Град

IMG_20230714_142058

I u Kikindu  je stigao vreo afrički vazduh pod čijim uticajem je čitava zemlja. To jezgo vreline meteorolozi su nazvali „Lucifer“. U  prethodna dva dana naš grad je među najtoplijim  u zemlji. Prednjači Čačak gde je juče, kako prenose mediji, izmereno neverovatnih 46 stepeni Celzijusa i Negotin, Ćuprija i Kragujevac sa 36 stepeni. U Kikindi je  u sredu, 12. jula u 17 časova izmerena najviša dnevna temperatura od početka godine 34, 9 stepeni, podaci su koje smo dobili od Sofije Stepanov iz Meteorološke službe.

-Juče, 13. jula, u 15 časova bio je najtopliji deo dana. Tada je izmereno 34,7 stepeni – napominje Sofija Stepanov – Interesantna je pojava, koju smo primetili prošle godine, da dnevne temperature rastu u poslepodnevnim satima.

Tokom noći kiša je na kratko donela pad temperature. U Kikindi je palo 5,3 litra kiše po kvadratnom metru, u Mokrinu svega dve, a u Bašaidu je zabeleženo  11, 4 litara vodenog taloga po kvadratu. Iako je bilo jake grmljavine i pojačanog vetra, na sreću, veće nevreme je zaobišlo teritoriju grada. Jedini incident, koji je prijavljen, dogodio se u ulici Kralja Petra Prvog ispred kućnog broja 105. Usled jakog vetra i grmljavine polomila se jedna od većih grana stabla pincike koji krase ovu ulicu.

Spas od visokih temperatura sugrađani su potražili u sladoledu, hladnim napicima, ali je i više nego dobrodošla fontana.

Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda upozoravaju na to da će se sutra (subota) maksimalna temperatura kretati od 32 do 36 stepeni, a u nedelju i prvoj polovini naredne sedmice još toplije, lokalno i do 40 stepeni Celzijusa. Očekuju se i tropske noći kada temperatura neće padati ispod 20 stepeni.

Sveti_kozma_i_damjan

Pravoslavni vernici danas se sećaju braće Svetih Kozme i Damjana, odnosno slave Svete Vrače. Ovi sveci smatraju se zaštitnicima lekarske profesije. Prema predanju, svetitelji su pomagali i lečili ne tražeći za uzvrat ništa “radi dobitka i bogaćenja, već Boga radi”, pa su u narodu poznati kao Sveti Besrebrenici.

Zapisano je, takođe, da je Kozma “ljuto zamerio Damjanu kada je od Paladije, žene koju su izlečili od teške bolesti, uzeo tri jajeta i da je čak tražio da ga po smrti ne sahrane pored brata”.

Svetitelji su ipak sahranjeni jedan pored drugoga u mestu Feremanu. Na ikonama su predstavljeni u srednjovekovnoj odeći, s kovčežićima u kojima su nosili lekove.

Prema kanonu SPC, svetitelji Kozma i Damjan slave se dva puta godišnje – 14. jula kada je umro Kozma i 14. novembra, na dan Damjanove smrti.

U kalendaru Srpske pravoslavne crkve Sveti Vrači, nisu upisani crvenim slovom i nije obavezan post.

U narodu postoji verovanje da na ovaj praznik treba izgovoriti molitvu za ozdravljenje, ali i da je dobro raditi teške fizičke poslove, kao i da, bez preke potrebe, ne treba izlaziti iz kuće.

Ovaj praznik je slava Hrama Svetih Kozme i Damjana u Kikindi.

IMG-112ef428cb276f7e4cf1b64a5913fd39-V

Kulturni centar četvrti put organizuje radionicu „Mali kuvar“  koja svake godine izaziva sve veće interesovanje dece. Ove godine prijavilo se njih šezdesetak , a pored toga što su naučili nešto novo da kuvaju, zajedno sa organizatorima, učestvuju i u, već zaboravljnim dečijim igrama, poput arjačkinje barjačkinje, ledenog čiče, preskaknje lastiša i druge.

Među decom koja su se rado odazvala ovoj radionici je i Ira Simičić (10) iz Novog Sada koja deo leta provodi kod bake i  deke.

