Град

ff534dc8-e421-4e08-8f98-81a4fe7e57c7

Budžet Grada za 2024. godinu sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu usvojen je većinom glasova odbornika na sednici Skupštine grada. Kako je istakla zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski ovu godinu završavamo sa budžetom od tri milijarde i 700 miliona dinara i biće  realizovan do 90 odsto.

-U narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde i 885 miliona dinara. Među kapitalnim ulaganjima koja se planiraju u narednoj godini su sistemi za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Iđošu, Nakovu i Banatskom Velikom Selu u iznosu od 153, 3 miliona dinara, za puteve 96 miliona, izgradnju atmosferske kanalizacije u slivu Moravska je planirano 89,2 miliona, za završetak rekonstrukcije distributivne vodovodne mreže 56,2 miliona dinara. Za rekonstrukciju ulice Mihajla Pupina izdvojiće se 21 milion dinara. U budžetu su znatna sredstva opredeljena za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i socijalnu politiku. Novina je kreditno zaduženje od 115 miliona dinara, uz saglasnost Ministarstva finansija, kako bi lokalna samouprava mogla da ispoštuje zacrtani investicioni plan – rekla je Dijana Jakšić Kiurski i dodala da je budžet planiran tako da se obezbedi nesmetano funkcionisanje svih ustanova koje se naslanjaju na lokalnu samouprave, ali i da se završe najvažnije započete investicije.

Ulagaće se i predškolske i školske objekte. Tako je planirana sanacija krova vrtića u Sajanu i u SSŠ „Miloš Crnjanski“, rekonstrukcija krova u OŠ „Petar Kočić“ u Nakovu, zamena rasvete u OŠ „Gligorije Popov“ u Ruskom selu, zamena dela krova u OŠ „Vuk Karadžić“, sanacija podova u OŠ „Milivoje Omorac“ u Iđošu, a  radovi na hidrantskoj mreži, sanaciji svlačionica i sanitarnih čvorova planirani su u OŠ „Sveti Sava“.

Kako bi se unapredio kvalitet primarne zdravstvene zaštite izdvojiće se i osam miliona dinara za završetak rekonstrukcija objekta za Dispanzer za žene.

Za mesne zajednice planirano je 45,8 miliona dinara tako će u Sajanu biti nabavljen i ugrađen energetski efikasni gasni kotao u Domu kulture. U Banatskoj Topoli planirana je  rekonstrukcija, adaptacija, sanacija i energetskoj sanaciji Doma kulture, u Bašaidu će sredstva biti izdvojena za završetak započete izgradnje kapele, u Novim Kozarcima za zamenu krovnog pokrivača na motelu, u Ruskom Selu za treću fazu izgradnje parka i sanaciju Doma penzionera, u Mokrinu za izgradnju fontane i amfiteatra. U Banatskom Velikom Selu za završetak već započetih radova na stadionu, a u Iđošu za Dom kulture.

Odbornik Dušan Popeskov (SNS) precizirao je da nema dileme da odbornici vladajuće koalicije podrže budžet.

-Posebno me raduje što smo punu podršku za rad dobili na nedavno održanim izborima. Sa 15.866 glasova koje smo dobili Kikinđani su verifikovali naš rad. Možemo sve da dovodimo u pitanje, ali građani su rekli šta misle. Sa druge strane sramotno je što pojedini ljudi iz opozicije nisu došli na sednicu kako dali sugestiju o budžetu od kog zavisi sudbina grada. Isto tako sramotno je što se nisu pojavili odbornici SPS-a koji imaju koalicioni sporazum sa Srpskom naprednom strankom i bili su deo ove vlasti. Znaju da upućuju kritike, a kada treba da budu tu njih nema na sednici – obrazložio je Popeskov.

Gradonačelnik Nikola Lukač zahvalio se odbornicima, u ime građana Kikinde, što je izglasan budžet za narednu godinu i istakao da Kikinda ide krupnim koracima napred u još bolju budućnost.

