Classic Layout

rasin-sesir

Udruženje građana „Raša Popov” iz Mokrina, povodom sedme manifestacije „Dan Raše Popova”, raspisalo je pesnički konkurs na temu „Ne diraj mi snove” . Pravo da  učestvuju imaju učenici osnovnih škola. Uz pesmu je potrebno poslati: ime i prezime učenika, ime predmetnog nastavnika, naziv škole, kontakt telefon i svoj mejl.

Žiri će za pobedničku pesmu dodeliti nagradu „Rašin šešir”, i pored nje dve druge i tri treće nagrade. Pesme je potrebno poslati do 5. juna na ćiriličkom pismu, u fontu Times New Roman, veličina 12 i u Word formatu. Stihove  slati isključivo elektronskim putem na imejl-adresu: danrasepopova@gmail.com.

Nagrađeni učesnici čitaće svoje stihove na završnoj manifestaciji „Dan Raše Popova” u Mokrinu.

koncert-Ivana-Selakov

Vaskrs u Mokrinu nije obeležilo samo tradicionalno Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim uskršnjim jajima koje je, i ove godine, pokazalo da su Mokrinčani dobri domaćini jedinstvenog nadmetanja.

Foto: MZ Mokrin

U večernjim satima, brojna publika na Varoškom trgu uživala je u koncertu Ivane Selakov. Sjajnom atmosferom uz nastup poznate pevačice zavšene su 34. Vaskršnje svečanosti.

uskrs-skola

U Osnovnoj  školi „Bratstvo- jedinstvo” u Banatskoj Topoli od prošle godine organizuju novogodišnju i uskršnju prodajnu izložbu. Ove godine, pred uskršnji raspust, upriličili su i prvu školsku tucanijadu, a pobedniku je obezbeđena nagrada.

– Od novca koji zaradimo na ovim izložbama častimo učenike izletom. Prošle godine smo išli u bioskop u Zrenjanin, a ove godine planiramo posetu bazenima u Adi, u velnes centru Adice. Pojedini učenici naše škole su prvi put posetili bioskop, a pojedini će prvi put otići na bazen. Od ove školske godine u našim aktivnostima učestvuje i vrtić „Ježeva kućica” iz Banatske Topole, a deca iz vrtića će takođe ići sa nama na izlet- kaže Jadranka Čavić, psiholog u školi.

Dodaje da izložbe podržava Mesna zajednica, udruženje žena Banatske Topole, lokalni market „Una” i roditelji, tako što obezbede hranu i piće za sve goste i učesnike.

– Posebno smo ponosni na naše prijatelje iz Kikinde iz Moto kluba „Banatski bajkeri” na čelu sa predsednikom kluba Tamaš Ferencom- Ferkom koji se rado odazovu svakom pozivu i obraduju naše učenike paketićima i slatkišima- navodi naša sagovornica.

Od Jadranke Čavić je i potekla ideja za ovakve aktivnosti. Ona vodi i Kreativnu radionicu na kojoj se izrađuju ukrasi za prodaju, a u izradi, pored đaka, učestvuju učiteljice i pojedini nastavnici, kao i roditelji.

Zaposleni, roditelji i učenici veliku podršku za organizaciju i realizaciju ovih sadržaja koji upotpunjuju školske dane i ulepšavaju praznična druženja, imaju od  direktora škole Vladimira Dejanovića.

crkva (2)

Drugi dan vaskršnjeg praznika, u Srbiji je neradni dan. Vaskršnjim ponedeljkom započinje takozvana Svetla nedelja, koja se smatra produžetkom Vaskrsa. Danas se nastavljaju gozbe i veselja, dočekuju se rođaci, kumovi, komšije i prijatelji, rodbina iz udaljenijih krajeva. Svaki gost dobija obojeno jaje.

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave i Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru. Jedna je od najčešćih slava kod Srba.

Slavni svetitelj rodio se u kući bogatih roditelja u Kapadokiji. Njegov otac je stradao kao hrišćanin, nakon čega se majka preselila u Palestinu, gde je odrastao. Kao mladić, dospeva do čina tribuna u službi cara Dioklecijana. U to vreme, car je započeo veliki progon hrišćana. Tamnica, okovi i sva druga strašna mučenja nisu pokolebali mladića.

