Jelena Trifunović

gSGsBOjc1
Kako portal NS Uživo navodi u svom daljem tekstu: Za sutrašnje lokalne izbore u Kuli vlada ogromno interesovanje javnosti. O tome svedoči rekordnih preko 1600 prijavljenih posmatrača, iz čak 24 domaće i strane posmatračke misije.

Ono što međutim budi sumnju u iskrenost namera prijavljenih posmatrača jesu upravo imena koja se nalaze na spisku posmatrača nekih od prijavljenih udruženja građana povezanih sa opozicijom i tzv. studentskim pokretima.

Udruženje građana „LibertaN.S.”, sa sedištem u Novom Sadu, Ul. Teodora Pavlovića 6, čiji je zakonski zastupnik izvesna Tatjana Vlainić, prijavilo je za posmatranje izbora čak dvoje optuženih za jedno od najtežih krivičnih dela, rušenje ustavnog poretka Republike Srbije, i to: Srđana Đurića i Mariju Vasić. Pored ovih optuženih , na njihovom spisku se nalazi i skoro penzionisana sudija Apelacionog suda u Novom Sadu, Zdravka Pisarić, koja se odmah nakon penzionisanja priključuje ovakvoj skupini ljudi, čime budi sumnju u sopstvenu nepristrasnost tokom radnog veka.

Na spisku udruženja građana „MREŽA“, sa sedištem u Kljajićevu, nalaze se dvoje pokrajinskih poslanika: Miroslav Ilić i Ljiljana Gusić. Iako primaju nadoknadu za rad poslanika, vrlo retko dolaze na sednice Skupštine APV da bi opravdali poverenje malobrojnih građana koje zastupaju.

Udruženje građana „SAMO DA VIDIM“, sa sedištem u Novom Sadu, Ul. Braće Ribnikara 63, prijavilo je kao posmatrača Milomira Jaćimovića. Radi se o blokaderskom autoprevozniku, koji ima preko 30 prekršajnih prijava zbog kršenja javnog reda i mira, i kršenja saobraćajnih pravila, ali poseduje i krivični dosije. Šta takva osoba, bez ikakvog predznanja o pravilima rada biračkog odbora, sklona incidentnom ponašanju, uopšte traži u Kuli na biračkim mestima?

Izborni dan pratiće i advokati Dragana Đilasa i poslovni saradnici Gorana Ješića – braća Srđan i Aleksandar Kovačević. Pošto im posao sa Zborovima građana Novog Sada ne ide kako su zamislili, sada se fokusiraju na Kulu, da i tu pokušaju da mute na biračkim mestima. Sa njima je i koordinatorka pomenutih Zborova, izvesna Hana Ljiljak. Takođe, ispred tog istog udruženja građana „BUDNI“, nalaze se i opozicioni članovi Pokrajinske izborne komisije, kao i roditelji dece koji su se zalagali za blokade nastave u prošloj školskoj godini.

Za praćenje lokalnih izbora prijavilo se i Udruženje građana mesne zajednice Sonje Marinković, iz Novog Sada, iako je nejasno kakve veze novosadska mesna zajednica ima sa lokalnim izborima u Kuli. Na njihovom spisku nalaze se i profesori novosadskog većinski blokaderskog PMF-a, poznati po tome što su za tzv. studente prošle godine tokom blokade tog fakulteta kuvali gulaš unutar prostorija fakulteta, jer se po njima i to smatra autonomijom visokoškolske ustanove.

Izbori u Kuli neće proći ni bez blokaderskog dvojca Brajan Brković – Miran Pogačar,  Sa sobom vode i ostale pripadnike GRAĐANSKOG POKRETA BRAVO, iz Novog Sada: Daria Purića, Danea Pribića, Mariju Srdić, Petra Holika i druge.

Na kraju, na spisku je i bahati profesor i lekar Ilija Srdanović, koji je 2016. godine postavljen za upravnika Klinike za kardiologiju u Sremskoj Kamenici, ali je 2018. godine smenjen zbog više žalbi zaposlenih. Sutra će biti ispred udruženja „KRAJ“.

