Град

tehnicka

U Tehničkoj školi završena je zamena dotrajale stolarije koju su zajednički finansirali Ministarstvo prosvete i Grad Kikinda. Sa ovim radovima stara stolarija upotpunosti je zamenjena na delu zgrade iz Svetosavske ulice.

– Sa 3,5 miliona dinara novu stolariju postavili smo na Biblioteci, u hodnicima i zbornici, a urađen je i novi portal na ulazu u školu. Pokrajinski  sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine opredelio je  našoj školi novac za rekonstrukciju tri toaleta u aneksu školske zgrade. Za ove radove utrošeno je 2,8 miliona dinara – kaže direktorica Milanka Halilović.

Tehnička škola ima 725 učenika i najveća je obrazovna ustanova u gradu. Zgrada u kojoj se nalazi je stara i potrebna su stalna ulaganja.

– Lokalna samouprava opredelila je milion dinara za zamenu oluka na Školskoj radionici koju imamo u okviru našeg objekta. Od grada smo dobili i 200.000 dinara za legalizaciju sale za fizičko vaspitanje koja se nalazi u ulici Braće Tatić. Prostor je u lošem stanju i kako bicsmo ga uredili, moramo prvo da ga ozakonimo. Na sali treba menjati krov koji prokišnjava, ali i sanirati svlačionice. Odobreno je i 150.000 dinara za izradu projektno-tehničke dokumentacije za sanaciju toaleta na tri sprata. Ova investicija procenjena je na 10 miliona dinara. Do kraja godine iz gradske kase dobićemo još 1,5 milion dinara za kupovinu kamiona koji nam služi u nastavi. Postojeći je iz 1994. godine i mora da se zameni – napomenula je Milanka Halilović.

Izradu tehničke dokumentacije za javljače požara i proširenje hidranstke mreže finansiraće nadležni Pokrajinski sekretarijat sa 1,2 miliona dinara, a nadležno Ministarstvo dodelio je 680.000 dinara kupovinu dva veb servera.

20230819_114522

Polaganjem venaca, svečanom sednicom, Liturgijom u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla, otkrivanjem biste Goluba Babića, obilaskom kuće Gavrila Principa, u Bosanskom Grahovu  obeležen je Dan opštine. Prema rečima Uroša Đurana, načelnika Opštine posle 28 godina od povratka prvi put je obeležen Dan opštine, a gost na svečanosti bio je i Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada.

-Bosansko Grahovo je u kantonu deset Bosne i Herecegovine i sada se ovde teško se živi. U toku je više različitih projekata čiji je cilj da se stvore bolji uslovi za život među kojima je rekonstrukcija glavnog vodovodnog sistema, uređenje više ulica, kao i važnih objekata. Puno toga treba uraditi, a malo je mogućnosti da sve to finansiramo sopstvenim sredstvima. Nadam se da će nam pomoći svi naši prijatelji, a ima ih puno. Bez većih investicija i otvaranja novih radnih mesta nema budućnosti. Očekujemo da realizujemo veliku investiciju za našu sredinu, izgradnju hotela. Za to je interes izrazio naš sugrađanin koji se vratio iz Amerike i u toku je privatizacija zemljišta kako bi se dobile sve potrebne dozvole za gradnju.  Smatram da će to pokrenuti razvoj Bosanskog Grahova i mnoge vratiti  u kraj iz kog su potekli – istakao je Uroš Đuran.

Preobraženje se u ovom mestu slavi odavnina, a da 19. avgust bude Dan opštine odlučeno je javnom raspravom. Ovaj crkveni praznik bio je i jedini predlog koji je stigao Opštinskom veću.

-Zajedno, sa našim prijateljima, obeležili smo, za njih, važan dan. Za Kikindu i Kikinđane važno je da nastavimo zajedničku saradnju. Imamo istorijske i kulturne korene i trudićemo se da  ih još više unapredimo. Na koji način možemo da pomognemo razvoju Bosnaskog Grahova bila je tema razgovora sa predstavnicima ove opštine. Prioritet Grahovljana je razvoj i otvaranje novih radnih mesta što će  vratiti mlade u ovu sredinu – dodao je Mladen Bogdan.

