U drugom lokalnom derbiju vojvođanskog „Istoka” ovoga vikenda, novokozaračka Sloboda stigla je do prve ovosezonske pobede, na kikindskom Vašarištu savladala je 2:1 tim ŽAK-a. Blistao je Vojislav Stanaćev, odličan je bio i Nikola Galić, a zbog dva pogotka njemu se ipak može prikačiti epitet igrača utakmice.
Nakon pola sata Stanaćev je idealno uposlio Galića koji je iskosa naciljao bliži ugao Batančeva. U 65. minutu sjajna kontra Stanaćeva, sve je odradio i servirao Galiću loptu za dupliranje vođstva. ŽAK se brzo povratio, u 70. minutu Budai je nabacio iskosa, iz prekida, u gužvi je Vladimir Radivojac bio najviši i udarcem glavom savladao vetarana Atlagića (41), ali „žuti mravi” nisu imali snage ni za remi.
Jubilarni, deseti „Festival gomboca“, organizovan je u Ruskom Selu. Organizator je udruženje „Torontal“, a prostor etno kuće okupio je udruženja žena koje su se potrudile da bude maštovaite i naprave tradicionalno jelo vojvođanske kuhinje sa što više ukusa. Gastronomskoj manifestaciji, kojoj je podršku pružila lokalna samouprava, prisustvovale su Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnica i Melita Gombar, članica Gradskog veća.
-Drago mi je da imamo ovakav festival. Gomboce ili knedle sa šljivama tradicionalna su poslastica ovog podneblja. Velike su mogućnosti kada su gomboce u pitanju i ima ih i slanih i slatkih, na radost velikog broja posetilaca. Ova poslastica sve nas vraća u detinjstvo i samim tim ima posebnu čar. Reč je o austrijskom jelu koje se zadržalo u našoj sredini. Hvala domaćinu i svim učesnicima koji neguju gastronomsko nasleđe – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.
Svake godine „Festival gomboca“ raste i razvija se, tako da je ovogodišnji okupio najviše udruženja do sada, njih 14, rekao je predsednik „Torontala“ Šandor Talpai.
-Raduje me što su se mom pozivu odazvala većina udruženja i podjednak je broj učesnika iz mađarskih i srpskih sela. To oslikava našu multikulturalnost, naš suživot i pokazuje da možemo da računamo jedni na druge. Ovo je primer kako možemo da oživimo sela, ali i da razvijamo seoski turizam, po čemu je „Torontal“ prepoznat i za šta se zalaže – napomenuo je je Talpai.
Ovo je i prilika da mlađe generacije nauče stari način proizvodnje knedli, da posetioci probaju gomboce i da se na tako očuva lepa tradicija naše kuhinje.
Piramida od više stotina gomboca
Iako zvanično takmičarskog karaktera, manifestacija je posvećena dobroj atmosferi, degustaciji pripremljenih specijaliteta i druženju. Žiri je ocenjivao samo gomboce sa šljivama, a prvi put ove godine za sve učesnike i posetioce napravljena je piramida od oko 300 gomboca koje su umesile članice „Torontala“. Na ovom festivalu napravljeno je oko hiljadu komada tradicionalne poslastice.
Pod pokroviteljstvom Ministarstva za brigu o porodici i demografiju i Grada Zrenjanina, u Perlezu je organizovana manifestacija „Dani porodice u Srbiji”. I ove godine Kikinda je predstavila uspešnu pronalitetnu politiku i mere koje se sprovode u okviru socijalne zaštite.
Ministar Vučević, obraćajući se okupljenima, podsetio je na reči vladike Nikolaja Velimirovića koji je govorio da onaj ko je roditelj, ko ima decu, blagosloven je i slavan – blagosloven i slavan i pred Bogom i pred anđelima i pred narodom.
-Verujemo da ljudi koji vole svoje porodice, koji vole svoje roditelje, koji vole svoju decu i tuđu decu, samo ti ljudi mogu da razumeju, vole i poštuju druge ljude. Da ljudi koji ne vole svoju porodicu ili ne vole svoj grad i svoju državu ne mogu da vole ni druge gradove, ni druge države, ni druge narode – saopštio je Vučević.
