Град

Veliki radovi u Tehničkoj školi – stalna ulaganja u prostor i opremu

U Tehničkoj školi završava se zamena fasadne stolarije u delu prema Svetosavskoj ulici. Ovo je poslednja faza postavljanja nove, aluminijumske stolarije u celoj zgradi Škole.

– Prozore menjamo u zbornici, biblioteci i kancelariji pomoćnika direktora i ovim smo kompletirali postavljanje novih prozora i vrata prema Svetosavskoj ulici. Radili smo u pet faza, od 2018. godine. Što se ovog posla tiče, sada su nam preostale samo još zamene svetlarnika i vrata za učenike – kaže direktorica, Milanka Halilović.

Ona dodaje da su, za poslednju fazu radova, sredstva obezbedili Gradska uprava – 1,1 milion, i Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja koje je obezbedilo 2,5 miliona dinara. Ukupno je, zahvaljujući ulaganjima resornog ministarstva, Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i Grada, ovaj posao plaćen oko 12,5 miliona.

Stolarija na ostalim prostorima, unutrašnjim delovima zgrade i zidu u Braće Tatić ulici, zamenjeni su pre 2018. godine, pa će ovim, poslednjim radovima, posao biti kompletiran.

Zahvaljujući zalaganju Škole i sredstvima dobijenim po konkursima, ulaganja u uslove i opremu u Tehničkoj školi su kontinuirana. Za dva servera, od Ministarstva je stiglo 680 hiljada dinara. Pokrajinski sekretarijat obezbedio je 1,1 milon za izradu tehničke dokumentacije za javljače požara i proširenje hidrantske mreže, kao i 2,8 miliona za rekonstrukciju toaleta u prizemlju, kaže direktorica Halilović. Ovi radovi počeće odmah po završetku aktivnosti sa učenicima, 20. juna.

Požar Rusko Selo 1

Endre i Eržebet Nemet bili su na poslu u trećoj smeni u kikindskoj fabrici “Tisa” kada ih je, oko jednog sata iza ponoći, ćerka obavestila da im gori kuća.

– Sin je bio sam kod kuće. Kaže da je spavao i da ga je probudila toplota. Hteo je da popije kafu, samo to je ponavljao, bio je u šoku. Shvatio je da ne vredi da gasi požar jer je vatra već gotovo sve zahvatila. Otrčao je do komšinice i ona je pozvala našu ćerku koja živi u blizini. Bio je jako uplašen, hteo je da utrči u vatru, osećao se krivim – priča Eržebet.

Ona dodaje da ne veruje da je šporet bio uključen i da je prava sreća što je plinska boca bila prazna jer već danima ne stižu da je zamene.

Iako su interventne jedinice odmah reagovale i požar se gasio sa dvoje vatrogasnih kola, u kući porodice Nemet izgorelo je bukvalno sve, osim malog frižidera i keramike u kupatilu, čak i zamrzivač na tremu. Krovni rogovi ugljenisani leže ispred kuće. Vatra se na krov proširila najverovatnije jer je prvo zahvatila ćebe kojim je sin zamračio svoju sobu, kaže Eržebet.

Temelji kuće Nemeta imaju 60 kvadrata. Na placu koji su kupili, bila je jedna trošna dvosobna kuća od naboja koja je stalno tonula zbog podzemnih voda, dodaje Endre.

– Kuća se sama rušila, pa smo, pre dvadeset godina, mi sami počeli da gradimo novu. Žena i ja smo izlivali temelje. Dobili smo zatim donacije u materijalu i uspeli da je izgradimo.

Od te kuće sada su ostali samo pocrneli zidovi i temelji. Ukrasne stiropor ploče na plafonima potpuno su nestale, kao i sva njihova imovina – nameštaj, bela tehnika, odeća. Ugljenisani ostaci stoje na prikolici ispred kuće. Porodica Nemet uselila se kod jedne od tri ćerke koja je udata u komšiluku.

