Град

Breast-cancer-istock

Nacionalni Dan borbe protiv raka dojke je 20. mart, čijim se obeležavanjem podstiče još veća pažnja javnosti na raspostranjenost ove maligne bolesti i na značaj unapređenja informisanosti žena o  preventivnim pregledima i njenom ranom otkrivanju. Rak dojke predstavlja vodeći uzrok obolevanja i umiranja od malignih bolesti u ženskoj populaciji širom sveta. Kako je istakla epidemiolog dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ rak dojke je izlečiva ukoliko se uoči na vreme.

-U proteklih pet godina  u Kikindi maligni tumori dojke čine oko 20 procenata maligniteta svih lokalizacija, a u Severnobanatskom okrugu ta brojka je oko 24 odsto. Tokom 2022. godine 35 žena u Kikindi obolelo je na 100.000 stanovnika, a 41 žena u okrugu.  U našem okrugu od raka dojke najveća učestalost obolevanja je kod žena starijih od 70 godina – saznajemo od dr Pecarski.

 

 

 

Karcinom dojke je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti kod žena. Samopregled je izuzetno važna preventivna mera, a naša sagovornica pojasnila je kako on treba da se obavi.

-Svaka žena treba da upozna strukturu svojih dojki i da obavi samopregled. Ovaj pregled treba da  radi svaka devojka počevši od 20. godine. Kako su dojke osetljive na promenu koncentracije ženskih polnih hormona, dojke se tokom mesečnog ciklusa neprestano menjaju. Pred menstruaciju često su bolne i povećane, a u razdobljima praćenim značajnim hormonskim promenama mogu biti preosetljive i uvećane što može izazvati nepotreban strah tokom samopregleda. Upravo zato najbolje je pregled obavljati između petog i 10. dana nakon prve pojave menstruacije kada su dojke najmekše. Žene u menopauzi, tokom trudnoće i dojenja pregled treba da obave prvog dana u mesecu – kaže dr Tatjana Pecarski.

 

Samopregled ima nekoliko faza.

 

 

-Prva faza je pod tušem i potrebno je podići jednu ruka iznad glave i kružnim pokretima prstiju, koristeći cele jagodice, pregledajte sve delove dojke. Tokom pipanja obratite posebnu pažnju na postojanje zadebljanja, čvorića ili bilo kakvih promena. Desnu ruku upotrebite za pregled leve dojke i obrnuto. Opipavanje, pokretima odozdo prema gore i od spolja ka sredini, nastavite u predelu pazuha kako biste proverili eventualna uvećanja limfnih čvorova. Na isti način proverite  i drugu pazušnu jamu. Druga faza pregleda je pred ogledalom kada su  najpre ruke pored tela. Posmatrajte pažljivo izgled grudi, naročito njihovu simetričnost, postojanje promena na koži, perutanje, bilo kakvo udubljenje ili promene u boji bradavica. Stavite obe ruke na bokove, ispravite se koliko možete i čvrsto stisnite ruke na kukove kako bi se zategli grudni mišići. Obratite pažnju da li uočavate ispupčenja, kvržice, ulegnuća, uvlačenja kože ili bradavice. U stojećem stavu temeljno opipajte obe dojke kružnim pokretima vodite prste od areole bradavice prema vrhu dojki na zamšljenom satu na poziciji 12 časova, a potom se vratite do areole. Ponovo u pravcu kazaljke na satu opipajte svaki deo dojke. Ponavljajući postupak završiće se kada napravite ceo krug od 360 stepeni. Dok ste ispred ogledala podignite ruke iznad glave, rotirajući ramena i gornji deo ramena i tela blago u obe strane i gledajte da li na dojkama spreda ili iz profila ima promena. Manje nejednakosti nisu značajne jer su dojke kod većine žena asimetrične. Važno je javiti se lekaru ukoliko se primeti odstupanje od uobičajenog izgleda dojki. Treća faza je samopregled na krevetu. Lezite na krevet postavite jastuk pod desnu lopaticu istovremeno podižući desnu ruku iznad glave jer ovako omogućavate da se dojka rasprostre po najvećoj površini grudnog koša pa je najtanja i najlakša za pregled što je naročito važno za žene sa većim grudima. Ponoviti postupak i sa levom dojkom. Prilikom pipanja koristite cele jagodice prstiju koje pomerate kružnim pokretima. Počevši od periferije dojke pravite spriralu ka bradavici u smeru kretanja kazaljke na satu. Naročitu pažnju obratite na ulegnuća i čvoriće. Zadebljanje tkiva na osnovici dojke u obliku ivice je normalna pojava. Na kraju pregleda nežno stisnite bradavice obe dojke i obratite pažnju na pojavu eventualnog iscetka – navela je dr Pecarski.