-Volim da kuvam sa mamom tako da sam odlučila da budem deo „Malog kuvara“ i naučim nešto novo. Sve je zabavno, a najviše mi se dopalo pravljenje vanilica sa kojima me baka dočeka kada joj dođem u posetu. – rekla nam je Tara.

Jovan Ribić (7) iz Beograda letnji raspust provodi kod bake.

-Radionica je odlična, ima puno dece i stekao sam dosta novih drugara. Bakin kolač i inače volim da jedem, a sada znam i da ga napravim . – dodao je Jovan.

Tanja Nožica iz Kulturnog centra  istakla je da je i zaposlene iznenadio ogroman odziv mališana za ovu radionicu.

-Za dva dana prijavilo se 60 dece i morali smo da ih podelimo u dve grupe. – napomenula je Tanja Nožica – Cilj je da se sa decom družimo, da budemo kreativni, da im upotpunimo leto, da nauče kako smo se mi nekada igrali, ali i da im približimo stare, pomalo zaboravljene, recepte iz našeg kraja.

 

Učesnici radionice od kuvara Radovana Subina naučili su da prave potkovana jaja, od članica Gradskog udruženja penzionera da  prave vanilice i sendviče „smajliće“, sa Ljiljanom Bogosavljev pravili su bakin kolač, a sa zaposlenima iz Kulturnog centra gibančice i voćnu salatu. Sutra, poslednjeg dana druženja biće organizovan izlet u Veliki park gde će zajedno sa izviđačima kuvati gulaš.

 

Udruzenje zena Novi Kozarci 7

Članice Udruženja žena “Novi Kozarci” proslavile su Petrovdan uz brojne goste i bogatu trpezu. Ovo udruženje postoji duže od 45 godina i isto toliko vremena obeležava 12. jul, kaže predsednica, Boja Oljača.

– Svake godine obeležavamo Petrovdan sa svojim prijateljima iz udruženja žena iz Kikinde i okoline. Drago nam je što nam svaki put dođu i gosti iz udruženja Kozarčana u Beogradu. Ugostili smo i predsednika Skupštine Grada, Mladena Bogdana, v. d. direktoricu Turističke organizacije, Jasminu Milankov i Tanju Nožicu iz Kulturnog centra. Veoma lepu saradnju imamo sa našom mesnom zajednicom, Gradskom upravom i mnogim organizacijama. Osvećenje i rezanje slavskog kolača obavio je jerej Nikola Momirov, starešnima našeg hrama Svetog Ilije. Bilo je, naravno, pita i drugih specijaliteta koje su spremile naše žene – kaže Oljača.

Ona dodaje da Udruženje Novi Kozarci ima tridesetak članica, i da im se članstvo stalno podmlađuje. Sastaju se u svojim prostorijama u zgradi Mesne zajednice jednom nedeljno i imaju značajnu proizvodnju ručnih radova.

– Bavimo se svim ručnim radovima, a imamo i taru (razboj) na kojem tkamo.  Učestvujemo na bazarima i, na taj način, same sebe finansiramo i prikupljamo sredstva za humanitarne akcije – objašnjava Oljača.

Udruženje žena Novi Kozarci već 13 godina, u saradnji sa Mesnom zajednicom, organizuje čuvenu „Pitijadu“ u ovom mestu.

 

studenti (1)

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača završen je prvi krug upisa. Upisana su 54 studenta i to 44 na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i 10 na smeru strukovni vaspitač za tradicionalne igre.

-Zadovoljni smo upisom jer imamo 14 studenata više u odnosu na prvi upisni rok prošle godine. Najviše studenata sa strane imamo iz Zrenjanina, slede Novi Kneževac, Senta, Beograd, Novi Sad. Na smeru vaspitač za tradicionalne igre imamo i studente iz Kragujevca i Crne Gore – istakla je Angela Mesaroš, direktorica VŠSSOV – Za drugi upisni rok ostalo je ukupno 66 slobodnih mesta od kojih su četiri budžetska, na smeru vaspitač dece predškolskog uzrasta. Za samofinansirajuće studente 47 mesta ostalo je za vaspitača predškolskog uzrasta i 15 za tradicionalne igre.

