Град

Mamuti 1

U Kikindu su, prošle sedmice, stigla dva igrača američkog fudbala iz Sjedinjenih država. Pojačanje „Mamuta“ u ovoj sezoni su hvatač Džošua Alajes i trkač Dejvid Ros.

Foto: Tamara Milošević

Džošua ima 25 godina, dolazi sa Floride, iz Tampe. Američki fudbal trenira od svoje pete godine. Džošua je u Kikindi tek tri dana i kaže da mu je pomalo hladno.

– Veoma sam zahvalan, ovo je izuzetna prilika za mene, nikada nisam pomislio da ću igrati u drugoj državi. Blagosloven sam što sam ovde. Svi su nas  dočekali raširenih ruku, jako nam je prijatno ovde. Dok sam bio kod kuće. igrači „Mamuta“ su me kontaktirali i  sprijateljili smo se još pre mog dolaska. Jedva smo čekali da se vidimo i upoznamo, da mi pokažu grad. Ljudi su otvorenog uma, topli i brižni, veoma sam uzbuđen i srećan i jedva čekam da nastavim karijeru ovde – kaže.

Sa Džošuom su stigli i roditelji i devojka, i ostaće u Kikindi desetak dana.

– Ja sam najmlađi u porodici, želeli su da vide da sam se dobro smestio – objašnjava Džošua uz široki osmeh.

Dejvid Ros ima 22 godine, dolazi iz države Njujork, iz malog mesta na severu SAD-a. Takođe trenira od ranog detinjstva. Na poziciji je trkača, bio je proglašen za jednog od najboljeg u državi. Završio je pravo i planira da postane advokat.

Foto: Tamara Milošević

– Oduševljen sam gostoprimstvom, čini da se osećam kao kod kuće, svi iz tima zaista čine sve da se ne osećam kao stranac. Želim da im prenesem ono što ja znam, da pomognem da dostignu još viši nivo. Takođe, cilj mi je da popularišem američki fudbal, zajedništvo i sve dobro što on donosi. Veoma bih voleo i nadam se da ću doprineti tome da američki koledži prepoznaju mogućnost da i igrači iz Srbije dolaze u naše timove, da to bude razmena – kaže Dejvid.

Iako još nisu uspeli mnogo toga da vide, kažu da im se grad dopada. Kao i hrana za koju tvrde da je mnogo zdravija i ukusnija od američke.

Protekli vikend proveli su sa saigračima na pripremama u Adi. Utakmice Sport klub Prve lige Srbije počeće krajem aprila, a Dejvid i Džošua u Srbiji ostaju do kraja juna.

I ovo pojačanje stiglo je zahvaljujući američkoj agenciji „Pro Hunt“ sa kojom „Mamuti“ već godinama sarađuju. Ukoliko se ostvare želje igrača, gostovanja fudbalera biće dvosmerna, na obostrano zadovoljstvo.

 

jovanov na izbornoj skupštini

Milenko Jovanov, narodni poslanik i član predsedništva Srpske napredne stranke, u obraćanju na izbornoj skupštini Gradskog odbora SNS ukazao je da se novo stranačko rukovodstvo u Kikindi bira u teškom i delikatnom trenutku za našu zemlju. Govoreći o politici predsednika Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, osvrnuo se na osnivanje nadstranačkog Narodnog pokreta za Srbiju, delovanje opozicije, te članstvu poslao nedvosmislene poruke.

-Brojni izazovi čekaju našu zemlju i teško će biti voditi Srpsku naprednu stranku u Kikindi, a da se ti izazovi ne preslikaju i na naš grad. Kada sam dolazio ovde, pogledao sam poslednje vesti. Lajčak je posle razgovora sa predsednikom Vučićem, razgovarao sa predstavnicima opozicije i tu ste imali priliku da vidite sav jad, bedu i čemer naše političke scene. Lajčak je pričao, oni su ćutali, niko ništa nije pitao, nikakvu primedbu nisu izneli, i to vam je jedna strana priče. Druga je da imate predsednika Aleksandra Vučića koji se u svakoj takvoj prilici najjače bori za Srbiju, da izvuče najviše što možemo da dobijemo u datom trenutku i onda ga napadaju upravo oni koji ćute kao zaliveni kad imaju priliku da pokažu kako bi se borili za Srbiju. Tamo je bila tišina, a kad se sastanak završi, udri opet po Vučiću- rekao je Jovanov i napomenuo da i drugi deo opozicije koji sebe rado naziva „patriotskom“, brine isključivo o sopstvenim, a ne interesima Srbije i građana.