Ministarka za brigu o deci Darija Kisić na manifestaciji, kojoj su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski, Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Melita Gombar, članica Gradskog veća, istakla je da je sve što se radi i gradi zbog najvećeg čovekovog blaga – dece.
-Srbija je velika porodica i zemlja je odvažnih, jakih i hrabrih ljudi. Vlada Srbije odlučna je u nameri da učinimo sve da nas bude još više. Na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića započeli smo čitav niz mera i programa kako bi bilo što više dečijih osmeha. Na tom putu odlučno koračamo i već vidimo prve rezultate. Na nama je da podržimo mlade ljude da zasnuju svoje porodice jer je to najlepše i najviše što mogu u životu da postignu – kazala je Darija Kisić.
Manifestacija neguje prave vrednosti i kult porodice.
-Naš Grad sa više od 200 miliona dinara podržava niz mera socijalne politike. Od te sume 54 miliona dinara opredeljeno je za program podrške deci i porodici sa decom. Kikinda je prepoznata kao grad porodice, a to nam je i potvrđeno prošle godine na ovoj manifestaciji kada smo bili među prve tri lokalne samouprave, u konkurenciji od 40, koje su prepoznate kao zajednica kojoj je briga o porodici prioritet. Za sve nas to je podstrek da budemo još bolji – rekla je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.
U okviru pomoći, između ostalog, izdvaja se za parove prilikom odlaska na vantelesnu oplodnju, za akciju „Bebi klub“ i pakete za novorođenčad, roditeljske dodatke, nezaposlene porodilje, besplatne užine u vrtićima i osnovnim školama, besplatan boravak u vrtiću za treće dete, učenike prvih razreda kojima su obezbeđeni udžbenici kao i školski pribor Grad izdvaja sredstva i za lične pratioce dece sa smetnjama u razvoju, a obezbeđen je i besplatan prevoz srednjoškolcima i vrhunskim sportistima, regresiran prevoz i stipendiranje studenata. Kikinda je i deo pokreta „3+“.
U okviru manifestacije predstavljeni su potencijali Grada, kao i predstojeća manifestacija „Dani ludaje”.
Fudbaleri OFK Kikinde, u petom kolu Srpske lige „Vojvodina”, pretrpili su prvi poraz na svom terenu, a drugi u sezoni i to vezani. U ubedljivo najslabijoj partiji ove sezone, očajna OFK Kikinda poražena je od Elemiraca, koji su zaslužili sva tri boda, ali mora se napomenuti da su Kikinđani žestoko oštećeni kada im je poništen čist pogodak za izjednačenje pa je pitanje kako bi se u tim okolnostima utakmica dalje razvijala.
Već od prvog trenutka videlo se da gosti više žele bodove, bili su brži i opasniji nasuprot konfuznim domaćinima i bilo je samo pitanje trenutka kada će Naftagas stići do prednosti. U 27. minutu kapiten „naftaša” Grbić povukao je loptu sa polovine terena uz desnu aut-liniju i idealno nabacio na petarac u visini druge stative, a Savanović majstorskim udarcem glavom pogodio suprotan ugao golmana Savkova. Sedam minuta kasnije Benke je odlično prošao po levoj strani, stigao gotovo do same gol-aut linije i onda odigrao povratnu u peterac. Ivanović je u trenutku upućivanja lopte bio na petercu, nije bilo govora o ofsajdu, snašao se u gužvi i prosledio loptu u mrežu, ali je drugi pomoćnik Stefan Petrović iz Sremske Mitrovice častio „naftaše” neopravdanim podizanjem zastavice. Pred odmor odlični Miloš Savanović pogodio je na suprotnoj strani prečku Kikinđana.
U nastavku utakmice Elemirci su mudro čuvali prednost, nisu se previše trošili na polovini domaćina, a na svojoj su gospodarili osiguravajući na sve načine prostor pred golom. Samo u 78. minutu, OFK Kikinda bila je blizu izjednačenja, ali je rezervista Popeskov u dobroj šansi promašio okvir gola. Na drugoj strani i Naftagas je mogao duplirati rezultat, nakon kontre golman Savkov ipak je sprečio goste da ga još jedanput savladaju.
