децембар 6, 2025

Актуелно

vatrogasci

Načelnik odeljenja u Upravi za Vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije Milorad Spasojević izjavio je da je, od početka godine do 13. juna, bilo ukupno 10.800 intervencija, i da je u tim požarima stradalo 169 osoba uprkos naporima vatrogasaca, zbog čega je apelovao na građane da budu oprezni.

On je ukazao da ne treba da pale rastinje i bilje na otvorenom i da redovno proveravaju električne instalacije i uređaje u stanu ili kući, kako ne bi došlo do požara. Spasojević je za Tanjug rekao da je od 10. 800 intervencija od početka godine skoro 3.000 bilo na požarima na objektima građana, a više od 4.000 na požarima na otvorenom prostoru.

– Prošle godine smo u ovom periodu imali veći broj intervencija, skoro 12.000. Možemo reći da je prošla godina bila i inače, što se tiče vatrogasnih jedinica, rekordna, imali smo skoro 40.000 intervencija – naveo je Spasojević.

On je rekao da, iako je manje intervencija u odnosu na isti period prošle godine, ipak taj broj nije mali i ne može se reći da građani poštuju sve propisane preventivne mere – zbog toga se redovno vrši edukacija i upućuju apeli kako bi se sprečili požari i sačuvala imovina i ljudski životi.

Naveo je i da su ove godine 603 osobe spasene u vanrednim događajima na kojima su intervenisali pripadnici Spasilačko-vatrogasne jedinice, a prošle godine je, u istom periodu, spaseno 674 ljudi. Kako je rekao, u procentima najveći broj intervencija odlazi na požare na otvorenom prostoru i iz tog razloga Sektor za vanredne situacije stalno pokušava da građanima uputi apel da ne pale rastinje i bilje i ne izazivaju požare.

– Nažalost, naša statistika, odnosno iskustvo, kaže da je najveći broj požara na otvorenom prostoru upravo prouzrokovan ljudskim nemarom, nepažnjom, nekada i namerom. Iz tog razloga imamo veliki broj požara na otvorenom prostoru, pogotovo početkom godine, odnosno kada je bio sušni period bez snežnih padavina. Sada, posle ovih kišnih perioda, taj broj se malo smanjio, zato što je vegetacija olistala, ozelenela, ima dovoljnu vlažnost u sebi, tako da nemamo problema. Međutim, znamo šta nas čeka, leto tek počinje i u zavisnosti od atmosferskih uslova, mi se tako i spremamo na povećan broj intervencija – dodao je.

Spasojević je podsetio da je, Zakonom o zaštiti od požara, zabranjeno spaljivanje biljnih ostataka, strnjika, useva, smeća na otvorenom prostoru, kao i paljenje vatre u šumi i na rubu šume od 200 metara i da su za to, za fizička lica, kazne od 10.000 do 50. 000 dinara.

– Nije sve u represivnim merama, naravno, mi pokušavamo apelima i edukacijom naših sugrađana da uputimo još jedan apel ili molbu da se uzdrže od paljenja na otvorenom prostoru, pogotovo kada su temperature visoke i kada imamo duži sušni period, jer se tada požari vrlo lako prenose, vrlo brzo šire i samim tim mogu izazvati kako ugrožavanje ljudskih života, tako i stvaranje velikih materijalnih šteta.

Govoreći o požarima u zatvorenim prostorijama i na građevinskim objektima, Spasojević kaže da jedan deo požara nastaje zbog loše izvedenih elektroinstalacija, odnosno preopterećenja postojećih elektroinstalacija u objektima koji se koriste.

– To je jedan od najčešćih uzroka. Naravno, nije jedini, nekada dođe i do neispravnosti samih uređaja. I zato takođe apelujemo na građane da izvrše kontrolu svojih elektroinstalacija u objektima koje koriste, poslovnim i stambenim, i da se trude da ne preopterećuju postojeće izvedene elektroinstalacije, ali i da vrše redovno servisiranje.

Dodao je da smo sada u periodu kada se češće koriste i klima uređaji i da je važno da se ti uređaji redovno servisiraju i kontrolišu. Ukazao je da je važno da se prilikom izlaska iz kuće ili stana svi uređaji isključe.