– Važno je da shvatite kolika prevara i laž su Milica Stamenkovski, Boško Obradović, Miloš Jovanović, Voja Mihajlović. Svojim očima gledam u skupštinskoj sali kako se domunđavaju sa Đilasovima, jedni druge podržavaju i aplaudiraju jedni drugima. Njihova priča je da će Vučić nešto da izda, a oni da spreče. Prvo kažu, potpisao je, onda kažu nije, ali će u ponedeljak. Onda kažu nije u ponedeljak, ali će sledeći put. Sad kažu, nije ni važno što nije potpisao, važno je šta on misli. Ta prevara mora da bude raskinkana. Ti ljudi hoće da nas izoluju i da ovu zemlju vrate godinama unazad. Njih baš briga. Videli ste u medijima, oni lepo žive od svog lažnog patriotizma. Jedan ima tri stana u centru Beograda, ova troši pare koje dobija za finansiranje stranke na šminku i garderobu, Boško čim je došao u Skupštinu uzeo je stan na Dedinju. Tako izgleda taj patriotizam- naglasio je Jovanov i nastavio:

– Što ne vratiš francuski pasoš, kad si toliki srpski patriota. Šta je problem, da to za šta optužuješ Aleksandra Vučića, kažeš svom predsedniku Makronu, čiji pasoš imaš u džepu, koji je pisao ono što Vučić pokušava da promeni. Nije Vučić to pisao, zato se i zove francusko-nemački predlog. Kad su imali priliku da pokažu i nama i svetu kako izgleda borba za Srbiju, oni su napravili incident u Skupštini, napali predsednika Srbije i takvu sliku poslali- podsetio je šef naprednjaka u Skupštini Srbije.

Hotel Narvik slika i prilika otetog i uništenog

Obraćajući se na izbornoj skupštini kikindskog odbora, Jovanov je ponovio da je SNS često usamljena u svojoj borbi za Srbiju, uprkos koalicionim partnerima, te jasno poručio:

-Zato vas molim da se međusobno podržavamo, da olakšate  ovim ljudima koji će preuzeti odgovornost za upravljanje strankom u Kikindi, da im ne otežavamo tricama i kučinama, ogovaranjima, pričama, prepričavanjima. Da ne gubimo vreme jer Srbija je u pitanju. Nemamo prostora da se igramo, niti da gubimo vreme na gluposti. Pritisci će biti sve teži. Ako se mi budemo bavili sobom, onda će se radovati oni koji čekaju da mi padnemo da bi kao hijene, nasrnuli da čerupaju. I nemojte imati bilo kakvu dilemu, svi će se za jedan sat dogovoriti samo ako budu mogli da nas sklone sa vlasti. Kad god želite da vidite kako izgleda njihova politika pogledajte hotel „Narvik”, ne treba vam ništa drugo. Oteli i onda urušili i uništili i napravili na kraju štenaru. E sad je na nama i na vama da odlučimo hoćemo li im dati da od Kikinde i Srbije, prave štenaru.

Narodni pokret za interes Srbije

Poštujemo i istok i zapad, ali Srbija mora da se rukovodi svojim interesima jer se i svi drugi rukovode isključivo svojim interesima, ukazao je Jovanov.

