September 9, 2026

Jelena Trifunović

Oluja-arhiv

Srpski narod seća se prognanih i ubijenih u “Oluji”, operaciji hrvatske vojske i policije tokom koje je oko 2.000 Srba ubijeno ili nestalo, a više od 220.000 proterano iz Hrvatske. Pre 31 godinu, za samo 48 sati područje nekadašnje Republike Srpske Krajine bilo je etnički očišćeno.

Srbija i Republika Srpska i ove godine zajedno odaju poštu žrtvama progona, a centralni komemorativni skup biće održan u Mrkonjić Gradu. U Republici Srpskoj danas je Dan žalosti.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ranije da je izbor lokacije za ovogodišnju centralnu ceremoniju simboličan i važan, jer je Mrkonjić Grad mesto koje je pretrpelo jeziva razaranja i pogrom.

Dan žalosti obeležava se na način propisan Zakonom o obeležavanju dana žalosti, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srpske.

Dan sećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine biće obeležen u Banjaluci  i u Mrkonjić Gradu.

Tanjug

 

industrija-nemacka

Nemačka industrija, decenijama oslonac najveće evropske privrede, nastavlja da gubi radna mesta zabrinjavajućom brzinom. U prerađivačkom sektoru svakog meseca nestane približno 15.000 poslova, dok su automobilsku industriju, mašinogradnju i proizvodnju metala pogodili najdublji rezovi. Podaci sa objave nemačkog lista „Junge Freiheit“ nisu preterani – potvrđuju ih Savezna agencija za rad i vodeći nemački privredni instituti, pišu vesti-online

Tokom 2025. godine ugašeno je 177.000 industrijskih radnih mesta, pa je krajem decembra u prerađivačkom sektoru bilo zaposleno oko 6,5 miliona ljudi. Automobilska industrija i njeni dobavljači izgubili su 52.000 radnika, mašinogradnja 28.000, a metalna industrija još 24.000. Predsednica Savezne agencije za rad Andrea Nales upozorila je da se smanjenje broja zaposlenih nastavilo i ove godine, dok su dobici u drugim granama nedovoljni da nadoknade gubitke iz industrije, prenosi nemački nedeljnik „Virtšaftsvohe“.

Najnovija analiza konsultantske kuće EY pokazuje da je nemačka industrija od 2019. izgubila više od 340.000 radnih mesta, odnosno oko šest odsto ukupne radne snage. Najteži udar pretrpela je automobilska industrija, u kojoj je za sedam godina nestalo približno 126.000 poslova. Folksvagen, BMW, Mercedes, Boš, ZF i drugi veliki proizvođači i dobavljači već su najavili nova smanjenja broja zaposlenih, štednju i premeštanje pojedinih poslova na jeftinija tržišta. Rojters navodi da se dalja zatvaranja pogona više ne mogu isključiti.

Uzroci nisu samo ciklični. Nemačke kompanije godinama upozoravaju na visoku cenu energije, poresko opterećenje, spore administrativne postupke i sve oštriju konkurenciju iz Kine. Domaća potražnja je slaba, izvoz trpi zbog trgovinskih sukoba i američkih carina, dok nemački proizvođači automobila gube deo kineskog tržišta na kojem su nekada imali gotovo neprikosnoven položaj. Generalna direktorka Saveza nemačke industrije Tanja Gener ocenila je da je stanje „kritično“, upozoravajući na opasnost od postepene deindustrijalizacije.

U statistici su se pojavili prvi znaci predaha, ali još ne i siguran oporavak. Savezni zavod za statistiku zabeležio je u maju rast industrijske proizvodnje od 0,9 odsto u odnosu na april, pre svega zahvaljujući automobilskoj industriji. Ipak, proizvodnja bez energetike i građevinarstva i dalje je bila jedan odsto slabija nego godinu ranije. Tokom cele 2025. industrijska proizvodnja pala je za 1,1 odsto, dok je u energetski intenzivnim granama ostala gotovo 18 odsto ispod nivoa iz 2021. godine, pokazuju podaci Destatisa.

