Град

svetski-dan-zdravlja-(1)

Svetski dan zdravlja, 7. april, obeležen je bazarom zdravlja na Gradskom trgu. Sugrađani su imali priliku da provere šećer u krvi i krvni pritisak, ali i da dobiju savet od prisutnih zdravstvenih radnika.

-Zdravlje kontrolišem jednom godišnje, a za ovakve akcije imam samo pohvale. Dobrog sam zdravstvenog stanja, a moj savet je da se prilagodi ishrana, da se krećemo, da budem angažovani. Na taj način svi ćemo biti zdravi duhom i imati puno energije – saznali smo od Brankice Mikalački iz Iđoša.

Moto ovogodišnjeg Svetskog dana zdravlja je „Moje zdravlje, moje pravo“. Cilj je da se stanovnicima našeg grada pošalje poruka da imaju pravo na kvalitetnu i bezbednu zdravstvenu zaštitu, zdravstveno prosvećivanje, pravovremene informacije o zdravlju kao i kvalitetnu vodu za piće, čist vazduh, zdravstveno ispravne namirnice i zdravu životnu sredinu, kazala je direktorica ZZJZ dr Sandra Radlović.

-U eri kada se suočavamo sa mnogobrojnim izazovima, kvalitetna zdravstvena zaštita postaje još značajnija. Poražavajući je podatak da 50.000 građana naše zemlje umre od kardiovaskularnih bolesti, a koronarna bolest pogađa sve mlađe ljude. Apelujem na sve da ne ignorišu svoje tegobe i da odu na preventivni kardiološki pregled. Važno je da negujemo zdrave stilove života i pozivam sve da to čine – dodala je dr Radlović.ž

Dr Vesna Tomin, direktorica Opšte bolnce precizirala je da su zdravlje i sloboda dve najveće ljudske vrednosti, te im se mora posvećivati pažnja.

-Prosečna starost Kikinđana je 47 godina, tako da u našem gradu imamo dosta starijih koji boluju od različitih bolesti. Sa druge strane ohrabruje podatak da imamo pacijente u osmoj i devetoj deceniji života koji se nakon lečenja uspešno oporave. Podsetiću i da je Opšta bolnica uključena u akciju preventivnih pregleda koje organizuje Republički fond za zdravstvo. Tako smo na poslednjem pregledu, koji se odnosio na rano otkrivanje kardiovaskularnih bolesti, imali 75 pacijenata kojima je urađena laboratorija i pregled kod kardiologa. Prevencija je najbolji put da sačuvamo svoje zdravlje – napomenula je dr Tomin.

Organizatori manifestacije su Zavod za javno zdravlje, Dom zdravlja, Opšta Bolnica, Crveni Krst i Savet za zdravlje grada Kikinde.

A.Đ.

 

 

Dan-Roma-(2)

Podizanjem zastave Roma na jarbolu ispred Gradske kuće obeležen je Dan ove nacionalne manjine. Kikinda je jedan od prvih gradova u kojima je, pre tri godine, zaživeo ovaj simbolični čin kojim se skreće pažnja na položaj Roma i njegovo unapređenje, rekao je koordinator za romska pitanja u Gradskoj upravi, Željko Radu.

– I sredstva i rad ulažemo u obrazovanje Roma, Gradska uprava pomaže izlazak iz siromaštva romske manjine: obezbedila je sredstva za školski pribor za sve učenike od prvog do osmog razreda, to pokazuje brigu – istakao je Radu. – Grad je oformio i Mobilni tim za unapređenje položaja Roma. U njemu se nalaze i pedagoški asistent i zdravstvena medijatorka i svi koji mogu da pomognu u poboljšanju položaja Roma. Imamo i saradnju sa Predškolskom ustanovom, vodimo evidenciju o tome koliko se romske dece upisuje, koliko imaju problema prilikom upisa. Mi smo prva stanica koja te probleme rešava i rezultati su vidljivi. Ovaj dan obeležavamo kako bi se skrenula pažnja na težak položaj u kojem Romi, nažalost, i dalje žive i na to da su na marginama društva.

Uoči 8. aprila, Svetskog dana Roma, održano je i sportsko druženje, podsetio je Radu i dodao da je ponosan na to koliko je već urađeno na ovom planu, kao i da postoje nove ideje koje će se sprovoditi u delo. Trudimo se i zajedno idemo ka istom cilju, istakao – da Romi budu prihvaćeni i ravnopravni članovi društva.