Pre rata devedesetih opština Bosansko Grahovo imala je oko 9.000 stanovnika, a danas ih je znatno manje. Tokom leta ima oko 1.500, a zimi hiljadu stanovnika.

 

 

 

Suncana jesen 2

Hor, orkestar, instrumentalni i vokalni solisti, pevačka grupa, dueti, pesnici i folklor Kulturno-umetničkog društva „Sunčana jesen“, predstavili su se svojoj deci, unucima, komšijama, prijateljima, sugrađanima, na koncertu održanom večeras u dvorištu Kurije. Ostvarivanje svojih umetničkih sklonosti i želju za druženjem objedinili su u Gradskom udruženju penzionera kojem KUD pripada.

Publiku su pozdravili predsednik Gradskog udruženja penzionera Milan Periz i protojerej Jovan Silaški.

– Drago mi je da je publika zadovoljna. Mi smo samo hteli da prenesemo poruku da vlasnici trećeg doba ne treba da budu samo to, nego da je potrebno aktivno da se uključe bar u svoje društvo, da ne budu usamljeni. Među svojima se lepše i lakše stari. Mi ni ne kažemo da smo stari, mi kažemo: mladost nam je umnožena – napominje predsednica KUD-a, Radojka Grujić.

KUD „Sunčana jesen“ je u decembru obeležio pola veka postojanja. U horu, folkloru, literarnoj, sportskoj, kreativnoj i solističkoj sekciji aktivno je oko 90 penzionera. Gradsko udruženje postoji od 1945. godine i sada ima 6,5 hiljada članova.

Vesna Kiurski, profesorica matematike u penziji jedna je od mlađih članica.

– Bila sam i u folkloru i u horu, ali sada, zbog problema sa nogom, samo pevam. Jedva čekam da ponovo počnem da odlazim na probe folklora. Posebno volim horsko pevanje, aktivna sam i u horu pri Hramu Svetog Oca Nikolaja. Motiv da se pridružim KUD-u bilo je druženje uz pesmu i igru. Kada ne uspem da dođem na probu, to mi mnogo nedostaje. Svojim vršnjacma koji su skoro postali penzioneri uvek preporučujem da se aktiviraju, pozivam ih da nam se pridruže. Ovo druženje nam je za dušu – kaže Vesna Kiurski.

Koncert je održan pod vođstvom umetničkog rukovodioca Milana Prunića Dume, uz pratnju Vladimira Kovačevića i na veliko zadovoljstvo publike za koju nije bilo dovoljno stolica. A ponosni vlasnici trećeg doba su, posle uspešnog nastupa, nastavili druženje u svom Udruženju.

368557137_837014684677721_2482026608004970900_n

U vrelom letnjem danu osvežavajuća limunada prija i okrepljuje, a ukoliko je kupite od jedanaestogodišnjih sugrađana, blizanaca Lene i Filipa, učinićete dobro delo i pomoći u prikupljanju novca za lečenje dvogodišnjeg Damjana Petrova. Lena i Filip limunadu prodaju na improvizovanoj tezgi kod dečijeg igrališta na gradskom trgu.

Kada su došli na ideju da organizuju ovu akciju i da prihod ide u dobrotvorne svrhe, mama Danijela zdušno je podržala njihov plemeniti gest.

– Majka malog Damjana Petrova je moja školska drugarica. Za njegovo lečenje potrebna su velika sredstva. Kada su mi deca rekla da žele da prave i prodaju limunadu i da zarađeni novac daju u humanitarne svrhe, odlučili smo da to bude za Damjanovo lečenje. Limunada je sveže ceđena, oni je donose, uvek je hladna i prija- kaže majka Danijela, glavni pomagač u ovoj Leninoj i Filipovoj humanoj priči.