-Obećavam da ćemo i dalje nastaviti razvoj Grada. Počeo je sa izgradnjom ritejl park, nastavljamo sa ulaganjima u saobraćajnu infrastrukturu, završavamo kružni tok na izlasku iz Bašaida, završavamo izgradnju fabrike za preradu pijaće vode, nastavlja se zamena se vodovodne mreže i rekonstrukcija Opšte bolnice. Pre nekoliko dana postavljen je kamen temeljac za brzu saobraćajnicu Sombor – Kikinda što je od neprocenjivog značaja za ovaj deo Banata i Kikindu. Neće biti  ni lako ni jednostavno, ali kada smo svi zajedno, kada podržavamo i čuvamo jedni druge, kada razgovaramo i slušamo građane, kada razmenjujemo ideje, projekte i vizije, tada ćemo puno toga uraditi za našu Kikindu, Vojvodinu i Srbiju – poručio je gradonačelnik Lukač.

Data je i saglasnosti na program poslovanja za 2024. godinu javnih preduzeća „Kikinda“,  „Toplana“ i „Autoprevoz“.  Doneta je i odluka određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada.

Donacije i transferi

U 2024. planirani su prihodi od donacija i transfera. U budžet treba da se sliju donacije u iznosu od 26 miliona dinara, pošto se potvrdi da su svi IPA projekti prekogranične saradnje uspešno realizovani. U okviru transfera planirano je više od 288 miliona dinara. Od toga 74 miliona su sredstva koja treba da stignu iz Uprave za kapitalna ulaganja za započetu rekonstrukciju vodovodne mreže i atmosferske kanalizacije. Na ime rudne rente planirano je 375 miliona dinara, a od zakupa poljoprivrednog zemljišta 125 miliona.

410274837_331596896356601_567714342180600315_n

Zvanično su počeli pripremni radovi za izgradnju ritejl parka u Kikindi, saopštio je na sednici gradskog parlamenta član Gradskog veća Saša Tanackov.

-Prvi posao je izmeštanje instalacija „Telekoma“ koje se nalaze na parceli. Ukoliko sve bude teklo po planu i vremenski uslovi dozvole, sama izgradnja ritejl parka počeće u februaru – rekao je Tanackov.

Kompanija „RC Jurop“ obratila se Gradskom veću sa molbom da Skupština dozvoli da se u nazivu buduće firme koja će biti u Kikindi nalazi naziv grada, a odbornici su ovu molbu podržali.

-Poslovna praksa je da u svim mestima u Srbiji, Rumuniji i Češkoj, gde imaju slične objekte, pored naziva kompanije imaju i naziv grada – dodao je Saša Tanackov.

Za izgradnju objekta je neophodno od osam do deset meseci, tako da je planirani rok otvranja Ritejl parka kraj 2024. godine.  U izgradnju će se investirati više od šest miliona evra, a u njega će se useliti domaći i strani zakupci koji prodaju hranu, garderobu, obuću i igračke. Na ovom prostoru nalaziće se dečije igralište i kafić.

Ritejl park u Kikindi biće ograđen i imaće obezbeđenje 24 sata. Investitor se obavezao da će na parkingu budućeg parka sa oko 100 parking mesta dozvoliti slobodno parkiranje stanarima okolnih zgrada, čime će delimično biti rešen problem još uvek nedostajućih parking mesta u tom delu grada. Ritejl park imaće 14 maloprodajnih objekata u kojima će raditi oko 100 osoba.

1afdfdb7-789c-4bdb-a5c9-41f9ef9fcc35

Pobednica muzičkog projekta „Pevamo zajedno” je Andrijana Zobenica. Druga je Nevena Rosić, a treće mesto zauzela je Katarina Ristić. Nadmetanje su osmislili  učenički parlamenti Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije „Dušan Vasiljev”, a takmičenje solista organizovano je u Kulturnom centru. Od Žarka Utržana, predsednika učeničkog parlamenta Ekonomsko- trgovinske škole saznajemo da je kulturni događaj plod saradnje dve škole koje dele istu zgradu.

-Imali smo želju da pokažemo da je Kikinda lepo i kulturno mesto tako da smo organizovali takmičenje u pevanju na koje se prijavilo sedam takmičarki. Sve su to nama poznati solisti od kojih se pojedini već bave pevanjem. Svi su vrlo talentovani i naš cilj je da ukažemo da naš grad itekako ima uspešne mlade ljude – kazao je Utržan.

Katarina Čarapić, predsednica učeničkog parlamenta Gimnazije „Dušan Vasiljev“ dodala je da se ideja o muzičkom takmičenju „rodila“ pre tri meseca.