U porti hrama Uspenija Presvete Bogorodice u Ruskom Selu, upriličeno je otkrivanje i osvećenje spomenika patrijarhu i vođi velike seobe Srba Arseniju III Čarnojeviću, rad Dušana Belovića, učitelja u penziji iz Ruskog Sela. Svečanost je, pored gradonačelnika Nikole Lukača sa saradnicima, predstavnika Okruga i Mesne zajednice, okupila istaknute zvanice- ministra za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja Nikolu Selakovića, narodnog poslanika Milenka Jovanova, generala Milorada Stupara, predstavnike Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-18, njihovih potomaka i poštovalaca, kao i veliki broj meštana.
Ministar Selaković istakao je značaj izgradnje i negovanja kulture sećanja poručivši da čuvajući narod, čuvamo i budućnost.
– Krajem 17. veka srpski narod koji se našao u čeljustima velikih sila i borbi velikih carstava, zadesila je ogromna nevolja pretočena u veliku seobu Srba koja je bila bežanje od sigurne smrti, bola i patnje ka traganju za slobodom. Na čelo tog naroda koji je, između ostalog, svoj dom našao i ovde, na severu Banata, stao je patrijarh Arsenije III Čarnojević. Ovo je bilo jedno od sela kolonizovanih nakon Balkanskih i Prvog svetskog rata, u kojima su srpski ratni dobrovoljci iz severne Dalmacije. Like, Hercegovine, Bosanske Krajine, Korduna, Banije, ali i druge strane okeana odazvavši se pozivu svoje matice, probili Solunski front i kao dobrovoljci, od kralja Petra i kralja Aleksandra dobili ovde svoje posede- podsetio je ministar Selaković i istakao:
– Vredna je lekcija koju smo naučili iz te strašne istorijske epohe, a to je, da je u teškim vremenima, najvažniji cilj svakog od nas ko se nalazi na odgovornoj funkciji, da čuvamo slobodu, nezavisnost, Srbiju, ali i da čuvamo naš narod. Spasavajući Srbe od sigurne turske odmazde, patrijarh Arsenije III Čarnojević je spasavao nadu da ćemo jednog dana obnoviti državu, što smo i učinili. To danas zna i državno rukovodstvo na čelu sa predsednikom Vučićem kada na svaki mogući način se trudimo da sačuvamo srpski narod na Kosovu i Metohiji, jer bez naroda, svaka naša borba je uzaludna- poručio je ministar Selaković.
Kako je ukazao, danas se obeležava i godišnjica najstarijeg boračkog udruženja u Srbiji –Udruženja srpskih ratnih dobrovoljaca od 1912 do 1918, njihovih potomaka i poštovalaca koje slavi 120 godina od osnivanja.
Sloboda je najskuplja srpska reč, slobodu smo branili i ginuli za nju, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.
– Veliko mi je zadovoljstvo i čast što sam prisustvovao otkrivanju spomenika jednoj istorijskoj ličnosti čija je hrabrost i odvažnost izuzetno značajna za Srbe i Srbiju. Ruskoselci, Grad, Ministarstva i SPC zajednički smo podigli ovaj velelepni spomenik da nas podseća na tu hrabrost, ali i značaj slobode u našem narodu- kako se ona čuva, bori za nju i da se sećamo svih koji su dali živote da bismo mi danas uživali u slobodi. Spomenik nas opominje da čuvamo jedni druge, pravoslavlje, srpstvo i da u se u miru borimo za bolji život- poručio je Lukač.
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je vladika banatski Nikanor, koji je zajedno sa prisutnim sveštenstvom osveštao spomenik.
– Ovaj veličanstveni spomenik podseća nas na još veličanstveniju ličnost Arsenija III Čarnojevića, praoca ovog mesta, uz kojeg se danas sećamo i naših velikih i cenjenih vojskovođa i rodoljuba koji su dali svoje živote. Svoj odnos prema Srbiji moramo menjati mi sami. Čuvajmo sebe u Srbiji koja nam garantuje slobodu, sve hoće da učine da unište to što jesmo –istakao je vladika banatski Nikanor.