– Dokle da za tuđe interese ginemo i stradamo. Potrebno je da se sačuvamo jer nas nema. Ostarili smo kao narod i nacija i nemamo pravo na avanturizam. Želimo da okupimo širi broj ljudi jer ima još onih koji žele da se priključe predsedniku Vučiću i podrže njegovu politiku koja glasi: Samo Srbija. Želimo da otvorimo vrata stranke  za sve ljude koji žele da se uključe i da pomognu jer borba za Srbiju ne dozvoljava lične animozitete, sujete… Kao ni borba za Kikindu. Da li želite da se politika ponovo vodi iz „Narvika” i da je vode ljudi koji ni na jednim izborima nisu učestvovali. Ova tišina mi govori da sam dopro do vas svojim porukama. Da se svi se zajedno borimo za predsednika Vučića, za našu Kikindu i Srpsku naprednu stranku i da pobeđujemo ubedljivo kao što smo do sada pobeđivali- poručio je Jovanov ispraćen gromoglasnim aplauzom.

336199202_1811497042568893_8332269990296057620_n

Na trećoj izbornoj skupštini Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi održanoj večeras u Narodnom pozorištu, Stanislava Hrnjak jednoglasno je izabrana za predsednicu tog odbora. U obraćanju je istakla da je počastvovana ukazanim poverenjem i da joj je veliko zadovoljstvo da govori o rezultatima rada odbora u Kikindi.

-Kikinda je imala tu sreću da sa drugim gradovima Srbije itekako oseti boljitak i progres. Od 2013. godine kada je Srpska napredna stranka preuzela odgovornost za vršenje vlasti, u našem gradu ništa više nije isto. Od sivila, prazne kase, dugova i beznađa, Kikinda je ponovo postala grad koji se razvija i raste, grad koji veruje u bolju budućnost. Rezultate možemo videti na svakom koraku, od ulaza u grad koji potpuno drugačije izgleda, do fabrika koje danas zapošljavaju hiljade Kikinđanki i Kikinđana. Ovaj razvoj može se videti i kroz ozbiljna ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, kulturu, sport i sve druge oblasti života. Kikinda je ponovo ono što je uvek i trebalo da bude, grad dobrih i zadovoljnih ljudi- istakla je prva dama kikindskih naprednjaka.

 

-Želja nam je da se naš tim i dalje širi i raste sa idejom daljeg razvoja grada. Da se našoj stranci priključi još više mladih koji će svojom kreativnošću uneti novu energiju u naš rad. U potpunosti podržavamo viziju predsednika Vučića o okupljanju najumnijih ljudi grada i čitave Srbije, bez obzira na političku pripadnost u cilju stvaranja sigurne budućnosti za svu našu decu i generacije koje dolaze. Završiću rečenicom predsednika Vučića koja će, sigurna sam, obeležiti period pred nama u koju svi verujemo- „Srbija sanja i snove ostvaruje”- poručila je  novoizabrana predsednica Gradskog odbora.

Za potpredsednike Gradskog odbora izabrani su Nikola Lukač, Nina Petkov, Nikola Vojinović i Dragan Knežević, a za sekretara Ninoslav Čujić.

Izbornoj skupštini su prisustvovali potpredsednik Izvršnog odbora i član predsedništva SNS Damir Zobenica, narodni poslanik i član predsedništva Milenko Jovanov, članovi Izvršnog odbora Srđan Kružević i Đorđe Radinović, čelnici opštinskih odbora iz Severnobanatskog okruga, kao i predstavnici stranaka koalicionih partnera.

Inicijativni odbor SNS koji je kasnije prerastao u Gradski odbor u Kikindi, formiran je samo dan nakon odluke o osnivanju stranke 22. oktobra 2008. godine i jedan je od prvih odbora u Srbiji. Danas ima 4.512 članova. Na prethodnim parlamentarnim izborima lista predvođena SNS osvojila je 51,68% glasova. Za predsednika Srbije Aleksandra Vučića glasalo je čak 67,35 % građana.

Stanislava Hrnjak je u Srpskoj naprednoj stranci od osnivanja. Poslanica je u aktuelnom sazivu Skupštine AP Vojvodine. Bila je članica Gradskog veća i predsednica lokalne skupštine. Njene stranačke kolege ističu njenu energičnost,  posvećenost, predan rad kojim se isticala i dok je Srpska napredna stranka bila u opoziciji.