Uočljivo je da većina ovih organizacija dolazi iz Novog Sada, podržava anarhiju, ne priznaje institucije države Srbije, a zajedničko im je očigledno jedno – narušavanje izbornog procesa u Kuli i pokušaj osporavanja izbornih rezultata nakon njihovog proglašenja.

Takođe, svi pomenuti akteri nemaju predznanje iz izborne tematike, već će njihova misija sutra biti i ometanje rada biračkog odbora, sa ciljem da na neki način utiču na izborni proces. Oni će prisustvom na biračkim mestima i neposredno ispred služiti narušavanju izbornog procesa i širenju lažnih informacija sa biračkih mesta, budući da svojom neukošću i neznanjem, u spletu sa sklonošću ka devijantnom ponašanju, ne mogu ni na jedan način doprineti demokratiji izbornog dana, već svemu suprotno tome.

Izvor: NS uživo

sat-pomeranje

Prelazak na letnje računanje vremena u 2026. godini desiće se u noći između subote i nedelje, 28. i 29. marta, kada se kazaljke pomeraju sa dva na tri sata ujutru. Time gubimo jedan sat sna, ali dobijamo duže i svetlije dane, što je i glavna svrha ove promene.

U Srbiji, kao i u većem delu Evrope, letnje računanje vremena počinje poslednje nedelje u martu, dok se na zimsko vreme prelazi poslednje nedelje u oktobru. Zbog toga se tačan datum menja svake godine, a 2026. godine to je 29. mart.

Ideja o letnjem računanju vremena nastala je kako bi se bolje iskoristila prirodna dnevna svetlost. Još 1784. godine Bendžamin Frenklin je razmatrao ovu mogućnost, dok je konkretniji predlog dao novozelandski naučnik Džordž Vernon Hadson 1895. godine. Praktična primena započela je 1916. tokom Prvog svetskog rata, kada su Nemačka i Velika Britanija uvele ovu meru radi uštede energije, pre svega uglja. Ubrzo su ih sledile i druge zemlje, uključujući Rusiju i Sjedinjene Američke Države. Na prostoru bivše SFRJ letnje računanje vremena uvedeno je 27. marta 1983. godine.

tr

Policijski službenici Policijske stanice Stari grad dobili su sinoć u 22.40 časova obaveštenje da se na platou ispred Filozofskog fakulteta nalazi žensko lice, starosti oko 25 godina, koje ne daje znakove života.

Nakon toga, službenici su izašli na lice mesta, gde su od očevidaca dobili informacije da je na petom spratu Filozofskog fakulteta došlo do aktiviranja i paljenja pirotehničkih sredstava, nakon čega je NN žensko lice, starosti oko 25 godina, najverovatnije studentkinja fakulteta, skočilo kroz prozor.

Kako se može videti na snimku, pored otvorenog prozora nalaze se petarde, baklje i sprejevi, postavljeni pored radijatora. Po svemu sudeći, reč je o pirotehničkim sredstvima koja su se zapalila, izazvala požar i haos na fakultetu, što je imalo kobnu posledicu – jedna devojka je stradala.

Snimak sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, gde je sinoć tragično nastradala devojka (25), pokreće pitanje – da li je moguće da je stradala zbog neodgovornosti svojih blokaderskih kolega koji su ostavili petarde i baklje u prostorijama fakulteta?

Postavlja se i pitanje odgovornosti – ko je odgovoran za ovakvu situaciju? Ko je kriv što su nam fakulteti postali ovakvi, a ne mesto gde se uči? Ko je odgovoran za to što su baklje zamenile knjige?

Podsećamo, već godinu i po dana niko ne vodi računa šta se dešava u zgradama fakulteta, ko tamo spava i boravi, šta unosi i da li su ljudi unutra bezbedni. Kao posledica toga, jedna devojka je izgubila život.

I sve to zarad čega? Jer su blokaderi hteli da iskoriste fakultete da se dokopaju vlasti.

Izvor: Novosti

vucic-hala-(6)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ima više rezervi goriva nego 75 odsto zemalja EU i dodao da je dovoljno da građani, da bi se uverili u to, pogledaju susedne zemlje.

Na pitanje šta savetuje građanima Srbije, pošto Međunarodna agencija za energetiku stalno poziva na štednju i racionalnu potrošnju energenata, Vučić je u sredu uveče za RTS rekao da im ne preporučuje ništa, jer ako im bude rekao da štede, kako kaže, oni neće štedeti.

