Град

Klizaliste (16)

Svoje klizalište, Ledeno jezero, od danas imaju i Kikinđani. Nalazi se između otvorenih bazena i Starog jezera, i već je doneo mnogo radosti. Više stotina mališana sa roditeljima i bakama i dekama posetilo je program pod nazivom „Zimska bajka“, odnosno Decembarski bazar. Na svečnom otvaranju nastupili su članovi bubnjarske sekcije Studija „Maus“.

– Znali smo da će biti velika zainteresovanost, ali poseta prevazilazi naša očekivanja. Upravo zato smo i pokrenuli ovaj projekat, zbog osmeha naših najmlađih sugrađana – rekao je Dejan Pudar, direktor Sportskog centra „Jezero“ kojem pripada novo klizalište sa pravim ledom.

Novi sadržaj u gradu ostvaren je u saradnji sa Turističkom organizacijom i pod pokroviteljstvom Grada.

– Posle mnogo godina ponovo imamo klizalište i mislim da smo obradovali ne samo Kikinđane, nego i građane okolnih samouprava, a naši proizvođači imaju još jednu priliku da ponude svoje proizvode. Potrudićemo se da ovo postane tradicija i da svake zime, bar mesec dana, imamo otvoreno klizalište – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je sa saradnicima obišao Bazar i razgovarao sa sugrađanima.

Do sada su mališani iz Kikinde koji su za to imali priliku, odlazili na klizanje u veće centre i zato je kikindska „Zimska bajka“ sadržaj koji je prepoznat kao potreba, rekla je Jasmina Milankov, v. d. direktorica Turističke organizacije.

– Na ovaj način podržavamo i naše male proizvođače. Današnji događaj nam je i test da vidimo da li ćemo i ubuduće organizovati Bazar i najverovatnije je da će to biti svake subote. Odličan je odziv i drago mi je što smo, pre svega mladima, pružili nešto novo – dodala je Milankova.

Trogodišnji Stefan kaže da mu se sve sviđa. Mama Ivana dodaje da je lepo što je grad ponudio nove sadržaje.

Svetlana i Dragan Tatomir su doveli svoje sinove, Mihajla, Ivana i Aleksu.

– Ovo je predivno, upravo ono što je trebalo našem gradu – kaže mama Svetlana. Tata dodaje da će doći ponovo kada bude manja gužva, kako bi se svi zajedno oprobali na ledu.

Dečaci Viktor i Aleksandar došli su sa mamom i tatom, Ivanom i Silvesterom Pap.

– Tek smo stigli, ali sviđa mi se što su sve lepo okitili – kaže Aleksandar. – Doći ćemo ponovo.

– Jako je lepa ideja, mi smo bili u Novom Sadu i ovo je slično onome što smo tamo videli. Mislim da je pun pogodak. Mi živimo u komšiluku i drago mi je što je oživeo ovaj kraj – rekla je mama Ivana.Novogodišnji ukrasi, Deda Mraz i pano za fotografisanje na „Ledenom jezeru“ obradovali su mališane, a mnogi su uspeli da dođu i do klizaljki koje su se danas iznajmljivanje besplatno, pa je na ledu bilo dece svih uzrasta.Klizalište će biti otvoreno svakog dana, od 16 do 21 sata, a vikendom od 16 do 22. Cena iznajmljivanja klizaljki biće 150 dinara, koliko košta i sat klizanja. Opšti utisak je da je zima u Kikindi od danas još lepša i da će joj se posebno radovati deca.

Prvo srpsko pevacko (5)

Međunarodni festival horske muzike, četvrti „Melodianum“, večeras je otvoren izvođenjem duhovne muzike. Pod kupolom Hrama svetih Kozme i Damjana, koncert je održalo Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo, najstarije pevačko društvo u Srbiji, koje ove godine obeležava 185 godina rada.

– Ovde je prekrasna akustika i domaćini su divni. Spremili smo malo lakši repertoar, upravo zato što smo na pragu Božića. Mnogo toga je posvećeno Bogorodici, pevamo delove iz liturgije i iz večernje službe, četiri različite „Bogorodice djevo“ – Arva Perta, Koste Manojlovića, Mitropolita Ilariona i Sergeja Rahmanjinova, a završavamo sa dve duhovne narodne pesme – rekla je Vera Carina, dirigentkinja Društva.

Koncertu je prisustvovala brojna publika, sveštenstvo, starešina Hrama, protojerej Boban Petrović i, u ime lokalne samouprave, zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

Marko Markovljev, direktor Kulturnog centra, organizatora „Melodianuma“, pozdravio je goste i otvorio Festival.