Jovanov: Delikatan i težak trenutak za Srbiju

Novo rukovodstvo stranke biramo u delikatnom i teškom trenutku za Srbiju što se preslikava i na Kikindu, istakao je u večerašnjem obraćanju na izbornoj skupštini Gradskog odbora SNS Milenko Jovanov, narodni poslanik  i šef naprednjaka u Skupštini Srbije.

-Te ljude čeka vrlo teško i izazovno vreme. Zato vas molim da se međusobno podržavamo i da olakšate ljudima koji će preuzeti odgovornost. Srbija je u pitanju, nemamo prostora da se igramo i da gubimo vreme. Nije laž niti politička priča da će se svi zajedno za jedan sat dogovoriti samo ako budu mogli da nas sklone sa vlasti. A šta nam je onda preostalo? Kad god želite da vidite kako izgleda njihova politika pogledajte Hotel Narvik, ne treba vam ništa drugo. Oteli, kako, samo oni znaju i onda urušili i uništili i napravili na kraju štenaru. E sad je na nama i na vama da odlučimo hoćemo li im dati da od Kikinde i Srbije prave štenaru- jasan je bio Jovanov čiji je govor propraćen gromoglasnim aplauzom.

Većina žene

Srpsku naprednu stranku u Kikindi čini 2.320 žena i 2.192 muškarca. Trećina članstva ima manje od 40 godina. Samo u poslednje dve i po godine stranci se priključilo 942 novih članova.

 

 

Miroslava Narančić 1

Gradska uprava Kikinda postiže zapažene rezultate u upravljanju otpadom. Za proteklih osam godina, broj divljih deponija je, sa 27, sveden na osam, na području grada i okolnih mesta. To je bio razlog da predstavnici Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj budu pozvani da se aktivno uključe u rad konferencije pod nazivom „Bezbednost i zdravlje na radu sa zdravstveno-medicinskog i tehničko-bezbednosnog aspekta ekologije i zaštite od požara“.

Konferencija je održana prošle sedmice na Kopaoniku, u organizaciji HSE Centra (Health, Safety & Environment – zdravlje, bezbednost i životna sredina). Kikinda je bila jedina lokalna samouprava među predstavnicima nadležnog ministarstva, zdravstvenih ustanova i univerziteta iz Srbije i Crne Gore.

Rad pod nazivom „Upravljanje otpadom na nivou lokalne samouprave“ predstavili su autori – sekretarka Sekretarijata, Miroslava Grujić, Edvin Tot i Dragan Grujić.

– Ukazana nam je velika čast da predstavimo način na koji se naša lokalna sredina bavi uklanjanjem otpadom. Kikinda je jedan od prvih i malobrojnih gradova u Srbiji koji se upravljanjem otpadom aktivno bavi od 2007. godine. Mi smo među prvim lokalnim samoupravama u Srbiji koje imaju Regionalnu deponiju i aktivno rade na smanjenju broja divljih deponija u svim naseljenim mestima – kaže Miroslava Narančić.

HSE Centar okuplja stručnu javnost i predstavnike vlasti radi razmene iskustava, unapređivanja struke i predstavljanja primera dobre prakse na konferencijama koje organizuje od 2019. godine. Predstavnici kikindskog Sekretarijata do sada su, u radu konferencija, na poziv, učestvovali drugi put.

Vetrenjače 3

Izložba vetrenjača od recikliranog materijala koje su pravili učenici nižih razreda 12 osnovnih škola sa teritorije grada, otvorena je danas u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave. Na konkurs, raspisan povodom obeležavanja Svetskog dana energetske efikasnosti, 5. marta, stiglo je više od 200 radova.

– Akciju smo sproveli kako bismo skrenuli pažnju na zaboravljene, obnovljive izvore energije: energiju vetra, sunca i vode, što su i energije budućnosti. Vetrenjaču smo izabrali jer ona simboliše proizvodnju hrane u davnim vremenima. Zbog jako velikog odziva, a uz to imamo i grupne i pojedinačne radove, još uvek nismo osmislili način nagrađivanja, ali svakako ćemo se truditi da obradujemo poklonima što veći broj dece – rekla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata.