-Ovakvu saradnju škole nisu imale i naš cilj je da to promenimo. Solo pevači koji su pokazali šta umeju su Anja Vukobrat, Andrijana Zobenica i Nevena Rosić iz Gimnazije „Dušan Vasiljev“, Marijana Medić, Jelena Nikolić i Katarina Ristić iz Ekonomsko-trgovinske škole i Nikolina Vasiljević iz Tehničke škole. Svi su izveli poznate pop i rok numere – pojasnila je Katarina Čarapić.

Podrška je stigla i o lokalne samouprave, a ovom događaju prisustvovala je i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Saradnja među školama je veoma važna,  a kada je iniciraju sami učenici ona još više dobija na značaju. Projekat koji je osmišljen ima višestruki značaj jer promoviše umetnost, podstiče i inspiriše mlade  da se druže i upoznaju. Uverena sam da će muzičko takmičenje „Pevamo zajedno“ obogatiti kulturnu ponudu Grada – napomenula je Valentina Mickovski.

Tročlani žiri radio je u sastavu Marija Aleksić iz Zrenjanina, Dušan Dakić iz Beograda i Nikolina Suvajdžić iz Kikinde. Pobednici je pripao vaučer za kupovinu računarske opremu.

Dve škole nastaviće saradnju i u narednom periodu u planu im je da organizuju i debatu.

jelke lagundzin

Jelke su  najtraženije u ovo doba godine i tople su preporuke da se kite samo jelke sa busenom koje unose lepotu, svežinu i miris prirode u prostorijama u kojima se nalaze. I ove godine u Kikindi je dobra ponuda jelki, a ne izostaje ni potražnja. Radivoj Lagundžin, vlasnik rasadnika „Dorijat“ ističe da u ponudi imaju smrču, Pančićevu omoriku, srebrnu smrču i belu jelu.

-Jelke se kreću od 2.000 dinara do 4.000  dinara. Prodaja ide odlično i veoma smo zadovoljni. Nisam za jelke bez busena jer se seče drvo. Jelke koje imaju busen mogu da se posade nakon što prođu praznici i prirodna jelka doprinosi pravom novogodišnjem duhu – kaže Radivoj Lagundžin.

I dok okićena jelka krasi svaki dom treba joj nega da bi se očuvala.

-Da bi jelka opstala u kućnim uslovima najvažnije da se izbegnu temperaturni šokovi. U domovima su temperature 22, 23 stepena i na tim temperaturama biljka koja je u mirovanju ponovo počinje da raste. Stoga i pre nego što se okiti treba neko vreme da bude u prostoriji koja nije toliko topla. Isti princip je i kada se iznosi napolje samo što tada jelka treba da bude do dve nedelje u prelaznoj prostoriji. Dok je u kući treba je zalivati jednom nedeljno kako se ne bi osušila – napominje naš sagovornik.

Porodica Lagundžin proizvodi jelke i od semena do jelki koje se vade prođe od pet do sedam godina.

-Kupujemo sertifikovano seme. Prve dve godine proizvodi se seme u kontejnerima nakon čega se presađuje u zemlju. Nakon toga pet do sedam godina potrebno je da dostigne visinu od metar i po. Najvažnija nega je pravilno i redovno zalivanje – saznajemo od Lagundžina.

 

Jele su dugovečne i u zemlji mogu da traju od 50 do 100 godina.

Običaj kićenja

Običaj kićenja novogodišnje i božićne jelke vuče korene iz  XI veka. „Rajsko drvce“ ukrašeno crvenim jabukama 24. decembra, na dan Adama i Eve, u Zapadnoj Nemačkoj se s vremenom počelo unositi u kuću i kititi kolačićima različitog oblika. Sveće, kao simbol Hrista, bile su obavezni pratilac toga običaja. U istoj sobi nalazile su se male piramide pravljenje od hrane i ukrašavane zelenilom, svećama i zvezdama.