Dodao je da ne preporučuje ništa, da je država obezbedila svoje i da mi imamo mnogo u rezervama.

Istakao je da Srbija ima više rezervi nego 75 odsto zemalja EU.

“Jutros ste imali gosta koji je, dok je bio državni funkcioner, bio korektan, onda je postao, naravno čim je ostao bez funkcije, blokader, pa je počeo da govori kako u EU imaju po 90 dana rezerva, mi imamo 60 dana. Da, tako bi trebalo po pravilima. Mi imamo za 91 i 92 dana i pored rezervi koje smo dali, jer ih odmah zanavljamo. Tih 40.000 tona danas obnavljamo sa 22.000 tona i još nam fali ovih milijardu i sto da bismo sve obnovili i to ćemo da uradimo. Mi imamo više rezervi nego 75 odsto zemalja EU. Tek toliko da ljudi to znaju. I to uostalom mogu da vide. Ako ne veruju meni ili veruju nekom drugom, dovoljno da pogledaju i u komšiluku i na svako drugo mesto i da to realno sagledaju”, istakao je Vučić.

Na pitanje da li geopolitička situacija u svetu može da olakša ili oteža rešavanje problema sankcija na ruski energetski sektor, Vučić je rekao da mu se čini da će stvari da se usložnjavaju u svetu.

“Uvek bi bilo dobro kada bi neko razumeo, imali bismo manju krizu vezanu za naftu da neko hoće da pusti naftu, da ide kroz naftovod Družba. Nema nikakve sumnje. Ne bi to olakšalo samo Mađarskoj i Slovačkoj. To bi smanjilo tenziju u celoj centralnoj Evropi, uključujući i nas. Ali takve su odluke – jedni jednima seku gas, jedni jednima seku naftu”, dodao je on.

Predsednik Srbije izjavio je da nižu cenu gasa u Evropi od Srbije ima samo Mađarska, dok je cena električne energije u Evropi niža u dve zemlje u odnosu na Srbiju i dodao da, ukoliko cene naftnih derivata u petak ostanu na istom nivou na kojem su bile prethodne nedelje, bićemo među zemljama sa najnižom cenom.

Kako je dodao, Srbija je nekada zarađivala na naftnim derivatima, a sada, ukoliko se bude uspelo u tome da se izdrži da se cena u petak ne poveća, već od ponedeljka, utorka, Srbija će biti među zemljama sa najnižom cenom i naftnih derivata za građane.

Vučić je izrazio uverenje da će MOL i Gasprom njeft završiti do 22. maja pregovore o preuzimanju ruskog vlasničkog udela u NIS-u i najavio da će danas biti pušteno gorivo iz rezervi naftašima.

“Verujemo da će MOL i Gasprom njeft završiti svoj posao do 22. maja”, rekao je Vučić gostujući na RTS.
Istakao je da je važno to što Rafinerija radi i naveo da je prošlog meseca Rafinerija oko 10.000 tona sirove nafte dnevno prerađivala.

Na pitanje da prokomentariše to što su SAD produžile licencu za rad NIS-a do 17. aprila, kao i MOL-u lincencu za pregovore o kupovini ruskog većinskog udela do 22. maja i šta za Srbiju znače ova dva datuma, Vučić je rekao:

“Pa ima tu dobrih i ne mogu da kažem loših vesti, ali odlaganje nikad nije rešenje problema. Mi već godinu, gotovo godinu i po dana od januara prošle godine, imamo sankcije i nismo u stanju da to u potpunosti rešimo, ni krivi ni dužni. Ali dobra je vest da rafinerija radi, dobra je vest da Hrvati nisu dobili priliku da nam zaustave protok nafte kao što su prošli put prvog dana tu priliku iskoristili, iako smo već imali nabavljene tankere, koji su bili spremni za pretovare, za transfer do Srbije”, rekao je Vučić.

Kazao je da ipak najviše ljude u Srbiji zanima hoće li biti dovoljno nafte i derivata na pumpama i hoće li sve naše javne službe moći da obavljaju svoj posao.

“Zato je važno da rafinerija radi”, istakao je Vučić.

