Град

385389581_7057664547601767_6768438521268299443_n

Trodnevna manifestacija „Zmajeve dečije igre“ završena je sa najslađim i najmlađim učesnicima, decom iz Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ i Baletske škole. U čast dečijeg pisca Jovana Jovanovića Zmaja oni su pevali, igrali, recitovali, a podržali su ih  poznati dečiji pisci i stvaraoci Peđolino, Tode Nikoletića, Duško Domanović, Bojana Stupar i Goran Novakov.

Najstariju i jubilarnu, 30. manifestaciju, otvorila je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski koja je zajedno sa članovima Gradskog veća prisustvovala centralnoj priredbi.

-Ponosni smo što smo domaćini tridesetim „Zmajevim dečijim igrama“. Manifestacija ima svoju vrednost i zato i traje ovoliko. Namenjena je deci uz sećanje na poeziju Jovana Jovanovića Zmaja, bez čijih stihova ne može da se zamisli odrastanje i detinjstvo. On nas uči o ljubavi, prijateljstvu, plemenitosti, dobroti, pravim vrednostima koje treba usaditi deci odmalena – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Tanja Nožica iz Kulturnog centra napominje da je tri decenije manifestacije obeleženo mnoštvom radionica i sadržaja za decu.

-Čika Jova Zmaj prvi je dečiji pesnik i najpoznatiji je njegov stih „Deca su ukras sveta“. Deca to zaista jesu i na nama je da ih učimo pravim vrednostima koje je Jovan Jovanović Zmaj promovisao. Sa njegovim pesmama  se susreću u najranijoj dobi, pa sve do starosti. Na nama je da održimo tradiciju i da približimo deci  najpoznatijeg pisca – napomenula je Tanja Nožica.

skola idjos

Iđoška OŠ „Milivoj Omorac” proslavila je Dan škole organizovanjem prigodnog programa posvećenog Milivoju Omorcu, i radionica u kojima su učestvovali đaci i roditelji. Ovu obrazovnu ustanovu pohađa 122 učenika.

– Ova godina značajna nam je jer imamo mali porast broja đaka, devet ih je više nego prošle godine, a možemo i da se pohvalimo ulaganjima. Od Grada smo dobili 3,5 miliona za sanaciju podova, 400.000 dinara je uloženo u krečenje učionica i hodnika, stići će i nov nameštaj, očekujemo ga početkom naredne godine. Od resornog pokrajinskog sekretarijata smo dobili 3,5 miliona za sanaciju sanitarnih čvorova. U planu je izrada projekta za sanaciju fasade – rekao je Aleksandar Aćimov, direktor škole.

Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu čestitala je đacima i nastavnom kadru Dan škole.
– Drago mi je da sam danas ovde i da sam prisustvovala divnom programu koji je bio posvećen Milivoju Omorcu. Jedna od vrednosti za koje se borio je multikulturalnost, a ova škola jeste multikulturalna sredina. Drago mi je da su sa nama pokrajinska poslanica Jelena Jovanović i direktorica Kancelarije za inkluziju Roma Ljiljana Mihajlović- istakla je Mickovska.

U okviru Dečije nedelje, romska deca od drugog do osmog razreda dobijaju na poklon školski pribor.
– Jedini put izlaza iz začaranog kruga siromaštva je obrazovanje. Kikinda je lokalna samouprava sa najviše dece koja uče romski jezik kao izborni predmet sa elementima nacionalne kulture Roma što nam je važno za očuvanje kulture i identiteta – napomenula je Jelena Jovanović, pokrajinska poslanica.

Školski pribor dobiće između 200 i 250 đaka, precizirao je Željko Radu, koordinator za romska pitanja.
– Obrazovanje je najbolji put za integraciju u društvo, I to je uspeh ne samo romske zajednice već i većinskog društva sa kojim romska zajednica deli život. Ovo je deo implementacije Lokalnog akcionog plana usvojenog 2023. godine. Načelnik okruga Miroslav Dučić nam je obezbedio pernice, a Gradska uprava školski pribor. Prvaci su već dobili školski pribor – rekao je Radu.

384534592_3553478551556505_6090110696625917975_n

U ulici Kraljevića Marka broj 40 otvoren je deveti maloprodajni objekat „Zelenog dragostora“. Ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski. Vladimir Radovanović, vlasnik „Zelenog dragstora“ ističe da prodavnice otvaraju na zahtev građana.

-Zapošljavamo sedamdesetak radnika i cilj nam je da vrlo brzo dođemo do stotinu zaposlenih. Hvala lokalnoj samoupravi što nas podržava, a mi smo tu da pomognemo razvoju Grada – rekao je Radovanović.

