кикинда

madjari-lista

Listu kandidata za lokalne izbore predstavnicima Gradske izborne komisije u ponedeljak u 9 sati predali su članovi Gradskog odbora Saveza vojvođanskih Mađara. Prvi na listi je Zoltan Tot iz Sajana, a među 15 kandidata ima više žena.

– Lista nosi naziv „Savez vojvođanskih Mađara – Balint Pastor“ i na lokalnim izborima učestvujemo kao stranka nacionalne manjine odnosno podneli smo manjinsku listu. Cilj nam je da učestvujemo u radu lokalnog parlamenta i pomognemo boljitku Kikinde, da budemo u službi građana, ali i da očuvamo kulturu, običaje i da se zalažemo za obrazovanje na jeziku nacionalnih manjina. Prikupili smo 358 potpisa građana koji su podržali našu listu – istakao je Zoltan Tot.

Depo-doma-vojske

U saradnji Medija centra „Odbrana”, uprave za odnose sa javnošću Ministarstva odbrane i Narodnog muzeja Kikinda u Galeriji „Nova” u utorak 30. aprila u 13 časova biće otvorena izložba „Sedam decenija posvećenosti – Galerija Doma vojske Srbije 1953–2023”.

Izložba je premijerno prikazana u decembru 2023. u Galeriji Doma vojske Srbije u Beogradu, a posvećena je obeležavanju 70 godina njenog postojanja i rada. Postavku je činilo 70 najreprezentativnijih dela likovne i primenjene umetnosti iz bogatog fundusa koji broji oko 1.500 ostvarenja nacionalnog likovnog stvaralaštva.

 

U galeriji Narodnog muzeja Kikinda biće izloženo nekoliko dela nastalih u prvoj polovini prošlog veka, kao što su slike Vlaha Bukovca, Ljube Ivanovića, Marina Tartalje, Mila Milunovića, Koste Hakmana, Jovana Bijelića. Veći deo postavke činiće dela srpskih i jugoslovenskih umetnika iz druge polovine 20. veka poput slika Petra Lubarde, Zore Petrović, Milana Konjovića, Peđe Milosavljevića, Miće Popovića i mnogih drugih. Posetioci će moći da vide i skulpture istaknutih vajara Nandora Glida, Tome Rosandića, Angeline Gatalice, kao i radove primenjenih umetnika Velimira Vukićevića, Borivoja Dedića, Aranke Mojak, Gordane Glid i Vanje Žanko.

Autor izložbe je Jelena Knežević, muzejski savetnik i načelnik Galerije Doma Vojske Srbije „Beograd”. Za vizuelni identitet pobrinula se Maja Vučković iz Medija centra „Odbrana”, a recenzije potpisuju dr Marijana Mraović iz Vojnog arhiva i dr Katarina Živanović iz Galerije SANU.

Izložba će biti otvorena do 6. jula.

 

garavice

Dokumentarni film „Garavice” autora Dragana Radovića, koji se bavi stradanjem Srba u Drugom svetskom ratu, na prostoru Bihaćke Krajine prikazan je večeras u kikindskom Narodnom pozorištu.

Film, čije prikazivanje je organizovao Grad Kikinda, u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom zasnovan je na više od tri hiljade dokumenata, sudskih presuda, saslušanja, zapisnika i izveštaja, kao i iskazima 27 preživelih svedoka. Objašnjava i posledice koje su usledile nakon likvidacija na Garavicama i drugim masovnim stratištima u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu.

Vladimir Bursać iz Zrenjanina, koji je napisao više tekstova i naučnih radova o stradanju Srba u široj okolini Bihaća, kaže da je film „Garavice” projekat Fondacije „Zaboravljeni koreni” i da je rađen više od dve godine.

– Autor filma i osnivač Fondacije, Dragan Radović, živi u Istočnom Sarajevu i prešao je desetine hiljada kilometara da bi snimio ovaj film.  Zabeležio je svedočenja 27 živih svedoka koji su kao deca doživeli te strašne zločine, od kojih 15 govori u filmu. Istraživao je u istorijskim arhivima dokumenta, digitalizovano je 2000 strana dokumenata koji će biti objavljeni u tri zbornika- rekao je Bursać.