U porti ruskoselskog Hrama nalazi se grobnica porodice Čarnojević, to su dalji srodnici patrijarha Arsenija, podsetio je protonamesnik Slobodan Divljakov.
– Ovo je vrlo važan dan za nas. Sećanje na velike ljude i vrednosti koje oni nose ne menjaju se, bez obzira na tehnološki napredak. Srpska pravoslavna crkva baštini vrednosti da čovek kroz požrtvovanje i ljubav za druge čini vredna i divna dela– rekao je Divljakov.
U svečanom programu nastupili su hor Sveti Serafim Sarovski iz Zrenjanina i ADZNM „Gusle”.
Stanovnici Mokrina, Banatskog Velikog Sela i Bašaida danas su u prilici da obave besplatne preventivne dermatološke preglede u ambulantama u svojim selima, za koje nisu potrebni knjižica, uput niti zakazivanje.
Preglede, za koje vlada veliko interesovanje, organizovalo je Udruženje dermatovenerologa Srbije, u saradnji sa Domom zdravlja i Gradskom upravom. Podršku akciji pružila je pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.
Udruženje želi da skrene pažnju na značaj rane dijagnostike karcinoma kože, bolesti koja je u stalnom porastu poslednjih godina.
– Poljoprivredno i seosko stanivništvo zbog načina života i obaveza više je izloženo UV radijaciji i ta grupa se ubraja u rizičnu, ima veću incidencu pojave kožnih karcinoma. Najvažnija je rana dijagnostika tumora kože jer tada, osim hirurške, dalja onkološka terapija nije potrebna. Raduje me veliki odziv meštana što nam je i cilj. Tu su dermatolozi iz Beograda, Novog Sada i Opšte bolnice Kikinda – rekla je profesor dr Danica Tiodorović, predsednica Udruženja dermatovenerologa Srbije.
Ona je napomenula da se, prema statistici, na godišnjem nivou otkrije oko 650 melanoma, ali da svakodnevni, ambulantni rad lekara pokazuje da učestalost melanoma i drugih nemelanomskih karcinoma beleži frapantan porast, dok posebno zabrinjava njihovo otkrivanje kod populacije mlađe od 30 godina, pa čak i od 18 godina. Dr Tiodorović je dodala da je potrebna edukacija o pravilnom ponašanju na suncu i opasnostima pregorevanja.
Na značaj ove kampanje Udruženja dermatovenerologa Srbije, kao i veliki odziv sugrađana, ukazala je pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.
– Udruženje dermatovenerologa Srbije prepoznalo je Grad Kikindu kao mesto gde treba da dođu i urade preventivne preglede. Ovo nije prvi put, ali je veoma značajno. Sa njima smo dogovorili da se ovoga puta, pregledi organizuju u ova tri mesta. Naše stanovništvo, uglavnom, na listi svojih prioriteta nema ovu vrstu pregleda, a preventiva je ključna da bi čovek bio zdrav. Grad Kikinda je uvek partner ovakvim kampanjama. Danas stanovnicima Mokrina, Bašaida i Velikog Sela nije potrebna knjižica za preglede koje obavljaju eminentni profesori, dermatolozi, a samo njihovo interesovanje pokazuje da su preventivni pregledi potrebni, i da bi bilo dobro da ih organizujemo češće. To sam i rekla u razgovoru sa dr Tiodorović, da Kikindu uvrste i naredni put, i mi ćemo preglede organizovati i u drugim naseljenim mestima kao i u samom gradu- rekla je Stanislava Hrnjak.
Dr Siniša Jolić iz Opšte bolnice Kikinda ukazuje da se u okviru kampanje radi kompletan skrining i da je vrlo važan samopregled, te ako se primeti promena, brzo reaguje obraćanjem lekaru.