 

 

 

Samopregled dojki neophodno je raditi jednom mesečno. Prva mamografija savetuje se sa 35 godina, a ginekološki i ultrazvučni pregledi jednom godišnje. Ukoliko se uoči bilo kakva promena ne čekati nego se javiti lekaru jer su šanse za izlečenje velike ukoliko se lečenje počne na vreme.

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, u Republici Srbiji registrovano je 4447 novoobolelih i 1765 umrlih žena od raka dojke.

IMG-c41c5393e008fafa514d0f3310586fea-V-(2)

Osobama sa invaliditetom, zahvaljujući nabavci pokretne stolice, biće olakšan boravak na bazenima SC „Jezero“. Pomenuta stolica služi za spuštanje osoba sa invaliditetom u vodu. Od danas je dostupna za korišćenje na zatvorenim bazenima, saznajemo od direktora Dejana Pudara.

-Stolica  će omogućiti korišćenje svih bazenskih kapaciteta našim sugrađanima sa invaliditetom koji su naši korisnici. Ovo  je početak jer nam je želja da se potrudimo da svim korisnicima našeg objekta  omogućimo jednake uslove. Napravili smo iskorak u kvalitetu, sa posebnim osvrtom na sugrađane, koji, na žalost, nisu u mogućnosti da samostalno hodaju – rekao je Pudar.

Nabavka lifta sprovedena iz budžeta SC „Jezero“, faktički, iz budžeta Grada Kikinda, što samo dokazuje da lokalna samouprava, razume potrebe, kako SC „Jezero“, tako i svih stanovnika Grada Kikinde.

-Tokom ove godine planiramo još novina koje će poboljšati uslove boravka na bazenima invalidnim osobama – naveo je Pudar.

Brankica Miškov, predsednica Udruženja multipla skleroza kaže da se osobe sa invaliditetom svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima.

-Svaki dan je borba i mnogi se povlače iz društva što zbog predrasuda i diskriminacije, tako i zbog arhitektonskih barijera koje su ogroman problem u svim društvenim zajednicama. Neretko je prisutan osećaj odbačenosti i neprihvatanja, a neretko su tu iskorišćavanje i odbacivanje. Udruženje multipla skleroza prethodnih godina pokušava da podigne svest sugrađana o ravnopravnosti i potrebama osoba sa invaliditetom. U našoj misiji imamo nesebičnu pomoć Dejana Pudara, jednog od retkih Kikinđana koji nas razume i trudi se da nam omogući što bolje uslove za korišćenje bazena – rekla je Brankica Miškov i zaključila da lift stolica za invalide vraća dostojanstvo i dodaje da se raduje novim pomagalima za osobe sa invaliditetom.

A.Đ.

1710845258129

Većinom glasova na 35. sednici Skupštine grada doneto je rešenje o otuđenju katastarske parcele u Kikindi iz javne svojine. Reč je neizgrađenom građevinskom zemljište u građevinskom području. Katastarska parcela se otuđuje radi izgradnje proizvodno poslovnih objekata malih i srednjih preduzeća čija delatnost ne proizvodi buku, vibracije i zagađenja. Rok za izgradnju i puštanje u rad objekta je tri godine od dana solemnizacije ugovora kod javnog beležnika.

Vrednost investicije je 400.000 evra, a privrednik ima nameru da zaposli 40 radnika. Otuđenje zemljišta u Bloku 41 i 43, doprineće stvaranju još boljih privrednih uslova za dobrobit naših sugrađana. Nije slučajnost što je Kikinda interesantna investitorima, istakao je gradonačelnik Nikola Lukač.