Film je premijerno prikazan 23. oktobra prošle godine u Banjaluci. Do sada ga je videla publika u 22 grada u Republici Srpskoj, a ovo je 14-ti grad u Srbiji gde se prikazuje. „Garavice” je imala priliku da vidi i publika u Roterdamu.

– Brojna su stradanja srpskog naroda u Drugom svetskom ratu, ali postoje stratišta o kojima se malo zna ili nikako ne zna- istakla je Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika .- Upravo večeras ovaj film svedoči jednu takvu, bolnu istinu. Sama ideja autora je želja da se očuva svedočanstvo o stradanjima, da se pronosi glas i istina o njima o i da se sećajući se toga sa dubokim pijetetom prema žrtvama, pomolimo da se tako nešto nikada ne ponovi. Posebno je bolno čuti svedonjema preživelih, kažu da ih ima 27-oro,  od kojih je 15 u filmu. Neka je večni pomen žrtvama- poručila je Jakšić Kiurski.

Film je preveden i titlovan na više evropskih jezika, tako da može da ima i međunarodni život. Ulazak na filmsku projekciju bio je besplatan.

Deo Jedinstvenog biračkog spiska za teritoriju grada Kikinde izložen je u sedištu Gradske uprave grada Kikinde, na adresi Trg srpskih dobrovoljaca broj 12, kancelarija broj 67, radnim danima od 8  do 15 časova i subotom od 8 do 13 sati. Na zahtev građana, zaposleni na poslovima biračkog spiska proveravaće birački status i tačnost upisanih podataka.

Za postupanje na osnovu nedostatka uočenih nakon izvršenog uvida u Jedinstveni birački spisak potrebno je da građani podnesu zahtev za promenu (upis, izmena, dopuna, ispravka ili brisanje) u biračkom spisku Gradskoj upravi. Birači do zaključenja biračkog spiska mogu zahtevati upis, brisanje, ispravku ili dopunu činjenica upisanih u birački spisak. Rešenja do zaključenja biračkog spiska donosi Gradska uprava, a od zaključenja biračkog spiska, pa sve do 72 časa pre dana izbora Ministarstvo nadležno za poslove uprave.

Od proglašenja izborne liste, pravo na uvid i podnošenje zahteva za promene u biračkom spisku ima i podnosilac izborne liste ili lice koje on ovlasti po istom postupku po kome to pravo imaju i građani. Uz zahteve se prilažu ovlašćenje i potrebni dokazi. Posebno se pozivaju maloletna lica koja na dan izbora, 2. Juna stiču punoletstvo da izvrše uvid da li su upisani u deo biračkog spiska za područje grada Kikinde. Ministarstvo nadležno za poslove uprave rešenjem zaključuje birački spisak petnaest dana pre dana izbora i u rešenju utvrđuje ukupan broj birača i na svakom biračkom mestu.

Građani uvid u birački spisak mogu da obave proverom na sajtu Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave https://upit.birackispisak.gov.rs/

ets-psihologija-(1)

Učenički parlament Ekonomsko-trgovinske škole organizovao je psihološku radionicu je „Kako živeti bolje i srećnije uz pomoć psihologije“, a povodom Dana psihologije.

Radionicu je osmislila i vodila psihološkinja i psihoterapeutkinja Tatjana Tanović, osnivač Centra za podršku porodici, lični razvoj i humano društvo “Poveži se”. Ova organizacija osnovana je 2017. godine, a njeni osnovni ciljevi su promocija značaja mentalnog zdravlja, njegova zaštita i unapređenje, jačanje kapaciteta roditeljstva i porodice, adekvatna briga o deci i negovanje humanih vrednosti u društvu.