Izložbu je podržala članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski, koja je i prisustvovala otvaranju.

Sara, Anđela i Ivana, učenice trećeg razreda škole „Vuk Karadžić, danas su sa drugarima iz odeljenja došle na otvaranje izložbe. Sara i Anđela su i autorke radova za koje kažu da ih nije bilo teško naprviti, a od materijala su koristile karton, kolaž-papir i foliju.

Marko i Stefan iz Škole „6. oktobar“ ispričali su nam čemu služe vetrenjače i rekli da im se najviše sviđaju one najveće, koje „liče na prave“.

Narednih dana i đaci ostalih osnovnih škola posetiće izložbu i sa svojim učiteljima pričati o obnovljivim izvorima energije.

dance n soul

Članice Udruženja sportskog plesa „Dens N Soul Ritmik“ imale su sjajne nastupe na 12. Sombor openu. Razloga za zadovoljstvo itekako imaju jer je njihov rad, trud i talenat prepoznat, pa su se i odlično plasirale u više plesnih disciplina i uzrasnih kategorija.

-Predstavile smo se sa ukupno 11 koreografija. Vraćamo se presrećni i puni utisaka- zadovoljna je Mirna Krnić, koja vodi ovo kikindsko plesno udruženje.

Ovo su postignuti rezultati: narandžaste šljokice sa koreografijom Feel it still osvojile su prvo mesto i specijalnu nagradu, kotizaciju za Pariz 2024 u kategoriji fit strit džez, deca. Uspešne su bile i ljubičaste šljokice sa koreografijom Beliver u kategoriji fit open velika grupa mini, koje su takođe zauzele prvo mesto, baš kao i tirkizne šljokice sa koreografijom Confident u kategoriji fit strit džez grupa mini. Plave šljokice su zauzele drugo mesto, u kategoriji fit open mala grupa deca.

Prvo mesto zauzele su i crvene šljokice, u kategoriji fit street stajl, mala grupa deca. Ništa manje zapažene nastupe nisu imali ni solisti. Prva mesta pripala su Aleksandri Stančić sa koreografijom Love on fire, u kategoriji fit strit džez deca, Petri Subotin sa koreografijom Papi u kategoriji fit hop stajl, Sanji Zombori sa koreografijom Ameno u kategoriji fit kid B deca.

Prve su bile i Mia Berar sa koreografijom Boy u kategoriji fit kid C deca i Danica Čavić sa koreografijom Dark horse, u kategoriji fit strit stajl deca. Drugo mesto osvojila je Teodora Cvitanović sa koreografijom Hawana, u kategoriji fit kid C mini.

Tradicionalno takmičenje u plesnim disciplinama održano je u Gradskoj hali „Mostonga“ u Somboru.

 

dobrila ivankovska čabrić

Simpatije mnogobrojne publike osvojila je učešćem u šou programu „Nikad nije kasno“. Pre pet godina je pobedila u tom muzičkom takmičenju. Njen glas i nastup lako su pronašli put do srca brojnih gledalaca i žirija, a sve zajedno osvojila ih je stavom, vedrinom, neposrednošću i energijom kojom prkosi godinama. Devedesetpetogodišnja Dobrila Ivanovska Čabrić svoju životnu priču pretočila je u autobiografiju „Na putu ka stotoj“ koju je kikindskoj publici predstavila u subotu uveče u Gradskom udruženju penzionera.

„Život nije fer, ali je dobar”- citat je iz knjige koji nam otkriva njen životni moto. Mnoge lekovite savete o tome kako prihvatati život i svaku situaciju koju donese dobila je od svekrve, Ruskinje, profesorke matematike koja je doživela stotu. Neposredna i vedra, podelila je sa nama utiske nakon promocije u Kikindi.