Drugi upisni rok biće u septembru, a konkurs je već izašao. Prijava kandidata je od 30. avgusta do 1. septembra. Već dan kasnije je prijemni ispit na kom se polaže test opšte kulture i proveravaju se muzičke, govorne i fizičke sposobnosti.

-Na master strukovnim studijama imamo prijavljenih 27 kandidata od kojih su dva na budžetu. Kako su ostala 23 slobodna mesta drugi rok za prijavljivanje počeće 17. jula i trajaće do 30. septembra – napominje naša sagovornica.

Školarina za osnovne strukovne studije je 54.000, a za master strukovne studije iznosi 75.000 dinara. Postoji i mogućnost plaćanja u deset mesečnih rata.

 

bolnica 1

Menadžment firmi „Kalcedonija“ i „Mekafor“ još jednom je pokazao društvenu odgovornost u sredini u kojoj posluje. Opštoj bolnici doniran je savremeni defibrilator, vredan milion dinara, koji će svoje mesto naći na jedinici Intenzivne nege. U ime zaposlenih na novom aparatu zahvalio je pomoćnik direktora dr Vladimir Prunić.

-Defibrilator je aparat koji spacava život. Postojeći, koji je bio u Intenzivnoj nezi bio je star više od 20 godina i na izdisaju, tako da nam je ova donacija bila preko potrebna – kazao je dr Prunić.

Adriano Zoni, direktor „Kalcedonije“ i Nebojša Nedeljković, direktor „Mekafora“ napomenuli su da će i dalje podržati ovakve akcije.

-U Kikindi imamo 500 radnika, a sa njihovim porodicama to je oko 1.500 ljudi koji su povezani sa našom kompanijom, a kojima trebaju ili će trebati medicinske usluge. Smatram da je važno pomoći da zdravstvo bude što bolje opremljeno – rekao je Zoni.

„Mekaforu“ je ovo sedmi put da pomaže zdravstvene ustanove.

-Želimo da pomognemo Bolnici, a naročito ukoliko će ovaj aparat sutra nekome spasiti život – dodao je Nedeljković.

Primopredaji su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik i Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-Važno nam je  što u Kikindi imamo dve firme koje prepoznaju društvenu odgovornost i rado sarađuju sa Gradom u raznim akcijama – rekao je Lukač –  Ove dve firme do sada  su uputile više od četiri miliona dinara donacija. Hvala im u ime građana, a ovako dobre primere treba slediti.

vodovod naslovna

Zamena azbest-cementnih cevi na Trgu srpskih dobrovoljaca teče predviđenom dinamikom. Vodovodna mreža koja se rekonstruiše stara je pet decenija i zamena novim cevima jedan je od prioriteta Grada. Da sve teče po planu uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač i direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero koji su posetili gradilište.

 

– Biće zamenjeno 5,5 kilometara neuslovnih cevi za snabdevanje pijaćom vodom. Rekonstrukcija vodovodne mreže puno znači u poslednjoj fazi izgradnje fabrike vode, a prioritet prilikom zamene imaju lokacije na kojima smo često imali havarije koje su prouzrokovale isključenja vode korisnicima- rekao je Čedo Gvero. – U avgustu nas očekuje i ispiranje sistema jer je to jedan od uslova  za puštanje u rad fabrike vode. Samo tako finalni rezultat, odnosno zdrava pijaća voda koja zadovoljava sve propisane standarde, stiće će do potrošača. Želim da se zahvalim našim sugrađanima na razumevanju i strpljenju jer je bilo neplanskih isključenja zbog priključaka koji nisu kartirani tako da nisu u sistemu katastra i izvođač radova je imao problema da dođe do njih. Novi priključci odmah će biti uveden u katastar.

Radovi na Trgu srpskih dobrovoljaca biće završeni za maksimalno četiri nedelje, dok je rok za završetak planiranog posla 500 dana.