Cilj radionice je da omogući i pruži uvide u to koje osobine ličnosti i koje veštine treba razvijati da bismo živeli dobar i srećan život. Naglasak je na zdravom konceptu sreće, za razliku od koncepta sreće koji se u savremenom društvu sve više afirmiše. Ovakav koncept ističe da sreća zavisi isključivo od pojedinca, a zanemaruje one životne okolnosti na koje pojedinac ne može da utiče. Ovakav pristup je veoma štetan i dovodi do osećanja neuspeha, loše slike o sebi, pada samopouzdanja i to naročito kod onih osoba koje već imaju psihološke poteškoće. Sve to dovodi do fenomena poput egocentrizma i individualizma koji se sve više razvijaju, a izostaju neophodna međusobna saradnja i humani odnosi u društvu.

Potrebno je što više ovakvih radionica kako bi se podigla svest o važnosti metalnog zdravlja, zakljuak je nakon  predavanja. Naredna radionica planirana je 7. maja kada se obeležava “Nedelje sećanja i zajedništva u školama”.

bebi-paketi-4

Za 115 beba rođenih u gradu i devet sela u prethodna tri meseca obezbeđeni su paketi sa osnovnom opremom, dar lokalne samouprave. Roditelji su pozdravili ovaj gest i pohvalili Gradsku upravu jer kako kažu sva pomoć je dobrodošla.

Poklon za novorođenče dobila je i Sofija Bursać Šegrt.

-Anastasiju sam rodila na Božić i ona nam je najlepši poklon koji smo dobili za najradosniji praznik. To mi je treće dete, imam sina Milana (11) i ćerku Aleksandru (2,5).  Puno nam znači što grad misli na nas i našu decu – rekla je Sofija Bursać Šegrt.

Tamara Dimitrijević i Novak Brežančić pre tri meseca su dobili sina Mijata.

-Pokloni koje smo dobili su lepi i korisni. Sestra je hranilice dobila za oboje dece i moram da priznam da smo ih maksimalno iskoristili. Sve pohvale za lokalnu samoupravu – dodala je Tamara Dimitrijević.

Najmlađe goste Gradske kuće i njihove roditelje, bake i deke pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Imate najlepši i najvažniji zadatak u vašem životu, a to je da uživate, podižete i vaspitavate vašu decu. I sam sam roditelj i ne postoji lepši osećaj od toga. Znam da je teško odgajati decu, ali njihovi osmesi nas motivišu da radimo više i budemo bolji. Džaba nam i fabrika vode i brza saobraćajnica i nova Bolnica i pijaca i ritejl park ukoliko nema dece. Čuvajte vaše mališane i jedni druge, a na nama je da od Kikinde napravimo još lepše mesto za život – poručio je gradonačelnik Lukač.

Dodeli su prisustvovali i Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Melita Gombar, članica Gradskog veća.

-Kikinda je grad porodice i slika koju šaljemo iz Gradske kuće to i potvrđuje. Svim roditeljima, ali i onima koji se još uvek nisu odlučili za ovaj korak, možemo da obećamo da će lokalna samouprava uvek biti uz njih. Značajan je broj mera u okviru populacione politike i dečije zaštite, a u narednom periodu biće ih još više – istakao je Bogdan.

A.Đ.

 

 

kud-mokrin-prolecni-koncert-(1)

Kulturno umetničko društvo „Mokrin” organizovalo je „Prolećni pevački koncert“  na kom su, osim domaćina, nastupili Ženska pevačka grupa  KUD-a „Marija Bursać” iz Banatskog Velikog Sela, Ženski hor „Lira” iz Novog Kneževca i VIS „Biseri” iz Velikog Semikluša iz Rumunije.

Prema rečima Vladimira Milovanova, umetničkog rukovodioca Ženske i dečije pevačke grupe KUD-a „Mokrin”, program je bio bogat i raznovrstan program.