– Festival je, iz godine u godinu sve veći. Više nije takmičarski jer smatramo da treba samo svi zajedno samo da uživamo u muzici jer ona menja sve, čini nas ljudima i ispunjava dušu. Nadam se da ćemo imati još mnogo lepih događaja na „Melodianumu“ – kazao je Markovljev.

Sutra (subota, 9. decembar), od 15 sati, u svečanoj sali Muzeja, predavanje na temu „Jedinstvenost ljudskog glasa“ održaće dr um Agota Vitkai Kučera, profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

Na istom mestu, od 18 sati, počeće koncert čak šest horova: Hor Osnovne muzičke škole „Petar Konjović” iz Beograda, hor Prvog pevačkog društva iz Šapca, hor „Ars vocalis“ iz Beograda, Hor Saborne crkve Sveti Georgije iz Novog Sada, hor „Zima” iz Bara i domaćini, hor „Attendite” iz Kikinde.

Orlic2

Kandidat liste „Aleksandar Vučić- Srbija ne sme da stane” dr Vladimir Orlić posetio je danas Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi. Orlića su dočekali Stanislava Hrnjak, predsednica Gradskog odbora, Nikola Lukač, potpredsednik kao i veliki broj članova stranke.

– Potrebna nam je ubedljiva pobeda, kao što je to poručio  predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Pripadati našoj stranci i biti deo politike koja nam je donela istorijske promene je stvar za ponos. Ništa od toga ne bilo moguće da nije naših ljudi koji vole Srbiju i koji su već pokazali svojim velikim srcem da za njih ništa nije teško – poručio je Orlić na sastanku sa članstvom u Kikindi.

 

 

Nenaslovljeni dizajn (21)

Korisnici daljinskog grejanja u centru grada dobili su letke koje potpisuje Opozicija Kikinde, i u kojima optužuje JP Toplana za, navodno, najskuplje grejanje u Vojvodini.

Kikindskoj Toplani spočitavaju „loše rukovođenje i nestručan kadar”. te da je „u oktobru grejanje radilo tri dana, a naplaćena je puna cena”. Letkom se građani pozivaju da 17. decembra „kazne naprednjake” na izborima.

Međutim, sugrađani koji su pročitali letak, teško mogu da se ne sete kako je to današnja opozicija, a nekadašnja vlast vodila ovo gradsko javno preduzeće. Pravo i direktno u poslovni sunovrat.

Na to podseća i direktor Toplane Dušan Marjanović.

– Tadašnja vlast, sada opozicija, tu „Toplanu“ je do 2012. godine dovela na korak do propasti, napravivši dug u iznosu od preko 300.000.000,00 dinara kada je bila i blokirana (od strane JP “SRBIJAGAS“), dok je u toku gotovo svake grejne sezone, za vreme rukovođenja od strane „stručnih ljudi”, broj havarija bio preko 40.

Prošle godine, u toku cele grejne sezone, bilo je svega 4 havarije, dok od početka ove grejne sezone, nije bila NIJEDNA. Za istih tih jedanaest godina, od kada je vodi naprednjačko rukovodstvo, JP „TOPLANA“ Kikinda je izmirila milionske dugove, nasleđene od rukovodstva iz redova prethodne vlasti. Pored toga, samo u poslednjih šest godina investirano je iz sopstvenih sredstava i uz podršku grada Kikinde 150.000.000,00 dinara što je skoro 50 % vrelovodne mreže, stare preko 40 godina, koja je bila gotovo neupotrebljiva- podseća Marjanović i dodaje:

– Rukovodstvo sada, uspeva redovno da plaća svoje obaveze prema JP“SRBIJAGAS“ i EPS AD od kojih nabavlja energente.

Zaboravljena je činjenica da je kikindska Toplana jedina pre dve godine smanjila cenu grejanja za u proseku 10 % , usklađivanje cena vrši se po metodologiji koju je propisalo ministarstvo, a usklađuje se sa tržišnom cenom gasa i struje koje su znatno niže od cena na svetskoj berzi, zbog subvencionisanja cene od strane DRŽAVE REPUBLIKE SRBIJE! Oktobra meseca bilo je 17 grejnih dana, shodno usklađivanju sa spoljašnjim temperaturama, kako je propisano gradskom Odlukom, a što je kroz analitiku lako proverljivo i dokazivo, te je i samo fakturisanje bilo u skladu sa istim.

Došli smo u situaciju da nam pridike drže „ONI“ koji su bili „EKSPERTI“ za blokirane račune i više milionske dugove, oni koji su sebi spomenik „USPEŠNOG“ rukovođenja podigli u samom centru Kikinde-Hotel „NARVIK“ SVI VIDE!- zaključio je direktor „Toplane”. 