Gradonačelnik Lukač istakao je da će on i njegov tim uvek podržati lokalna preduzeća i firme.

-Vladimir Radovanović je i društveno odgovoran. Više puta do sada pomogao je pojedince, ali i javne ustanove. Lokalne firme uvek ćemo podržati jer nam je želja da rastu i razvijaju se i upošljavaju što veći broj sugrađana – dodao je Lukač.

rbt

U OŠ „Vuk Karadžić“ caruje drugarstvo!

Empatija i humanost, te dve najviše ljudske vrednosti koje su posle tragičnih događaja u maju ove godine dospele pod lupu javnosti, nisu napustili đačke klupe i srca dece koja pohađaju ovu obrazovno-vaspitnu ustanovu.

U okviru Dečije nedelje, koja pod sloganom „Veliko srce dece Srbije“ traje od 2. do 8. oktobra, danas su predstavnici ove škole uručili Dečijem odeljenju kikindske bolnice prigodne poklone: igračke, odeću, knjige i paket mlevenog „Plazma“ keksa.

rbt

Inicijativa za akciju potekla je od članova Đačkog parlamenta OŠ „Vuk Karadžić“, koji su uz pomoć svojih drugara prikupili sredstva za nabavku i kupovinu darova najmlađim pacijentima koji se leče u bolnici.

U ime te ustanove, na ovom izuzetno humanom gestu i poklonima zahvalile su  specijalista neonatologije dr Biljana Plemić i glavna sestra Dečijeg odeljenja Milica Mitrašinović.Složile su se da igračke uvek dobro dođu, a da je pomoć u vidu hrane i odeće dragocena.

386437132_1278618736191357_3738280714879583012_n

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeleženo je 79 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a , Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, političkih partija. Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Lukač istakao je da je te 1944. godine, nakon godina nesreće, tuge i bola konačno došla sloboda.

-Građani Kikinde dali  su svoj doprinos oslobođenju od fašističkog zla, boreći se na različite načine protiv okupatora i njihovih saradnika. Njihove žrtve nikada nećemo zaboravaiti, a njihova hrabrost mora da bude pouka svim naraštajima. Moramo se setiti i velike hrabrosti sovjetske armije koja je učestvovala u oslobođenju našeg grada. Naš odnos prema borcima može se videti i kroz rekonstrukciju i očuvanje spomenika Žrtvama fašizma, ali i drugih spomen obeležja koji je obavljen u prethodnom periodu – naveo je Lukač.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu. Skupu je prisustvovao i Jovo Barošvevčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

-Ovo je veliki dan za Kikindu jer je pre 79 godina stigla sloboda. Vaš grad dao je ogroman doprinos u Drugom svetskom ratu jer je od samog početka učestvovao u oslobođenju zemlje protiv okupatora. Danas odajemo počast svim žrtvama rata – naveo je Baroševčić.

Savetnik u Vladi Srbije general Milorad Stupar rekao je da je važno da se kod dece neguje kultura sećanja.

-Važno je da se sećamo onih koji su nam dali slobodu i mi u Kikindi ne zaboravljamo one koji su poginuli braneći je. Srpski narod ceni svoju slobodu i nikada nije niti će ugrožavati slobodu drugih naroda. Oduvek smo nudili ruku suživota i to činimo i danas. Ceneći našu slobodu, cenimo i slobodu drugih naroda – precizirao je Stupar.

Crvena armija je, 6. oktobra 1944. godine, u snažnom udaru razbila ostatke nemačkih jedinica koji su bili prisutni u Kikindi. Sa 35 tenkova ušli su u naš grad, a u oslobođenju su učestvovali  partizani Severnobanatskog odreda. Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada napomenuo je da je u savremenoj kikindskoj istoriji 6. oktobar je jedan od najznačajnijih datuma i da je predstavljao novo poglavlje u istoriji Grada.

-Velike žrtve podnete su da bi naš grad, ali i čitava zemlja bili slobodni. Svih onih koji su dali najdrogacenije, svoj život, mi ćemo se sećati sa pijetetom. I danas svi zajedno, predstavnici republičke, pokrajinske i lokalne vlasti, šaljemo poruku iz Kikinde da nam je i danas, kao i tada, potrebno zajedništvo i sabornost – dodao je Bogdan.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 648 Kikinđana. Povodom ovog datuma u Velikom parku otvorena je i izložba specijalnih jedinica policije.