-Narod je srdačan i pun ljubavi. Osećala sam se predivno, kao da sam dobila krila i letela- kaže.

Na takmičenje „Nikad nije kasno“ prijavila se na nagovor prijateljice.

-Prethodno nisam gledala te emisije. Moj fah su zabavna muzika, džez, kancone, romanse. Narodni melos, doduše, imam u sebi, ali u početku nisam videla sebe u tome- otkriva.

Muzika i gluma bili su njena ljubav odmalena, ali majka je želela da postane činovnik. Njen pevački talenat uvidela je nastavnica solo pevanja, gospođa Koneli, kod koje je u Skoplju pohađala muzički kurs.

-Rekla je da ću biti svetski koloraturni sopran i postavila mi je glas. Međutim, majka nije dozvolila da budem pevačica. Sa 17 godina bila sam na pozorišnoj audiciji i počela da glumim u Skoplju, gde sam ostala narednih 11 godina. Posle toga u Beogradu sam glumila u pozorištu još sedam godina. Potom sam izabrala status slobodnog umetnika i pevala sam po celom svetu. Sve sam to ispričala u knjizi- napominje Dobrila, koja ima dvoje unučadi, i u Italiji dvoje praunuka.

Danas živi na relaciji Skoplje-Beograd-Dorjan. Upitana o tajni dugovečnosti i vitalnosti, otkriva svoj recept:

-Tokom godina sam organizam traži promene. Ako sam jela meso prestala sam, hleb takođe, prešla sam na ono što organizam traži- voće, povrće, variva bez mesa, jaja, mleko, jogurt, čajevi, kafe vrlo retko. I aktivnost u svemu. Meni i Dorjan puno pomaže. Ta voda je lekovita, topla, puna antibiotika, puna joda, tu je planina Belasica, vazduh je fantastičan, more je blizu. Tamo sam od svoje pedesete godine i to mnogo znači, Osim toga, ja sam jednostavna osoba. Najnormalniji odnos imam prema svima. Volim ljude i životinje podjednako, kao i humor- priča sa osmehom Dobrila Ivanovska Čabrić.

Izvor mladosti je u duši, ali i okruženju, jer kaže, mnogo vremena provodi sa mladima, pa u šali često napominje da je njen broj godina, zapravo, obrnut- 59.

Promocijom knjige „Na putu ka stotoj” završena je Nedelja žena, koju je Kulturni centar Kikinda organizovao povodom Međunarodnog dana žena.

subotica

U cilju jačanja privrednih aktivnosti, Grad Kikinda i Opština Senta potpisali su sporazume o poslovno-tehničkoj saradnji sa Privrednim društvom „Slobodna zona Subotica”, u okviru projekta „Zajedno do uspeha“.

„Slobodna zona Subotica” 2016. godine proširena je i na područje Grada Kikinde. Italijanska kompanija „Zopas” radi u slobodnoj carinskoj zoni u Kikindi, podsetio je Saša Tanaskov, član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije.

-U svim pregovorima sa investitorima, osim uređenih industrijskih zona, adut je upravo režim slobodne carinske zone. U još dve industrijske zone imamo oko 20 hektara građevinskog zemljišta sa kompletno uređenom  energetskom i komunalnom infrastrukturom i razgovara se sa investitorima koji su zainteresovani za rad u bescarinskoj zoni- kaže Tanaskov.

Na osnovu zahteva opštine Senta, Slobodna zona Subotica izrađuje elaborat za proširenje i na teritoriju te bačke opštine. Zainteresovani korisnici su „Tisa automotiv” i „Japan tobako internešenl”.

-Uspeli smo da završimo prvi i važan korak, da otvorimo režim Slobodne zone u industrijskoj zoni „Zapad“ gde već imamo dve velike firme kojima će ovo puno značiti. Nadamo se da ćemo ovaj režim proširiti i na druge sektore industrijske proizvodnje-naglasio je Rudolf Cegledi, predsednik opštine Senta.

