Aleksandra Djuran

a5a40359-8a99-4e57-9867-42e679779f53

Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine i Opštine Čoka  zajednički  finansiraju izgradnju mosta na reci Zlatici prema Adi. Novi most strateški je značajan ne samo za ovu opštinu već i za ceo Severnobanatski okrug. Posao se odvija prema planu i glavni nosači su montirani prošle nedelje, što je i pre ugovorene dinamike istakao je Srđan Popović, odgovorni izvođač radova.

-U toku je priprema kolovozne konstrukcije samog mosta i propusta dužine 25 metara. Radi se i na pristupnim saobraćajnicama sa obe strane obale reke Zlatice. Vreme nam ide na ruku, tako da očekujem da ćemo posao završiti pre ugovorenog roka – dodao je Popović.

Most je jedinstveno rešenje za putnu infrastrukturu Čoke. Tokom izgradnje, put će se proširiti šest metara, dužina mosta biće 35, a širina 11,20 metara. Novi most gradi se pored starog, tačnije na  na izlazu iz Padeja, na reci Zlatici, navela je Stana Đember, predsednica Opštine Čoka.

-Izgradnja mosta je od strateškog značaja. Od kada je otvoren most na reci Tisi u Adi, pre više od decenije, urađeni su pristupni putevi za koje nije završena administracija i Banat je ostao odsečen. Preko mosta koji je bio put ka skeli koja je povezivala Banat i Bačku nije mogao da se odvija teretni saobraćaj. Zbog povećane  frekvencije saobraćaja sadašnji, stari, most u Padeju na reci Zlatici je ugrožen.  Od 2016. godine počeli smo da rešavamo ovaj problem mosta koji je među najvećim kapitalnim investicijama u Čoki – kaže Stana Đember.

Novi most doprineće da se reši višegodišnja crna tačka u saobraćaju na putu između Padeja i Čoke.

-Izgubljeni život nema cenu. Problem je predstavljala i signalizacija jer put prema Adi nema upotrebnu dozvolu. Na svoju odgovornost postavili smo saobraćajnu signalizaciju kako bi prevenirali saobraćajne nezgode. Izgradnja je pravi put da dobijemo most 21. veka i zaštitimo  sve učesnike u saobraćaju, ali i da omogućimo teretnim kamionima da nesmetano prolaze – dodala je predsednica Opštine Čoka.

Glavni izvođač radova je firma „SP inženjering“, a troškovi se kreću u granicama ugovorene vrednosti.

A.Đ.

radovi na putu

Zbog radova režim saobraćaja, na deonici Novo Miloševo – Kikinda, izmenjen je od danas, 4. marta.

Kako kažu u JP “Putevi Srbije”, tokom dana će se mašinski krpiti udarne rupe i kolotrazi u okviru redovnog održavanja. Dok traju radovi saobraćaj će se odvijati naizmeničnim propuštanjem vozila uz semaforsku signalizaciju.

Radovi će biti obezbeđeni adekvatnom saobraćajnom signalizacijom i opremom.
Posao bi trebalo da bude završen do četvrtka, 7. marta.

SLIKA-5

Veselin i Nada Janovan pozvali su nas u svoj dom u želji da nam saopšte da je sakupljeno svih tri miliona dinara za lečenje njihove ćerke dvanaestogodišnje Nađe. Sa osmehom na licu i puni pozitivnih emocija zahvalili su svima koji su pomogli da se sakupi, za njih, ogromna suma za robotsku terapiju koja Nađu očekuje tokom leta.

-Sada spokojni pravimo planove za 3. jun, kada Nađi počinje terapija u Beogradu. Puni smo iščekivanja i očekivanja dobrih rezultata tako da jedva čekamo da počnemo sa lečenjem. Nismo uopšte očekivali da ćemo ovako brzo doći do potrebnog novca – kaže Nada Janovan.

Humanost koju su pokazali Kikinđani, iznenadila ih je i dala im vetar u leđa.

-Neizmerno hvala na nesebičnoj i svesrdnoj podršci i pomoći porodici, Gradu Kikinda, prijateljima, pojedincima, preduzetnicima, firmama, sportistima, školama, kao i koji su pomogli da se za nepunih mesec dana sredstva prikupe u celosti. Lokalna samouprava izdvojila je nedostajuća sredstva i to želimo da istaknemo. Tu su i ambulanta „Fizio Banat“ koja je animirala navijače „Crvene zvezde“, rukometni klub „Kikinda Grindeks“, Bife 97 „Suvača demo fest“, bendu „Feniks“, tamburaškom orkestru „Banatski vals i prijatelji“, pikado klubovima „Mamuts“ i „Bečej“ – rekla je Nada.