Povremeni rast porudžbina zato još ne menja širu sliku. Kriza je zahvatila upravo grane na kojima je izgrađen nemački privredni model – automobile, mašine, hemiju i metal. Ukoliko Berlin ne obezbedi povoljniju energiju, jednostavnije propise i uslove za nove investicije, sadašnje ukidanje radnih mesta moglo bi postati trajno preseljenje proizvodnje. Nemačka više ne raspravlja samo o prolaznom usporavanju, već o tome koliko će od njenog nekada moćnog industrijskog jezgra ostati u zemlji.

Izvor: Vesti-online

vauceri

Od 8 sati počela je prijava penzionera za dodelu 30.000 turističkih vaučera u vrednosti od po 10.000 dinara na šalterima pošta.

Program je namenjen penzionerima čija mesečna penzija ne prelazi 80.000 dinara, imajući u vidu da su upravo oni prethodnih godina bili najbrojniji korisnici ove mere podrške domaćem turizmu.

Prijava se podnosi lično, a uz prijavu je potrebno priložiti ličnu kartu ili pasoš, potvrdu o rezervaciji smeštaja i dokaz o ostvarenom pravu na penziju.

Vaučeri će moći da se koriste do 1. novembra 2026. godine.

danijela-bjeljac

Posle dve decenije profesionalnog rada i ukupno 33 godine provedene u Crvenom krstu Kikinda, od čega 13 kao volonter i 20 kao zaposlena, Danijela Bjeljac više neće obavljati dužnost sekretara ove humanitarne organizacije.

Kako navodi, svoj profesionalni angažman nastaviće van sedišta Crvenog krsta Kikinda, ali ostaje verna humanitarnoj misiji organizacije i vraća se u redove volontera.

– Veliko mi je zadovoljstvo što sam kao sekretar, a prethodno i kao programski saradnik Crvenog krsta Kikinda, imala priliku da sarađujem sa svima vama, za opšte dobro ljudi u potrebi i korisnika naših programa i aktivnosti, a posebno onih najugroženijih. Nakon 13 godina volonterskog staža i 20 godina profesionalnog rada, radujem se povratku u redove volontera i ostajem verna organizaciji, njenim principima i humanitarnoj misiji – navela je Bjeljac.

Saopštila  je da je dužnost sekretara predala dugogodišnjem kolegi i saradniku Beli Šamu, koji će ubuduće rukovoditi organizacijom Crvenog krsta Kikinda.

Bjeljac je uputila zahvalnost svim saradnicima i prijateljima sa kojima je godinama realizovala brojne humanitarne akcije.

– Posebna zahvalnost upućena je ženi ogromnog srca, našoj predsednici Marijani Mirkov, za tri decenije podrške, odricanja i razumevanja. Hvala svima na saradnji i prilici da činimo dobre stvari zajedno – poručila je doskorašnja sekretarka.

Tokom svog dugogodišnjeg rada u Crvenom krstu Kikinda, Danijela Bjeljac bila je jedan od nosilaca brojnih humanitarnih, zdravstveno-preventivnih i edukativnih programa, kao i akcija dobrovoljnog davalaštva krvi, pružajući značajan doprinos radu jedne od najaktivnijih organizacija Crvenog krsta u Srbiji.

 

predstava-kurija

Da je gradska uprava odnosno Turistička organizacija Grada Kikinde napravila pun pogodak dovođenjem predstave „Samo nek ide redom“ u naš grad, pokazalo je sinoćno prepuno dvorište Kurije. Tražilo se mesto više za ovu crnohumornu komediju o nasledstvu.

Nemanja Janičić, jedan od glumaca u ovom komadu Kikinđanima je već dobro poznato lice:

-Ovo je već četvrta ili peta godina uzastopce da dolazim u Kikindu na Kulturno leto i zaista je fantastično. Ova publika je odlična i zna da gleda dobre komedije. Znaju da nagrade aplauzom i znaju da se nasmeju i nama je to jako značajno.

Potom je otkrio i detalje same radnje ovog komada:

-Predstava je klasična komedija mentaliteta. Deda, koji je preminuo, imao je tri unuka i zaplet nastaje oko pitanja koga je deda više voleo.