Svečanom podizanju zastave Roma uz intoniranje himne „Đelem, đelem“, prisustvovali su predstavnici lokalne vlasti: gradonačelnik Nikola Lukač, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan, članovi Gradskog veća i sekretari sekretarijata.

Gradonačelnik je pripadnicima romske populacije čestitao njihov dan.

– U duhu suživota u multinacionalnoj i multikulturalnoj sredini svima omogućavamo maksimalnu integraciju u život Grada; tako je i romska nacionalna  manjina apsolutno uključena u sistem odlučivanja. Održavamo kontinuitet pomoći – od socijalnih davanja, preko zapošljavanja, otvaranja novih mogućnosti, uređivanja prostora za pripremu programa i aktivnosti kako bi prikazali svoju tradiciju i kulturu – rekao je Lukač. – Gradska uprava je  zaposlila nekoliko visokoobrazovanih Roma i zajedno sa njima rešavamo  probleme. Najvažnije i najlepše je da u životu i radu jedni druge uvažavamo, podržavamo i poštujemo.

U Gradu i okolini živi oko tri hiljade Roma. Njihov dan se, planetarno, obeležava 8. aprila, što je odlučeno na kongresu u Poljskoj 1990. godine, kada je i ustanovljena himna kao i zvaničan naziv Rom, u značenju „čovek“.

S. V. O.

NSZ

Nacionalna služba za zapošljavanje raspisala je 12 javnih poziva čiji je cilj da se smanji broj nezaposlenih. Putem direktne finansijskr podrške poslodavcima i nezaposlenima, kroz mere aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini biće uključeno više od 23.000 osoba. Za ove namene planirano je izdvajanje od 7,75 milijardi dinara. Dodatno  finansiranje biće obezbeđeno i od lokalnih samouprava, kako kroz zajedničko finansiranje sa NSZ, tako i kroz samostalno finansiranje, uz tehničku podršku NSZ, objavila je NSZ.

Akcenat je  na teže zapošljivim kategorijama nezaposlenih građana u koje spadaju: mladi u domskom smeštaju, hraniteljskim porodicama i starateljskim porodicama, bez završenog srednjeg obrazovanja i oni koji su završili funkcionalno osnovno obrazovanje odraslih, stariji od 50 godina, Romi i Romkinje, osobe sa invaliditetom, korisnici novčane socijalne pomoći, osobe koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih duže od 12 meseci i žrtve porodičnog nasilja. Većina javnih poziva biće otvorena do 29. novembra, dok je rok za podnošenje zahteva za pojedine mere namenjene osobama sa invaliditetom 31. decembar.

Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje biće otvoren do 15. maja, dok je javni poziv za učešće u finansiranju mere obuka za potrebe poslodavca za zaposlenog na raspolaganju do 31. oktobra ove godine. Zahtevi za učešće u merama podnose se nadležnim organizacionim jedinicama NZS.

Sve informacije u vezi raspisanih javnih poziva biće dostupne na internet stranici www.nsz.gov.rs, putem zvaničnih stranica na društvenim mrežama, kao i u svim organizacionim jedinicama NSZ.

sladoled1

Nakon što je protekli februar u Srbiji bio  najtopliji u istoriji merenja i najsušniji u poslednje 74 godine, prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, a najveće odstupanje od normale zabeleženo je u Kikindi i Beogradu, gde je bilo 7,4 stepena toplije, RHMZ objavio je zvanično saopštenje  u kom se navodi da je mart 2024. godine proglašen najtoplijim martom ikada u Srbiji od 1952. godine!

Najtopliji mart u istoriji merenja je u Kikindi, na Paliću, u Somboru, Novom Sadu, Zrenjaninu, Banatskom Karlovcu, Loznici, Sremskoj Mitrovici, Valjevu, Beogradu, Smederevskoj Palanci, Velikom Gradištu i Ćupriji, navodi se u saopštenju RHMZ-a.

Posle sunčanog vikenda, od ponedeljka će temperatura biti iznad proseka za ovo doba godine, možemo slobodno da kažemo da ćemo se „kuvati“ na 32 stepena.