 

405963181_363598302829033_3093757177110573266_n

Pobednici kviza „Moja Kikinda, otkrijmo gde živimo“ su učenici Ekonomsko trgovinske škole. Ekipu u sastavu Anđela Škorić, kapiten, Sreten Rakin, Nemanja Jezdimirović i Sanja Mileusnić za takmičenje je pripremala profesorica geografije Marija Mišković.

-Srećni smo što smo pobedili, ponosni smo što predstavljamo školu i sigurna sam da ćemo i narednih godina biti učesnici. Za kviz smo se pripremali dva meseca i svi smo se, pre svega, dobro zabavili, a potom i naučili puno toga o našem gradu – rekla je Anđela Škorić.

Drugo mesto zauzeli su osnovci škole „Sveti Sava“, treći su bili đaci iz „Žarka Zrenjanina“, a četvrti učenici OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

Ekipe, ali i sam kviz, podržao je gradonačelnik Nikola Lukač koji im je čestitao na osvojenom plasmanu i uručio vredne nagrade.

 

-Najviše treba da volite svoj grad i svoju državu, kao i da poštujete  i volite svoju porodicu, učitelje, nastavnike i profesore koji vam pomažu da stičete nova znanja sa kojim ćete jednog dana zameniti nas u odlučivanju i rukovođenju. Važno je upoznati se sa sredinom u kojoj živimo jer ćemo je više voleti i ceniti. Kikinda je grad dobrih ljudi, multinacionalna i multikulturalna sredina u kom svi živimo u miru i za mene je najlepši grad na svetu – istakao je gradonačelnik Lukač.

Kviz i knjigu osmislio je profesor geografije Miroslav Grujić.

-Pohvalio bih sve ekipe koje su učestvovale u ovogodišnjem serijalu jer su pokazali izuzetno znanje. Ovo je drugi put da je ekipa iz srednje škole pobednik što pokazuje i da su osnovci pokazali da poznaju svoj grad. Pobednici iz Ekonomsko-trgovinske škole zasluženo su osvojili prvo mesto – rekao je Grujić.

Organizator devetog ciklusa kviza je Kancelarije za mlade, a ove godine učestvovali su učenici 15 osnovnih i srednjih škola, napomenula je Dunja Češić, koordinatorka Kancelarije za mlade.

– Kviz je zabavni način da deca i mladi steknu znanja o svom gradu, o istoriji, znamenitostima, kulturi, tradiciji, manifestacijama i svemu što Kikindu čini posebnom – dodala je Dunja Ćešić.

Svaka škola koja je učestvovala osvojila je klimu. Svi učesnici finala dobili su vaučere u iznosu od 10.000, 5.000 i 2.000 dinara.

Postoji mnogo priča, mitova i legendi o tome zašto su Banaćane Lale? U kakvoj su vezi cvet lala i stanovnici Banata?

Ili je, ipak, u pitanju nešto drugo pošto je lala i reč turskog porekla i znači domaćin, gazda?

Zanimljivu priču otkriva nam Slavica Gajić, kustos- etnolog Narodnog muzeja Kikinda. 

Pogledajte.

Ovaj projekat je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

406240083_1362234734393702_3190876075747967575_n

Članovi udruženja vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša učestvovali su na takmičenju mladih vina  „Čuruška noć mladog vina“. Ukupno 45 vinara prijavilo je 77 uzoraka u kategorijama crvenih, belih i roze vina. Od osam uzoraka koje su dostavili Iđošani dobili su isto toliko medalja.

-Osim medalja pripao nam je i pehar za crveno vino našeg člana Đure Martinova koji je osvojio i zlatnu medalju, a drugo zlato pripalo je Ivanu Đorđevu. Dva srebra dodeljena su vinu udruženja, a jedno Robertu Bodo čije vino je dobilo i bronzanu medalju. Sa preostale dve bronze nagrađeni su vinarija „Radivojac“ i Milosav Nikolin – saznajemo od Branislava Brojčina iz „Šasle“.

Nedavno je u udruženju organizovana degustacija mladih vina kojoj je prisustvovao enolog Goran Adžić. Ovo je bila prilika da se mlada vina probaju i da se od stručnjaka dobiju saveti za dalju proizvodnju.

-Opšti utisak je da su vina ovogodišnjeg roda izuzetnog kvaliteta. Nijedno vino nije imalo izražene mane, a vinari su dobili smernice šta treba da urade u narednom periodu kako bi kvalitet bio još bolji – saznajemo od našeg sagovornika.