Inače, ovaj glumac navodi da je u poslednje vreme vrlo tražen za razne serijske formate, ali da uvek rado igra ovakve pozorišne komedije, jer mu je neposredan kontakt s publikom važan. To dokazuje i svojim letnjim angažmanom na Gardošu, gde ga, po njegovim rečima, svake večeri uživo gleda preko 600 ljudi, a tako je bilo i ove kikindske večeri.

Pored Janičića u podeli za ovaj komad su i Nikola Trišić, Nikola Milenković i Đorđe Stojković, koji se već nekoliko puta poklanjao severnobanatskoj publici:

-Meni je ovo već treće gostovanje u Kikindi. Bio sam 2018. s predstavom „Boje šteka“ , a prošle godine sam s kolegama Nemanjom Janičićem i Mirkom Vasiljević igrao u kikindskom pozorištu „Mambo italijano“. Zahvalan sam Kikinđanima što sam tada imao priliku da igram i na ovdašnjim pozorišnim daskama, jer to je to bio poseban osećaj-navodi ovaj popularni glumac, mada, navodi Stojković,  pristup otvorenim i zatvorenim scenama se dosta razlikuje, ali, kako kaže, glumci uvek pružaju maksimum, svejedno kakav je ambijent.

Stojković se i dotakao kritika „sofisticiranijih“ pozorišnih gledalaca koji smatraju da su letnje takozvane „tezgaroške“ predstave često trivijalne i lake:

-Ljudima trebaju i teži i lakši sadržaji, ali ljudi kad odu na odmor čitaju malo lakše štivo. Tako je i sa predstavama i mislim da ovakve lake komedije bolje legnu na ovu vrućinu, kao neko rashlađenje. A s druge strane ne mislim da je komedija kao žanr laka, štaviše, to je najteži žanr i najteže je nasmejati čoveka, a mi smo to uspeli večeras ovde u Kikindi, zadovoljan je ovaj popularni dramski umetnik.

Događaju je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu.

N.S.

etno-kamp-r-selo-2

Etno kuća „Torontal” u Ruskom Selu i ovog leta postala je mesto gde se tradicija prenosi na najlepši mogući način – kroz dečju igru, pesmu, druženje i stare zanate. Na tradicionalnom Etno-kampu održanom od 27. do 31. jula, okupilo se više od 110 dece iz Kikinde, okolnih opština, ali i Nemačke, Austrije, Mađarske i drugih evropskih zemalja, koja su tokom pet dana učila o kulturnom nasleđu svojih predaka i stvarala uspomene za ceo život.

Lepe utiske sa kampa prenosi desetogodišnji Niko Martonoši, koji živi u Nemačkoj. Njegovi roditelji potiču iz Ruskog Sela i Nove Crnje, pa raspust provodi kod bake i deke.

-Prvi put sam učestvovao na kampu, a sestra je već dolazila. Dopalo mi se baš sve, od radionica do druženja sa vršnjacima, zbog čega bih rado ponovo došao- kaže Niko.

Jedna od dugogodišnjih predavača, Marika Jonaš iz Nove Crnje, već dve decenije radi sa decom.

– Decu učimo tkanju, grnčariji i drugim starim zanatima, jer želimo da znanja koja su nekada bila deo svakodnevnog života ne padnu u zaborav. Najlepše je videti koliko ih to zanima i sa koliko entuzijazma rade – ističe Jonaš.

Predsednik Udruženja „Torontal”, Šandor Talpai, napominje da kamp ima mnogo širi značaj od samog učenja starih zanata.

– Izrada grnčarije, duborez, batik, pustovanje vune, vezivanje perlica, tkanje i drugi zanati samo su deo onoga što deca ovde uče. Podjednako je važno da negujemo mađarske narodne igre, pesme i običaje. Iako nas je, nažalost, sve manje, posebno pripadnika nacionalnih manjina, ove godine oborili smo rekord po broju učesnika. To nam pokazuje koliko roditelji žele da njihova deca sačuvaju vezu sa svojim poreklom – navodi Talpai.

Svake godine kamp okuplja brojne mališane koji žive u inostranstvu, a raspust provode u zavičaju svojih roditelja i baka i deka.

– Roditelji koji žive u inostranstvu planiraju godišnje odmore tako da deca mogu da dođu u Rusko Selo na kamp. To je prilika da steknu nova prijateljstva, nauče nešto o tradiciji i provedu vreme sa vršnjacima koji žive ovde – ističe Talpai.