– Svi uređaji koji ne moraju biti uključeni prilikom napuštanja stana moraju da se isključe. Tu, pre svega, mislim na punjače mobilnih telefona, laptopova i drugih uređaja. Takođe, te instalacije nikako ne smeju da dođu u dodir sa nameštajem ili zapaljivim materijalima, zavesama i sličnim – istakao je Spasojević.

On je naveo da na teritoriji Srbije ima 3.700 vatrogasaca-spasilaca i da svaki, prilikom intervencije, ima oko 40 kilograma opreme na sebi, i da za manje od minuta od poziva izlaze na teren.

(Izvor: tanjug.rs – nsuzivo.rs)

ucionica-7

Mala matura zakazana je za 23, 24. i 25. jun, a od znanja koje učenici pokažu na prijemnom ispitu zavisi koju srednju školu će maturanti upisati.

Kako prenose Novosti, maturanti će polagati testove iz srpskog, matematike, kao i test iz izbornog predmeta – biologije, geografije, istorije, fizike i hemije, a ukupan broj bodova sa kojim se ide na upis je sabiranje uspeha iz škole i mature.

Prijemni ispit počinje u 9 časova i traje 120 minuta, a kako je rečeno u Ministarstvu prosvete, na prijemnom ispitu može da se osvoji maksimalno 40 poena.

Za upis u četvorogodišnju srednju školu neophodno je da učenik ostvari ukupno najmanje 50 bodova, od mogućih 100. Od ukupno 100 bodova, učenik na osnovu opšteg uspeha iz škole može da ostvari najviše 60 bodova, a na osnovu male mature 40 bodova. Za upis u gimnaziju srednjoškolcima je potrebno više od 90 poena.

Kako bi maturanti mogli da izračunaju broj bodova koje učenik nosi iz škole, potrebno je da se sabere opšti uspeh đaka u 6, 7. i 8. razredu i da se pomnoži sa četiri. Preliminarni rezultati prijemnog ispit biće objavljeni 27. juna, a nakon toga roditelji će moći da pošalju prigovore na rezultate prijemnog ispita.

Konačni rezultati prijemnog ispita biće objavljeni 30. juna, a 1. i 2. jula maturanti će popunjavati listu želja. Konačan raspored po školama biće objavljen 5. jula, a upis u srednje škole zakazan je za 7. i 8. jul. Kako je rečeno Večernjim novostima u Ministarstvu prosvete, važno je da đaci poštuju pravila tokom ispita, poput zabrane prepisivanja i korišćenje isključivo hemijske olovke. Zabranjeno je korišćenje mobilnih telefona, pametnih satova i kalkulatora tokom prijemnog ispita.

(Izvor: RTV)

goveda-govedo

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je da nastavlja da podržava srpske poljoprivrednike kroz direktna ulaganja u infrastrukturu i da je Uprava za agrarna plaćanja raspisala Javni poziv za podnošenje zahteva za podsticaje u izgradnju i opremanje poljoprivrednih objekata, koji će biti otvoren do 11. jula.

U saopštenju se navodi da država ovim pozivom jasno stavlja do znanja da je spremna da uloži u osnove poljoprivredne proizvodnje – u štalu, hladnjaču, ribnjak, objekat za stajnjak, jer upravo tu počinje hrana koju svakodnevno nalazimo na trpezi, i reč je o ozbiljnoj podršci primarnoj proizvodnji, kao temelju celokupnog agrarnog lanca.

„Želimo da pomognemo domaćinu koji želi ozbiljno da radi, da mu stvorimo uslove da izgradi, opremi i modernizuje svoj objekat. Ovo nije pomoć na papiru, već konkretna investicija u budućnost srpskog sela“, navodi se u saopštenju.

Podsticaji su namenjeni za program stočarstva i akvakulture, a to podrazumeva izgradnju štale, živinarnika, ribnjaka, pratećih objekata za stajnjak i nabavku nove opreme za uzgoj i odlaganje.

Pravo na učešće imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva, odnosno fizička lica, preduzetnici, privredna društva, zadruge, poljoprivredne škole i verske zajednice.

Investicije moraju biti vredne najmanje 100.000 dinara, a za jedan poziv može se podneti samo jedan zahtev, koji može obuhvatiti više investicija u okviru iste oblasti.