Vinari su završili pretakanje vina. Do završetka takmičenja u februaru, koje se tradicionalno organizuje u Iđošu, vina se neće dirati. Po završetku takmičenja, koje će se  organizovati 24 put na dan Svetog Trifuna, pretoče se još jednom i tako ostaju do leta.

 

 

403632063_882469366515782_357221877936448078_n

Učenici Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“, zajedno sa svojim mlađim drugarima iz vrtića „Miki“ i „Mendo“, folklornom školicom ADZNM „Gusle“, ritmičkim tačkama i nastupima glumačke i sekcije ritmičke gimnastike, bogatim programom proslavili su 68. rođendan. Na bini Narodnog pozorišta smenjivale su se pažljivo uvežbane tačke, a đake su podržali roditelji, bake, deke, zaposleni u školi, ali i predstavnici Grada Nikola Lukač, gradonačelnik i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Proslava u Narodnom pozorištu je naša tradicija i drago mi je što se posle 2019. godine ponovo vraćamo ovakvom načinu obeležavanja Dana škole. Uz veliku podršku lokalne samouprave škola svake godine dobija sve bolje uslove za rad. Ove godine 6,5 miliona Pokrajinski sekretarijat za sport uložio je u rekonstrukciju sportskog terena pored škole koji je sada jedan od najmodernijih u našoj okolini, zamenjen je deo stolarije i ovaj posao se nastavlja, a učinioce su opremljene video bimovima, lap topovima, internetom, a zamenjeno je i kompletno osvetljenje u objektu – napomenuo je direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“ Tihomir Farkaš.

Obraćajući se okupljenima  gradonačelnik Lukač istakao je:

-„Žarko Zrenjanin“ jedna je od najboljih škola zahvaljujući sadašnjim zaposlenima, ali i penzionerima koji su u ranijem periodu činili da ova obrazovna ustanova bude na ponos generacijama đaka koji su je pohađali. Ovo je najveća škola na teritoriji Grada, a sve učenike nastavnici i učitelji uče da budu dobri ljudi i podstiču da budu kreativni. Lokalna samouprava je tu da podrži svu decu i škole i da zajednički učinimo da grad i naša Srbija budu još bolje mesto za život – kazao je Nikola Lukač.

Dan škole čestitala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Rođendan je obeležen na dostojanstven način. Svakoj školi značajna je podrška roditelja, nastavnika i čitave zajednice, a ova škola može da se ponosi što je to postigla – dodala je Valentina Mickovski.

Ovu školu pohađa 530 učenika.

bolnica ulaz

Četvoročlana porodica iz Kikinde smeštena je u Opštu bolnicu usled trovanja gasom. Kako saznajemo otac B. K. (44), majka A. K. (35) i dvoje dece od 15 i tri godine, oko 10 sati i 30 minuta stigli su na Prijemno odeljenje Bolnice. Nakon pregleda koji je obavio dežurni anesteziolog otac je, u svesnom stanju, smešten na Intenzivnu negu radi daljeg lečenja i zbrinjavanja. Majka i deca, sa lakšim simptomima, zadržani su na Dečijem odeljenju radi daljeg praćenja i lečenja.

Prema izjavi majke do trovanja gasom došlo je usled kvara na kućnoj instalaciji.

U Policijskoj upravi potvrđeno nam je da je u toku uviđaj u kući porodice u ulici Laze Kostića i da će istraga pokazati šta je uzrok trovanja. O događaju je obavešteno i Osnovno javno tužilaštvo.

Kuce u selima (3)

Da se u selu lepše odrasta i mirnije živi, Milan Vranješ je oduvek znao. Ipak, u jednom periodu života, kada je u Kikindi, kao svršeni trgovac, dobio posao u struci, preselio se iz rodnog Banatskog Velikog Sela u grad. Posle nekoliko  godina, rešio je da se vrati u roditeljsku kuću u selu – svojim najbližima, drugovima i kolegama sa folklora kojim se bavi 18 godina u KUD „Marija Bursać“ u kojem je, od pre nekoliko godina i koreograf.

Upravo u to vreme ovaj tridesetčetvorogodišnjak saznao je za konkurs Ministarstva za brigu o selu za dodelu novca za kupovinu seoske kuće sa okućnicom. Najnoviji konkurs je, osim mladih bračnih parova, samohranih roditelja i mladih poljoprivrednika, prvi put bio dostupan i samcima, što je Milan tada i bio. Ali, ne zadugo. U vreme kada je počeo da priprema konkursnu dokumentaciju, preko folklora je u Sanadu upoznao Dušanku i formirali su porodicu. Narednog meseca oni će se useliti u svoj novi dom.