Kamp je namenjen deci osnovnoškolskog uzrasta, a mnogi bivši učesnici danas se vraćaju kao volonteri i pomažu mlađima što potvrđuje da je ova manifestacija, održana 25. put, omiljeno mesto okupljanja, na kojem se tradicija prenosi sa generacije na generaciju, stvarajući lepe uspomene i brižno čuvajući identitet zajednice.

 

ju

Predsednik i izvršni direktor UFC-a Dejna Vajt uputio je reči zahvalnosti predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom konferencije za medije održane povodom prvog UFC događaja u Srbiji, istakavši da je impresioniran gostoprimstvom, organizacijom i velikim interesovanjem publike za najpoznatiju svetsku MMA organizaciju.

Vajt je tokom obraćanja nekoliko puta pomenuo Vučića i zahvalio mu na podršci u organizaciji događaja, naglasivši da je boravak u Srbiji nadmašio njegova očekivanja. Kako je rekao, nije očekivao da će UFC naići na toliko veliko interesovanje među domaćom publikom, što, prema njegovim rečima, potvrđuje da Srbija ima ozbiljan potencijal za razvoj ovog sporta.

Na pitanje novinara Nikole Klajića, autora i urednika emisije MMA imperija na Dokumentarnoj televiziji – Zašto je baš sada trenutak da Srbija uđe u UFC na velika vrata posle toliko godina? Vajt je odgoviro:

„Tako se namestilo sa terminima. Juče sam se sastao sa predsednikom. Sjajan čovek. Temelji koji su ovde u Srbiji postavljeni, posebno na amaterskom nivou, zaista su neverovatni. Ovo je naš prvi dolazak, ali neće biti i poslednji. Vratićemo se ponovo i to vrlo uskoro.“

Prvi čovek UFC-a posebno je istakao da je razvoj amaterskog MMA u Srbiji ostavio snažan utisak na njega, ocenivši da upravo takva baza predstavlja preduslov za stvaranje vrhunskih boraca i dugoročan razvoj sporta. Dodao je da je organizacija događaja protekla na visokom nivou i da su reakcije publike pokazale koliko je Srbija spremna da bude domaćin velikih međunarodnih sportskih manifestacija.

Vajtova izjava da će se UFC „vrlo uskoro“ vratiti u Beograd predstavlja snažan signal da najveća svetska MMA organizacija planira dugoročnije prisustvo na srpskom tržištu. Ukoliko se ti planovi ostvare, Srbija bi mogla da postane jedna od ključnih destinacija za održavanje UFC priredbi u ovom delu Evrope, uz dodatni podsticaj razvoju domaćih boraca i popularizaciji mešovitih borilačkih veština među mlađim generacijama.

balkanwatch.com

 

kiu

Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i saobraćaja Mateo Salvini boravio je u prvoj zvaničnoj poseti Srbiji, tokom koje je sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i predstavnicima Vlade Srbije razgovarao o infrastrukturnim projektima, privrednoj saradnji i evropskoj budućnosti dveju zemalja. Jedan od najvažnijih projekata razmatranih tokom posete jeste obnova železničkog koridora Beograd–Trst, koji bi Srbiji omogućio snažnije povezivanje sa jednom od najznačajnijih evropskih luka.

Salvini je posetio i gradilište kompleksa Ekspo 2027, ističući da je u Beogradu zatekao dinamičnu i modernu prestonicu, ispunjenu energijom i velikim razvojnim projektima. Prema njegovim rečima, Srbija je strateški partner Italije na Balkanu, dok predstojeća specijalizovana izložba predstavlja veliku priliku za nova ulaganja, partnerstva i još snažnije prisustvo italijanskih kompanija na srpskom tržištu.

U intervjuu govori o prijateljstvu sa predsednikom Vučićem, ekonomskom napretku Srbije, železničkom povezivanju Beograda i Trsta, saradnji dveju država, ali i nepravednom odnosu dela Brisela prema Srbiji, koja godinama čeka na članstvo u Evropskoj uniji dok se za pojedine zemlje pokušavaju otvoriti povlašćeni putevi.