IMG-1a98c2b6dc84088f0a62532601e42be2-V

Povodom obeležavanja Svetskog dana zdravlja, Crveni krst bio je domaćin  gradskom kviz takmičenju „Šta znaš o zdravlju?“. Učestvovalo je 16 učenika iz škola: „Žarko Zrenjanin“, „Feješ Klara“, „Jovan Popović“, „Milivoj Omorac“, „Đura Jakšić“, „Ivo Lola Ribar“, „Mora Karolj“ i „Sveti Sava“ i sedam učenika iz Ekonomsko-trgovinske škole, Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i SSŠ „Miloš Crnjanski“.

U kategoriji podmlatka prvo mesto dele Danijela Golić i Elena Litričin iz OŠ „Đura Jakšić“, drugo mesto pripalo je  Maši Drvenjak iz OŠ „Milivoj Omorac“, dok je treća Andrea Ćosić iz OŠ „Žarko Zrenjanin“. U kategoriji omladine najbolja je bila Nevena Vulović iz SSŠ „Miloš Crnjanski“, drugoplasirani je Aleksej Zubanov iz Gimnazije  „Dušan Vasiljev“, a treće mesto zauzeo Bogdan Ranđelović iz SSŠ „Miloš Crnjanski“.

-Učenici koji su se takmičili pokazali su vrlo dobro znanje o zdravlju, kako ga sačuvati i šta je ono što negativno utiče na njega. Čestitam im svima na trudu i zalaganju. Naš grad će na pokrajinskoj smotri znanja, koju organizuje Crveni krst Vojvodine 11.aprila u Novom Sadu, predstavljati Danijela Golić i Elena Litričin iz OŠ „Đura Jakšić“, kao i Nevena Vulović iz SSŠ „Miloš Crnjanski“ – rekla je skretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac.

A.Đ.

 

 

5512dfc1-877e-4057-b420-e0d333124144

Novak Despotović je osvojio prvu nagradu i zlatnu medalju na Srpskoj  matematičkoj olimpijadi za učenike srednjih škola.

Učestvovalo je tridesetak najboljih mladih matematičara iz Srbije koji su se nadmetali za ulazak u reprezentaciju za ovogodišnja međunaradna matematička takmičenja. Kako je Novak bio najbolji postao je deo reprezentaciji Srbije koja će se takmičiti na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi. Put u Bugarsku, gde će se održati ovo takmičenje, očekuje ga krajem meseca.

 

 

-Olimpijada je trajala dva dana. Zadatke smo rešavali četiri do pet sati svakog dana što jeste bilo naporno, ali sam imao cilj koji sam i ostvario. Zadaci jesu su bili zahtevni, međutimčitave  godine pripremao sam se za ovaj nivo takmičenja jer sam imao veliku želju da budem deo reprezentacije na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi – istakao je Novak Despotović.

 

Ritejl-(7)

Na gradilištu Ritejl parka, na uglu ulica Mihajla Pupina i Jovana Jovanovića Zmaja, radi se intenzivno i maksimalno se koristi lepo vreme. Danas je gradonačelnik Nikola Lukač, sa Nebojšom Jovanovim, članom Gradskog veća zaduženim za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije i predstavnicima investitora, izvođača i podizvođača radova, obišao gradilište. U razgovoru sa izvođačima i investitorima zaključeno je da je sasvim moguće da Ritejl centar bude završen u septembru, što je dva meseca pre roka.

Izgradnja modernog tržnog centra ispunjenje je želje je građana, to je pokazala i anketa sprovedena pre nekoliko godina, podsetio je gradonačelnik.

– Ono što smo obećali i realizujemo, dobićemo jedan uređeni deo grada sa dodatnim sadržajima i stotinak radnih mesta – rekao je Lukač. – Pored toga, čeka nas i uređenje ulice Mihajla Pupina, od Svetosavske do Jovana Jovanovića Zmaja – pratićemo tempo investitora. Rešićemo i problem atmosferske kanalizacije kod Svetosavske ulice. Ovo je velika investicija i nadam se da će građani biti zadovoljni, ali mi se na tome nećemo zaustaviti.

Direktorica „RC Europe“, investitora radova, Bojana Koljenšić, takođe je zadovoljna tempom kojim se odvijaju radovi.

– Veoma smo zadovoljni pre svega saradnjom sa lokalnom samoupravom, očekujemo da će sve biti završeno pre roka. Biće izgrađena i nova, dodatna parking mesta u Zmaj Jovinoj ulici i iza Ritejl parka – napomenula je Koljenšićeva.