Među potpisnicima  sporazuma o saradnji je i više srednjih i visokih škola, razvojna agencija, preduzetnici,  logistička preduzeća. Ovi sporazumi imaju za cilj i zajednički nastup u okviru različitih domaćih i inostranih projekata.

„Započeli smo projekat „Zajedno do uspeha” kojim smo definisali da želimo da od Slobodne zone napravimo „intelektualni inkubator”, odnosno da povežemo nauku, privredu, obrazovanje i da napravimo sinergiju jer nauka svoju potvrdu dobija onoga trenutka kada se konkretizuje u praksi. Drugi značajan momenat je jačanje naših projektnih kapaciteta, budući da planiramo da sa partnerima nastupimo na domaćim i stranim tržištima i iskoristimo nove izvore finansiranja koji se vežu za projekte”, objasnio je Saša Gravorac, direktor PD „Slobodna zona Subotica”.

Po obimu i rezultatima poslovanja, subotička „Slobodna zona” godinama je u vrhu slobodnih indutrijskih zona u Srbiji.

Bolnica rekonstrukcija

Rekonstrukcija jedne od najstarijih zgrada Opšte bolnice biće završena do 1. aprila. Po okončanju građevinskih radova, u objekat u kojem se nalaze odeljenja transfuziologije, psihijatrije i fizijatrije, biće useljeni oprema i nameštaj.

– U obnovljenu zgradu unećemo potpuno novu opremu koju će, po postavljanju, proveriti stručnjaci iz nadležnih institucija. Biće kupljen i nov nameštaj za čekaonice, sestrinske i lekarske sobe, pa se očekuje da rad u ovom objektu počne krajem juna – kaže v. d. direktorica Bolnice, dr Vesna Tomin.

Za medicinsku opremu i bolničke setove Ministarstvo za javna ulaganja izdvojilo je 250 hiljada evra. Pokrajinska vlada opredelila je dodatnih 11 miliona dinara za  kupovinu nameštaja.

Obimna rekonstrukcija u prvoj fazi, obuhvatiće zatim i ostale najstarije objekte u krugu Bolnice – zgrade u kojima su Infektivno, Dečije odeljenje, Onkologija, Palijativa i Patologija. Svi navedeni radovi u prvoj etapi vredni su 340 miliona dinara.

Nova zgrada bolnice imaće 20 hiljada kvadrata

U narednim etapama predviđena je i rekonstrukcija 14 hiljada kvadrata u novoj zgradi, uz izgradnju dodatnih objekata, odnosno aneksa sa šest hiljada kvadratnih metara, kao i renoviranje upravne zgrade. Ovaj posao će, prema sadašnjim procenama, koštati oko tri milijarde dinara i finansiraće ga Ministarstvo za javna ulaganja.

Stižu i novi, savremeni aparati

Istovremeno, kako bi se sugrađanima omogućila što kvalitetnija dijagnostika, osavremenjuje se oprema na svim odeljenjima gde za tim postoji potreba, kaže dr Tomin. Po redovnom konkursu za snabdevanje bolnica medicinskom opremom,  Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo kikindskoj ustanovi opredelio je tačno 39.786.960 dinara.

– Tražili smo novi ultrazvučni aparat sa kardiološkim sondama za Interno odeljenje i jedan za Odeljenje radiologije. Prvi put će i Pedijatrija dobiti svoj, novi ultrazvučni aparat sa sondom za ultrazvuk kukova. Na Interno odeljenje stižu i tri defibrilatora sa privremenim pejsmejkerom, a Ginekologija će dobiti novi, operativni sto, koristan zbog uvođenja metode spinalne anestezije prilikom carskog reza. Takođe će, na ORL odeljenju, biti opremljen novi radni prostor za dijagnostiku i male hirurške intervencije – kaže direktorica.

