegove harmonije se koriste u roku, tako da je ono što mi plasiramo povratak korenima. Ovim je napravljen veliki iskorak u odnosu na klasične aranžmane „Queen“-a, imamo veću orkestraciju i veći orkestarski i horski korpus. Mislim da su i pevači dovoljno dobri da interpretiraju izvođenje Fredija Merkjurija.

Zoran Šandorov, solista rok opere, priznaje da ovo delo uvek izvodi sa velikim uzbuđenjem.

– Već šestu godinu sam glavni solista i, svaki put kada se popnem na binu, doživim gotovo vantelesno iskustvo jer energija koju mi dajemo jedni drugima i publici, kao i publika nama, neverovatna je. Takođe, zahvaljujući jako dobrom timu za svetlo i ton, izvođenje je uvek na najvišem nivou. Publika svaki put sjajno reaguje i mislim da nema izbora nego da se prepusti našoj izvedbi. Po mom mišljenju, ovo je projekat za sva vremena – rekao je Šandorov.

U simfonijskoj verziji i sa fantastičnim instrumentalnim i vokalnim solistima, čuli smo kako zvuče: „Radio Ga Ga“, „We will rock you“, „Innuendo”, “We Are the Champions”, “Barcelona”, “I want it all”, “I want to break free”, “Bohemian rhapsody” i mnoge druge pesme legendarne rok grupe.

„Kikinda Open Air 2024“ proširio je ponudu u skladu sa novim konceptom porodičnog okupljanja. Pod sloganom „Izlet“ odvijali su se i prateći sadržaji, a sve programe pratio je veliki broj sugrađana i gostiju. Veče i festivalska događanja završeni su vatrometom. Do sledećeg Open Air-a i novog spektakla na otvorenom, ostaju utisci o vrhunskom programu i izuzetnoj organizaciji kao što i zaslužuju stanovnici Grada dobrih ljudi.

S. V. O.

kikinda-open-air-(2)

Poslednji avgustovski dan doneo nam je zaista spektakularno veče za pamćenje.

Prvi dan drugog po redu festivala Kikinda Open Air oduševio je hiljade posetilaca koji su u prelepom ambijentu Starog jezera uživali u veličanstvenom koncertu klasične i filmske muzike . Pod vođstvom najistaknutijeg dirigentskog imena u srpskoj muzici današnjice, Bojana Suđića, sa horom i simfonijskim orkestrom Virtuozi, i fantastičnim tenorom Dušanom Svilarom, priređen je pravi muzički vatromet.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Večeras u isto vreme- od 20 sati, na istom mestu- Staro jezero, očekuje nas još jedno maestralno muzičko putovanje: Rok opera i Queen symphony pod dirigentskom palicom Fedora Vrtačnika.

Organizator festivala je Kulturni centar Kikinda, a pokrovitelj Grad Kikinda.

 

Helm-(2)

„Prećutana istorija i naš identitet“ bila je tema književne večeri u organizaciji Knjižare „Helm“, održane sinoć u dvorištu Narodne biblioteke. Ovo je i osnovna koncepcija Izdavačke kuće „Pešić i sinovi“ iz Beograda čija je osnivačica i vlasnica autorka brojnih istoriografskih dela, Vesna Pešić, govorila upravo o istoriji Srba, manje poznatoj i nezastupljenoj u udžbenicima.

Gošća je stigla na poziv vlasnika Knjižare, Nemanje Badrljice. Predstavila ju je njegova majka, profesorica srpskog jezika i književnosti u penziji, Ilinka Đuran.

– Na jednom mestu Vesna Pešić izgovorila je da je 6.000 godina istorije Srba prećutano. Nemanja je došao do kalendara po kojem je Aleksandar Šargić (pisac i istraživač, prim. aut.) objasnio da je danas 7.532. godina – rekla je, otvarajući veče, profesorka Đuran.

Utvrđeno je da 50 odsto gena Srba pripada balkanskoj populaciji koja datira od Lepenskog vira, znači od pre 10, 11 hiljada godina, dok je drugih 50 odsto mešavina svih naroda koji su kroz naše teritorije prolazili, rekla je u uvodu Vesna Pešić.