Montaža objekta počeće do Uskrsa, najavio je Marko Bistričić, glavni izvođač u firmi „Penta Ge.Co“ iz Beograda, koja je nosilac radova.

– Već smo teren nasuli peskom i tamponom tucanika koji će služiti za podnu ploču, a započeta je i izrada prefabrikovane konstrukcije čija bi montaža trebalo da počne već između 15. i 20. aprila. Do Uskrsa bi, tako, trebalo da imamo kompletan objekat u kockici, to je već izlivena konstrukcija u našem pogonu u Inđiji čija montaža će početi već za desetak dana – najavio je Bistričić. – Trudimo se da završimo objekat i pre samog roka koji je početak novembra. Ako nas vreme posluži, možda to bude i mesec i dva ranije. Za sada smo ispred roka i potrudićemo se da kraj radova bude 1. ili 15. septembar.

Bistričić je podsetio da će tržni centar biti prizemni objekat visine 7,15 metara, sa 14 jedinica i stotinu parking-mesta u centralnoj jedinici. Objekat će biti ograđen i ulaz će biti iz ulice Mihajla Pupina, na kraju Uglješe Terzina ulice. On je dodao da je samo rušenje zatečenog objekta površine 1.880 kvadrata bilo veoma zahtevno. Objekat od armiranog betona je, kaže, i posle više od 20 godina bio u odličnom stanju. Izvođači su uspeli da ga sruše, zajedno sa temeljima, za manje od mesec dana i da ga iznesu sa parcele.

Ritejl park biće površine pet hiljada kvadrata,a vrednost investicije je veća od sedam miliona evra. Već je poznato da će zakupci biti „New Yorker“, „Sinsay“, „Tehnomedia“, „Sport Vision“, „Đak sport“, „Pet Zone“, „Pepco“, „Lilly“, „Maxi“, „Frida“, „Benu“ apoteka.

S. V. O.

aef17438-2fb8-4864-b122-31cb7488a7ee

Najbolje šaljive pesme nagrađene na konkursu „Aprilijada“. Prvo mesto osvojila je Alesandra Jović iz OŠ „Branko Radičević“ iz Vranja, drugo Srna Jović iz niške „Stefan Nemanja“ i treće mesto podelile su Ivana Kovačević i Lena Davidović iz kikindske škole „Žarko Zrenjanin“ odnosno velikoselske „Slavko Rodić“. Dodeljene su i pohvalnice učenicima iz škola „Vuk Karadžić“ iz Kikinde, „1. oktobar“ iz Bašaida „Đura Jakšić“ iz Jelašnice i beogradske škole „Nikola Tesla“. Organizatori manifestacije su Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i KUD „Bašaid“ , a literarni konkurs, namenjen deci do 15 godina, organizovan je povodom Svetskog dana šale, 1. aprila. Na konkurs je pristiglo više od stotinu šaljivih pesama, a poslala su ga deca i mladi iz čitave Srbije.

– Ovo je sjajna prilika za mlade talente da pokažu svoju kreativnost i humor kroz poeziju. „Aprilijada“ se održava sedmi put i posvećena je deci i dečijem stvaralaštvu. Radovi su stigli iz čitave Srbije i već imamo decu i škole koje više godina podržavaju ovu manifestaciju – istakla je urednica programa Narodne biblioteke Dunja Brkin Trifunović.

Žiri u sastavu: učiteljica Desanka Ristić, predsednica žirija i  bibliotekarka Darinka Maljugić i, nije imao nimalo lak zadatak.

-Svi pristigli radovi odgovorili su temi i jako nam je bilo teško da odredimo najbolje. Ova vesela manifestacija okupila je decu iz čitave zemlje i „Aprilijadu“ treba negovati jer je jedinstvena u Srbiji i donosi svima radost i veselje je – rekla je Desanka Ristić.

Gosti  na dodeli bili su Goran Novakov i Desanka Ristić, kao i mlađa grupa KUD-a „Bašaid“.

A.Đ.

1712310620334

Sadnja, na potesu oko radionice NIS-a, na raskrsnici kod Motela „Lovac“, organizovana je na inicijativu vatrogasne jedinice kompanije NIS,  uz podršku lokalne samouprave. Igor Lazić, rukovodilac vatrogasne jedinice NIS-a u Kikindi istakao je da je posao 17 zaposlenih da vodi računa o protivpožarnoj  sabirnih stanica, zaštiti naftnih polja i bušotina.