 

-U proteklih deset godina stvaramo poslovni ambijent. Efikasna i brza gradska uprava koja će odgovoriti na sve zahteve domaćih i stranih investitora, izgradnja brze saobraćajnica od Sombora do Kikinde, koja je osmeh Srbije, i opremljene industrijske zone doveli su do toga da je naša sredina sve privlačnija za ulaganje. Konačno postajemo tranzitni grad i ovaj razvojni potencijal moramo da iskoristimo. Sve navedeno opredeliće mlade da ostanu i da se vrate u rodni grad gde će stvarati i podizati porodicu. Sa privrednicima iz našeg grada i zemlje izgradili smo partnerski odnos, tako da smo svedoci da privrednici iz Kikinde proširuju svoje kapacitete i zapošljavaju sugrađane. Cilj su nam investitori sa odgovornijim i bolje plaćenim poslovima koji će omogućiti napredovanje. Privredna društva vide perspektivu, dobar ambijent koji je stvoren za bezbedniji i bolji život građana, tako da nije slučajnost da se ulaže u ritejl park, budući „Houm centar“ i druge investicije  – naveo je gradonačelnik Lukač.

Stiglo je pismo o namerama od potencijalnog investitora koji želi da ulaže u Novu  industrijsku zonu, na parceli pored fabrike „Kalcedonija“.

– Ovlašćeni procenitelj Ministarstva finansija procenio je tržišnu vrednosti građevinskog zemljište ukupne površine 3,2 hektara. Procenjena minimalna vrednost je pet evra po kvadratu odnosno minimalna početna vrednost će biti 160.000 evra. Prodaja zemljišta biće javno objavljena uz dostavljane zatvorenih ponuda. Postoji i zainteresovani investitor za parcelu u Industrijskoj zoni „Rasadnik“ koji se bavi metalskom industrijom odnosno proizvodnjom poljoprivredne mehanizacije. Površina najveće od ukupno pet parcela je 6, 3 hektara, minimalna procenjena vrednost je šest evra po kvadratu odnosno 381.978 evra. Grad ne prodaje zemljište samo da bi ga prodao nego je cilj da ono bude u funkciji i nameni za šta je i predviđeno – dodao je član Gradskog veća Saša Tanackov.

Doneta je i odluka o usvajanju srednjoročnog plana Grada Kikinde za period od 2024. do 2026. godine. Ovaj dokument do sada nije postojao, a usklađen je sa planiranim budžetom.

– Suština je praćenje realizacije planiranih projekata i da se u njega unose izmene koje život svakog dana donosi. Važne stvari koje su predviđene Planom razvoja grada već su realizovane u praksi poput fabrike vode, zamene komunalnih instalacija, izgradnja Ritejl parka i drugih sadržaja – kazao je Tanackov.

Strategija razvoja sporta Grada Kikinde sa akcionim planom za period 2024-2030. godine usvojena je nakon rasprave. Član Gradskog veća Dragan Pecarski rekao je da ona obuhvata sve, počev od predškolaca do najstarijih sugrađana, uključujući i aktivne sportiste, kao i plan sanacije sportske infrastrukture koju treba unaprediti.

-U Kikindi je sport prepoznat kao vrhunski i takmičarski. Dokument predviđa pravilan fizički razvoj, pažljivo su definisani infrastrukturni i kadrovski problemi, a posebna pažnja posvećena je sportu za žene i za osobe sa invaliditetom. Zacrtali smo ciljeve koje ćemo, siguran sam, i ostvariti – napomenuo je Pecarski.

Odbornici opozicije imali su zamerke na ovu Strategiju među kojima su naveli postojanje više klubova istog sporta, neslaganje sa izgradnjom trenažnog centra, reaktivaciju klubova. Šef odborničke grupe SNS-a Aleksandar Aćimov i odbornik iste stranke Dušan Popeskov precizirali su da je ulaganje u sport, ulaganje u budućnost i zdravlje dece.

Tačku na raspravu stavio je gradonačelnik Lukač koji je podsetio da se u proteklim godinama ulagalo u sportsku infrastrukturu, naročito u SC „Jezero“ gde su rekonstruisani bazen i teretana, rešen je problem ventilacije u samoj hali.