– Proteruju nas sa viševekovnih staništa, otimaju nam teritoriju, a lek protiv toga je znanje o sopstvenoj prošlosti. Time se bavim kao izdavač prećutane istorije. Naša osnovna orijentacija je da iznesemo sve činjenice, podatke, ali i falsifikate na koje su nas primorali i koje su nam podmetnuli i da, pomoću sopstvenog istraživanja i znanja, dođemo do uvida da veoma dugo trajemo i da to treba tako i da ostane. Dakle, znanje je ključni element – rekla je Pešićeva.

Izdavačka kuća „Pešić i sinovi“ izdala je jedan pionirski rad autorke Branislave Božinović, koja se bavila istraživanjem sličnosti srpskog i sanskritskog jezika.

– Ona je utvrdila da je, od svih indoevropskih jezika koji su nastali iz sanskrita, najsličniji, i po zvučenju i po značenju, upravo srpski jezik. To nam govori da je srpski od najdrevnijih i najstarijih jezika – istakla je Vesna Pešić.

Jedan od prećutanih primera je sistematizacija Vinčanskog pisma koju je sačinio njen otac, paleolingvista, profesor dr Radivoje Pešić, pomerajući time i nastanak prvog ljudskog pisma u 2.000 godina dublju prošlost i dislocirajući njegov nastanak sa Mesopotamije na Podunavlje. Uporednim tablicama, profesor Pešić je dokazao da je u Vinčanskom pismu sadržano mnoštvo znakova iz najstarijih pisama i kompletni etrurski alfabet. Kada je, 1985. godine, ovo njegovo otkriće objavljeno u Italiji, gde je tada radio kao univerzitetski profesor, brojni svetski stručnjaci su podržali njegov rad, ali je ovdašnji cenzorski komitet za upravljanje istorijskom istinom ćutao, navode u Izdavačkoj kući „Pešić i sinovi“.

– Nije bilo promene kada je u pitanju Cenzorski komitet, ali se dogodilo nešto drugo, što me jako raduje. Za 30 godina, od kada sam osnovala Izdavačku kuću, jako veliki broj ljudi je saznao za brojne falsifikate, prekrajanja i kreiranja naše istorije, i to je sada postao jedan nezadrživi talas koji se širi i koji se ne može ni sprečiti ni zaustaviti. To je jako bitno zbog mladih generacija koje u školama učimo pogrešnoj istoriji, brojnim neistinama i tako odrastaju sa kompleksom večitih doseljenika na svoje teritorije i večitih lutalica koje neko može da protera kada mu se prohte. Poznavanje prošlosti omogućava da se izgradi naš identitet na pravi način, a to je „ko sam“, to je ono što pitate sebe od trenutka kada počinjete svesno da razmišljate, pa do kraja života – istakla je Pešićeva. – Predavanje je posvećeno toj temi jer želimo da, u jako turbulentnim i vremenima velikih laži, imamo znanje i svest koji će nam pomoći da odvojimo laž od istine i da izbegnemo mogućnost da nama manipulišu.

Uz to, dodala je, ključne pozicije, katedre, institute, akademije nauka, još uvek, u velikom broju, zauzimaju ljudi koji su autošovinistički nastrojeni, koji nikada nisu vrednovali sopstveno poreklo i tradiciju i koji su uvek mislili da je trava zelenija u tuđem dvorištu. Među njima ima i takvih koji smatraju da Kosovo treba predati, da je ćirilica potpuno arhaično pismo. I oni su još uvek u prilici da kreiraju svest mladih ljudi, istakla je Vesna Pešić.

Okosnica izdavaštva kuće „Pešić i sinovi“ je biblioteka ”Tragom Slovena”. Sama  Pešićeva je autorka mnogobrojnih dela na temu porekla i istorije srpskog naroda. „Prećutana istorija: gozba inforatnika“, „Praistorijska baština Srbije“, „Divlje društvo: kako smo stigli dovde“, „Vinča kolevka prve Evrope“, „Srpske pripovetke“, samo su neka od njih.