Ovo je Vaša prva zvanična poseta Srbiji. Kakav je Vaš prvi utisak o Beogradu i kako ocenjujete ekonomski napredak Srbije?

– Bila je to poseta koju sam dugo želeo da ostvarim. Zatekao sam dinamičan i moderan Beograd, pun gradilišta i energije. Oseća se da je ovo zemlja koja gleda u budućnost i odlučno ulaže u infrastrukturu, mobilnost i razvoj.

Želim da zahvalim svom prijatelju Aleksandru Vučiću na izuzetnom gostoprimstvu ukazanom italijanskoj delegaciji. Imao sam zadovoljstvo da se sastanem i sa brojnim predstavnicima Vlade Srbije, a u svim razgovorima vladala je atmosfera velike srdačnosti, saradnje i konkretnosti. Takvi odnosi potvrđuju čvrstinu prijateljstva između naših zemalja.

Italija Srbiju smatra strateškim partnerom na Balkanu. Mogućnosti za saradnju su brojne, a svrha ove misije upravo je dodatno učvršćivanje već odličnih odnosa i stvaranje novih prilika za razvoj obe zemlje.

U Srbiji posluju brojne italijanske kompanije i investitori. Jeste li razgovarali sa nekima od njih i kakve su Vam utiske preneli o poslovnom okruženju i tržištu naše zemlje?

– Da, u Ambasadi Italije u Beogradu sam se sastao sa predstavnicima „Sistema Italija“ i pažljivo saslušao njihova iskustva. Italijanske kompanije koje posluju u Srbiji predstavljaju izuzetnu vrednost i pokazuju koliko su ekonomski odnosi između naših zemalja već snažni.

Dobio sam potvrdu da postoje velike mogućnosti za dalji rast. Srbija prolazi kroz period velikih infrastrukturnih ulaganja, a italijanske kompanije, zahvaljujući kvalitetu, iskustvu i znanju koje ih odlikuje, mogu imati vodeću ulogu u ovoj fazi razvoja, čak i u veoma konkurentnom međunarodnom okruženju.

Posebno mislim na Ekspo 2027 u Beogradu, čije sam gradilište lično posetio. Taj događaj biće izuzetna međunarodna pozornica i velika prilika da dodatno ojačamo prisustvo italijanskih kompanija, razvijemo nova partnerstva i predstavimo ono najbolje iz našeg proizvodnog sistema. Italija će u tome učestvovati sa punim uverenjem i siguran sam da će Ekspo još više približiti naše dve zemlje.

Kakav je Vaš stav o članstvu Srbije u Evropskoj uniji i kako gledate na to što se pojedinim zemljama daje prednost u odnosu na Srbiju?

– Uvek sam zastupao stav da Srbija zaslužuje da postane članica Evropske unije i da njen napredak mora biti ocenjivan ozbiljno, objektivno i bez dvostrukih standarda.

Ne podržavam odnos jednog dela Brisela, koji, čini se, želi da stvori povlašćene trake za pojedine zemlje, pri čemu pre svega mislim na Ukrajinu, dok Srbija čeka godinama, uprkos tome što je prešla dug put približavanja Evropi. Ne sme biti favorizovanja niti prečica. Pravila moraju biti jednaka za sve, a zasluge se uvek moraju uvažavati.

Italija je istorijski prijatelj Srbije i nastaviću da podržavam proširenje zasnovano na ispunjavanju obaveza i poštovanju zajedničkih kriterijuma, a ne na procenama koje diktira trenutna politička računica.

Možete li nam reći nešto više o projektu obnove železničke veze Beograd–Trst? Koji su naredni koraci i koliko je ovaj projekat važan za srpsku i italijansku privredu?

– Železnički koridor Beograd–Trst jedan je od strateških projekata na kojima smo radili tokom ove misije. Svi srpski ministri sa kojima sam razgovarao označili su ga kao zajednički prioritet.

Reč je o infrastrukturi koja povezuje četiri zemlje i čija će realizacija zahtevati vreme. Italija je izrazila spremnost da preuzme vodeću ulogu u projektovanju koridora, kako za putnički tako, pre svega, i za teretni saobraćaj.