 

 

 

 

Sajam investicija 1

Kao deo delegacije Razvojne agencije Vojvodine, Grad Kikinda, sa još pet gradova pokrajine, učestvuje na jednom od najvećih evropskih sajmova investicija, „Expo Real“-u u Minhenu.

Na ovogodišnjoj manifestaciji u centru Bavarske, na više od 54 hiljada kvadrata, nastupa 2.199 izlagača iz tridesetak država sveta.

Dominantni su izlagači iz Nemačke koji predstavljaju svoje pokrajine i ekonomske regione, a značajan je i nastup predstavnika Austrije, Švajcarske, Holandije, Italije, Francuske, Španije, Velike Britanije i drugih država Evrope.

Od investitora sa prostora bivše Jugoslavije izlažu regije iz Slovenije i Hrvatske. Republiku Srbiju promovišu vojvođanski gradovi: Novi Sad, Subotica, Sremska Mitrovica, Sombor, Zrenjanin i Kikinda, koji nude industrijske zone, naučne parkove i traže investitore za izgradnju stanova i smeštajnih kapaciteta.

Grad Kikinda nastupa sa ponudom za industrijske parcele koje su u režimu slobodne carinske zone: Podzona 1 Nove industrijske zone, kao i Industrijska zona „Rasadnik“. Ponuđene su i različite brownfield lokacije i traže se potencijalni ulagači za izgradnju hotela i SPA&Wellness centra u kompleksu Starog jezera.

Investiciona ponuda Grada Kikinde našla se u društvu akvizicija velikih centara, poput nemačkih metropola Minhena, Berlina, Hamburga, Kelna, zatim evropskih gradova Budimpešte, Varšave, Barselone, Amsterdama, Praga, Dablina…

Fokus brojnih sesija na „Expo Realu“ je na racionalnoj potrošnji energije i dekarbonizaciji, što je posebno važno velikim ulagačima u različitim sektorima – industrijskim, hotelijerskim i stambenim.

Primetna je blaga uzdržanost i veći oprez potencijalnih investitora i očigledno je da geopolitičke prilike na istoku Evrope imaju dominantan uticaj na nove investicije.

384501940_855719729158674_3565428808531970432_n

Predstavnici Grada, Saveta Mesne zajednice i SUBNOR-a polaganjem venaca na spomenik žrtvama fašizma u centru Ruskog Sela obeležili su Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Sve žrtve rata zaslužuju počast jer su poginule braneći slobodu, istakli su obraćajući se okupljenima Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a i general Milorad Stupar, savetnik u Vladi Srbije i predsednik Udruženja srpskih ratnika.

Održana je i svečana sednica na kojoj je predsednik Saveta MZ Rusko Selo Dušan Marjanović govorio o investicijama koje su urađene u ovom mestu.

-Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu odobrio je pet miliona dinara, a Grad Kikinda 7,5 miliona dinara sa kojima smo potpuno rekonstruisali objekte na stadionu FK „Crvena zvezda“ koji su svečano otvoreni za slavu sela. Adaptiran je prostor Doma kulture i posle 30 godina u renoviranim prostorijama ponovo imamo seosku biblioteku. Asfaltirano je 900 metara Njegoševe ulice, a uz proširenje bankina dobili smo odličan put. Za najkasnije 15 dana počeće izgradnja parkinga na četiri lokacije: kod pravoslavnog groblja, ispred katoličke crkve, ispred ambulante Doma zdravlja i u dvorištu Omladinske sale. Očekuje nas i čišćenje divlje deponije. Do kraja godine nastavićemo i radove na seoskom parku površine 2,5 hektara u centru sela – obrazložio je Marjanović.

Svečanosti je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima koji je istakao da svako naseljeno mesto u lokalnoj samoupravi ima kvalitetenog partnera.

-Ruskoselci znaju da cene slobodu i dostojanstveno obeležavaju sve važne datume u mestu. Drago mi je što je obeležavanju prisustvovao veliki broj meštana, posebno mladih, kojima treba da prenesemo osećaj privrženosti svojoj državi i narodu. Rusko Selo može da računa na gradsku upravu, da zajednički radimo na poboljšanju kvaliteta života u ovoj mesnoj zajednici – istakao je Lukač.

Ovo je bila prilika da se Rusko Selo oduži najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Petooktobarsku povelju dobio je Milan Kovačević, vlasnik firme „Stovarište Kovačević“ koja je pokazala društvenu odgovornost.