S. V. O.

Open-Air-1-(6)

Sjajan nastup muzičkih virtuoza, ogromna posećenost i izuzetna atmosfera na Starom jezeru obeležili su prvo veče ovogodišnjeg „Open Air“ festivala.

– Kikinda postaje ozbiljno mesto na mapi dešavanja u čitavom regionu i siguran sam da će publika uživati – izjavio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je prisustvovao koncertu. – Kada želite da budete prestonica kulture, ovakvi događaji privlače pažnju i dokazuju da Kikinda to zavređuje. Ovo će biti izuzetan događaj zbog koga će gosti iz cele Srbije i iz regiona dolaziti u naš grad.

Drugi festival na otvorenom traje dva dana, u subotu i u nedelju. Otvorili su ga vrhunski muzičari – dirigent svetskog renomea Bojan Suđić, sa  Festivalskim orkestrom i horom „Virtuozi“ i specijalnim gostom, Dušanom Svilarom.

– Zajedno smo održali veliki broj vrlo uspešnih koncerata za koje nije slučajno izabran naziv „Muzički vatromet“ jer, u pravom smislu te reči, sadrži pregršt boja, fantastičnih nota za koje se pretpostavlja da ih klasika ne donosi, već da su rezervisane za druge žanrove. Međutim, ja se nadam da ćete večeras biti svedoci da će se kikindska publika provesti kao na nekim drugim manifestacijama gde je obično življe nego na koncertima klasike. To i jeste naša misija, da umetničku muziku približavamo auditorijumu, da pokažemo da je ona veoma živa i da je neraskidiva veza sa ljudima u čitavom svetu. Ovakvi koncerti dešavaju se svuda, u parkovima, na dvorcima, postoji tradicija održavanja koncerata na otvorenom, upravo sa muzikom koja može da dosegne  širu publiku nego što je to običaj u koncertnim dvoranama – rekao je Suđić pre nastupa i dodao da na repertoaru nisu samo obrade.

– Moja namera bila je da spajam našu muziku sa evropskom i svetskom, sa latino zvukom, jer u tom jedinstvu vidimo koliko je naša muzika deo evropske i svetske muzike i koliko smo deo te kulture. To je jedno isto nasleđe, mi smo deo sveta u pravom smislu te reči jer niko ne primeti neku bitnu razliku kada pređemo sa latino ili klasičnog zvuka na naše numere. Obrada je neophodna jer naša muzika, nažalost, ne obiluje prevelikim brojem popularnih kompozicija. Naša istorija je bila drukčija, izgubili smo značajan period kada su se takve kompozicije uglavnom pisale, ali siguran sam da, na ovakav način, nadoknađujemo tu prazninu i da publika shvata koliko smo svi mi jedno i koliko je emocija koju doživljavaju na našim koncertima, u suštini apsolutno nedeljiva i da nije samo deo ponude u diskotekama ili modernim partijima za mlade. Atmosfera nimalo ne treba da se razlikuje u odnosu na koncerte umetničke muzike, ona je, u suštini, deo čitave naše tradicije. Siguran sam da će, u ovom predivnom ambijentu u Kikindi, to biti izuzetno – objasnio je Suđić.

Ovogodišnji festival razlikuje se i po konceptu, sadržanom u sloganu „Izlet“.

– U godinama koje dolaze sastavni i prepoznatljivi deo Festivala biće upravo njegov koncept, odnosno brend, koji ima malo novih festivala – ocenjuje idejni tvorac Marko Markovljev, v. d. direktor Kulturnog centra, organizatora manifestacije. – Ovo nije samo muzička manifestacija, imamo puno dodatnih sadržaja: Noćni bazar, Malu školu jahanja, predstave za decu, oslikavanje dečijih lica, malu „chill“ zonu. Novina je i neverovatna scenografija koju smo izradili za ovaj događaj. Festival okuplja različite generacije i predstavlja nešto novo, a po broju publike vidimo i da su Kikinđani to zaista prihvatili. Izuzetno je značajno to što pomeramo granice u našem radu jer je ovo što pravimo drukčije, neuobičajeno, ne samo za Kikindu nego i za mnoge druge gradove. Ovaj festival ima svoj koncept, nije okrenut samo prema muzici, nego i prema dodatnim sadržajima koje mi pružamo svim posetiocima i sve je to izlet. U kulturu, u nešto novo, porodični izlet, izlet kao koncept života.