– Razmišljamo o novoj trenažnoj, ali i sali za borilačke veštine i imamo jasno zacrtane ciljeve. Hala u Mokrinu konačno je pod ingerencijom SC „Jezero“ čime je zaustavljeno njeno propadanje. Dodatno moramo da animiramo decu, sportske stručnjake i klubove jer nam je važno da se što više mališana bavi sportom. Kako ulažemo u sportske objekte u gradu, ulažemo i u seoske klubove i sredine. Fudbalski klubovi, koji su bili potpuno uništeni, u proteklih nekoliko godina dolaze na zdrave osnove i zato je država opredelila da Kikinda dobije novi stadion. Imamo sjajne sportiste i sportske radnike koje treba podržati – zaključio je prvi čovek Grada.

Data je saglasnosti na Statut JP za komunalnu infrastrukturu i usluge „Kikinda“, doneta je odluka o izmenama odluke o tarifi komunalnih taksi i o izradi izmena i dopuna Plana detaljne regulacije za Blok 24 i deo Bloka 46  u Mikronaselju. Prihvaćen je izveštaj o radu gradskog Štaba za vanredne situacije  za prošlu godinu, obrazovan je i imenovan Lokalni saveta roditelja Grada Kikinde za školsku 2023/2024. godinu, kao i rešenja o razrešenju i imenovanju članova pojedinih školskih odbora .

A.Đ.

SKUPLJI AUTOBUSKI PREVOZ

Doneto je rešenje o davanju saglasnosti na odluku Nadzornog odbora JP „Autoprevoz“ o usvajanju  izmene cenovnika usluga prevoza u prigradskom i gradskom saobraćaju. Cene prevoza nisu menjane od 2019. godine i u ranijem periodu nisu usklađivane sa stopom realne inflacije, što je dovelo do toga da su već duži period ispod ekonomski opravdanih. Od 1. aprila za 70 dinara biće uvećane autobuske karte iz Kikinde ka selima, a za 10 dinara između sela.

 

POLITIKA PROSPERITETA

Koalicija oko SNS-a ima politiku, za razliku od drugih partija i organizacija, rekao je odbornik SNS-a Dušan Popeskov.

– Krajem 2013. godine, kada smo sa koalicionim partnerima preuzeli vlast u Kikindi, budžet je bio 2,1 milijardu dinara od čega je zaduženje bilo 950 miliona dinara. Danas je budžet 3,5 milijardi dinara. Za ovih 11 godina borili smo se da se sa 11.000 nezaposlenih dođemo na 2.000, da se izgrade nove industrijske zone i da dođu nove fabrike, da škole i javne institucije budu obnovljene i dostojne 21. veka. Podrška od 15.800 glasova dobijenih na prethodnim izborima govori o našem radu i trudu.

 

 

 

melizmi

Ženska pevačka grupa “Melizmi” izvešće, 23. marta, premijerno, svoje muzičko-scensko delo pod nazivom „Koncert na lepinji od ravnice“. U programu će učestvovati 45 igrača i pevača, a potpisuje ga Dragan Milivojević iz Novog Sada koji se bavi i izradom narodnih nošnji, najavila je danas u Kulturnom centru Biljana Mandić, osnivačica Grupe „Melizmi“.

– Radnja se odvija početkom 19. veka u zamišljenom mestu Dudovo. Prati priču dvoje mladih čija je ljubav zabranjena. Vrlo nam je važno da kroz pesmu, igru i običaje dočaramo tradiciju naše Vojvodine. Slavimo multikulturalnost, zato ćemo pevati na sedam jezika i prikazati nošnje i običaje i Mađara, Slovaka, Rusina, Rumuna… I na ovaj način negujemo kulturnu baštinu naše Vojvodine koju su nam preci ostavili u amanet – rekla je Biljana Mandić.

Marko Markovljev, v. d. direktor Kulturnog centra izjavio je da ova ustanova kao i Grad podržavaju rad Ženske pevačke grupe koja je, kako je istakao, odavno prerasla okvire pevačkih nastupa.

– Pozivam sugrađane da dođu u što većem broju i verujem da će imati priliku da gledaju muzičko-scenski nastup kakav do sada nisu imali prilike da vide.