Nađa 3. juna počinje sa vežbama koje će trajati dva meseca.

-Vežbe su naporne i traju četiri sata dnevno od ponedeljka do petka. Ukoliko Nađa bude mogla da ih izdrži produžićemo ih jer sredstava za to ima. Zahvaljujući gradu  i prikupljenim sredstvima preko fondacije „Budi human“ imamo više od tri miliona dinara. Taj novac neće propasti, neće moći da se zloupotrebi i neće moći da se koristi u druge svrhe. On će nam poslužiti za naredne robotske terapije i fizikalnu terapiju – pojasnili su nam Nađini roditelji.

Deo sredstava, 15.000 evra, iskoristiće se za nabavku RSQ aparata koji se svakodnevno koristi i služi za obaranje tonusa odnosno spazma koji ima u levoj nozi. Problem koji treba rešavati je motoričke prirode odnosno kretanje. Za to je  neophodna robotska terapija koja je dala dobre rezultate kod neuromišićnih problema nastalih oštećenjem kičmene moždine. Kod Nađe postoji neurološki deficit i robotska terapija tačnije aparat lokomat može da pomogne. On simulira pokrete koje mozak prihvata obrađuje ih i koristi ih dalje.

428705156-794408339386922-1391394700233221853-n

Nedelja žena posvećena 8. martu i ove godine će biti organizovana u Kulturnom centru. Kako ističe Tanja Nožica iz ove ustanove kulture peta je godina kako se kroz mnoštvo programa obeležava Dan žena.

-Potrudili smo se da pripremimo raznovrstan i interesantan program za sve naše sugrađane. U ponedeljak, 4. marta u 19 sati biće otvorena izložba pod nazivom „Čarolija mašte“ naše dugogodišnje saradnice Ljiljane Bogosavljev koje organizuje i istoimenu radionicu za decu već punih 13 godina. Ovo je njena prva samostalna izložba slika – kaže Tanja Nožica.

 

Profesorka doktorka Spomenka Mujović biće gošća u utorak u 19 časova. Ovom prilikom 81-jednogodišnjakinja promovisaće svoju knjigu „Podrži svoj život“. Narednog dana u isto vreme je predstava „Čorba od kanarinca“ amaterskog pozorišta „Jovica Jelić“ iz Banatskog Karađorđeva, u režiji Milana Martinovića. Prepodnevni sati u četvrtak rezervisani su za predškolce vrtića „Poletarac“ koji će izrađivati čestitke za 8. mart. Istog dana u 19 sati je promocija knjige Jelene Bačić Alimpić „Poslednji sati“.

U subotu, 9. marta Kulturni centar organizuje likovnu koloniju koja će okupiti 22 žene iz Bečeja, Novog Bečeja, Karađorđeva, Zrenjanina, Banatskog Velikog Sela, Mokrina i Kikinde.

bolnica nova zgrada

Ministarstvo zdravlja i Republički fond za zdravstvo nastavljaju dobru praksu besplatnih preventivnim pregleda u zdravstvenim ustanovama širom Srbije. U nedelju, 3. marta, u Opštoj bolnici Kikinda sugrađani će moći da urade ultrazvučni pregled štitne žlezde i laboratorijske analize hormona štitne žlezde.

Kako je naglasila dr Vesna Tomin, v. d. direktorica, ova akcija je skrining na oboljenja štitne žlezde jer se odnosi na građane koji nemaju otkrivenu bolest štitne žlezde. Cilj je da se otkriju novi slučajevi kako bi i lečenje mogli početi blagovremeno.

Kao i ranije, pregledi u Opštoj bolnici će biti omogućeni bez zakazivanja i bez zdravstvene knjižice, u vremenu od 8 do 16 sati, ulaz kod specijalističkih ambulanti.

GUSCIJA-MAST

Janoš Kihut iz Temerina ne propušta nijedno Svetsko prvenstvo u nadmetanju guskova u Mokrinu. Svake godine iskoristi priliku da domaćinima i gostima ponudi guščiju mast, ali i sušeno meso od pernatih životinja koje sam proizvodi.