Sudeći po posećenosti, reakcijama i ovacijama na koncertu, sve su to vrlo dobro i sa oduševljenjem, prepoznali Kikinđani, ali i brojni gosti iz Novog Sada, Bečeja, Beograda, Subotice, Zrenjanina…

U terminu programa za decu, od 18 sati, monodramu „Mala lekcija protiv kiča“ odigrao je Cvetin Aničić.

„Open Air“ organizuje se uz pomoć Turističke organizacije, generalni pokrovitelj Festivala je Grad Kikinda, a podrška je stigla i od Vladinog programa „Serbia Creates“.

U nedelju, drugog dana manifestacije, na velikoj sceni će nastupiti hor i orkestar Opere Srpskog narodnog pozorišta i „Novosadski big band“ koji će izvesti „Queen Symphony“ pod dirigentskom palicom  Fedora Vrtačnika. Od 18 sati nastupiće Dečije pozorište „Lane“ sa „Školom za klovnove“ i, kao i danas, odvijaće se i svi ostali prateći programi ovog jedinstvenog festivala.

Stefan-kralj-(1)

Muzičko-scensko delo, deo Rok opere „Stefan, kralj“, inače na stalnom repertoaru Mađarske državne opere, izvedeno je večeras za kikindsku publiku u dvorištu Narodne biblioteke „Jovan Popović“. Nastupili su, tenor Tivadar Kiš, inače Kikinđanin, i njegove kolege iz ansambla Opere, Silvija Dobrotka i  Žofija Kalnai, kao i Tivadarov brat, pevač grupe „Kum“, Tihamer Kiš.

U ime lokalne samouprave, događaju je prisustvovala Melita Gombar, u Gradskom veću zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

– Ovo je izuzetno muzičko veče i velika nam je čast što imamo jedinstvenu priliku i privilegiju da ugostimo umetnike iz Mađarske državne opere u našem gradu i da uživamo u našem nastupu. Obrada priče o Svetom Stefanu, doneta na nov, zanimljiv i savremen način, u sintezi različitih muzičkih žanrova,  klasične operske izvedbe i rok muzike obogaćuje kulturne sadržaje u našem gradu – rekla je Melita Gombar.

Rok-operu o Svetom Ištvanu/Stefanu napisao je, 1977. godine, Levente Serenji, a ovo delo je, u Mađarskoj državnoj operi režirao doajen Mikloš Šinetar.

– Priča je iz hiljadite godine, o prvom mađarskom kralju kojem je krunu poslao Papa Silvester Drugi i kako su Mađari, za njegove vladavine, postali rimokatolici. Delo je prvi put izvedeno 1983. godine – kazala je Ramona Tot, članica Izvršnog veća Mađarskog nacionalnog saveta.

Gostovanje je organizovalo KUD „Eđšeg“, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

– Jako nam je drago što su Tivadar i kolege prihvatili da deo opere donesu Kikinđanima, a bilo nam je i važno da titlujemo ceo koncert, da svi dobiju deo te priče. Tivadar, inače, redovno gostuje sa svojim kolegama u našem gradu, a bar jednom godišnje ima koncert i u „Eđšegu“ u kojem je radila njegova majka i u kojem je proveo detinjstvo – dodala je Ramona Tot.

Kako bi približili ovu priču značajnu u istoriji Mađarske, izvođači su kombinovali audio i video snimke, i poslali jasnu poruku – čovečanstvo će opstati ako ostanemo jedni drugima ljudi oplemenjeni dobrotom.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

S. V. O.

Suncana-jesen-2024-(5)

Koncert koji se svakog leta sa nestrpljenjem očekuje svakako je nastup Kulturno-umetničkog društva „Sunčana jesen“ Gradskog udruženja penzionera. Na  „Kikindskom letu“ Turističke organizacije, u dvorištu Kurije, za svoju publiku priredili su nezaboravno veče lepih nota, starih pesama i igara.