-Čast mi je što je prepoznato naše zalaganje da Rusko Selo bude još lepše i bolje mesto. Uvek se odazivamo svim akcijama, a pomažemo i sportistima, talentovanim đacima, ali i organizovanje manifestacija.  Firma je osnovana pre sedam godina i naša želja je da se selo razvija, da mladi ostaju na selu i da selo živi – rekao je Milan Kovačević.

Lazo Dragić i Branislav Berbakov zahvalnice su dobili za društveno koristan rad, ali i angažovanost kada je neophodno animirati meštane da se pomogne.

-Pokrenuo sam inicijativu da se uredi pravoslavno groblje koje je u lošem stanju. Nema staza i ne može se prići pojedinim grobovima, nije bilo kolica za prevoz pokojnika i cveća. Kolica su napravljena, a prikupljena su i sredstva za izlivanje dela staze duge 88 metara  – saznajemo od Dragića.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 77 Ruskoselaca , a mesto je oslobođeno 1944. godine.

386881130_990408045559269_3970023270661715941_n

U Nakovu je obeležen 5. oktobar Dan oslobođenja sela u Drugom svetskom ratu, ali i Dan kolonizacije. Vence su položili predstavnici Saveta mesne zajednice, Grada i SUBNOR-a. Nakovčani neguju tekovine Narodnooslobodilačke borbe, ali se na ovaj  dan sećaju i svojih njmilijih koji su se pre 78 godina sa obronaka Šatora, Grmeča i Plješevice, vođeni željom za životom dostojnim čoveka, doselili u Nakovo, rekao je Branislav Čubrilo, član Saveta mesne zajednice.

-Trudimo se da na dostojan način obeležimo važne datume u selu. Moramo da se sećamo i ne smemo da zaboravimo vremena koja su bila teška, vremena u kojima su ljudi davali svoje živote da bi  mi danas mogli da živimo u miru i slobodi. Danas je važno da se prisetimo svih onih koji su bili spremni da se izbore da nama danas bude bolje – dodao je Čubrilo.

Dan sela Nakovčanima je čestitao gradonačelnik Nikola Lukač.

-Moramo negovati kulturu sećanja na sve one koji su se žrtvovali za naše bolje sutra i moramo poštovati sve koji su se borili za slobodu, kada se ceo svet ujedinio protiv fazima,  najvećeg zla dvadesetog veka. Ovo je dan kada se prisećamo  i svojih korena i odakle potičemo. Važno je da tome naučimo našu decu i mlade. Na nama je da ujedinjeni gradimo bolju i kvalitetniju budućnost poštujući i čuvajući jedni druge – istakao je Lukač.

384503182_250625897483647_3960196550253609582_n

„Od atoma do galaksije“ naziv je jednosatnog predavanja Mladena Đurana, diplomiranog hemičara čija je pasija astronomija. Na interesantan način, sugrađanima okupljenim u svečanoj sali Kulturnog centra, pojasnio je strukturu atoma, organizaciju, hemijske veze, molekule, hemiju života DNK, sunčev sistem i evoluciju zvezda.

-Moje predavanje prilagođeno je za sve od 7 do 77 godina. Za svakog je priča interesantna i svako je mogao da se pronađe u segmentima izlaganja. Neko se podsetio na stečena znanja, a neko od okupljenih je stekao nova.  Želja mi je da kod đaka, koji su večeras bili prisutni, probudim budućeg fizičara, hemičara, biologa ili astronoma. Nauka i znanja su nam na dohvat ruke, treba samo da smo dovoljno zainteresovani da ih savladamo i razumemo – istakao je Đuran.

Predavanje je organizovano u okviru obeležavanja Svetske nedelje svemira kojoj se pridružio i naš grad, napomenula je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

-Moram da se vratim godinu dana unazad kada je  Kikinda postala jedan od gradova koji širom sveta, svaki na svoj način, obeležavaju Svetsku nedelju svemira. Prošle godine osvrnulu smo se na delo našeg sugrađanina Milivoja Jugina koji se proslavio time što je bio deo tima ljudi koji su omogućili da prvi čovek ode na Mesec. Ove godine to je Mladen Đuran, astronom amater, koji je svoje znanje  podelio sa svima koji su bili prisutni – pojasnila je Jasmina Milankov.

Da sugrađane interesuje ova tema, pokazalu su time što je svečana sala bila ispunjena do poslednjeg mesta, a imali su i pitanja na koje im je Đuran rado odgovorio. Svetska nedelja svemira je međunarodna manifestacija u kojoj se afirmišu dostignuća nauke i tehnologije i njihov doprinos poboljšanju i razvoju ljudskog života i obeležava se svake godine od 4. oktobra do 10. oktobra.