 

SEDNICA SREDNJOSKOLCI (1)

Budžet Grada za 2024. godinu sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu naći će se pred  odbornicima na 34. sednice Skupštine grada koja je zakazana za sutra, 20. decembar. Ovu godinu završavamo sa budžetom od tri milijarde i 700 miliona dinara, a u narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde i 885 miliona dinara. Među kapitalnim ulaganjima koja se planiraju su sistemi za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Iđošu, Nakovu i Banatskom Velikom Selu, rekonstrukcija puteva, izgradnja atmosferske kanalizacije u slivu Moravska, nastavak  rekonstrukcije distributivne vodovodne mreže , rekonstrukcija ulice Mihajla Pupina. U planu budžeta su znatna sredstva opredeljena za zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kao i socijalnu politiku.

Ulagaće se i predškolske i školske objekte, zdravstvenu zaštitu, mesne zajednice.

Na dnevnom redu su  i  programi poslovanja za 2024. godinu javnih preduzeća „Kikinda“,  „Toplana“ i „Autoprevoz“, kao i odluka  o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Grada i kadrovske izmene.

e52c4979-703b-40fb-ad12-8830bb217c53

Na teritoriji Grada od ukupno 46.823 birača, koji su imali pravo da glasaju na parlamentarnim izborima, izlaznost je 63,76 odsto, istakao je predsednik Gradske izborne komisije Petar Žigić.

-Najviše glasova osvojila je lista „Aleksandar Vučić – Srbije ne sme da stane“, 53,21 odsto. Na drugom mestu sa 19,85 odsto osvojenih glasova je izborna lista „Srbija protiv nasilja – Miroslav Miki Aleksić, Marinika Tepić“, dok je lista „Ivica Dačić – premijer Srbije“ uspela da osvoji 5,1 procenata glasova Kikinđana – predočio je Žigić.

Lista NADA za Srbiju osvojila je 4,24 procenta, „Mi glas iz Naroda – prof. dr Branimir Nestorović’’ 3,86 odsto, dok je Savez vojvođanskih Mađara dobio poverenje 4,73 procenta birača od ukupnog broja izašlih na birališta.

Na teritoriji Grada na pokrajinskim izborima pravo glasa ima 47.036 birača.

-Prema obrađenom materijalu izlaznost je bila 63,29 procenta. Izborna lista „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ osvojila je  52,74 odsto glasova, lista „Srbija protiv nasilja -Marinika Tepić“ 18,91, dok je poverenje listi „Ivica Dačić  – premijer Srbije“ dalo 5,55 procenta izašlih – rekao je predsednik Gradske izborne komisije.

Najveća izlaznost zabeležena je na biračkom mestu broj 40 u Banatskom Velikom Selu gde je glasalo 76,37 procenta upisanih u birački spisak, a najmanja izlaznost bila je na biračkom mestu 48 u Bašaidu 53,82 odsto.

Svih 60 biračkih mesta, 35 u gradu i 25 na selima, otvoreno je u sedam i zatvoreno u 20 sati.

-Gradska izborna komisija je tokom dana aktivno učestvovala u kontroli biračkih odbora i konstatovano je da je glasanje proteklo u najboljem redu i bez nepravilnosti. Na nedeljnim izborima bilo je stranih posmatrača, predstavnika OEBS-a koji su obilazili i Gradsku izbornu komisiju i nisu imali nikakvih primedbi – dodao je naš sagovornik.

6d1080dc-31c0-42e8-8e5e-fb8cdc6bb928

Petogodišnja Emilija Otoranov nije skidala osmeh sa lica kada su joj u posetu došli Deda Mraz i gradonačelnik Nikola Lukač i doneli joj ono što je želela, a ona ih je dočekala sa medenjacima. Nisu zaboravili ni njenog mlađeg brata četrnaestomesečnog Nemanju.

– Poželela sam da dobijem pravu jelku i Deda Mraz koji je pročitao moje pismo ispunio mi je želju. Jelku ću da okitim i biće to najlepša jelka koju sam imala – rekla nam je Emilija.

Od Emilijinog tate saznali smo da njegova mezimica svake godine piše gradskom Deda Mrazu koji nijedne godine nije propustio da joj donese paketić.

-U pisanju pisma pomogla joj je mama, a Emilija ga je ukrasila crtežom. Jelka će, nakon što prođu praznici, pronaći mesto u našem dvorištu – kazao je Miroslav Otoran.

I sedmogodišnji Mihajlo Komlenić, učenik prvog razreda škole „Đura Jakšić“ dobio je ono što je poželeo, kao i njegova šestomesečna sestra Isidora.