Predsednik Srbije izjavio je da će narednih dana razgovarati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, između ostalog, o novom gasnom aranžmanu budući da trenutni ističe 31. marta i istakao da veruje da sa Rusima neće biti problema oko toga, jer su oni i do sada bili pozdan partner.

“Mi smo dogovorili sa Azerbejdžanom povećanje količina sa 1,3 miliona kubnih metara na dva miliona kubnih metara, što je za nas veoma važno. Sa Rusima ne mislim da će biti bilo kakvih problema. Oni su svaki put izlazili u susret i bili pouzdan partner”, rekao je Vučić.

Dodao je da se nada da će sa Putinom moći da razgovara pre nego što trenutni gasni aranžman istekne, odnosno pre 31. marta.

Istakao je da Srbija mora mnogo da radi na izgradnji različitih alternativnih mogućnosti za dobijanje gasa.

Ukazao je da je Srbiji potreban prema Rumuniji ne samo gasovod, već i takozvani produktovod koji prevozi naftne derivate.

“To nam je potrebno kako bismo mogli iz Konstance na lakši način da provlačimo sve što nam je važno, a ne da razmišljamo o tome kakav nam je vodostaj Dunava, mogu li barže da prođu ili ne”, ukazao je Vučić.

Predsednik Vučić naveo je i da se razmatra pet rešenja za pomoć najsiromašnijim penzionerima u zemlji i istakao da je za sprovođenje tih mera neophodna stabilna ekonomska osnova, imajući u vidu da je reč o značajnim finansijskim izdacima i to u eri ratova i velikih sukoba kada je, kako je naveo, potrebno značajno ulaganje u domaću namensku industriju i kupovinu oružja.

Istakao je da će u tu svrhu biti potreban ogroman novac u zavisnosti od mera koje država bude preduzela.

“Samo zaštitne dodatke od 3.000 dinara da dodamo za ljude do 45.000 dinara svakog meseca penzije, to bi bilo negde između 45 do 75 milijardi dinara, znači 400 do 700 miliona evra. To su ogromni novci i govorim ogromni novci posebno u eri ratova i sukoba, kada mi moramo da finansiramo u značajnoj meri u domaću namensku industriju, ali i da kupujemo oružje”, rekao je predsednik Vučić.

Vučić je istakao da je Nemačka zemlja koja se ubedljivo najbrže naoružava u svetu i poručio, kada je reč o naoružavanju Srbije, da je bolje da Nemci gledaju svoje dvorište umesto što nam drže moralne pridike.
Dodao je da mi sa Nemcima nećemo da se sukobljavamo.

“Samo nemoj da nam drže moralne pridike”, poručio je Vučić.

Što se tiče Hrvata, kaže Vučić, nije on napravio vojni savez niti Srbija sa bilo kim u regionu već su to uradili oni.

Dodao je da se i Albanci naoružavaju u Tirani sve snažnije.

“Mi to pratimo. Priština dobija veliku podršku od zapadnih zemalja i Turske, mi to pratimo takođe, ali naša doktrina je takva da moramo da budemo toliko snažni da sve njih zajedno uvek možemo da odvratimo od agresije na Srbiju. Nama nije potrebna samo snaga, nama je potrebna i odgovornost i ozbiljnost. Mi da izazivamo nešto nećemo, ali mi verujte na reč. Suviše sam posvećen, suviše marljiv, suviše odgovoran da bih dozvolio da Srbija strada i da naš narod strada kao što je to bio slučaj u prošlosti”, naveo je Vučić.

Naglasio je da je obećao građanima Srbije, kao i da im ponovo obećava – svim majkama i svim ljudima u ovoj zemlji, da će Srbija čuvati mir.

Tanjug

luka-gireli-1

Italijanski političar Luka Girelli, član Pokrajinskog odbora i šef sektora za bezbednost i imigracije stranke Lega Salvini Premier u Kremoni, dao je snažnu izjavu u kojoj je oštro kritikovao NATO agresiju na Srbiju 1999. godine, ističući ličnu dramu zbog srpskog porekla sa majčine strane i kršenje italijanskog Ustava.