-Imamo porodičnu farmu gusaka i već tri decenije smo u ovom poslu. Matično jato koje posedujemo broji 300 komada gusaka i gusana. Sami ležemo guščiće i deo prodajemo, a deo ostavljamo da obnovimo jato na farmi – saznajemo od Kihuta.

Od jedne životinja dobija se pola kilograma masti. Potražnja za ovim narodnim lekom je velika.

-Od Beograda, Kruševca do Subotice, traži se guščija mast. Možemo da prodamo pet puta više u odnosu na ono što proizvedemo. U Beogradu se mast kupuje na veliko. Cena za kilogram je 2.400 dinara – napominje naš sagovornik.

Guščija mast je stari narodni lek, koji se u srpskoj narodnoj medicini najviše koristio za lečenje plućnih bolesti. U nekim delovima sveta i danas se tuberkuloza leči ovom mašću. Guščija mast je odlično pomoćno lekovito sredstvo.

-Posebno je dobra za lečenje upale pluća, ali i u oporavku kod onih koji su preležali ovu bolest. Odlična je i za pušače kojima su pluća od nikotina kao i za kožna oboljenja. Čisti kompletan organizam – saznajemo od Janoša Kihuta.

U ekspanziji zdrave ishrane i meso je sve traženije. Izvor je korisnih elemenata kao što su gvožđe, cink, bakar, mangan, selen, sadrži i kalijum, magnezijum, fosfor, natrijum i kalcijum, ali i mnogih vitamina.

Guske su uvezene iz Mađarske i tovne su. Zahtevne su za odgoj, a kako brzo rastu potreban im je adekvatan prostor gde će boraviti. Retko kada su puštene jer nema čistih izvora vode. Najveći neprijatelj im je, saznajemo od Janoša, voda puna bakterija od koje obole. Zato je iskopao bunar sa kojima ih poji.

A.Đ.

 

Gimnazija 2

Povodom stogodišnjice od odlaska velikog pesnika Gimnazija „Dušan Vasiljev“ raspisuje literarni konkurs za najbolje prozne i poetske radove gimnazijalaca. Teme su:

  1. Dajte meni još samo šaku zraka i malo bele jutarnje rose
  2. Stih iz poezije Dušana Vasiljeva po izboru učenika kao naslov rada

Autori mogu da učestvuju sa po jednim radom. Radove slati na mejl adresu škole gimnazijaki@mts.rs u digitalnom formatu (pdf, docx) najkasnije do petka, 15. marta do 18 časova.

U radovima je neophodno navesti ime i prezime učenika, školu, razred i odeljenje, kao i ime profesora-mentora. Prilikom formatiranja teksta potrebno je izabrati veličinu stranice A4, veličinu slova 12pt, font Times New Roman i prored 1.5. Dužina proznog rada ne bi trebalo da prelazi dve stranice ovako kucanog teksta.

Radove će pregledati stručni žiri i dodeliti prvu, drugu i treću nagradu. Nagrađeni učenici će svoje radove prezentovati na Svečanoj akademiji koja će biti organizovana 27. marta.

livada

Grad Kikinda u martu raspisuje drugi krug javnog oglasa za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u javnoj svojini grada prikupljanjem pisanih ponuda. Po okončanju drugog kruga, krajem februara, od 30 ponuđenih parcela sa isto toliko hektara, zakupljeno je deset parcela sa oko 11 hektara, istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Na raspolaganju su površine u gradu i selima koje se nalaze u  građevinskom rejonu. Kao travnate površine parcele su namenjene za košenje prvenstveno stočarima koji su i najviše zainteresvani za njihov zakup – napomenula je Miroslava Narančić.

Zemljište je grupisano u tri kategorije: obradivo zemljište, parcele za košenje trave odnosno pašnjaci i trstici i neobradivo zemljište koje takođe može da se koristi za košenje trave.

-Na formiranje početnih cena uticali su i iznosi koji su važili za izdavanje  u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini. Tako se one kreću od 6.592 dinara do 43.760  dinara po hektaru, u zavisnosti od same lokacije. Zakupac u posed ulazi 1. aprila i površine može da koristi do 31. decembra tekuće godine. Ukoliko se desi da za jednu parcelu konkuriše više zakupaca sa istom cenom u roku od tri dana ponuđači će dobiti šansu da daju novu, veću, cenu. Ko ponudi najviše tom će parcela biti izdata – pojasnila je naša sagovornica.