Sredstva se odobravaju po redosledu prijavljivanja, dokle god ima raspoloživog budžeta, i zato ovo ministarstvo apeluje na sve zainteresovane da na vreme pripreme dokumentaciju i elektronski podnesu zahtev putem portala eAgrar.

„Ovaj korak je još jedan u nizu poteza kojima država pokazuje da ne odustaje od poljoprivrede i da je voljna da ulaže – ne samo u mehanizaciju i proizvode, već i u same temelje proizvodnje, jer bez dobre štale, nema dobrog mleka. I bez sigurne infrastrukture – nema održive poljoprivrede“, navodi se u saopštenju.

(Izvor: RTV)

Dom-zdravlja

Tople dane u aprilu i početkom maja, zamenilo je zahlađenje sa padavinama, što je donelo i pojačan obim posla za ekipe Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Kikindi. Kako za naš portal kaže dr Vasilije Prunić, specijalista urgentne medicine, hronični pacijenti najčešće osete posledice ovih naglih promena.

– U poslednje dve nedelje, otkako su učestale nagle promene vremena, imamo povećan broj intervencija. Stanje ipak nije alarmantno, ali se oseća porast aktivnosti. Na sreću, nismo imali ozbiljnih stanja – objašnjava dr Prunić i navodi da je, u protekla 24 sata Hitna služba imala oko 15 kućnih poseta i desetak pregleda u ambulanti. Među pacijentima su bili uglavnom hronični bolesnici – osobe sa povišenim krvnim pritiskom, astmatičari i oboleli od hronične opstruktivne bolesti pluća.

– Ljudi nam se često prvo jave telefonom, opišu tegobe, i mi uspemo da im pomognemo savetom. U mnogim slučajevima to bude dovoljno. Savetujemo im kako da koriguju terapiju, a ukoliko ne dođe do poboljšanja, dođu kod nas ili mi izađemo na teren i pružimo potrebnu pomoć. Ako je stanje ozbiljnije, stabilizujemo ih i upućujemo u bolnicu na dalje lečenje.

On ističe da se novi talas zdravstvenih problema može očekivati ukoliko ponovo uslede velike temperaturne oscilacije, posebno nagli prelazak na letnje temperature.

– Savetujem hroničnim bolesnicima da redovno uzimaju terapiju, izbegavaju izlazak iz kuće u ranim jutarnjim satima ako je hladno i da se obavezno jave ukoliko osete tegobe. Mogu doći do nas ili ćemo mi doći kod njih i pružiti im potrebnu pomoć – poručuje dr Prunić.

S. V. O.

Na-maturu-bez-automobila-(3)

Pod sloganom „Um na drum“, i ove godine je u Kikindi realizovana redovna programska aktivnost Agencije za bezbednost saobraćaja „Na maturu bez automobila“. U saradnji sa Savetom za bezbednost saobraćaja Grada Kikinde, u amfiteatru Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, održano je interaktivno predavanje namenjeno maturantima. Ovom edukativnom susretu prisustvovali su i saradnici Agencije, kao i predstavnici Odeljenja saobraćajne policije.

– Cilj kampanje je da, uoči maturskih proslava, skrenemo pažnju mladima na važnost odgovornog ponašanja u saobraćaju, upravo u trenutku koji im je možda jedan od najvažnijih u životu – rekao je Pavle Popović, koordinator Saveta za bezbednost saobraćaja Grada. – Poruka je jednostavna: na maturu se ne ide automobilom, već sa osmehom i dobrim raspoloženjem.

Slaviša Savić, saradnik Agencije iz Šapca, naveo je da je samo u 2024. godini u saobraćajnim nesrećama život izgubilo 514 ljudi, od čega čak 114 mladih.

– Naša vizija je jasna: nula povređenih i poginulih u saobraćaju. Najčešći uzroci nesreća su: nepropisna brzina, nevezivanje pojasa, alkoholisanost i korišćenje telefona tokom vožnje – rekao je Savić. – Pri brzini od 60 kilometara na sat, sudar je ekvivalentan padu sa petog sprata. Automobil za samo dve sekunde, koliko je minimalno potrebno da pogledate u mobilni telefon, pri brzini od 59 kilometara na sat, pređe 30 metara, što je dovoljno za tragediju.