Kada je Đorđe molitvom vaskrsao jednog mrtvaca, mnogi su primili Hristovu veru, među njima i careva žena Aleksandra. Car je najzad odlučio da Đorđa i svoju ženu osudi na smrt sečenjem glave. Carica je izdahnula na stratištu pre pogubljenja, a Sveti Đorđe posečen je 303. godine.

Sveti Georgije se na ikonama predstavlja u vojvodskom odelu, na konju, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju. Aždaja na ikoni predstavlja mnogobožačku silu koja je „proždirala” brojne nevine hrišćane.

Poštovan je kao zaštitnik mnogih država i gradova u Evropi, ali i zaštitnik konjice, vitezova i viteštva i krstaških pohoda. Srpska pravoslavna crkva ga slavi dva puta godišnje. Glavni praznik je Đurđevdan i praznuje se 6. maja po gregorijanskom kalendaru, a drugi je prenos moštiju i obnovljenje Hrama Svetog Georgija – Đurđic, koji se slavi 16. novembra.

 

IZLLOZBA-1-(2)

Uskršnja izložba mokrinskih autora otvorena je u Galeriji Doma kulture u Mokrinu. Na izložbi, koju je organizovalo udruženje građana „Raša Popov“ su prikazane raznolike forme umetničkog izraza od ulja na platnu, umetničke fotografije do skulptura, dizajna, kao i stripova.

-Umetnost u Mokrinu nije samo izražavanje veštine, već i izraz duha, dodir muze, snage i istine. U umetnosti se ogleda ljubav prema zavičaju, životu, prema svemu što nas čini ljudima. Kroz radove koje sa ponosom izlažemo na ovoj izložbi provlači se nit koja nas povezuje sa korenom naše postojbine, sa svojom pričom i svojom sudbinom. Ova izložba nije samo galerija slika, fotografija, skulptura, dizajna ili stripova, ona nadrasta sve to i mnogo je više od toga. Ovo je izložba duše Mokrina, izložba njegovih snova, njegovih strahova, njegove radosti, ona zadire u pore njegove duše i otkriva nam suštinu Mokrina – istakao je predsednik UG „Raša Popov“ Živko Ugrenović.

Na izložbi su dela Taneta Ibrajtera, Valentine Čavić, Vasike Tenkeša, Dejana Čavića, Duška Ramaija, Emilije Despotov, Zorana Malenčića, Zorana Tenkeša, Zorana Srbljina,Imrea Saboa, Zorana Zrnića, Milana Ramaija, Milana Perića Drakule, Miloša Srbljina, Miroslava Antića, Nikole Čavića, Slobodana Badrljice i Spasoja Kulauzova.

Mokrin-uskrs-(10)

I ovog Vaskrsa sve oči bile su uprte u Mokrin gde je održano 34. Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim jajima. Ovogodišnji pobednik je Dušan Radić iz Halmstada u Švedskoj koji je uspeo da odbrani titulu koju je stekao prošle godine. U finalu je bio bolji od Miloša Kovačića iz Mokrina. Treće mesto zauzeo je Ivan Prodanov.

-Rođen sam i odrastao u Mokrinu i ne propuštam Vaskres u rodnom selu. Redovno učestvujem u nadmetanju, a sada sam drugi put osvojio laskavu titulu i veoma sam radostan. Nisam bio preveliki optimista i nadao sam se da ću ući u prva četiri takmičara. Mojoj sreći nema kraja. Jaje je mokrinsko, a kako ga odabiram ne bih da odam. Najvažniji je zvuk koje jaje proizvodi, ali i broj probanih jaja – istakao je vidno uzbuđen sedamdesetogodišnji Radić, inače pravnik u penziji.

Ništa manje uzbudljivo nije bilo ni u finalu juniora. Svetska šampionka u juniorskoj konkurenciji osvojio je sedmogodišnja Dunja Golić koja je pobedila najmlađeg učesnika jednogodišnjeg Đorđa Lazića iz Bijeljine. Treće mesto zauzeo je Matija Ziramov.