-Gradonačelnik i Deda Mraz doneli su mi helikopter i vojnički automobil. Dobio sam i slatkiše.Imam puno igračaka, ali ove su mi omiljene – otkrio nam je Mihajlo.

Mihajlova mama Aleksandra Komlenić pozdravila je akciju Grada da svako dete dobije novogodišnji poklon.

-Redovno pišemo Deda Mrazu koji uvek ostvari ono što je Mihajlo poželeo. Svakom poklonu se obraduje, a ove godine posebno je srećan što mu je darove doneo gradonačelnik Lukač. Ovo je predivan  gest lokalne samouprave – napomenula je Aleksandra Komlenić.

Podela novogodišnjih paketića mališanima na teritoriji Grada koji su pisma sa novogodišnjim željama ubacili u „Kutiju želja” jedna je od najlepših akcija grada i organizuje se jedanaesti put.

 

-Cilj nam je da sva deca osete čaroliju i magiju predstojećih praznika. Dolazak Deda Mraz, vilenjaka i dobre vile sa poklonima u njihove domove stvaraju čaroliju i magiju koju naši mališani željno iščekuju i to je ono za šta svi mi živimo. Nema ničeg lepšeg  da našu decu obradujemo i da im omogućimo lepo i bezbrižno detinjstvo. Na lokalnoj samoupravi je da obezbedi deci najbolje uslove za život. Ove godine imamo više od 5.500 i grad. Deca su ta koja nas motivišu da se izborimo sa svim nedaćama – napomenuo je Lukač i precizirao da će najpopularniji deka na svetu sa svojim pomoćnicima obići sve mališane na teritoriji Grada.

Orhideja 5

Članice Udruženja žena „Orhideja“ iz Banatskog Velikog Sela učestvovale su, nedavno, na manifestaciji „Kreativa – ženskih ruku delo“ koje priređuje istoimeno udruženje iz Ostojićeva. U svoje mesto donele su još jednu zahvalnicu kao priznanje za izuzetan rad u očuvanju tradicije – ovoga puta za svoje vezene peškire.

– Pravimo i jastuke, unikatne saksije, igračke, magnete – kaže predsednica Udruženja, Novka Pavlović. – Sada se pripremamo za Sajam zavičaja, na kojem redovno učestvujemo.

Uz podršku Fonda za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu i Pokrajinske vlade, manifestacija koja se održava u Novom Sadu, promoviše privredni, kulturni i turistički potencijal Srba širom regiona. Među udruženjima iz nekoliko država obavezno su i Velikoselke iz „Orhideje“. Takođe, zahvaljujući Fondu, učestvuju i na “Kočićevom zboru” na Manjači kod Banja Luke.

Tradiciju svog kraja čuvaju u radionicama u kojima nastaju nove kreacije, a pored toga, svake nedelje održavaju se i sastanci na kojima se svode bilansi i planiraju nove aktivnosti.

– Udruženje ima 16 stalno aktivnih žena i sve smo zaposlene. Ipak, uspevamo da se organizujemo, da učestvujemo u programima, da sarađujemo sa udruženjima iz svih kikindskih sela, iz Zrenjanina, Srpskog Itebeja, Bukovca, Temerina, Banatskog Karađorđeva –  kaže Pavlovićeva.

Kako bi mogle da finansiraju odlaske na proslave i druženja na kojima se obavezno razmenjuju iskustva, žene „Orhideje“ uspešno neguju i preduzetnički duh.

– Sve što napravimo, a pravimo mnogo toga, prodajemo na vašarima i bazarima, i tako skupljamo novac – objašnjava predsednica. – Moram da istaknem da nam u svemu mnogo pomaže naša Mesna zajednica, kao i Grad, od kojeg dobijamo novac po projektima.

S druge strane, one uzvraćaju angažmanom kad god je to potrebno i spremne su, uprkos obavezama, da pomognu i pridruže se svim akcijama u svom mestu. Tako su, letos, od svoje Mesne zajednice, dobile zahvalnicu za izuzetan doprinos u obnovi Zavičajne kuće, na šta su posebno ponosne.