– Više volim selo, zdravija je sredina i za decu i za odrasle. Veći deo života proveo sam ovde, a udaljeni smo samo 6-7 km do grada. U međuvremenu sam upoznao svoju ženu i našli smo kuću koja nam odgovara. Dva meseca smo čekali poziv iz Ministarstva i pre tri nedelje smo u Beogradu potpisali ugovor. Odmah zatim kuća je i prepisana, promenili smo adresu i uskoro se useljavamo – priča Milan.

Kuća koju su Dušanka i Milan odabrali ima dva objekta na pet ari placa. Milan kaže da je noviji deo od 104 kvadrata izgrađen šezdesetih godina i da je bio odmah useljiv.

– Bilo je više zainteresovanih, ali mene vlasnici znaju od rođenja i odlučili su da ja imam prioritet – kaže Milan. – Kuća je, takođe, u delu sela koje se zove Hubert, tu su mi i roditelji, na dva minuta. Prezadovoljan sam i bio sam siguran da ću uspeti da dobijem novac od Ministarstva, mada su mi govorili suprotno i da mi treba veza. Ja nikoga nisam pozvao, nikakvu vezu nisam tražio, samo sam sve uradio po propisima i dobio sam kuću. Prezadovoljan sam.

Ovo nisu jedine lepe vesti. Najlepše je Milan dobio nekoliko meseci ranije, kada je saznao da će postati otac. Devojčicu, koja će se, mama je tako odlučila, zvati Lana, očekuju početkom januara. Do tada, Milan je rešio da još malo uredi njihov novi dom.

– U toku su manji radovi, postavio sam izolaciju i uređujem kuću. Očekujem da ćemo se useliti u decembru, može Lana i da porani – zaključuje Milan i dodaje da je supruga zaposlena u Javnom komunalnom preduzeću u Čoki, ali da ni to neće biti problem jer su veliki posao već uradili – biće svoji na svome.

Program dodele bespovratnih sredstava odobrila je Vlada radi motivisanja stanovništva da ostane na selu i podsticanja mladih da se vrate na selo putem rešavanja njihovog stambenog pitanja. Ovim se postiže povećanje broja seoskog stanovništva, smanjenje prosečne starosti stanovnika i poboljšanje opšte demografske strukture u selima što dovodi do pokretanja i rasta privrednih aktivnosti na selu, navodi predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Ove godine je interesovanje za konkurs, na teritoriji Grada, izrazilo blizu sto podnosilaca zahteva. Lokalna samouprava je, na osnovu rada Komisije za utvrđivanje ispunjenosti uslova za učešće na javnom konkursu, sačinila blizu 60 prijava i isto toliko zapisnika i procena koje su podnosioci predali na konkurs, zajedno sa izjavama vlasnika kuća koji su kod Javnog beležnika prihvatili učešće na ovom konkursu – objašnjava Bogdan. – Cilj lokalne samouprave je da, zajedno sa Vladom Republike Srbije, radi na tome da se ožive sela, da se mladi podstaknu da ostanu u mestima u kojima stanuju, kao i da iz grada dođu na selo da žive. Ulaganja u mesne zajednice na selima su veća nego ikada i uslovi života na selu mnogo su bolji nego u prethodnom periodu.

Osnovni uslovi koji su važili i u prethodnim godinama su da podnosioci nemaju navršenih 45 godina života i da nemaju na svom imenu upisanu nepokretnost u poslednjih pet godina, što se ne odnosi na posedovanje poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi van građevinskog rejona. Kuće koja su predmet prometovanja putem konkursa moraju da ispunjavaju osnovne uslove za život i ne mogu prelaziti procenjenu vrednost veću od 1,2 miliona dinara, a nakon kupoprodaje je zabranjeno njeno otuđenje u narednih deset godina.

Prijavljivanje na konkurs trajalo je od marta do 1. novembra. Po najnovijem konkursu do sada je, na teritoriji grada Kikinde, odobreno i realizovano 19 ugovora za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom. Podnosioci su dobili sredstva za kuće ujednačeno po svim kikindskim selima. Kuće su dobili: osam mladih bračnih parova i nevenčanih partnera, četiri pojedinca i sedmoro samohranih roditelja.

Iako je konkurs zatvoren 1. novembra, ovo nije i kraj za one koji su konkurisali jer se očekuje da će, sa resornim ministarstvom, do kraja budžetske godine biti potpisano još ugovora.

Što se Vranješa tiče, oni se već raduju useljenju i ponosni su što su, još pre njenog rođenja, maloj Lani omogućili da raste na mirnom i bezbednom mestu.

error: Content is protected !!