-Mama i deda su odabrali pobedničko jaje, a mama Jelena ga je ofarbala. Ovo je moj treći pehar i veoma volim da učestvujem. Takmičiću se i narednih godina – otkrila nam je Dunja.

U Mokrinu, na Varoškom trgu, kao i svake godine okupio se veliki broj domaćina i gostiju, a ovom događaju prisustvovali su i predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem koji je zajedno sa predsednikom Saveta MZ Goranom Ristićem,  uručio pehare pobednicima.

-Svake godine oni koji posete Mokrin uživaju u zanimljivoj manifestaciji koja promoviše prave vrednosti zajedništvo, tradiciju, porodicu. Mesna zajednica potrudi se da organizacija bude odlična, a zajednički ćemo raditi na tome da u narednim godinama privučemo još veći broj posetilaca – rekao je Nikola Lukač.

Goran Ristić dodao je da je Mokrin za Uskrs centar sveta. Sve manifestacije koje se organizuju imaju za cilj promociju Kikinde i Mokrina, ali i da zadrže mlade ljude na selu.

Takmičara je bilo oko dve stotine u obe kategorije iz okruženja i drugih zemalja, potvrdio je glavni sudija Živica Terzić i to iz Novog Sada, Melenaca, Ugljevika, Bijeljine, Kiseljaka, Toronta, Bečeja, Ostojićeva, Sremske Kamenice, Italije, Subotice. Svako pobedničko jaje je presečeno i polovinu je pojeo sudija, a polovinu pobednik.

-Jaje, da bi učestvovalo u takmičenju mora da bude kokošije, da je farbano i tvrdo kuvano. Nekada je bilo drugih jaja, ali i razne tehnike su primenjivane da bi se uzeo šampionski pehar. Sada toga nema, a ono što raduje je da smo prvi put imali takmičara iz Italije i Zenice koji nemaju veze sa Mokrinom  – napomenuo je Terzić.

Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim uskršnjim jajima, kao i Vaskršnje svečanosti organizovala je Mesna zajednica Mokrin, uz podršku lokalne samouprave.

A.Đ.

 

rusko-selo-tucanijada-(1)

Već tri decenije Rusko Selo domaćin je dečije uskršnje Tucanijade. Takmičenje u kucanju farbanim uskršnjim jajima koje se organizuje u ulici Mladena Stojanovića okupilo 115 mališana, istakao je Peđa Tanasić.

-Osim iz Ruskog Sela imali smo takmičare iz okolnih mesta, Kikinde, Vršca, ali i drugih gradova. Svake godine imamo sve više mališana koji su deo naše tradicionalne manifestacije koja se održava 30. put – kaže Tanasić.

Ove godine prvo mesto u kategoriji mlađih takmičara pripalo je Ognjenu Vrbljancu, a kod starijih  je pobednica Jelena Tanasić. Za prvoplasirane su obezbeđene nagrade.

Ruskoselsko nadmetanje počelo je spontano.

-Kada sam bio mali moj pokojni otac i njegovi prijatelji okupili su, nas, decu iz sela i organizovali Tucanijadu. Sada mi nastavljamo tradiciju i čuvamo običaje, a nadamo se da će i naša deca naslediti nas – dodao je Tanasić.

A.Đ.

vaskrss-(4)

Pravoslavni vernici proslavljaju  Vaskrs, najradosniji hrišćanski praznik. U crkvi svetog Oca Nikole služena je Vaskršnja liturgija uz čitanje tradicionalne praznične poslanice patrijarha i arhijereja Srpske pravoslavne crkve.

Pored velikog broja vernika, bogoslusuženju su  prisustvovali predstavnici grada na čelu da gradonačelnikom Nikolom Lukačem.

Liturgiji je prisustvovao i narodni poslanik i šef poslaničke grupe SNS Milenko Jovanov.

Vaskrs je čestitao i jerej Miroslav Bubalo.