Markovljev i Mandićeva istakli su humanitarni karakter koncerta na kojem će se prikupljati novac za Onkološko odeljenje kikindske bolnice kao i za kampanju „Jača sam od (m)raka“ beogradskog Ženskog centra „Milica“ i kompanije „Novartis“, kako bi se podigla svest javnosti o karcinomu dojke.

ŽPG „Melizmi“ praktikuje da u svoje nastupe i projekte uključi društva sa našeg područja, dodala je Mandićeva. Tako će se, u ovom programu, pojaviti i članovi KUD „Mokrin“, orkestar Milenka Martića, poznatog etnomuzikologa iz Novog Sada, novosadski KUD „Svetozar Marković“, i Ženska pevačka grupa „Pletenice“ iz Žablja.

Početak ovog nesvakidašnjeg muzičko-scenskog dela zakazan je za 19 sati, u subotu, 23. marta, u sali Narodnog pozorišta.

S. V. O.

 

IMG-816ac457bba574864feccfc615349f2b-V

Za poljoprivrednike je organizovano predavanje na temu konkursa za dodelu subvencija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ali i o ažuriranju podataka u e agraru. Ovim povodom u Sajanu su bili posetiti Atila Juhas, državni sekretar pomenutog Ministarstva i dr Viktor Molnar, direktor Fonda za razvoj poljoprivrede AP Vojvodine. Ovom prilikom istaknuto je da je ove godine budžet pomenutog Ministarstva 105 milijardi dinara, što je i najveći iznos u protekloj deceniji, povećan je iznos za subvencije na 18.000 dinara po hektaru, a u toku je prijava i obnova gazdinstava.

Raspisan je konkurs za tov junadi, za podnošenje kredita za subvencionisane kamate koji su dostupni preko komercijalnih banaka, IPARD i podnose se zahtevi za direktna plaćanja. Smatram da smo ovim budžetom zadovoljili sve potrebe proizvođača – rekao je Atila Juhas.

Dr Viktor Molnar rekao je da je Pokrajina ove godine izdvojila 1,5 milijardu dinara za lokalne samouprave, dok je 1,3 milijardu opredeljena za konkurse za poljoprivredne proizvođače.

-Ove godine konkursi za poljoprivrednike raspoređen je u tri velike grupe za kupovinu mašine i opreme i to za: stočarsku proizvodnju, biljnu proizvodnju i za preradu. Investicija se, pošto se odobre sredstva, realizuje u roku od 60 do 90 dana – istakao je dr Molnar.

 

Strumica

Ena Gogić, Iva Plemić, Milana Rajkov i Ena Šošić, devojčice koje „Ritam Evrope“ dovode u naš grad, nastupile su u superfinalu, održanom u Strumici. Podršku im je, u ime Grada, pružila članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

U Severnoj Makedoniji naše talentovane devojčice su, svojim sjajnim nastupom  pobrale simpatije i dobile odlične reakcije i ovacije publike.

– Vratile smo se pune lepih utisaka – kaže Ena Gogić. – Bilo je to još jedno novo i lepo iskustvo za nas, uživale smo, družile se , upoznale nove prijatelje. Bila nam je čast da nastupimo u Grand finalu.

Na ovom muzičkom festivalu nastupilo je po pet prvoplasiranih iz svih zemalja u kojima se odvija takmičenje „Ritam Evrope“: Srbije, Republike Srpske, Crne Gore i Severne Makedonije.

Dok se polako pripremaju da, u svom gradu, budu dostojni domaćini ovogodišnjem festivalu koje će se održati na jesen, naše devojčice raduju se novim nastupima, a posebno nagradi, osvojenoj na prošlogodišnjem „Ritmu Evrope“ u Zrenjaninu – putu na Kipar, čiju su pesmu sa „Eurosonga“ izvodile i pobedile.

S. V. O.

 

432431006-802526765241459-7931695238039652204-n

Kulturnom centru Ministrstvo kulture na ovogodišnjem konkursu „Gradovi u fokusu“  opredelilo je 10 miliona dinara za rekonstrukciju i osavremenjavanje foajea i pretvaranje u galerijski prostor.

Projekat pod nazivom „JAKI! – Jačanje kulturnih kapaciteta Kikinde“, u petoj fazi obnove ove ustanove kulture, obuhvata rekonstrukciju i osavremenjavanje foajea Kulturnog centra Kikinda i pretvaranje u galerijski prostor. U prethodnoj fazi adaptacije ovog važnog objekta kulture, rekonstruisani su krov i fasada Kulturnog centra, što je Ministarstvo podržalo sredstvima od 18 miliona dinara.