 

– Najveći problem našeg grada je kvalitetna pijaća voda i mi smo se uhvatili u koštac sa tim i rešavamo ga na najbolji način. Finansijsku podršku u ovom poslu lokalna samouprava ima od Uprave za kapitalna ulaganja i Pokrajine. Prošle i ove godine u radove  će biti uloženo više od 237 miliona dinara –  precizirao je gradonačelnik. – Zamena cevi poboljšaće kvalitet isporuke pijaće vode, a samim tim i kvalitet života. Sa ovih 5,5 kilometara rekonstrusano je četiri petine vodovoda. Nećemo se tu zaustaviti nego ćemo i dalje ulagati u ove radove kako bismo konačno imali kvalitetnu pijaću vodu. Kod Vlade Vojvodine konkurisali smo i za sredstva za izgradnju mini postrojenja za prečišćavanje vode u Mokrinu, Nakovu, Iđošu i Banatskom Velikom Selu i rezultate očekujemo do kraja jula.

Izvođači radova su firme „Armeks“ koja je nosilac posla, kao i „Enerdži Pro“ i „Imperijal grupa“. Od ukupno 150 kilometara vodovodne mreže u gradu trebalo bi rekonstruisati još 30 km. Sada se radi 5,5 kilometara, a očekivanja su da će sa sredstvima iz Pokrajine biti nastavljen kontinuitet u zameni cevi. Za celokupnu investiciju, procene su, da je potrebno više od milijardu dinara.

Punom parom do fabrike vode

Izgradnja fabrike vode odlično napreduje i krajem ove, a najkasnije početkom sledeće godine ona će biti završena.

– U toku je implementacija tehnologije za preradu pijaće vode, a napredak u građevinskim radovima vidljiv je svakodnevno u šta se sugrađani mogu uveriti prolaskom pored gradilišta. Na ovu investiciju čekalo se pola veka i Kikinđani će konačno imati zdravu i kvalitetnu pijaću vodu – napomenuo je Lukač.

Radovi u 23 ulice

Osim gradilišta na Trgu srpskih dobrovoljaca, rekonstrukcija vodovodne mreže u toku je i u ulicama: Đure Daničića, Dušana Vasiljeva, Branka Radičevića, Laze Kostića, Vojvode Mišića, Nemanjina, Donja Vodoplavna, Barska, Nikole Pašića, Kosovska, Miroslava Antića, Kumanovska, Đure Oličkova, Ivana Jakšića, Jovana Sterije Popovića, Sutjeska, Suvačarska, Laze Kostića, Albertova, Stevana Lakaija, Kiš Mihalja, Miloša Crnjanskog i Veljka Petrovića.

IMG_20230711_183209

Dragoljub Badrljica, profesor u penziji, veliki deo života posvetio je da zabeleži hroniku Mokrina. Deo njegovih istraživanja predstavljen je u Narodnom muzeju u okviru predavanja „Slavnim Mokrinčanima u čast“.

 

-Ideja je da ohrabrim i ukažem da imamo slavnih ljudi. Predstavio sam Miroslava Antića, Radivoja Rašu Popova, profesora dr Radovana Popova, primarijusa dr Radovana Vrtpiraškog, profesora dr Svetozara Stepančeva i dr Dušan Popova – istakao je Badrljica. – Razmišljao sam kako da od ovih slavnih imena  napravim rečenicu koja će biti svrsishodna. Tako sam došao do naslova „Mir raduje svet duša”.

Badrljica je podsetio i da je Svetozar Stepančev bio takozvani „pesnik Amerike“. Rođen je u Mokrinu 1915. godine, a preminuo je u 103. godini u Njujorku. Otkrio je i da je njegova supruga 2002. godine posetila Stepančeva od kog je dobila njegovu prepisku sa Vaskom Popom i Branom Petrovićem.

-Dr Dušan Popov bio je 12 godina sekretar Matice srpske i napisao je čudo u svetskim razmerama. Napravio je enciklopediju, 31 tom Novog Sada. Moj spisak ima više od 25 stranica na kojem su samo imena znamenitih ljudi i ovo je način da ohrabrujem sve ljude da istražuju svoje ljude – zaključio je Badrljica.