Cena limunade je simboličnih 50 dinara, a prve reakcije sugrađana su veoma pozitivne. Pohvaljuju human gest i ukusnu limunadu.

Posle kratkog dnevnog predaha, Lena i Filip nudiće sugrađanima osvežavajući napitak danas ponovo od 17 sati, a ova akcija za Damjana Petrova biće nastavljena i narednih dana.

Prošetajte do trga, okrepite se limunadom i budite humani.

Podsetimo, sugrađanin Damjan Petrov (2) prilikom porođaja je ostao bez kiseonika što je dovelo do neuroloških oštećenja.  Sredstva su potrebna za brojne medicinske tretmane: fizikalne terapije, logopedske i defektološke tretmane, specijalističke preglede, MRI dijagnostiku kao i za ortopedstva pomagala.

 

djura skola 1

U toku su poslednje pripreme za novu nastavnu godinu u Osnovnoj školi „Đura Jakšić“. Ulaganja u ovu ustanovu su konstantna, a sve u cilju boljih uslova rada i obrazovanja.

-Škola je dobila sredstva od Ministarstva pravde, a po osnovu oportuniteta, u iznosu od 2,2 miliona dinara. Novac je utrošen na sanaciju toaleta na poslednjem spratu – saznajemo od direktorice Biljane Šimon.

I lokalna samouprava izdvojila je novac za uređenje škole. Ugrađena su nova vrata u prizemlju u učionicama u kojima će biti prvaci i učenici nižih razreda.

-Grad Kikinda opredelio je milion dinara. Pored zamene vrata, kupljeni su ormarići i đački stolovi za naše prvake, a hoblovan je i parket u tri učionice koji je bio u lošem stanju. Lokalna samouprava je naš najbolji partner i svake godine izdvoji sredstva kako bi naši učenici, ali i zaposleni, imali bolje uslove za rad – rekla je naša sagovornica.

U ovoj školi ima 408 đaka, od kojih je 43 učenika koji će prvi put sesti u školske klupe.

osmeh-vojvodine1

Izgradnja brze saobraćajnice koja će spojiti Bački Breg, na granici sa Mađarskom, i Nakovo ili Srpsku Crnju, na granici sa Rumunijom, trebalo bi ubrzo da počne najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim rečima, uskoro bi trebalo da bude potpisan ugovor za izgradnju ove saobraćajnice. Put kojem je „radno” ime „vojvođanski osmeh”, „smajli” ili „severna tangenta”, pokrenuće razvoj severa Vojvodine, cele pokrajine, a time i Srbije. Saobraćajnica dužine 175 kilometara spojiće dva granična prelaza, i između njih Sombor, Kulu, Vrbas, Bečej, Novi Bečej i Kikindu. Biće izgrađeno 11 petlji, 12 površinskih raskrsnica i 152 mosta, nadvožnjaka i podvožnjaka.

Naš grad put će obići sa južne strane, a dalje nastavlja ka Nakovu, ili Srpskoj Crnji, i granici sa Rumunijom. Gradonačelnik Nikola Lukač još jednom je istakao značaj ovog puta za razvoj grada, ali i kompletnog Severnobanatskog okruga.

– Brza saobraćajnica spaja severoistok i severozapad severa naše Srbije, odnosno spaja istok i zapad Vojvodine. Za Kikindu će on  značiti povećanje investicionih potencijala kao i najbrže i najbliže povezivanje sa Koridorom 10 i auto- putem. Samim tim Kikinda će biti još bolje mesto za život, rad i podizanje dece. Ovakvi projekti omogućavaju kreiranje odličnog ambijenta za život i rad u našem gradu.