Snimanja na novom skeneru počeće za dve sedmice

Novi, 64-slojni skener, postavljen je u posebno uređen prostor na Radiologiji. Ovaj savremeni aparat četiri puta je precizniji od prethodnog i omogućiće mnogo kvalitetniju dijagnostiku. Za nekoliko dana, kaže direktorica, stručnjaci za jonizujuće zračenje proveriće uređaj, a predstavnici proizvođača upoznaće tehničare na ovom odeljenju sa performansama aparata, pa je izvesno da će prva snimanja biti urađena za najkasnije dve sedmice. Stari, remontovanji skener, Bolnica je poklonila Domu zdravlja u Žitištu.

Dr Tomin dodaje da je u Bolnici u funkciji novi, savremeni mamograf i da imaju u planu i nabavku aparata za magnetnu rezonancu. Kako je za ovaj uređaj neophodna izgradnja posebnog prostora, takozvanog električnog kaveza, ta dijagnostička metoda Kikinđanima će biti dostupna po završetku rekonstrukcije i dogradnje nove bolničke zgrade.

Najškolovaniji kadar i na Pedijatriji

Na Odeljenju pedijatrije, do kraja godine, svi lekari imaće i subspecijalizacije.

– Svi naši pedijatri već imaju ili završavaju i subspecijalizacije – kaže dr Tomin. – Na ovom odeljenju ćemo imati dvoje neonoatologa, jednog pulmologa, neurologa-epileptologa i jednog kardiologa.

Dodaje da kikindska bolnica, jedina u Vojvodini pored ustanove u Sremskoj Kamenici, ima lekara koji je završio subspecijalizaciju iz palijativne medicine.

Anomalije kukova otklanjaju se u najranijem uzrastu

– U okviru rane prevencije razvojnih poremećaja najmanje 30 godina u Kikindi radimo ultrasonografiju dečijih kukova u prvoj godini života – objašnjava dr Tomin – Poznato je da je Vojvodina edemsko područje za razvoj ovih anomalija – na stotinu dece, četvoro ima razvojne anomalije kukova. Ranom detekcijom uspeli smo da, za sve ove godine, nijedno dete nije moralo da bude operisano, već su bile dovoljne konzervativne metode, široki povoj i „Pavlikovo remenje“.

 

sajam u banjaluci

Na trećem Međunarodnom sajmu turizma Banjaluka 2023, među 100 izlagača i više od 300 učesnika, turističku ponudu u kojoj centralno mesto zauzimaju „Dani ludaje” predstavlja i naš grad. Tokom tri sajamska dana, posetioci Tržnog centra „Delta planet” gde se održava manifestacija, u prilici su da se upoznaju sa različitim turističkim destinacijama, kao i da probaju brojne specijalitete.

-Treći put smo na ovom sajmu. Grad Kikinda i Turistička organizacija Kikinde nastupaju na zajedničkom štandu Turističke organizacije Srbije, sa još 17 drugih opština i gradova. Zajednička promocija pokazuje i zajedničku želju da svoju zemlju predstavimo na najbolji način, tako da svaki grad predstavi nešto drugačije i njemu svojstveno–navodi Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije Kikinde.

Štand „prestonice bundeve” privukao je pažnju svojom autentičnom ponudom kojoj doprinose vredni i kreativni ovdašnji preduzetnici, udruženja , poljoprivredna gazdinstva.

– Ponosni smo na naše male proizvođače, koji nas prate sve ove godine i pripremaju nove proizvode od bundeve koje plasiramo tržištu, što se pokazalo kao sjajna formula za uspeh. Tu su pivo i sajder od bundeve Bir kingsa, likeri i pekmezi od bundeve Udruženja žena Iđoš, sokovi i likeri, takođe od ludaje, Buter lenda, ulja, puteri, brašno od bundeve PG Krstonošić, nezaobilazni šampon od bundeve, ali i vina Malbašić, proizvodi od lešnika Nuto iz Nakova… Domaćinima je stalo da se ljudi u Republici Srpskoj, i šire u Bosni i Hercegovini upoznaju sa turističkom ponudom Srbije i budu naši gosti -kaže v. d. direktorica Turističke organizacije Kikinde.

Sa turističkom ponudom Kikinde, na sajmu, iz prve ruke upoznali su se i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kao i generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić.

error: Content is protected !!