Ministarstvo je putem konkursa „Gradovi u fokusu“, koji je započeo 2016. godine, do sada finansiralo 169 projekata sa milijardu i 657hiljada dinara, čime se nastavlja sa obnovom kulturnih centara, muzeja, biblioteka, arhiva, čime će, u najvećem broju slučajeva decenijama devastirani objekti dobiti novi sjaj i mogućnost da se održavaju kulturni programi najrazličitijih formi, a građani nove i moderne prostore za kulturni sadržaj.

A.Đ.

Ana Brnabić

Predsednica Vlade Srbije u tehničkom mandatu Ana Brnabić izjavila je večeras, gostujući u emisiji Hit Tvit na Televiziji Pink, da su učestali napadi na aktiviste Srpske napredne stranke i zatražila da državne institucije rade svoj posao i zaštite aktiviste SNS.

Brnabić je rekla da se danas desio novi napad na aktiviste i pristalice SNS u Kikindi, posle napada koji su se prethodnih dana dogodili na Čukarici, Zvezdari i u Starom gradu.

– Neko je sebi u Kikindi dao za pravo da ide od stana do stana i da jasno zna ko je za SNS i da ta vrata, te ulaze obeležava. Da li razumete koliko oni misle da su iznad bilo koga drugog. Da li razumete da nema nikakve osude ni za jedan od ovih slučajeva, razumete li da sada mogu samo da idu dalje – rekla je Brnabić.

Brnabić je za napade na aktiviste SNS optužila koaliciju Srbiju protiv nasilja, nevladine organizacije i kako je rekla,  Šolakove medije.

– Vi od strane opozicije, ona koja govori da je protiv nasilja, od strane opozicionih medija, tajkunskih medija, Šolakovih, Đilasovih medija, niste čuli ne samo jednu osudu, već ste čuli relativizaciju. Do toga da se to graniči sa smešnim i da je to pohvalno i da to tako treba i da je to sve okej – rekla je Brnabić.

Ona je zatražila od nadležnih organa da rade svoj posao i da spreče napade na aktiviste SNS.

– Zato što ovo ne može biti anarhija, ne može biti bezakonje, u kome bilo ko bilo kome dozvoljava da tako maltretira ljude po ulicama. Dakle, institucije pod jedan moraju da rade svoj posao, zato što niko nikog ovde neće tek tako juriti palicama – poručila je Brnabić.

– Dok ne shvatimo da ovo što radi Srbija protiv nasilja, Đilasova opozicija, Đilasovi i Šolakovi mediji i sve ostale njihove nevladine organizacije, da to što oni rade jeste suština fašizma u kojem postoje građani višeg reda i građani nižeg reda i ti građani višeg reda smeju da hapse, da jure, da obeležavaju druge građane, da šaraju vrata, da uzimaju pravdu u svoje ruke, da kažu šta je dobro, a šta nije dobro, ko sme, ko ne sme. Dok ne shvate da je to fašizam, fašistička ideologija u svojoj suštini i svojoj srži, dok se neko ne osvesti, ovo će ići u dalje ludilo i bezumlje – rekla je Brnabić.

Kako je rekla, samozvanoj eliti smeta kada neko ima slobodnu volju da glasa za SNS.

– Njima smeta SNS i Aleksandar Vučić. Smeta im sve ono što smo uspeli da uradimo zato što ne mogu da nas pobede na izborima. Iz toga proizilaza frustracija, iz nje mržnja. To je rezultat višegodišnjeg sipanja mržnje od Šolakovih medija, nevladinih organizacija, Srbije protiv nasilja – smatra Brnabić.

 

 

milenko-jovanov9

Član Predsedništva SNS, Milenko Jovanov, prokomentarisao je obeležavanje stanova članova SNS u Kikindi od strane nepoznatih ljudi.

– Nacisti su najpre obeležavali kuće i radnje u vlasništvu Jevreja. Zatim je usledila Kristalna noć, pa logori, gasne komore i Holokaust.