Saobraćajnica će se sastojati od četiri trake široke 3,5 metra  sa najvećom dozvoljenom brzinom od 100 kilometara na čas. Praktično, put  će od svih ovih šest gradova i opština ka Novom Sadu, i obrnuto, biti znatno ubrzan. Od Novog Sada do Sombora stizaće se za oko sat vremena, umesto dosadašnjih više od sat i po. Put do Kikinde biće skraćen za dvadesetak minuta, pa će od Novog Sada ka Kikindi biti brže preko Srbobrana i nove saobraćajnice, nego preko Zrenjanina. Sada je za taj put potrebno više od 90 minuta. Sombor i Kikinda sada će biti udaljeni samo 90 minuta vožnje novom saobraćajnicom, dok je do sada najbrži put bio preko Bačke Topole i Sente, za šta je trebalo izdvojiti više od dva sata.

Granični prelazi Bački Breg sa Mađarskom i Nakovo sa Rumunijom biće udaljeni manje od dva sata vožnje, dok su trenutno udaljeni tri časa vožnje.

 

IMG_20230818_211635

Prvi put u Kikindi i prvi put sa balkona Kurije pevačica Bojana Stamenov oduševila je Kikinđane. Džez i bluz pevačica zajedno sa Nenadom Paunovićem, pijanistom i Gaborom Gunfordom, saksofonistom čine soul trio koji je izveo najpoznatije svetske kompozicije. Raskošnog glasa dirnula je publiku koja se okupila u velikom broju.

-Nastup je bio neobičan s obzirom na to da smo bili na balkonu i sa radošću sam prihvatila poziv da budem jedan od promotera prelepih balkona koje imate na Gradskom trgu. Ovo je drugi put da sam nastupala, a da sam daleko od publike. Prvi put to je bilo na Evroviziji – istakla je Bojana Stamenov.

Dodaje i da voli da komunicira sa svojom publikom.

-Volim da pričam i sva moja očekivanja su ispunjena. Najavljujem pesme, objasnim o čemu je kompozicija i uvek ubacim svoju priču, anegdotu koja mi se desila. Bilo je ovo lepo veče za uživanje jer su retke prilike da izvodim soul i pop hitove. Na ovakvim nastupima najviše uživam – otkrila je Bojana Stamenov.

Iz užurbanog Beograda, preselila se u, kako kaže, mirnu Suboticu.

-Prija mi ravnica, prija mi život koji ima laganiji tempo od onog na koji sam navikla živeći u glavnom gradu. Kao Vojvođanka se osećam dobrodošlom i moram da priznam da pripadam ovde. Beograd volim, rođena sam tamo, ali mi više prija tempo i atmosfera Subotice gde se osećam lepo i prijatno. Puno putujem i nastupam i treba mi mirno životno okruženje – otkrila je popularna pevačica.

Bojanu Stamenov pozdravio je i gradonačelnik Nikola Lukač koji je pohvalio nastup i pozvao je da opet dođe u naš grad.

sajan vatrogasci 1

Juniorska ekipa Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sajan osvojila je prvo mesto na devetom Državnom vatrogasnom prvenstvu, održanom u Novom Sadu. Desetoro mladih vatrogasaca nagrađeno je peharom i medaljama, kao i plasmanom na Evropsko vatrogasno takmičenje za juniore koje će se, za godinu dana, održati u Italiji.

Zlatnu ekipu u pratnji trenera i predsednika Gradskog vatrogasnog saveza danas su, u Gradskoj kući, primili gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća, Nebojša Jovanov i Saša Tanackov.

Tim državnih šampiona čine đaci od 12 do 16 godina: Arnold Potloka, Henrik Besedeš, Jožef Doci, Alehandro Arva, Kristijan Balango, Jožef Komar, Danijel Mihok, Mark Seneš, Akoš Benjocki i Julija Budai.

Petnaestogodišnji Jožef Doci, učenik Tehničke škole, kaže da je takmičenju prethodilo mnogo vežbe.

– Vežbali smo izvlačenje creva brentače i ciljanje u metu. Imali smo malo tremu, ali samo na početku – priznaje Jožef.