-Hristos Vaskrse, ovim najradosnijim hrišćanskim pozdravom, želim da čestitam našim sugrađanima praznik koji slavi pobedu nad smrću, slavi rađanje nove nade, a ta nada se zove vaskrsenje. Svi se radujemo Vaskrsu koji u svima nama rađa nadu– rekao je Bubalo.

Gradonačelnik Lukač Kikinđanima je poželeo  da u radosti i veselju, u krugu porodice proslave najveći hrišćanski praznik.

-Slaveći Isusovo vaskrsenje slavimo pobedu života nad smrću. Sve moje sugrađane neka Hristenju blagoslovi i da se i u naredno periodu izborimo sa svim izazovima. Simboli Vaskrsa daće nam novu energiju da prebrodimo sve nedaće u budućnosti. Neka ljubav prema bližnjima pobedi sve – istakao je Nikola Lukač.

Ispred crkve članovi Pozorišta „Lane“ i Kancelarije za mlade delili su farbana jaja. Članice udruženje žena za ovu priliku ofarbale su jaja koja su deljena građanima po izlasku iz crkve.

A.Đ.

 

rusko-selo-nevereme

Juče (subota) oko 18 sati u delu Ruskog Sela, koje meštani zovu Novo Selo, naišao je oblak iz kog se sručila se velika količina padavina. Oko pedesetak litara kiše palo je odjednom. U tri navrata, kako saznajemo od predsednika Saveta Mesne zajednice Dušana Marjanovića, pao je led od najsitnijeg do veličine jajeta.

Najviše štete naneto je voću  i povrtarskim kulturama. Plastenici i staklenici u pomenutom delu sela pretrpeli su veliku štetu  od toga da je najlon izbušen i pokidan do toga da su stakla polupana na staklenicima. Na sreću, nije evidentirano da je nevreme oštetilo crepove na kućama i same stambene objekte. Pretpostavljamo i da ima štete na poljoprivrednim kulturama u delu atara od Ruskog sela prema Banatskoj Topoli, odnosno Banatu. Ovaj deo atara je i dalje pod vodom. Već je sinoć bilo poziva naših meštana i sve što možemo da uradimo da saniramo i pomognemo da se uvlaži nastala šteta mi ćemo i učiniti.  Reagovala je i protivgradna odbrana, ispaljene su rakete međutim nevreme je odjednom došlo, bez ikakve najave, te pretpostavljam da je oblak bio velik i da rakete nisu mogle da ga razbiju na vreme – kaže Marjanović.

Kako saznajemo u Meteorološkoj službi od maja pa do kasno u jesen nije neobično da se pojave gradonosni oblaci lokalnog karaktera koji donose veliku količinu padavina na mestu gde se zadrže. Oni su praćeni grmljavinom, gradom i olujnim vetrom.

Katolicki-Uskrs-(11)

Pravoslavni vernici danas slave Uskrs, praznik koji Srpska pravoslavna crkva naziva praznikom nad praznicima. To je najradosniji hrišćanski praznik koji obeležava Hristovo vaskrsnuće tri dana nakon njegove smrti na Golgoti.  Svojim vaskrsenjem Isus je ljudima, kako se veruje, otvorio put u večni život.

Vaskrs je dan radosti i druženja među ljudima, a posebnu draž mu daju ofarbana i šarana jaja, kao i drugi običaji koji se prostiru kod nas. Na dan Hristovog vaskrsenja sa svih zvonika pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona i najavljuju dolazak velikog praznika. Porodice sa decom odlaze na vaskršnju službu da bi se nakon toga međusobno pozdravljali rečima „Hristos vaskrse” i „Vaistinu vaskrse”.

Za Uskrs su, takođe, vezani lepi običaji u našem narodu. Domaćin, po povratku iz crkve, prvi uzima jedno farbano jaje, a za njim svi ukućani. Zatim sledi jedna vrsta takmičenja čije je jaje jače. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.

Domaćica rano budi ukućane da se umiju vodom. Rano se odlazi u crkvu, na jutrenje i Vaskršnju liturgiju, sa sobom se nose jaja, jedan deo podeli se po crkvi, a drugi posle bogosluženja komšijama, prijateljima, rođacima, pred crkvom. Ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim jelima.