„Član 11. italijanskog Ustava, koji je stupio na snagu 1948. godine, svečano kaže da se Italija ‘odriče rata kao instrumenta agresije protiv slobode drugih naroda i kao sredstva za rešavanje međunarodnih sporova’. Ovaj pacifistički princip je fundamentalni stub pravnog sistema i spoljne politike zemlje“, poručio je Girelli.

Kako je dodao, 1999. godine interesi SAD su prevladali nad međunarodnim pravom i Ujedinjenim nacijama. „24. marta 1999. godine počela je tragedija za mene. Dva puta sam ranjen. Sa jedne strane, moja Srbija, zemlja moje majke, koja je bombardovana, a sa druge strane, moja Italija, zemlja mog oca, bliski saveznik NATO-a koji je učestvovao u operaciji ‘Saveznička snaga’, protivno sopstvenom Ustavu i međunarodnom pravu“.

Girelli je izrazio posebno razočaranje tadašnjom italijanskom vladom. „Apsurd je u tome što je na čelu vlade bio bivši komunista, Masimo D’Alema, sada levičarski demokrata sa pacifističkom, rodnom i antiameričkom agendom. Dakle, dvostruka bol za mene“.

Jedina uteha, prema njegovim rečima, bila je pozicija njegove stranke. „Jedina uteha je što je moja stranka, Liga, bila jedina politička snaga koja se suprotstavila ratu u parlamentu u Rimu, a naš tadašnji lider, Umberto Bossi, imao je hrabrosti da otputuje u Beograd u znak solidarnosti sa srpskim narodom“.

On je takođe ukazao na širu strategiju Zapada prema Srbiji. „Previše diskriminatorne propagande je vođeno protiv srpskog naroda i Srbije. Jedini cilj Zapada, nakon raspada Jugoslavije, bio je da rasparča Srbiju u pokušaju da je liši suvereniteta. Pošto su Srbi plemenit i hrabar narod i nisu na prodaju, morali su da upotrebe silu pod izgovorom humanitarne intervencije, privremeno okupirajući Kosovo i uspostavljajući američku vojnu bazu Bondstil, najveću u Evropi. Način delovanja koji je već viđen u drugim nesvrstanim zemljama“.

Počast žrtvama agresije na Srbiju 1999. Živela Srbija i srpsko Kosovo. Nema predaje, posebno sa velikim predsednikom kao što je Vučić, zaključio je Luka Girelli svojom izjavom – jasnom porukom solidarnosti sa srpskim narodom i podsetnikom da se istina o 1999. godini ne zaboravlja ni u samoj Evropi.

Piše: mr Jasmina Dragutinović

Izvor: Srpski ugao

igraliste

Nova igrališta obradovaće mališane u Bašaidu, Novim Kozarcima i Velikom Selu, kao i u Mikronaselju, naselju Strelište i Vašarištu.

Ovo je jedan od projekata koji je za KIKINDSKI portal najavio gradonačelnik Mladen Bogdan, ističući da planovi za izgradnju igrališta postoje već nekoliko godina, ali su okolnosti u prethodnom periodu usporile njihovu realizaciju.

-To smo planirali 2025. godine. Međutim, situacija koja se dešavala i u državi i u društvu nas je malo omela. Ipak, od tih planova nismo odustali i u 2026. godini započinjemo ono što smo tada zamislili. Siguran sam da će ova igrališta obradovati i roditelje i naše najmlađe sugrađane, jer su upravo porodice godinama unazad tražile ovakve sadržaje- kaže gradonačelnik.

Projekat se realizuje uz podršku više partnera. Četiri igrališta biće finansirana kroz projekat kompanije NIS „Zajednici zajedno“, dok se preostala dva grade uz podršku pokrajine i Ministarstva za brigu o porodici, i uz učešće grada.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Gradonačelnik je uputio i apel građanima da nove prostore za igru čuvaju i koriste.

– Molim sve sugrađane da vode računa o njima, da se sprave i prostor ne uništavaju. Sa druge strane, važno je i da se igrališta koriste – jer bi bilo šteta da posle truda i ulaganja ostanu prazna- poručio je Bogdan i podsetio da izgradnja igrališta nije moguća na svakoj lokaciji, čak i kada postoji inicijativa građana.