-I publika je pevala sa izvođačima, a na samom kraju svi učesnici zajedno su otpevali pesmu „Ovo je Srbija”. To je izazvalo mnoštvo pozitivnih emocija. Iskoristio bih ovu priliku da pozovem publiku da bude sa nama na  „Uskršnjem koncertu”, koji  organizujemo  prvog dana Vaskrsa 5. maja. Tada će učestvovati svi folklorni ansambali i pevačke grupe – istakao je Milovanov.

sednica-mini-postrojenja-(3)

Na sednici Skupštine grada, zakazanoj po hitnom postupku i kojoj su prisustvovali odbornici vladajuće većine, jednoglasno je doneta  odluka o obezbeđivanju finansijskih sredstava za realizaciju kapitalnih investicija – mini postrojenja za preradu pijaće vode na selima. Ovom Odlukom odobreno je dugoročno kreditno zaduživanje grada u iznosu do 115.467.180 dinara za finansiranje kapitalnih investicionih rashoda u skladu sa Odlukom o budžetu grada Kikinde za 2024. godinu i projekcijama na 2025. i 2026. godinu. Sredstva će se iskoristiti za izgradnju postrojenja za kondicioniranje pijaće vode i rekonstrukciju crpne stanice u Nakovu, Banatskom Velikom Selu, Iđošu i u Mokrinu.

-Jedan od najvažnijih problema u našem gradu je zdrava pijaća voda i mi njegovo rešavanje privodimo kraju. Izgradnja fabrike vode je u samom finišu, a ono što sledi je da obezbedimo zdravu vodu za piće i na selima. Ovogodišnjim budžetom planirali smo izgradnju mini postrojenja u Nakovu, Banatskom Velikom Selu, Iđošu i u Mokrinu i investiciju smo podelili u dve faze. Kako je vrednost velika 384 miliona dinara moramo da obezbedimo sredstva i iz drugih izvora finansiranja. Deo sredstva, 166 miliona dinara dobili smo od Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, od čega je uplaćen avans od 160 miliona i PDV od 32 miliona dinara. Sopstveno učešće najvećim delom biće obezbeđeno iz kredita. Prethodno je lokalna samouprava tražila odobrenje nadležnog Ministarstva finansija i dozvolu za kreditno zaduženje dobili smo 24. februara – rekla je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

Ugovor o kreditu sa poslovnom bankom biće zaključen u zavisnosti od tržišnih uslova koji će biti postignuti kod poslovnih banaka sa rokom otplate od 60 meseci uključujući grejs period od 12 meseci.

-Srpska napredna stranka preuzela je vlast  u Kikindi pre više od decenije. Sve ovo vreme rešavamo probleme građana, a među najvažnijim je zdrava voda za piće koju ćemo dobiti zahvaljujući izgradnji fabrici vode. Decenijama se čekalo da dobijemo postrojenje za preradu pijaće vode. Projekat privodimo kraju i uskoro će Kikinđani imati vodu kakvu zaslužuju u 21. veku.  Pored pomenutog zamenjeno je i četiri petine azbest cementnih cevi u gradu. Velikim trudom i zalaganjem naših predstavnika u republičkom i pokrajinskom parlamentu i uz ogromnu podršku Republike i Pokrajine rešili smo višedecenijski problem u gradu. Naša politika je da i meštani sela imaju jednake uslove za život, stoga će mini postrojenja za preradu vode biti izgrađena i u mesnim zajednicama. Odgovornim radom i odgovornim odnosom prema budžetu i meštani svih devet sela imaće zdravu vodu za piće. Završeno je preprojektovanje za Sajan, Bašaid, Banatsku Topolu, Rusko Selo i Nove Kozarce. Ponosan sam na sve koji su učestvovali u ovome – naveo je Lukač i zahvalio se koalicionim partnerima iz SVM-a i SPS-a koji su podržali najvažnije projekte. Dodao je i da će mesec dana Kikinđani konačno imati zdravu vodu za piće.

 

Lokalna samouprava na čelu sa Srpskom naprednom strankom misli na sve građane, dodao je šef odborničke grupe Aleksandar Aćimov.

-Uskoro će poteći zdrava pijaća voda. To smo svi u gradu željno priželjkivali decenijama. Pored toga i meštanima sela biće obezbeđena zdrava voda. Odgovorni smo i data obećanja ispunjavamo. Sa ovakvom politikom nastavićemo i u budućnosti – rekao je Aćimov.