Primera radi u gradu su to površine u bivšoj Kasarni, kod hipodruma, u Sutjeskoj, a ima ih i pored puteva, kanala. Na selima najviše je parcela u Sajanu, Mokrinu, Banatskom Velikom Selu i Ruskom Selu, a ima ih i u Bašaidu i Iđošu. Parcele se izdaju u viđenom stanju.

-Na licitaciji mogu da učestvuju fizička i pravna lica koja imaju registrovano i aktivno poljoprivredno gazdinstvo. Prilikom javljanja na javni oglas zainteresovani podnose ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom za koji javni oglas konkurišu. Ponude se podnose na pisarnici Uslužnog centra, a za sve informacije i obilazak lokacija potencijalni ponuđači mogu se javiti u Sekretarijatu – zaključila je Miroslava Narančić.

Zaposleni u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj kontrolisaće zakupce da li pravilno održavaju površine izdate u zakup. U slučaju da se parcele koriste u druge svrhe ugovor će biti raskinut.

A.Đ.

 

 

 

 

 

dan-otvorenih-vrata-vssov

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača organizovan je Dan otvorenih vrata. Cilj je da se zainteresovani, budući studenti, upoznaju sa školom, predmetima, načinom rada, ali i sa budućim kolegama koji su upisali ovu obrazovnu ustanovu. Među maturantkinjama, koje su posetile Visoku školu, bila je Mima Adamov iz Kikinde.

-Nema ambicija da studiram u većim gradovima, tako da se Visoka škola pokazala kao idealno rešenje da nastavim školovanje. Volim decu i verujem da bih bila dobar vaspitač – saznali smo od Mime.

Angela Mesaroš Živkov, direktorica Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača ističe da će i u narednom periodu biti organizovano upoznavanje sa školom i studijama za sve zainteresovane buduće brucoše.

-Otvoreni smo svakog dana i stojimo na raspolaganju svima koji  žele da obiđu školu. Do upisa planiramo još tri puta da organizujemo Dan otvorenih vrata. U školskoj 2024/2025. godinu nudimo osnovne studije na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta po novom, akreditovanom, studijskom programu  koji smo dobili sada i važi sedam godina. Tu su i master studije. U planu su nam i nova dva programa strukovni socijalni radnik i strukovni kriminalista za koje je tek započeta procedura akreditacije i očekujem da ćemo prve studente upisati u školskoj 2025/2026. godini – kaže Mesaroš Živkov.

U narednoj školskoj godini mesta ima za 70 studenata osnovnih i 50 master studija.

A.Đ.

1709146139955

U Galeriji „Tera” otvorena je izložba „Alternativna priča o greškama” Sare Masnikose. Izložba predstavlja  otuđenje i koheziju pojedinca i njegovog položaja u različitim sistemima, istakla je mlada umetnica koja prvi put izlaže u našem gradu.

-Priče koje pričam bave se manipulativnim odnosima u okviru različitih društvenih sistema. Sve radove, koji su različitih dimenzija i formata, definišu figure i način kreiranja kompozicije. Izložba je i deo početnog istraživanja na koju će kasnije da se nadoveže moja doktorska izložba. Neobična je po formatu, načinu prikazivanja, formi prikazanih struktura. Već dugo se bavim istraživanjem figure i težim da iz dvodimenzionalnog izađem u trodimenzionalno, te su tako i nastale trodimenzionalne forme – rekla je Sara Masnikosa.

O izložbi je govorila Tijana Toševski, istoričarka umetnosti.

-Galerija „Tera“ izlagačku 2024. godinu započela je sa izložbama mladih umetnika jer je naša želja da afirmišemo one koji su na početku svog stvaralaštva. Sara Masnikosa, iako mlada, već je ostvarila zapažene rezultate, dobitnica je brojnih nagrada, dva puta za redom bila je stipendista i iza sebe ima 15 samostalnih izložbi – dodala je Tijana Toševski.

Sara Masnikosa završila je Akademiju umetnosti u Novom Sadu, odeljenje za slikarstvo u klasi profesora Gorana Despotovskog i trenutno je na doktorskim studijama. Redovno izlaže od 2015. godine. Učesnica je i u mnoštva projekata, radionica i umetničkih kolonija. Izložba u Galeriji „Tera“ otvorena je do 8. aprila.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!