– Danas se u sve tri ambulante radi dermoskopija sa ciljem da se otkrije ukoliko postoji promena. U kikindskoj bolnici, otkrijemo mesečno jedan do dva melanoma, dok su bazocelularni i spinocelularni još učestaliji. U Opštoj bolnici je služba dermatovenerologije dobro organizovana i bez velikih peripetija građani mogu doći do nas na preglede– kaže dr Jolić.
U ambulanti u Mokrinu pregledi su od 10 do 12 časova, u Banatskom Velikom Selu od 12.30 do 14.30, a u ambulanti u Bašaidu su od 12.30 do 14.30 časova. Pored dr Tiodorović i dr Jolića, meštane tri kikindska sela pregledaju i drugi specijalisti među kojima i docent dr Tatjana Roš, primarijus dr Miroslav Dinić i docent dr Tatjana Radević.
„Mamut fest“ i ove godine, 17. put, okupio je u dvorištu Kurije i Narodnom muzeju veliki broj mališana, ali i gostiju kako bi zajednički bio proslavljen rođendan mamutice Kike. Kao noseća izložba ovogodišnje manifestacije, u Galeriji „Nova“ otvorena je izložba „Leta bez interneta“ Muzeja nauke i tehnike iz Beograda, a čitav dan bio je u znaku popularne Kike.
– Izložba je izazvala veliko interesovanje i biće dostupna do 9. novembra. Namenjena je deci i interaktivna je, ali koliko vidimo jednakko je interesantna svim generacijama. Sadrži fliper, igru školice, klikere i podseća na vreme koje smo provodili pre dolaska interneta. U okviru Bazara muzeja i ideja ugostili smo muzeje iz naše zemlje. To je pokazetelj da naše kolege iz drugih muzeja podržavaju ovaj festival i prepoznaju ga kao dobar muzejski sadržaj. Sa druge strane značjano je što nam se na manifestaciji pridruži veliki broj dece i njihovih roditelja koji se lepo provode u Muzeju – istakla je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.
„Mamut fest“ ima višestruki značaj za Grad, jer je mamutica jedan od zaštitnih znakova i velika promoterka Kikinde, rekla je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća koja je prisustvovala ovom događaju.
– Slavimo rođendan najstarije Kikinđanke Kike i ovo je prilika da deca i roditelji kvalitetno provedu vreme i saznaju više o jednom od brendova naše sredine. Svake godine posetioce očekuje bogat i dobro osmišljen program uz tematske radionice. Ovo je ujedno i najlakši način da deca kroz igru stiču nova znanja – rekla je Valentina Mickovski.
U toku je radionica Streličarskog kluba „Apolo“, nakon čega sledi “Koncert za bebe”. Lutkarska predstava studija „Teatrilo“ počinje u 18 časova realizuje u saradnji sa našim sugrađaninom Vladimirom Anušićem. Reč je o čoveku koji je prepoznatljiv po svojoj metodologiji kako deca u najranijem uzrastu mogu da nauče da plivaju. Rođendanski dan završava se plesnom radionicom studija „Džesi“ za decu.
Osim što će fudbaleri OFK Kikinde, u subotu od 16 sati na Gradskom stadionu u petom kolu Srpske lige, dočekati tim Naftagasa iz Elemira, fudbalski vikend pred nama biće u znaku lokalnih derbija. U subotu, u Vojvođanskoj ligi Kozara će u Banatskom Velikom Selu odmeriti snage s ruskoselskom Crvenom zvezdom, a dan kasnije takođe od 16 sati, na kikindskom Vašarištu igraće ŽAK i novokozaračka Sloboda. I u Područnoj ligi sastaće se dva naša kluba – mokrinski Delija i topolski Napredak, i to u subotu, a u nedelju još će Polet u Nakovu čekati ekipu Radničkog iz Jaše Tomića. Minulog vikenda započelo ja nadmetanje i u najnižem rangu – Međuopštinskoj ligi „Kikinda-Žitište” u kojoj su preostala dva kluba sa šire teritorije Grada Kikinde. Bašaidska Vojvodina i iđoški Borac. Vojvodina će u nedelju u Ravni Topolovac kod Omladinca, a Borac u Novu Crnju kod Rohama.