Direktno povezivanje Trsta i Beograda značilo bi jačanje uloge tršćanske luke kao ulazne kapije ka Zapadnom Balkanu, otvaranje novih prilika za kompanije, povećanje trgovinske razmene i jačanje konkurentnosti obe naše privrede. To je projekat okrenut narednim decenijama, koji bi mogao da donese istinski preokret čitavom regionu.

Jeste li sa predsednikom Vučićem razgovarali i o širim pitanjima, poput migracija, energetske bezbednosti i evropske budućnosti?

– Da. Razgovor sa predsednikom Vučićem bio je veoma pozitivan i obuhvatio je različite strateške teme – od infrastrukture i saobraćaja do saradnje Italije i Srbije u suočavanju sa najvažnijim evropskim izazovima.

Verujem da je saradnja pravi put i kada je reč o upravljanju migracionim tokovima, bezbednosti i ekonomskom razvoju. Italija i Srbija dele zajednički interes da svojim građanima obezbede stabilnost, razvoj i prosperitet, kao i da dodatno učvrste prijateljstvo koje ima duboke korene.

Piše: mr Jasmina Dragutinović

Izvor: Vesti online

bebi-paketi

U periodu od aprila do juna 117 porodica dobilo je najlepši poklon – prinovu. Za njih je upriličena tradicionalna podela bebi paketa, koju Grad Kikinda organizuje kao znak pažnje i podrške novim sugrađanima i njihovim porodicama.

Među novopečenim roditeljima su i Kristijan i Marija Olah iz Kikinde.

– Dea nam je prvo dete i sve nam je novo. Snalazimo se dobro, a ovakav poklon će nam dosta značiti. Lep je osećaj kada vidite da grad misli na vas i vašu bebu- rekao je Kristijan.

Ivana Kubet iz Bočara, majka troje dece, kaže da je svaka podrška dobrodošla.

–Najmlađi je Veljko, a tu su i sestre od pet i godinu i po dana, Vanja i Ema. Ovakvi pokloni zaista olakšavaju početak- rekla je Ivana.

I sugrađanka Jelena Ćirić, koja je nedavno na svet donela drugo dete, ističe da su ovakve mere značajna podrška porodicama.

– Todor je rođen u maju i stigao je na svet 17 godina posle moje ćerke. Svakom roditelju znači kada zna da nije sam. Svaka pomoć je dobrodošla- kazala je Jelena.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Najlepše od svega je što imamo ovoliki broj novorođene dece u prethodna tri meseca. Posebno me raduje što su roditelji, i pored visokih temperatura, doveli i svoje bebe da nam ulepšaju ovaj dan- rekao je Bogdan.

Današnja podela bebi paketa donela je i novinu. Posle više godina, sadržaj paketa je izmenjen kako bi bio što korisniji mladim porodicama. Vrednost paketa je oko 13.000 dinara.

– Želeli smo da osavremenimo bebi pakete i uvedemo nešto što su nam sami roditelji isticali kao potrebu. Zato će i ubuduće poklon uključivati auto-sedišta za decu. Vremena se menjaju, menjaju se i potrebe porodica, a naša želja je da im pomognemo na najbolji mogući način- istakao je gradonačelnik.

Za mnoge roditelje ovaj dan nije bio samo prilika da preuzmu poklon, već i da sa svojim najmlađima naprave prve porodične fotografije u Gradskoj kući i podele radost sa drugim porodicama koje su, baš kao i oni, započele jedno novo životno poglavlje.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

 

 

cvrcak-i-mrav

Turistička organizacija i Grad Kikinda započeće ovogodišnji program manifestacije „Kikindsko leto“ predstavom za najmlađe sugrađane.

U subotu 1. avgusta, u 19 časova, u dvorištu Kurije, biće izvedena dečja predstava „Cvrčak i Mrav“, u produkciji Teatra 34.

Predstava, inspirisana poznatom basnom, kroz zanimljivu i poučnu priču govori o značaju igre, rada, odgovornosti i prijateljstva, prenoseći deci važne životne vrednosti na pristupačan i zabavan način.

Organizatori pozivaju roditelje, bake i deke da sa najmlađima provedu prijatno letnje veče na otvorenom.

Ulaz na predstavu je besplatan.