Večerašnji program podržali su i predstavnici lokalne samouprave, predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan i članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici, Melita Gombar.

– Članovi KUD-a „Sunčana jesen“ imaju ogromnu energiju i volju i čestitamo im na tome – rekao je Bogdan. – Trebalo bi svi da se ugledamo na njih i zbog njihovih stavova jer su naši stariji sugrađani najviše razumeli sve naše poteze u prethodnom periodu, oni su bili prvi koji su nas podržali znajući da sve mere koje se donose, a nisu u tom momentu popularne, kasnije mogu da se pokažu korisnim za narod i državu. Oni su to prepoznali i na tome smo im zahvalni. Uvek podržavamo rad Udruženja, ne samo u njihovom radu, nego i u infrastrukturnom opremanju prostorija, kao i prilikom putovanja i nastupa. Tu smo za njih i u svakodnevnim kontaktima jer imamo veliko poštovanje zbog svega što su učinili za našu zemlju. Oni su je izgradili, ali su to i naše komšije, majke, bake, tetke, učitelji, vaspitači, ljudi koji su umnogome učestvovali u našem odrastanju i u celokupnom životu ovog grada. Hvala im na velikoj podršci koju nam daju.

Milan Periz, predsednik Gradskog udruženja penzionera, zahvalio je Gradskoj upravi na značajnoj i kontinuiranoj podršci i napomenuo da je ovo udruženje penzionera jedno od malobrojnih koje ima izuzetno razumevanje lokalne samouprave.

– Zahvalni smo i na prilici da publici prikažemo rad našeg kulturno-umetničkog društva. Jedva smo dočekali da damo svoj doprinos ovoj lepoj svečanosti koju Grad izvanredno organizuje. Nama to mnogo znači, članovi su neumorno održavali probe kako bi priredili što lepši nastup. I ovom prilikom pozivamo sve Kikinđane koji su u penziji i imaju neki talenat da nam se pridruže jer su aktivnosti naših članova lekovite. Oni se osećaju jako dobro, njihov duh je vedar, nemaju velikih zdravstvenih problema. Ovakav angažman je veoma potreban svima, posebno penzionerkama i penzionerima – istakao je Periz.

Predsednica KUD „Sunčana jesen“, Radojka Grujić, podsetila je da Društvo ima pet sekcija: horsku, folklornu, sportsku, kreativnu i literarnu.

– Na repertoaru su poznate pesme sa našeg podneblja i splet banatskih i starogradskih igara, a tu su i naši solisti i pesnici. Uvek se radujemo susretu s publikom i želeli bismo da što više putujemo i nastupamo. Svi smo uložili naše iskustvo, radno i životno, da nam Udruženje što bolje funkcioniše – navela je predsednica KUD-a.

„Sunčana jesen“ ima ukupno 90 članova, od kojih je, u horu, folkloru, muškoj pevačkoj grupi i orkestru nastupilo njih 50. Na koncert kojem su se toliko radovali i izveli ga sa ogromnim zadovoljstvom, pozvali su, kažu sve svoje prijatelje i saradnike. Dvorište Kurije ponovo je bilo prepuno i publika je uživala u notama i igrama koje se ne zaboravljaju. Posle koncerta, druženje je nastavljeno u Udruženju, ne samo zbog izvanrednog nastupa već i zato što, kako je napomenula predsednica KUD-a, život nema reprizu.

S. V. O.

GRAD-KIKINDA-BKC-1

Tri knjige mladih autora do 35 godina starosti biće objavljene na osnovu konkursa koji su i ove godine uspešno realizovali Grad Kikinda i Banatski kulturni centar (BKC) iz Novog Miloševa.

Konkurs je bio otvoren od 29. marta do 1. jula ove godine, kada su mladi autori slali prijave sa neobjavljenim rukopisima poezije, proze, eseja i književne kritike. Usled velikog broja pristiglih prijava, pred žirijem je bio zahtevan zadatak da izabere i nagradi tri najbolja rukopisa.