Novo igralište niče i u Novim Kozarcima

-Parcele moraju biti sto odsto u vlasništvu grada, moraju biti na bezbednoj udaljenosti od saobraćaja i ne smeju da imaju podzemne instalacije poput gasovoda ili vodovoda. Često se dešava da dobijemo peticiju za neku lokaciju, ali kada se sve proveri u katastru, ispostavi se da ona nije pogodna- objasnio je gradonačelnik.

Tri igrališta u gradu biće izgrađena u: naselju Strelište, na uglu ulica Braće Sredojev i Vašarište i u Mikronaselju. Jedno igralište planirano je i u Novim Kozarcima, gde su radovi već započeli, a nova igrališta dobiće i mališani u Banatskom Velikom Selu i Bašaidu.

J. C.

243623-wedding-997634

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju praznik Svetih 40 mučenika Sevastijskih, u narodu poznatiji kao Mladenci.

Praznik je posvećen sećanju na 40 vojnika koji su 320. godine, u vreme cara Likinija, stradali zbog prelaska u hrišćanstvo, uprkos zabrani.

Mladenci se tradicionalno vezuju za bračne parove u prvoj godini braka. Prema običaju, mladi supružnici u svom domu dočekuju goste koji im donose poklone i na taj način im pružaju podršku na početku zajedničkog života.

Simbolika praznika ukazuje na vernost i ljubav, kao vrednosti kojima bi supružnici trebalo da teže, po ugledu na sevastijske mučenike.

Običaj nalaže da domaćice pripreme 40 kolačića – mladenčića, premazanih medom, koji simbolizuju sladak i dug život. Praznik uvek pada u vreme posta, pa je i trpeza posna.

U crkvenom kalendaru Mladenci su obeleženi crnim slovom, pa se tog dana izbegavaju teži poslovi.

viber-slika-2026-03-22-12-28-37-431-1-768x911
Kako portal NS Uživo navodi u daljem tekstu:Usredilo je ispumpavanje! Blokaderi iz grupe „Mladi Kula“ našli su se u nezgodnoj situaciji, kako saznajemo, planirana akcija iz Lipara doživela je potpuni debakl još pre nego što je i počela.

Prema informacijama, svega pet do šest ljudi bilo je spremno da krene u šetnju ka Kuli, što je izazvalo paniku među organizatorima. Strah od negativnog odjeka na društvenim mrežama bio je presudan, a usledilo je ekspresno povlačenje.

Velika akcija najavljena, pa otkazana!

Pompezne najave, priče o masovnosti i podršci, a onda ispumpavanje na terenu. Umesto kolone blokadera, ostala je samo prazna priča i tišina.

Organizatori su, suočeni sa realnošću i slabim odzivom, odlučili da ne organizuju šetače iz Lipara, pokušavajući da izbegnu javni blam. Međutim, šteta po njihov kredibilitet već je načinjena.

Još jedan pokušaj koji se završio pre nego što je i počeo.

Izvor: NS uživo

Screenshot-2026-03-21-173722

Veliki skup Srpske napredne stranke “Za Srbiju, za našu porodicu” počeo je u 16 časova u Areni. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratiće se u 18 časova.

Čelnici stranke predstaviće nosioce lokalnih lista i one koje se na njima nalaze, u susret izborima koji će se 29. marta održati u 10 opština i gradova širom Srbije.

Pesmom “Garavog sokaka” zvanično je počeo program najvećeg mitinga SNS-a. Potom su nastupili Dejan Lazović Zli, Vesna Zmijanac, Slobodan Radojević Bob, Nadežda Biljić, Ljuba Aličić…

Na javnom okupljanju učestvuje oko 70.000 građana, od čega je u hali ‘’Beogradska arena’’ prisutno oko 32.000 građana, dok je u neposrednoj zoni hale prisutno oko 38000 građana.

Takođe na javnom okupljanju prisustvuje i oko 2.000 motociklista – bajkera.

german-3504961-1280
Kako piše “Srpski ugao”, Nemačka se sve dublje guši u rekordnim „XXL- kreditima” , koji umesto da budu usmereni u puteve, pruge, škole i stvarni razvoj, sve više služe za krpljenje budžetskih rupa i finansiranje rastućih tekućih rashoda.