Danas su u Kikindi neki ljudi (istraga je u toku, pa ćemo saznati i ko je u pitanju) obeležavali stanove u kojima žive članovi @sns_srbija.

Krajnje je vreme da se zaustavi Šolakova i Đilasova medijska fabrika mržnje, koja direktno podstrekava na ovakve umobolne postupke.

Isto tako, krajnje je vreme da državni organi sve ovo shvate ozbiljno i reaguju dok ne bude prekasno – napisao je Milenko Jovanov na društvenoj mreži X.

zgrada-mikronaselje

Još jedan u lančanom nizu incidenata koji su posledica direktne kampanje mržnje koju sve agresivnije vodi opozicija i njeni ideolozi, dogodio se danas u Kikindi.

Na dan kada Srbija obeležava dve decenije od stravičnog pogroma nad svojim sunarodnicima na Kosovu i Metohiji, nezapamćen u novijoj istoriji, na sraman i vulgaran način nastavljena je kampanja protiv predsednika Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke.

U zgradi u Partizanskoj ulici u Mikronaselju danas su osvanule poruke sramotnog sadržaja sa ilustracijom, ispisane na ulazu u zgradu, kao i na vratima stanova u kojima žive članovi i simpatizeri Srpske napredne stranke.

Na ulazu u višespratnicu u kojoj stanuje više aktivista Srpske napredne stranke ispisano je „SNS krvopije JBT-i se svi sa Vučkom i Anuškom”, dok je na vratima više od pet stanova plavim markerom iškrabano „Vučiću pe*eru”.

Da ovakvo targetiranje pristalica politike predsednika Vučića i Srpske napredne stranke ne može biti slučajno, potvrdili su nam u razgovoru stanari sa kojima smo pričali.

– Ne krijem svoje političko opredeljenje niti imam razloga da se bilo čega stidim. Sa kojim pravom neko piše po mojim vratima i obeležava nas, da li je cilj da se u svom gradu i svojoj zgradi osećam nebezbedno. Nadamo se da će se počinioci biti pronađeni- prokomentarisao je jedan od stanara.

Ovaj incident je još jedan u nizu napada na aktiviste i simpatizere SNS, nakon što gotovo svakodnevno opozicioni ideolozi pozivaju na nasilje i obračunavanje sa onima koji misle drugačije.

Danima svedočimo brutalnim napadima na aktiviste naše stranke. Razbiti glavu ženi na ulici jer je nosila ranac na kojem piše Aleksandar Vučić je monstruozno. Da oni koji se kunu u borbu protiv nasilja razbijaju glavu i verbalno zlostavljaju ljude na ulici, videla je cela Srbija i svet! Danas su se takvi obrušili na privatnu imovinu naših sugrađana, pokazavši da nismo sigurni ni iza zaključanih vrata- istakla je za kikindski.rs, povodom ovog vandalizma, predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi Stanislava Hrnjak.

Policija je obavila uviđaj, nakon čega se očekuje da će vinovnici ovog huliganskog ispada biti privedeni pravdi.

Očigledno da opozicioni jurišnici koji žele pustošenje i razaranje Srbije, svoje nasilje nastoje da pokažu kao normalno i prihvatljivo dajući sebi pravo da uništavaju tuđu imovinu. Podmukla kampanja dehumanizacije predsednika Aleksandra Vučića i svih pristalica SNS poprima sve šire razmere sa ciljem izazivanja meteža, razdora i spirale mržnje ne bi li na talasu takvog terora došli na vlast.

Podsetimo, proteklih dana je progon doživela aktivistkinja SNS Jelena Milosavljević na Banovom Brdu, a 12. marta je na Terazijama napadnuta Slavica Vujačić, takođe aktivistkinja SNS, zbog toga što je nosila ranac sa natpisom „Aleksandar Vučić”. Potom je na Voždovcu, od strane opozicionara, usledilo faktičko hapšenje aktivista SNS dok su obilazili svoje članove, predstavljeno kao navodno „građansko hapšenje”. Nijedan od ovih napada i incidenata niko od čelnika opozicije nije osudio!

U nameri da po svaku cenu dođu na vlast, opoziciona kamarila ne preza od linčovanja ljudi samo na osnovu drugačijeg političkog opredeljenja.