Ovom prilikom svaki od znamenitih Mokrinčana predstavljen je kroz 20 fotografija od detinjstva do kraja života. Ugođaj su upotpunili Ljiljana Sivčev koja je izvela kompozicije na klaviru i Vladimir Kovačević na klavijaturi.  Predavanje je organizovano i 19. juna u Mokrinu u okviru Nedelje kulture.

 

 

parking mn 1

Do početka naredne nedelje biće završena izgradnja parking mesta u Mikronaselju u Svetosavskoj ulici. Posao obavlja firma „Eko gradnja“, a radove su, zajedno sa predstavnici JP „Kikinda“, obišli gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća Nebojša Jovanov i Dragan Pecarski.

 

-U blizini parkinga su vrtić „Miki“ i škola „Žarko Zrenjanin“ – napomenuo je Đorđe Klenanc iz JP „Kikinda“ – Već je završena sanacija oštećenih  parkinga preko puta vrtića gde su dobijena nova dva, tri mesta i sada ih je ukupno 18. Novi parking, čija je izgradnja u toku,  u Svetosavskoj ulici imaće još dvadesetak novih  i funkcionalnih mesta.

Radovi se odvijaju predviđenom dinamikom, a inicijativu za nova parking mesta pokrenuli su stanovnici ovog dela grada.

-Jedan od najvećih problema u Mikronaselju je nedostatk parkinga i to su istakli meštani ovog dela grada u razgovoru sa nama i hvala im na tome. Na nama je da ih saslušamo, izađemo im u susret i rešimo problem. Upravo su pojedini građani apostrofirali problem koji su stvarala stabla sibirskog bresta koja su se nalazila na ovom mestu. Korenov sistem podizao je kompletan parking tako da nije bilo mogućnosti da se on koristi. Novi parking, ali i mural koji je urađen, daće lepši i bolji izgled ovom delu grada – precizirao je Lukač.

Po završetku ovih radova započeće uređenje parkinga u Beogradskoj ulici. Pripremni radovi koji su podrazumevali vađenje panjeva su završeni i početkom sledeće nedelje i tamo će biti započet ovaj posao.

 

lagundzin

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dodelio je ugovore ukupne vrednosti 90 miliona dinara iz Budžetskog fonda za šume AP Vojvodine. Ugovore o bespovratnim sredstvima uručio je potpredsednik Vlade Vojvodine i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo  Vladimir  Galić, a među onima koji su dobili novac  je i rasadnik „Vikumak“ iz Iđoša čiji je vlasnik Radivoj Lagundžin. Njemu su pripala sredstva za unapređenje rasadničke proizvodnje.

 

-Odobreno nam je 200.000 dinara za kupovinu traktorskog atomizera za prskanje. Na našem rasadniku imamo jedan koji je star i bilo je vreme da kupimo novi. Traktorski atomizer za prskanje koristimo prilikom zaštite sadnica herbicidima i pesticidima – saznajemo od Lagundžina.

Rasadnik „Vikumak“ jedini je na teritoriji grada koji  proizvodi šumski sadni materijal, sadnice za poljozaštitne pojaseve i remize. Kod nadležnog sekretarijata svake godine konkurišu za sredstva i do sada su dobili traktor, sistem za navodnjavanje i razne priključne mašine neophodne u rasadničkoj proizvodnji.

-Šumski rasad uzgajamo na 1,2 hektara. Imamo sadnice hrasta, topole, jasena, javora i bagrema. Najtraženiji su bagrem, hrast i topola koji i najbolje uspevaju na našoj zemlji – dodaje naš sagovornik.

Pored pomenutog  „Vikumak“ u ponudi ima i druge sadnice.

-U ovo doba godine najtraženije su višegodišnje cvetnice i kontejnerske sadnice koje se nalaze u velikim saksijama. Kupuju se i perene i razni četinari – napominje Radivoj Lagundžin.

Iđoški rasadnik je porodični posao. Narednog meseca obeležiće dve decenije rada.  Pored proizvodnje sadnog materijala, bave se i izvođenjem radova u šumarstvu, pretežno pošumljavanjem, kao i ostalim radovima u hortikulturi, poput uređenja dvorišta i parkova i postavljanja tepih travnjaka.