Račun za takvu politiku, kako upozoravaju vodeći ekonomisti, na kraju će platiti građani, kroz više poreze, slabiji rast penzija, skuplje doprinose i moguće podizanje starosne granice za odlazak u penziju, prenosi BILD.

Prema istom izvoru, nova crno-crvena koalicija CDU/CSU i SPD odobrila je za 2026. godinu nova zaduženja koja premašuju 180 milijardi evra, pri čemu značajan deo tog novca ne završava u obećanim investicijama, već u potrošnji koja samo kratkoročno prikriva dubinu problema. Ekonomisti iz instituta „Ifo“, kao i stručnjaci povezani sa „Bertelsmann“ fondacijom, upozoravaju da takva politika predstavlja otvoreno odstupanje od predizbornih obećanja i put ka budžetskom haosu u kojem će sve veći deo državnog novca odlaziti na kamate, socijalne troškove i penzioni sistem.

Posebno alarmantna postaje situacija sa penzijama. One ove godine nominalno povećavaju za 4,24%, ali stručnjaci upozoravaju da bi taj rast mogao ostati samo broj na papiru, jer će inflacija, poreska opterećenja i rast životnih troškova velikim delom poništiti svako formalno povećanje. BILD navodi da se već ozbiljno razmatraju mere poput kasnijeg odlaska u penziju i slabijeg budućeg usklađivanja penzija, pošto demografski pritisak, sve manje zaposlenih na jednog penzionera – nemački sistem gura ka tački pucanja.

Tu se pritisak ne završava. Nemački poreski obveznici mogli bi uskoro da se suoče sa novim talasom opterećenja, jer rastući troškovi kamata, socijalnih davanja, zdravstva i nege traže sve više novca.

U igri su, prema procenama ekonomista, povećanje PDV-a, viši doprinosi za zdravstveno i socijalno osiguranje, pa čak i uvođenje ili proširenje novih oblika oporezivanja imovine. Drugim rečima, država koja je godinama drugima držala predavanja o štednji i disciplini sada sopstvene promašaje pokušava da naplati od građana, koji već osećaju pritisak skupe svakodnevice.

Još pogubnije je to što se ogroman dug ne koristi kao razvojni instrument, već kao politički flaster za sistem koji je zamena za ozbiljnu reformu. Umesto da preseče birokratiju, racionalizuje rashode i sprovede dubinske promene u penzionom i socijalnom sistemu, Berlin bira lakši put – novo zaduživanje i odlaganje suočavanja sa istinom.

Takva politika ne rešava krizu, već je samo prebacuje na buduće generacije, koje će naslediti i dugove i slabiji privredni potencijal. Zbog toga sve češće odzvanjaju upozorenja da se Nemačka kreće ka „okamenjenoj državi”, u kojoj gotovo sav novac odlazi na održavanje preskupog aparata, dok za stvarni razvoj ostaje sve manje prostora.

Pod dodatnim pritiskom nalazi se i čuvena nemačka „Schuldenbremse”, ustavna kočnica zaduživanja, koja je godinama predstavljana kao simbol odgovornosti i finansijske ozbiljnosti.

Danas se upravo taj princip sve otvorenije potiskuje, relativizuje ili zaobilazi kroz posebne fondove i vanredne konstrukcije. Time se ruši i poslednji mit o Nemačkoj kao besprekornom čuvaru evropske fiskalne discipline.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Dok Berlin Evropi godinama deli lekcije o fiskalnoj disciplini, štednji i odgovornosti, sama Nemačka sada sve otvorenije pokazuje da se sve više guši u dugovima. Umesto ozbiljnih reformi, bira zaduživanje i ne štiti građane, već priprema teren za više poreze i slabije penzije. To je suština nemačkog licemerja – jedno se propoveda drugima, a sasvim drugo sprovodi kod kuće. Srbija takvu promenu odnosa snaga vidi veoma jasno. Dok se nama godinama sa Zapada drže predavanja o „odgovornoj politici”, upravo najveća evropska ekonomija pokazuje znake duboke unutrašnje slabosti. Nemačka danas više nije neprikosnoveni simbol sigurnosti i uzora, već ozbiljno upozorenje kako i velika sila može početi da slabi kada izgubi meru, pravac i odgovornost prema sopstvenom narodu.

Piše: mr Jasmina Dragutinović

error: Content is protected !!