U uži izbor uvršteni su: Ksenija Golubović, Sara Balaž, Ana Sekulić, Stefan Đurić, Marko Mijatović i Čarna Cvijić, a potom su odabrane tri autorke koje su se, u ozbiljnoj konkurenciji, izdvojile svojim književnim darom i stvaralačkom zrelošću. Doneta je odluka da se objavljivanjem prve knjige nagrade: Ksenija Golubović – „Svi smo se rodili ljubomorni na ptice”, Čarna Cvijić – „Dok se večnost ne završi” i Sara Balaž – „Kad sam verovala u jednoroge” (radni naslov).

Žiri je radio u sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija). Odluka o izboru nagrađenih autora je doneta jednoglasno, a u saopštenju se navodi zbog čega su se izdvojili baš navedeni naslovi:

„Po završetku konkursa novija srpska poezija biće bogatija za dve pesničke zbirke, na kojima će biti ispisana imena mladih autorki koje su na istom temelju izgradile potpuno drugačije poetske svetove. Ksenija Golubović potpisuje zbirku „Svi smo se rodili ljubomorni na ptice” u kojoj kroz sedam pesničkih ciklusa progovara o različitim temama i čini da ostanemo zapitani pred njenim stihovima… Kompozicija i sadržina zbirke zavređuju ozbiljnu čitalačku pažnju, a sa njom i autorka pretenduje da zauzme značajno mesto u novijoj srpskoj poeziji.

Sa velikim potencijalom, Sara Balaž u zbirci pod radnim naslovom „Kad sam verovala u jednoroge”, ispisuje ljubavnu poeziju koja govori o proživljenom iskustvu jedne dvadesetogodišnjakinje. Pretvarajući emotivne trenutke u jake pesničke slike ona pokazuje književni talenat koji zaslužuje da se razvija i bude primećen u godinama koje dolaze.

Na upečatljiv način izražava se i Čarna Cvijić u proznom delu „Dok se večnost ne završi”. Nagrađeni rukopis na granici je između novele i kratkog romana, a posebno se ističe svojom kompozicijom, pažljivo građenim likovima i književnim jezikom koji već na prvim stranicama nadrasta autorkine godine. Sve pohvale zaslužuje i izbor teme, kao i način na koji je ona umetnički obrađena. Čitajući ovaj rukopis, žiri je prepoznao i bogato čitalačko iskustvo koje autorka poseduje, što zaslužuje posebnu pohvalu“.

Rukopisi nagrađenih autora biće objavljeni u ediciji „Prva knjiga” Banatskog kulturnog centra, navodi se u saopštenju ovog izdavača.

KUD-Mokrin-(8)

Članovi KUD „Mokrin“ održali su koncert i na ovogodišnjem „Kikindskom letu“ i, još jednom, obradovali svoju publiku. Učešće na ovoj manifestaciji predstavlja veliku čast i značajnu priliku da se predstavi ne samo bogatstvo naše kulturne baštine, već i celokupni godišnji rad Društva, rekao je Živko Ugrenović, predsednik KUD-a.

– Ovo je savršena prilika da naš trud i posvećenost široj javnosti predstavimo na najbolji mogući način i da naglasimo značaj očuvanja naših tradicionalnih vrednosti. Ove godine, na „Kikindskom letu“ predstavljamo se sa bogatim repertoarom igara iz Banata, Leskovca, Gruže, Crnorečja, Studenice, kao i iz okoline Niša. Pored toga, predstavljamo i tradicionalne pesme u izvođenju naše Ženske pevačke grupe. Cilj nam je da obuhvatimo sve aspekte našeg rada i pružimo publici jedinstveno i nezaboravno iskustvo – kaže Ugrenović i dodaje da je, za ovu priliku, pripremljen raznovrstan program koji uključuje najbolje nastupe iz svih sekcija Društva.

Kulturno-umetničko društvo Mokrin broji 180 članova, raspoređenih u šest folklornih, dve pevačke grupe i orkestru. Na sceni u dvorištu Kurije večeras su bile sve uzrasne kategorije, od pripremne do veterana.