Da se za Banatsko veliko Selo nadaleko čuje i zna, doprinelo je i to što je ovo udruženje, dve poslednje godine, osvajalo titulu „Kraljice ajvara“ na takmičenju „Izađi mi na teglu“ u Kikindi. Kao predstavnice grada zatim su nastupale na državnom nadmetanju na Adi Ciganliji.

– Oba puta u Kikindi dobile smo „smederevac“ – kaže Novka Pavlović. – Jedan smo prodale i kupile električni šporet, pa sada u svako doba možemo da pravimo svoje specijalitete.

Rad kreativnih i vrednih žena iz ovog mesta prepoznaju i donatori pa će, uz njihovu pomoć, uskoro, u zgradi Mesne zajednice, u kojoj su smeštene, opremiti još jednu, „zavičajnu sobu“.

Očuvanje tradicije, predstavljanje svog sela i grada, ali i negovanje zajedništva, najvažniji su uspesi ovih vrednih žena koje, novim generacijama, ostavljaju najvrednije – entuzijazam, volju i jedinstvo bez materijalne koristi – u amanet.

 

STANISLAVA REZULTATI IZBORA

Stanislava Hrnjak kandidatkinja liste „Aleksandar Vučić Srbija ne sme da stane”, u ime stranke i u svoje lično ime, zahvalila se sugrađanima na podršci koji su im ukazali na izborima.

Srpska napredna stranka u Kikindi je osvojila 54,92 odsto glasova od ukupnog broja izašlih na birališta. Poverenje ovoj partiji dalo je 15.886 sugrađana, što je više u odnosu na izbore pre godinu i po dana. Stanislava Hrnjak, predsednica Gradskog odbora SNS-a i kandidatkinja za pokrajinsku poslanicu „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ zahvalila je svim građanima koji su od ranih jutarnjih sati do zatvaranja biračkih mesta ispunili svoju građansku dužnost.

POGLEDAJTE VIDEO:

e52c4979-703b-40fb-ad12-8830bb217c53

Birališta u Srbiji zatvorena su u 20 sati, a među prvima je na biračko mesto izašla kandidatkinja za pokrajinsku poslanicu na listi „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ i predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Stanislava Hrnjak.

 

– Kao i svaki put kada je izborni dan prva obaveza u jutarnjim satima po otvaranju biračkog mesta je da glasamo. Ovo je svojevrsni praznik demokratije i dobra prilika da se građani izjasne i ocene sve političke programe i platforme. Ono što  obeleževa današnji dan je da će naši sugrađani odrediti budućnost kako Vojvodine, tako i Srbije. Uvek su Kikinđani izlazili na birališta i prošle godine imali smo izlaznost od 64 odsto, tako da  i na ovim izborima očekujem sličnu izlaznost – istakla je Stanislava Hrnjak.

U pratnji supruge  glasao je Milenko Jovanov, kandidat sa liste „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” i šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u proteklom sazivu Narodne skupštine.

– Očekujem da što veći broj sugrađana izvrši svoju građansku dužnost i da na taj način kažu kakvu Srbiju žele. Nadam se da će podržati rezultate koji smo postigli u prošlosti i da će glasati za politiku koja je te rezultate iznedrila. Nadam se da će glasati za ljude koji su postavljene zadatke i ciljeve ostvarili. Očekujem da ćemo već sutra nastaviti da se borimo za dalji razvoj Srbije, za dalje podizanje životnog standarda, za bolji život svih nas, za bolju infrastrukturu, podizanje Kikinde, Srbije i Vojvodine – precizirao je Jovanov.

Svoju građansku dužnost na biračkom mestu broj 9 u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ obavio je i gradonačelnik Nikola Lukač koji je na biralište izašao zajedno sa porodicom, decom i roditeljima.

– Na glasanje sam došao sa svojim roditeljima i svojom decom. To su tri generacije koje apsolutno shvataju koja je važnost današnjih izbora. Siguran sam da je to razlog velike izlaznosti u našoj sredini. Kao što je u mojoj porodici, tako svi treba da budemo u jednoj kući i da jedni drugi podržavamo i očuvamo Srbiju. Građani su razumeli poruke i bojazan da bi neko drugi poremetio napredak Srbije. Hvala mojim sugrađanima što su izašli u velikom broju na birališta i što su prepoznali važnost izbora. Samo zajednički, razumevajući jedni druge možemo u narednom periodu da napredujemo – poručio je Lukač.