Danas su, posle prve smene u fabrici, ispred kuće dočekali predsednika Gradskog parlamenta, Mladena Bogdana, i predsednika Saveta Mesne zajednice Rusko Selo, Dušana Marjanovića. Razgovarali su o tome kako će im pomoći lokalna samouprava i koji su prioriteti u radovima, kako bi se porodica što pre vratila u svoj dom.

– Samo da dođemo do materijala, možemo mi to ponovo da osposobimo za život, imamo još snage, iako sam ja srčani bolesnik. Čim stavimo krov, mi ćemo se vratiti – rešen je Endre.

U međuvremenu, iz Fabrike „Tisa automotiv“ rekli su da će ih primiti u stalni radni odnos, kako bi mogli da dobiju kredite. „Tisa“ je otvorila žiro-račun na koji može da se uplati pomoć. Endre kaže da je neko, anonimno, već uplatio hiljadu dinara.

– Mnogo smo zahvalni na tome i svima koji će, možda, moći da nam se nađu – kaže Endre tiho. – Hvala i vama što ste došli da pomognete.

Ovi pedesetogodišnjaci roditelji su tri ćerke i sina, i imaju četvoro unučića. Srećni su što u požaru niko nije stradao. Zahvaljujući deci, nisu bez krova nad glavom i nisu prestali da odlaze na posao u fabriku ni jedan dan.

– Bolje je da radimo – kažu gotovo u glas.

Pozdravljaju nas i, u jednakim, plavim fabričkim majicama, odlaze nekud iza zgarišta.

Žiro-račun za pomoć porodici Nemet je: 325930070583948082 (Endre Nemet).

IMG_20230531_111234

Dva sajamska pehara i osam velikih zlatnih medalja rezultat su koji je ostvarila Mlekara „Kikinda” na ovogodišnjem, 90, Međunarodnom poljoprivrednom sajmu. Iako su i ranijih godina i deda i otac nagrađivani na ovoj i drugim manifestacijama, Marko Mančić, menadžer prodaje i treća generacija koja se bavi proizvodnjom sireva i preradom mleka,ističe da su ove godine bili najuspešniji.

-Ove nagrade prijaju i lep je i specifičan osećaj napraviti ovakav uspeh. Posebno to ističem jer smo mi mala sredina i, uslovno rečeno, mala mlekara koja se trudi da kvalitetom zasluži poverenje kupaca. Priznanja su i velika odgovornost, a iza svega stoji dugogodišnji uporan rad i trud svih zaposlenih – kaže Marko Mančić.

Student druge godine Poljoprivrednog fakulteta, smer stočarstvo, i jedan od rukovodioca fabrike Marko Mančić podseća da je upravo njegov deda jedan od začetnika proizvodnje polutvrdih sireva u Srbiji po čijoj tehnologiji se oni i dalje proizvode. Dodaje i da je njegov otac Saša napravio prvi sir od parenog testa  pica mocarelu. Upravo polutvrdi sirevi dobili su najviše medalja na sajmu.

-Prvi put ove godine okušali smo se u proizvodnji kiselomlečnih proizvoda zajedno sa partnerom iz Rusije. Jogurti su u keramičkoj ambalaži i inovativnog su izgleda. Zlatne medalje osvojili su „kika” maslac,  beli sirevi poput fete koju proizvodimo u pogonu u Sloveniji – precizirao je Mančić.

Mleko otkupljuju od lokalnih stočara sa kojima sarađuju od kraja devedesetih godina prošlog veka. Mlekara „Kikinda” ima 44 zaposlena radnika i učenike iz SSŠ „Miloš Crnjanski” i Ekonomsko-trgovinske škole koji su na dualnom obrazovanju. Dnevno se prerađuje i do 25 tona sirovog mleka, a najveći kupac je „Delez Srbija”, a u inostranstvu to su zemlje CEFTE.

Muzej mlekarstva

U okviru Mlekare „Kikinda” postoji centralni objekat, kaštel, i želja je da se on pretvori u Muzej mlekarstva. Budući posetioci moći će u ovom prostoru više da saznaju o proizvodnji raznih vrsta sireva. Za ovaj poduhvat menadžment mlekare pregovara sa predstavnicima lokalne samouprave.