Najpotresniji deo predavanja bio je ispovest Julke Lopušine, koja je maturantima prenela svoju životnu priču – o trenutku koji je sve promenio.

– Jedne martovske večeri seli smo u auto sa mojim prijateljem Markom, iako sam znala koliko je popio. Pomislila sam – pet minuta vožnje, šta može da se desi. A dogodilo se najgore. Sleteli smo s puta i udarili u drvo. Dve drugarice koje su imale pojas već sutradan su nastavile život. Marko i Vanja to proleće nisu dočekali. Ja jesam, ali sam platila visoku cenu, završila sam kao paraplegičar – ispričala je Julka. – U sterilnoj bolničkoj sobi provela sam više od dve godine. Počela sam rehabilitaciju sa 35 kilograma i mogućnostima šestomesečne bebe. Sve je to bilo zato što nisam sačekala taksi i nisam vezala pojas.

Julka je pre nesreće studirala književnost i fotografiju, sanjala o paraglajdingu, želela da bude profesor. Sada je srećno udata i majka dvoje dece. Od mladalačkih snova morala je da odustane i zato šalje snažnu poruku.

– Kada sabirate sve što imate, svoj život brojite dva puta. Ne postoji sekunda koja se ne računa!

S. V. O.

krpelj-a

U Zavodu za javno zdravlje (ZZJZ) je dostupno testiranje krpelja po nalogu izabranog lekara o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

Kako je objasnila dr Tatjana Pecarski, načelnica Odeljenja za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ Kikinda, najčešće se radi o kontroli krpelja na prisustvo bakterije koja izaziva lajmsku bolest, ali se obavljaju i testiranja ljudi i na neke druge uzročnike koje krpelji mogu preneti.

– Važno je naglasiti da nam je saznanje da je krpelj zaražen ili ne bitno za preporuku o preventivnom davanju antibiotika kod osoba koga je krpelj ujeo, da bi se sprečilo obolevanje od lajmske bolesti – kaže dr Pecarski. – Simptomi se ne javljaju odmah, a jedan od signala koji ukazuju na moguće infekcije jeste prstenasto crvenilo oko mesta uboda.

Ovi insekti postaju aktivni s dolaskom proleća, a sezona njihove najveće aktivnosti traje od marta do oktobra, osim u danima sa izuzetno visokim temperaturama, kada se povlače u hladovinu i gube aktivnost.

– Od početka godine do sada, od analiziranih donetih krpelja, nijedan nije bio inficiran bakterijom koja može da izazove lajmsku bolest – dodaje dr Pecarski. – Bitno je da pacijenti ne otklanjaju sami krpelja. To treba da uradi lekar, u ambulanti ili Hitnoj službi.

Ukoliko je krpelj bio pričvršćen za telo duže od 24 sata, veća je verovatnoća da je, eventualno, preneta infekcija. Zato se preporučuje pregled tela i odeće odmah nakon boravka u prirodi, kao i provera kućnih ljubimaca, jer se krpelji mogu preneti i preko njih. Poželjno je koristiti i zaštitna sredstva protiv insekata, kako kod ljudi, tako i kod životinja.

U Zavodu su dostupni i serološki i PCR testovi, analiza se vrši po nalogu lekara, ali, kako ističe naša sagovornica, najbitnija je prevencija.

S. V. O.

muzicka-3

Prijava učenika za polaganje prijemnih ispita za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija i umetničke srednje škole trajaće do 14. aprila 2025. godine, do 16 sati, saopštili su iz Ministarstva prosvete.

Elektronska prijava kandidata obavlja se putem naloga na portalu Moja srednja škola, kojem pristupa roditelj ili drugi zakonski zastupnik.

Od 7. aprila, kada je počela prijava, do sada, mogućnost elektronske prijave iskoristilo je 1.911 učenika. Ukoliko učenici ne iskoriste mogućnost prijave elektronskim putem, za polaganje prijemnog ispita mogu se prijaviti 11. ili 14. aprila, od 9 do 16 sati, u svojoj osnovnoj školi ili neposredno u srednjim školama u kojima je organizovano polaganje prijemnih ispita.

Polaganje prijemnih ispita biće organizovano u srednjim školama od 9. do 18. maja, a učenici će svoje rezultate moći da vide na portalu Moja srednja škola.