Odbornici su doneli i odluke o angažovanju revizora za obavljanje eksterne revizije završnog računa budžeta grada za 2023. godinu, davanju saglasnosti na isknjižavanje učešća grada e u kapitalu privrednog društva „Dnevnik“  iz Novog Sada po osnovu prinudnog otkupa akcija, data je saglasnosti za otpis duga po osnovu ustupljenih prihoda grada društvu ,, Ful Protekt“  iz Beograda. Doneta je i odluka o izradi Plana detaljne regulacije za radnu zonu „Kaldarica“, o izradi Plana detaljne regulacije solarne elektrane „Njugat solar“, kao i više rešenja o otuđenju iz javne svojine grada  određenih katastarskih parcela.

A.Đ.

milica-tomic-svetsko-takmicenje-(2)

Polaznica Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ i učenica druge godine Gimnazije, Milica Tomić, osvojila je dve zlatne medalje iz oblasti fizike za najbolju prezentaciju naučnog rada i najbolji poster, na Svetskom takmičenju u istraživačkim radovima iz prirodnih nauka  koje je održano u turskom gradu Izmiru.

Priliku da učestvuje na ovom takmičenju Milica je stekla tako što je osvojila prvo mesto na Državnoj smotri istraživačkih radova u oblasti fizike, a naziv njenog rada je „Aproksimacija makroseizmičkog intenziteta i ubrzanja tla na kartama seizmičkog hazarda“. Milica Tomić je već tri godine polaznica Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ gde joj je mentorka Marija Popović.

 

-Milica je izuzetno svestrana i uporna, a njen nastavnik sam još od osnovne škole.  Kada se bavite ovako ozbiljnim istraživanjem uglavnom nemate vremena za nešto drugo, međutim, Milica je išla i na druga takmičenja ove godine i učestvovala na raznimmanifestacijama koje je škola organizovala. Važno je i što ima izgrađene socijalne veštine, bez kojih ne bi uspela da dosegne ovaj uspeh – istakla je mentorka Marija Popović.

Osim naše sugrađanke, na ovom prestižnom takmičenju učestvovalo je još šestoro učenika iz Srbije, mahom iz Beograda. Na ovom takmičenju su nastupili mladi naučnici iz čitavog sveta, a komisiju su činili profesori iz Rusije, Turske, Mađarske i Indonezije.

 

 

 

Lazarica u KC

Tradicionalno paljenje i preskakanje vatre Lazarice odavnina se praktikuje na kikindskim sokacima. Sutra (petak) uveče čuće se veseli žamor dece, pucketanje vatre od tulaja, biće po koja oprljenah obrva, a vatra će napraviti „brkove“ kod dece od gareži. Dok mladi preskaču vatru, stariji Kikinđani družiće se uz krofne, kokice i rakiju. Osim na ulicama, Lazarica će se preskakati od 19 sati i u dvorištu Kulturnog centra.

Paljenje vatri Lazarica svake godine pada u petak, sedam dana pre Velikog petka za pravoslavne vernike. Nekada se verovalo da preskakanje upaljenih snopova kukuruza, grana, slame, tera zle duhove, veštice i bolest.

Narednog dana obeležava se Lazareva subota odnosno Vrbica. Ovaj praznik posvećen je dečijoj radosti. Na Lazarevu subotu bere se pruće od vrbe preko kojeg se, po verovanju, prenosila snaga zelenila na decu i odrasle. Svake godine ona se proslavlja osveštanjem vrbovih grana i litijom dece oko crkve, dok su na Gradskom trgu postavljene tezge sa raznim đakonijama. Običaj je i da majke svečano obučenu decu, pa čak i onu najmanju, od nekoliko meseci, vode u crkvu i kupuju im zvoničiće vezane za trobojku koje mališani nose oko vrata. Po tradiciji u pravoslavnim crkvama osveštaće se vrbe, a vernicima će biti deljene osveštane grane.