Naša kuća 2

Začinsko i lekovito bilje koje su sami uzgajili u svom plasteniku, danas na trgu prodaju korisnici Dnevnog boravka Centra za pružanje usluga socijalne zaštite. Ispred Kulturnog centra sugrađanima nude nanu, limunski bosiljak, crveni bosiljak, matičnjak…

– Terapija baštovanstvom je naša redovna aktivnost, korisnici već februara odlaze u plastenik i seju začinsko bilje koje svakog juna prodajemo. I od ove prodaje prihod ćemo iskoristiti za kupovinu sublimacionog štampača – kaže Nikoleta Pavlov, v.d. direktora Centra.

Pored baštovanstva, korisnici Centra sprovode niz aktivnosti i prave ukrasne i upotrebne predmete. Ponovo će ih ponuditi na Noćnom bazaru 17. juna. Takođe, planiraju nova izvođenja svoje predstave „Vulkanizerska drama“.

Gimnazija mjuzikl 1

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ izveli su, na sceni Narodnog pozorišta, svoj mjuzikl „Gimnazijski vremeplov“, sada u promenjenom, remiks izdanju. Još uvek je to zanimljivo putovanje kroz vreme uz pesmu i ples talentovanog ansambla koji je pripremala profesorica informatike, Snežana Zamurović, scenarista i rediteljka predstave.

– Ovo je naš treći mjuzikl i drugo izvođenje. Premijeru smo imali pre pandemije, na Dan škole. Hteli smo da pokažemo da u Gimnaziji, pored talenata za nauku,  imamo i talente u muzičkoj umetnosti – kaže profesorica Zamurović.

Priliku da prikažu svoje talente dobili su: Vuk Jakić, Bogdan Dejanović, Jovan Božin, Anja Vukobrat, Emilija Sretenović, Filip Ludajić, Vukašin Bosnić, Đorđe Golić, Adrijana Zobenica, Dušan Milešević, Una Kresoja, Jelena Stepanov, Dorotea Borenović, Milana Brkić, Bogdan Zavišin, Miloš Jankelić, Jovana Zavišin, Aleksa Petkov učenik Tehničke škole, kao gost, i bend „Roj“. Scenograf i kostimograf je Marina Mrđa, Mila Komluški bila je tehnička podrška.

Una Kresoja je svoj umetnički doprinos dala u plesnim tačkama.

– Ima nas pet balerina u predstavi i ovo nam je drugi mjuzikl. Profesorka je sve vrlo zanimljivo osmislila i veoma sam zadovoljna – rekla je Una.

Događaju su prisustvovale članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Melita Gombar.

– Naši gimnazijalci iz godine u godinu dokazuju da imaju divne veštine, vidi se koliko su truda uložili da bi ispoljili svoju kreativnost, ali su na ovaj način ispoštovali i generaciju svojih roditelja i profesora. Mislim da ova predstava nosi dublju poruku – da svoju energiju treba usmeravati na ono što daje smisao životu, a to su kultura i umetnost – ocenila je Mickovska.

Predstavom „Gimnazijski  vremeplov – remiks“ đaci su se oprostili od maturanata svoje škole. Veče talenata proteklo je uz puno radosti i nešto sete, do novog susreta generacija.

Mali maturantski ples

Prvi „Mali maturantski ples“ organizovan u SC „Jezero“ okupio je 350 učesnika. Sa tradicionalnim igrama koje su savladali na časovima fizičkog vaspitanja u školama, nastupili su učenici četvrtog razreda, uz drugare iz Škole folklora Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“.

Ples je organizovan kao završetak projekta koji su zajednički realizovali umetnički rukovodioci i asistenti Društva i gradske škole.

– Tradicionalne igre se zaboravljaju i nestaju i na nama je da to sprečimo. Jedna od tri takve igre koje su zaštićene kao nematerijalno kulturno nasleđe je „Malo kolo“, a kako su „Gusle“ nosilac zaštite, naša je obaveza da čuvamo kulturnu baštinu. Na časovima u školama akcenat je bio upravo na „Malom kolu“, ali su đaci učili i druge poznate igre – istakao je direktor „Gusala“, Zoran Petrović.