„Preliminarnim planom upisa za školsku 2025/2026. godinu predviđeno je oko 5.000 mesta za učenike u specijalizovanim odeljenjima gimnazija za matematiku, fiziku, geografiju i istoriju, računarstvo i informatiku, biologiju i hemiju, scensku i audio-vizuelnu umetnost, filološke nauke, sport, bilingvalna odeljenja, kao i za umetničke srednje škole – likovne, baletske i muzičke“, navodi se u saopštenju.

Za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija i umetničke škole potrebno je da učenik položi i prijemni ispit kojim se proveravaju sklonosti i sposobnosti učenika.

U cilju ujednačavanja kvaliteta upisa u specijalizovana odeljenja za učenike sa posebnim sposobnostima za biologiju i hemiju, kao i istoriju i geografiju, učenici će polagati objedinjeni test.

Iz svakog predmeta (dela testa), učenik može da osvoji najviše 120 bodova, a ukupno 240 bodova. Kandidat je položio prijemni ispit ako je ostvario 120 bodova na objedinjenom testu iz oba predmeta.

Detaljne informacije o polaganju prijemnih ispita objavljene su na portalu Moja srednja škola.  Učenici koji polažu prijemne ispite, polažu i završni ispit.

(Izvor: RTV)

gimnazija-djaci-(1)

Ministarka prosvete u tehničkom mandatu Slavica Đukić Dejanović izjavila je da će školska godina biti produžena za najviše pet dana.

„Vlada svakako mora da donese odluku. Moram da kažem i da će biti male mature, jer su se pojavile informacije da je neće biti. Ona će samo biti pomerena, a termine gledamo na osnovu toga kako škole obavljaju nadoknadu nastave“, izjavila je Slavica Đukić Dejanović za „Blic“.

Probna mala matura, prvobitno zakazana za mart, takođe je odložena, a novi datum za probni ispit iz matematike je 25. april. Što se preostalih probnih ispita tiče (srpski, odnosno maternji jezik i izabrani predmet – fizika, biologija, geografija, hemija i istorija ), školama je ostavljeno da same odluče kog datuma će tačno biti održani, s tim što moraju da budu u terminu od 22. do 30. aprila.

„Školama je dato da organizuju polaganje probnog ispita iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, kao i za izabrani predmet u terminima koji školama odgovaraju. Škole su u vrlo različitim statusima i prosto ne možemo im dati jedan termin za sve“, kazala je ranije Slavica Đukić Dejanović.

(Izvor: RTV)

lisica

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, uz podršku Evropske unije, započelo je prolećnu kampanju oralne vakcinacije lisica i drugih divljih mesojeda protiv besnila u Republici Srbiji.

Vakcinacija će se sprovoditi izbacivanjem vakcina u obliku oralnih mamaka iz aviona na području cele zemlje duž definisanih letačkih trasa i primenom specijalne opreme podržane GPS uređajima. Izbacivanje mamaka neće se vršiti iznad naseljenih mesta, vodenih površina i velikih saobraćajnica.

Vakcina koja će biti korišćena poseduje važeću registraciju Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije, koja je izdala sertifikate analize za sve serije vakcina koje će se koristiti u toku kampanje.

U cilju što bolje informisanosti javnosti o aktivnostima koje se odnose na vakcinaciju, ali i o načinu ponašanja stanovništva ukoliko dođe u kontakt sa mamkom/vakcinom, obezbeđen je besplatan info telefon 0800-222-232, preko kog građani i zainteresovana lica mogu da dobiju informaciju o vakcini i o programu vakcinacije.

Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obezbedila je mrežu za stručnu podršku i pružanje informacija u toku sprovođenja kampanje, kroz naučne i specijalističke veterinarske institute, veterinarsku inspekciju.

Podsećamo, Ugovor o nabavci „Podrška kontrolnom praćenju i iskorenjivanju besnila kod divljih životinja u Republici Srbiji” finansira se iz IPA 2021 godišnjih programa, iznosi 3.711.984 evra i obuhvata četiri kampanje, dve prolećne i dve jesenje kampanje u 2024. i 2025. godini. Prilikom preostale dve kampanje biće isporučeno i distribuirano vazdušnim putem po 1.364.700 doza vakcine protiv besnila, kao i u prvim dvema kampanjama.

Don`t copy text!