– Vatrogasac sam od prvog razreda osnovne škole. Bilo je teško, ali sam zadovoljan, u svemu smo bili najbolji i sve smo uradili bez greške – kaže šesnaestogodišnji Danijel Mihok, takođe đak Tehničke škole i dodaje da je već i učestvovao u gašenju požara i da se ne plaši vatre.

Ekipu je pripremao Aleksa Nađ koji sa mladim vatrogascima u Sajanu radi već šest godina. Inače je profesor matematike, ali i vatrogasac sa stažom dužim od dve decenije.

– Za takmičenje smo se pripremali od početka aprila, vežbali smo svakog dana najmanje dva sata – kaže Nađ. – Veliki uspeh je bio već to što smo mi, iz malog sela, stigli do državnog takmičenja. Tim je postigao neverovatno dobro vreme, nikada do sada, ni na jednom takmičenju, ni na treninzima nisu bili toliko brzi, i nisu napravili nijednu grešku.

Nađ ističe da je veoma važno da se u selu održava vatrogasni podmladak i da su skoro sva deca iz škole u kojoj predaje, a ima ih 60, angažovana u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu.

Veliki uspeh sajanski vatrogasci postigli su u ozbiljnoj konkurenciji od 17 ekipa, od kojih je većina bila iz Vojvodine. Pored njih, u Sajan je medalju za osvojeno treće mesto, doneo i podmladak ovog Društva. Na državnom takmičenju grad su predstavljale i ženske ekipe podmlatka iz Mokrina i juniora iz Bašaida.

Svima je čestitke uputio gradonačelnik Lukač.

– Čestitam vam na požrtvovanosti, humanosti i želji da pomažete svojim komšijama i svim meštanima. Zahvaljujući marljivom radu dostojno ste predstavili svoje porodice, svoje mesto i grad i hvala vam na tome. Lokalna samouprava godišnje, za dobrovoljna vatrogasna društva na teritoriji grada, izdvaja oko deset miliona dinara i nastaviće da podržava njihov rad jer, na taj način, pomaže u podizanju nivoa sigurnosti i bezbednosti svih građana na području grada – istakao je Lukač.

Predsednik Gradskog vatrogasnog saveza Kikinda, Erne Talpai, rekao je da je Sajan jedno od dva sela u kojem je dobrovoljno vatrogastvo najrazvijenije.

– U Sajanu imamo šest takmičarskih ekipa svih uzrasta, od podmlatka do odraslih, kao i u Mokrinu. U ostalim mestima vežbaju dve do tri ekipe.  Pomažemo meštanima u svakom pogledu, uvek smo spremni da najbrže sttignemo do požara, ne žaleći svoje slobodno vreme i rizikujući živote. Sprovodimo i preventivu, pred žetvu i vršidbu pregledamo mehanizaciju i ukazujemo na najbolji način lagerovanja useva kako bi se izbegla opasnost od požara. Osposobljeni smo da reagujemo u svim vanrednim situacijama, mada često nemamo adekvatnu opremu. Boce sa kiseonikom, na primer, imaju samo društva u Sajanu i u Bašaidu – istakao je Talpai.

Postojanje, podmlađivanje i omasovljavanje dobrovoljnih vatrogasnih društava u svim mestima veoma je važno za zajednicu, dodao je Talpai i podsetio na odlike svakog vatrogasca: hrabro srce, snažna ruka i bratska ljubav.

njiva

Početkom maja lokalna samouprava raspisala je 20 javnih poziva u okviru podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju za šta je ukupno izdvojeno 15 miliona i 750 hiljada dinara. Ovaj iznos veći je od prošlogodišnjeg za pola miliona.

 

-Prema poslednjim informacijama realizovano je nepunih 50 odsto planiranih sredstava. To govori da su poljoprivrednici zainteresovani za mere podršk – saznajemo od Ljubana Sredića, člana Gradskog veća. – Novac je opredeljen za sve grane poljoprivrede: ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, kreditnu podršku, osiguranje useva, navodnjavanje, za jačanje udruženja iz oblasti poljoprivrede, mlade poljoprivrednike. Subvencije su od 30 do 100 odsto.