Na manifestaciji je učestvovalo svih šest gradskih osnovnih škola. Ovo je, ujedno, bio i najbolji način da se četvrtaci oproste od svojih učiteljica i učitelja.

– Imamo sjajnu, dugogodišnju saradnju sa „Guslama“ i rado smo podržali ovaj projekat. I mi, prosvetni radnici, želimo da negujemo kod dece tradicionalne vrednosti. Nadamo se da će projekat zaživeti i da će neki novi klinci naredne školske godine učiti ove igre – izjavio je predsednik Aktiva direktora osnovnih škola i direktor škole „Žarko Zrenjanin“, Tihomir Farkaš.

Podrška projektu nije izostala ni iz Gradske uprave. Decu i okupljenu publiku pozdravila je zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski. Ona je đacima poželela puno sreće u višim razredima i da bezbrižno provedu školski raspust, u druženju i igranju. Programu su prisustvovali i predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Melita Gombar.

– Pohvaljujem inicijativu „Gusala“ jer je važno da decu učimo o našim korenima, poreklu i tradiciji. Ovo je najlepši način da se oproste od učiteljica i učitelja od kojih su puno naučili – rekla je Mickovska.

 

Bolnica zgrada - Copy

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u ambulantama opšte prakse, po uputstvima iz resornog ministarstva i u skladu sa smanjenjem broja zaraženih od kovida, više ne postoje crvene zone. Ovo se odnosi i na Dečiji, odnosno Školski dispanzer, u kojima je vraćen režim rada od pre epidemije.

– Kovid ambulanta u dvorištu Druge zdravstvene stanice više ne postoji – kaže dr Gordana Rodić, zamenica direktora kikindskog Doma zdravlja. – Našim internim dogovorom zadržali smo je kao ambulantu za respiratorne infekcije u kojima pacijentima, kojima je to potrebno, radimo antigenske testove.

Radi se skraćeno, do 16 sati, i više nema brzih testova, pa se na rezultat čeka 24 sata. Pacijenti sa tegobama koji bi mogli biti i simptomi kovida, „po inerciji“ odlaze u ovu ambulantu, ali ukoliko to i ne učine, pravilo je da se jave svom lekaru koji će ih, ukoliko postoji potreba, svakako uputiti na testiranje, objašnjava dr Rodić.

Kako u Opštoj bolnici više ne postoji crvena – kovid zona, pacijenti kod kojih se sumnja na postojanje ovog virusa, sada imaju posebne termine za vađenje krvi – posle 10 sati, i za radiološko snimanje – od 16.30 do 18.30.

Reorganizacija je, u skladu sa preporukama, sprovedena na svim odeljenjima, saznajemo od direktorice Bolnice, dr Vesne Tomin.

– Po stručno-metodološkom uputstvu, i dalje smo u obavezi da testiramo svakog pacijenta koji dolazi na bolničko lečenje, osim ako donese negativan test iz primarne zaštite – kaže dr Tomin. – Inače, rezultat testa pacijenti čekaju u sobi za izolaciju, koju ima svako odeljenje. Kovid odeljenje postoji sada samo kao deo Infektivnog.

Direktorica dodaje da, na Prijemnom odeljenju, postoje deo čekaonice za febrilne pacijente i febrilna ambulanta. Takođe, ostala je obaveza nošenja maski i za pacijente i za lekare.

U bolnici se, trenutno, od korone leči jedan pacijent, a pre toga tri sedmice nije bilo obolelih na stacionarnom lečenju, kaže dr Tomin.

Završeni radovi na zgradi Fizijatrije, čeka se oprema iz inostranstva

Kako navodi dr Tomin, rekonstrukcija bolničke zgrade u kojoj su bili Fizijatrija, Hematologija i Psihijatrija, potpuno je završena. Obavljena je i javna nabavka za novu opremu, koja se kupuje u inostranstvu. Zgrada će biti useljena kada se novi aparati i montiraju.