-Naša ideja je da uredimo zapušteni prostor koji se nalazi u neposrednoj blizini naše mašinske radionice. Pošto smo prostor očistili od smeća o šiblja i pripremili zemljište, rešili smo da, zajedno sa gradskom upravom,  zasnujemo park. Naša odgovornost biće da sadnice redovno zalivamo i čuvamo jer nam je cilj da ostane nešto budućim pokolenjima od ove vatrogasne jedinice – rekao je Lazić.

Na parceli su zasnovani hrast, katalpa, jasen, jorgovan i žbunaste forme, a akciji su prisustvovali član Gradskog veća Nebojša Jovanov i Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine . Uskoro će biti završen prolećni sadni period koji je specifičan po inicijativama kompanija, udruženja, ali i samih građana.

-Udruženje građana iz Mokrina zasadilo je 2.024 sadnice, oplemenjen je i uređen potes oko igrališta u Sinđelićevoj ulici, kompanija DDOR priključila se sadnji u gradu. Počev od kraja prethodne godine do kraja ovog sadnog perioda podignut je i popunjavana vetrozaštitni pojas od Mokrina do Padeja sa 4.400 sadnica, a sa 800 mladica popunili smo Bočarski drum. Akcijama se priključuju deca i mladi koji na ovaj način uče da čuvaju svoje okruženje – navela je Miroslava Narančić.

U sadnji su učestvovali članovi Kluba volontera kompanije NIS iz Kikinde, Beograda, Zrenjanina, Novog Sada i zaposleni u pomenutom gradskom Sekretarijatu.

A.Đ.

Lidija-Aldan-(5)

Članovi četvrtog Mesnog odbora Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova (SUBNOR), i drugih kikindskih odbora ove organizacije, danas su odali počast Lidiji Aldan, sekretaru Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i članu Komunističke partije Jugoslavije.

Uoči godišnjice pogibije dvadesetjednogodišnje Lidije Aldan, položen je venac na njenu bistu u dvorištu nekadašnje četvrte Mesne zajednice, a članovi SUBNOR-a prisetili su se ove revolucionarke koja je, kao veoma aktivna u ilegalnom radu SKOJ-a, bila na meti okupatora. Pronašli su je 1942. godine u selu Ferdin kod Alibunara; u nameri da se ne preda živa, Lidija je izvršila samoubistvo hicem iz pištolja.

– Veoma aktivna i posvećena, bila je izabrana za člana komiteta SKOJ-a već 1940. godine. Lidija je rođena u Rusiji, a u Kikindi je njena porodica živela u ulici Đure Jakšića. U kikindskoj gimnaziji koju je pohađala, započela je revolucionarni rad zajedno sa Olgom Udicki, Vladom Bogaroškim, Slobodankom Acigan, Radovanom Brančićem. Bila je odana ideji i spremna da, u svako doba, pomogne proletarijatu. Formirala je Mesni komitet SKOJ-a i bila njegov sekretar – rekla je Mira Stupar, potpredsednica četvrtog Mesnog odbora SUBNOR-a u Kikindi.

Lidija Aldan utkala je svoje detinjstvo u revoluciju i slobodu za naš narod, rečeno je na skupu.

– Teško je pronaći reči koje bi dočarale njihovu ljudskost. Ona nije imala detinjstvo, bila je siromašna, bez oca, ali je imala duh slobode, hrabrosti i pravednosti, koji je hranio dečije naume. Bez takvih ljudi naša sadašnjost i  budućnosti bile bi anemičnije i siromašnije. Lidija Aldan i njeni saborci dali su svoje mlade živote za našu budućnost. Imali su samo sebe i to su ostavili za nas, a nama su stavili trag koji ne smemo zaboraviti – istakla je Vesna Balaban.

Obeležavanju sećanja na kikindsku revolucionarku prisustvovali su predstavnici odbora kikindskog SUBNOR-a koji, ukupno, ima oko 300 članova u četiri odbora u gradu i po jedan u svakom selu. Sledeća aktivnost članova je odlazak u Šid, na obeležavanje godišnjice proboja Sremskog fronta koji se dogodio 12. aprila 1945. godine.

S. V. O.