Na svakom od svojih nastupa KUD iz Mokrina je oduševio publiku i žiri svojim izvanrednim izvođenjem tradicionalnih igara iz Banata, sa kojima su, jesenas, predstavljali Vojvodinu na prestižnom Republičkom takmičenju, Saboru narodnog stvaralaštva Srbije u Gornjem Milanovcu. Redovno i sa uspehom nastupaju na festivalima u zemlji i u inostranstvu.

– Sada nas očekuje organizacija 15. međunarodnog festivala „Susreti folklornog stvaralaštva“, na kojem ćemo ugostiti učesnike iz Mađarske, Rumunije i Srbije. Pored toga, naši planovi uključuju nastavak rada na očuvanju i unapređenju naših kulturnih tradicija, kao i pripremu za buduće nastupe i projekte – najavljuje Ugrenović.

Publika je s radošću dočekala Mokrinčane. Lepota izvođenja i posvećenje pesmi i igri i ovoga puta prenelo se i u prepuno gledalište.

S. V. O.

Ranka-Tanasic-Barlov-(4)

Ranka Tanasić Barlov iz Ruskog Sela, pravnica koja živi i radi u Beogradu, već više od decenije bavi se pisanjem. U svom rodnom mestu, u okviru Velikogospojinskih dana, večeras je, u Mesnoj biblioteci, predstavila svoj književni opus.

U ime lokalne samouprave, programu je prisustvovao Tihomir Farkaš, član Gradskog veća zadužen za obrazovanje.

– Lokalna samouprava će uvek podržavati programe kojima se mladima pokazuje da postoje i druge stvari osim društvenih mreža. Teme koje se obrađuju su veoma aktuelne, to su problemi sa kojima mogu da se sretnu u budućnosti: narkomanija, nasilje u porodici, ljubav, sve na šta treba da im ukažemo – rekao je Farkaš i dodao da je Rusko Selo prepoznato kao sredina u kojoj se kontinuirano neguju kulturne aktivnosti.

Ranka Tanasić Barlov pisanjem je počela da se bavi 2012. godine. Autorka je  četiri romana.

– Prvi roman, „Gde da odem da te ne volim“ je životna priča i neka vrsta psihoterapije za one koji su izgubili drage osobe. Moj odabir su, na dalje, bile društveno aktuelne teme. „Život na gram“ je istinita priča o narkomaniji, sledi tema o nestanku beba u porodilištu u romanu „Kada se ponovo sretnemo“, dok je četvrti roman, „U magli laži“, kompleksan i slojevit, u njemu su obrađeni borba za potomstvo, porodično nasilje i borba za starateljstvo. Sve priče počinju kao ljubavne, a zatim se obrađuju društveno angažovane teme koje su kod nas prilično zastupljene – rekla je autorka.

Program je vodila Dunja Brkin Trifunović, urednica kulturnog programa kikindske biblioteke.

Naredni događaj na Velikogospojinskim danima je sutra, u utorak, kada će, od 19 sati, u holu Doma kulture, biti postavljena izložba stripova, slika i ilustracija Milivoja Vukojevića. Za 21 sat zakazan je zabavni program.

S. V. O.

Svet-magije-i-djuske-(5)

Mnogo magije i smeha uz đuskanje doneo je sinoć nadahnuti mađioničar Bubi na scenu u dvorištu Kurije mališanima, roditeljima i svima koji su pratili program „Svet magije i đuske“.

– Publici predstavljam ono što nazivam komičnom magijom – rekao nam je mađioničar pre nastupa. – Deca danas znaju gotovo sve, moja magija je stvarna, ali zabavna jer volim da se deca smeju, kao i roditelji, Često mi kažu da su se više oduševili nego deca. Imamo i đusku na kraju, pravi mini disko sa koreografijom.

Mađioničar Bubi poznat je kikindskoj publici sa prošlogodišnjeg „Kikindskog leta“. Sa izuzetnim smislom za animaciju i sjajnom komunikacijom sa publikom svih uzrasta, sasvim je sigurno da je upravo ovaj nastup na najlepši način zaokružio brojne i kvalitetne programe za mališane koje je, i ovog leta, ponudila Turistička organizacija Grada.

S. V. O.