Bolnička zgrada u toku renoviranja

U međuvremenu, renoviranje bolničkih objekata se nastavlja. U toku je preseljenje odeljenja iz zgrade u kojoj je Pedijatrija u veliku zgradu Bolnice. Do završetka radova, Dečije odeljenje biće na Ginekologiji, Onkologija se seli na Neurologiju, a Palijativna nega – na ORL Odeljenje.

Otvoreni bazeni

Otvoreni bazeni Sportskog centra „Jezero“ u Kikindi i Banatskom Velikom Selu počeće da rade 17. juna. Na dan otvaranja, po običaju, ulazak će biti besplatan, saopšteno je iz „Jezera“.

U ovoj ustanovi objavili su i cene ulaznica. Dnevna karta za odrasle biće 300, a za decu 200 dinara. Sezonske karte naplaćivaće se, za 10 ulazaka – dve hiljade dinara, za 25 ulazaka – 4.500 dinara, i za 50 ulazaka – 7.500 dinara. Izrada kartice košta 300 dinara.

Besplatan ulazak imaće: deca mlađa od sedam godina, trudnice i osobe sa posebnim potrebama sa pratiocem.

Odlikaši sa prosekom 5.00, pripadnici MUP-a i Vojske Srbije, prosvetni i zdravstveni radnici, penzioneri i osobe sa invaliditetom imaju 20 odsto popusta. Uz „Tri plus karticu“ ostvaruje se popust od 30 odsto.

Sezonske karte na rate mogu da plate pravna lica i sindikalne organizacije (do kraja godine).

Prodaja karata počeće 7. juna na recepciji Sportskog centra. Prvih sedam dana trajaće akcija za plaćanje gotovinom – sezonska karta za 50 ulazaka koštaće 6.000 dinara.

Dance n soul ljubičaste šljokice

Polaznice Škole modernog plesa „Dens en soul ritmik“ ponovo su postigle izuzetan uspeh. Na takmičenju „Dens gold nau“, održanom u kristalnoj dvorani u Zrenjaninu, sve grupe devojčica koje su nastupile, zauzele su prva mesta u svojim kategorijama.

Pobednice su: „Zelene šljokice“, „Plave šljokice“, „Tirkizne šljokice“, „Crvene šljokice“, mažoretkinje i „Ljubičaste šljokice“, koje su se plasirale za učešće na plesnom takmičenju u Riminiju u Italiji.

Među solistima, prva mesta osvojile su: u „akro stajlu“ – Teodora Cvitanović, i Mia Berar; u „strit stajlu“ – Lena Sili i Danica Čavić, i u „open stajlu“ – Petra Barović.

Devojčice su pripremale instruktorke plesa Mirna Krnić i Aleksandra Đilas.

– Devojke su ostavile dobar utisak na sudije, dobile su pohvale za dobru energiju na sceni, i mi smo mnogo ponosne na njih – rekla je Krnićeva.

Žene preduzetnice

Na skupu „Dan otvorenih vrata za potencijalne i postojeće preduzetnice”, održanom u Kikindi, žene iz severnobanatskog okruga koje poseduju privatan posao ili imaju nameru da ga započnu, upoznate su sa programima i konkursima namenjenim razvoju i podsticanju ženskog preduzetništva.

Razgovaralo se o problemima na koje nailaze prilikom pokretanja sopstvenog posla, od kojih su najčešći nedostatak investicija, nedovoljan pristup informacijama, komplikovana administracija. Zaključeno je da bi krediti, subvencije i grantovi pomogli u započinjanju i razvoju ženskog preduzetništva.

Domaćini skupa bili su Regionalna privredna komora (RPK) i Opšte udruženje preduzetnika. U organizaciji Regionalnog centra za društveno-ekonomski razvoj “Banat”, događaj su podržali Ministarstvo privrede i Razvojna agencija Srbije.

Na području Kikinde ima 1.515 preduzetničkih radnji, a u Severnobanatskom okrugu radi oko 3.100 preduzetnika. Preduzetnice čine trećinu, što je i državni prosek.

Ovu godinu Privredna komora Srbije proglasila je godinom ženskog preduzetništva što bi, kako se očekuje, moglo da znači raspisivanje novih konkursa koji će ga podržati.