Pravo da konkurišu imaju poljoprivredna gazdinstva sa teritorije grada koja ispunjavaju uslove, a javni pozivi su otvoreni do utroška sredstava. Mere su utvrđene u skladu sa potrebama gazdinstava na teritoriji grada.

-Najveće interesovanje je za opremu za pčelarstvo i nabavku novih pčeliljih društava i tu nema više sredstava. Sav planirani novac za izgradnju i opremanje objekata za tradicionalne zanate, takođe je utrošen. Konstantno pristižu zahtevi za opremu za navodnjavanje i podizanje novih i obnavljanje postojećih zasada voća. Ima i interesovanja za meru namenjenu mladim poljoprivrednicima za koju je opredeljeno 1,7 miliona, a maksimalan iznos je 200.000 dinara – rekao je Sredić.

Za nabavku opreme za mužu, za primanje, preradu pakovanje, čuvanje mleka je najslabije interesovanje.

-Pripremili smo predlog izmene programa, tako da će se sredstva sa pozicija za koje nema zainteresovanih preusmeriti na one za koje je konkurisao najveći broj poljoprivrednika. Cilj nam je da se sva planirana sredstva i potroše i da što više proizvođača bude obuhvaćeno – napominje naš sagovornik.

Za konkurisanje je potrebna potvrda o aktivnom poljoprivrednom gazdinstvu, fotokopija lične karte i namenskog računa poljoprivrednog gazdinstva, kao i dokaz o plaćenom porezu koji se pribavlja po službenoj dužnosti. Konkursi su otvoreni do kraja novembra, a za sve informacije zainteresovani mogu da se obrate Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. Prošle godine za podršku je pristiglo 610, od kojih je odobreno 588 zahteva.

 

 

IMG-a46983ef9f5194f1d475c7f96fd97119-V

U Osnovnoj školi „Milivoj Omorac“ u Iđošu tokom  letnjeg raspusta uloženo je 7,7 miliona dinara u adaptaciju i opremanje, kako bi što spremnije bila dočekana nova školska godina. Aleksandar Aćimov, direktor, ističe da je ova obrazovna ustanova na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine dobila 3,4 miliona za deo radova.

– U delu zgrade, koja je građena sedamdesetih godina prošlog veka, završava se kompletna saniracija tri toaleta koji su još iz vremena kada je objekat podignut. Toaleti su bili neuslovni i zub vremena učinio je svoje, tako da je njihova adaptacija bila preko potrebna – pojašnjava Aćimov.

Đake će u novoj školskoj godini dočekati i preuređene učionice i kabineti u kojima se odražava nastava.

– Lokalna samouprava sa tri miliona dinara finasirala je postavljanje novih podova u sve četiri učionice, dva kabineta i Biblioteku. Podovi u školi bili su od polivinila koji se nekada koristio i bili su pohabani. Osim navedenog, učenici će imati bolje uslove za rad s obzirom na to da su kupljene nove školske klupe i stolice za šta je Grad opredelio 660.000 dinara – dodao je naš sagovornik.

Školska Biblioteka je izmeštena u adekvatan prostor i opremljena modernim učilima i video projektorom.

-Podsetiću i da smo prošle godine u čitavoj školi postojeće osvetljenje zamenili led svetlom. Kako bi zgrada bila energetski još efikasnija u toku je izrada projektne dokumentacije za sanaciju fasade – kaže Aleksandar Aćimov.

U narednoj godini u planu je da se zamene vrata na učionicama, ali i podovi u hodnicima, kao i da se uredi prilaz školi i ulaz u dvorište. Iđoška škola ima 113 učenika od kojih je 18 đaka prvaka.

 

error: Content is protected !!