Promocija 38. „Dana ludaja“ organizovana je danas u Beogradu. Knez Mihajlovom ulicom prošetala je narandžasta povorka pozivajući stanovnike glavnog grada da budu gosti Kikinde od 14. do 17. septembra. Sa predškolcima iz vrtića „Naša radost“ bio je predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan, a promociji je prisustvovao i voditelj, naš sugrađanin, Ivan Golušin.
Uz bogat i raznovrstan program, kao i nadu da će se oboriti rekordi u dugim i teškim ludajama, Bogdan je istakao da je manifestacija prilika da se ugoste prijatelji i partneri grada.
-Imaćemo goste iz čitave zemlje, ali i bratskih gradova iz regiona i drugih zemalja. Ovo je prilika da produbimo postojeće i ostavrimo nove saradnje. Prvi put ćemo ugostiti predstavnike poljskog grada Jaslag, kao i jedne lokalne samouprave iz Rumunije – kazao je Bogdan.
Tokom četvorodnevne manifestacije Kikinda, kao grad dobrih ljudi, ugosti veliki broj posetilaca. Svi su dobrodošli, a bogat sadržaj, lep grad i gostoprimljivost biće pozovnica da se posetioci ponovo vrate u naš grad, istakao je Mladen Bogdan na promociji u Turističkoj organizaciji Srbije.
-Sve koji su ranijih godina bili deo naše manifestacije pozivam da dođu opet, a one koji nikada nisu bili pozivam da se uvere da smo grad dobrih ljudi, porodice, dece, grad u kojem će videti džinovske ludaje. Iako nemamo planinu, reku ili more, imamo šta da ponudimo, a to prepoznaju turisti koji sve više dolaze, s obzirom na to da se svake godine broj posetilaca u Kikindi povećava za oko 15 odsto, što je iznad republičkog prostora – napomenuo je Bogdan.
Aktuelni javni pozivi u okviru Programa podsticanja razvoja preduzetništva, sa posebnim akcentom na žensko preduzetništvo, predstavljeni su zainteresovanima u Regionalnoj privrednoj komori. Organizatori su Opšte udruženje preduzetnika i RCR „Banat“, a okupljeni su mogli čuti da je za ove namene opredeljeno 600 miliona dinara. Prezentaciji je prisustvovala i Anamaria Varga koja je odnedavno zaplovila u preduzetničke vode. Nakon 27 godina rada kao medicinska sestra u Hitnoj službi rešila je da se bavi grumingom odnosno šišanjem i sređivanjem pasa.
-I sama sam vlasnica malog šicua i volim pse te otuda i ideja za ovu vrstu posla. Nakon završene obuke dobila sam ponudu da radim u opštinama Ada, Mol i Senta gde je upražnjen salon koji je postojao. Salon „Anikin grumeraj“ ovih dana počeće sa radom, a meni kao početniku svaka pomoć je više nego dobrodošla. Uložila sam svoju ušteđevinu u pokretanje posla, a ono za šta želim da konkurišem su alati i potrošni materijal koji su poprilično skupi. Primera radi, za samo jedno oštrenje makaza neophodno je 1.500 dinara i odlazak u Novi Sad, jer nigde bliže nema kvalitetnog oštrenje makaza – saznajemo od Anamarie Varge.
Milica Nešković pre nekoliko meseci vratila se u Kikindu i otvorila je muški frizerski salon. U startu je na konkursu Pokrajine dobila sredstva za otvaranje sopstvenog biznisa što joj znatno olakšalo sam početak rada.
-Za kupovinu opreme sredstva su uvek neophodna. Novac koji se dodeljuje je bespovratan i meni kao nekome ko još uvek razrađuje posao puno znači jer ne moram da se zadužujem u bankama – istakla je Milica Nešković.
Projekt menadžer RCR „Banat“ Dejan Nenadović napomenuo je da se „Dan otvorenih vrata za preduzetnice“ organizuje u saradnji sa Ministarstvom privrede i Razvojne agencije Srbije. Cilj je da se vlasnice firmi i buduće preduzetnice upoznaju sa podrškama koje su im na raspolaganju.
-Predstavili smo konkurse Fonda za razvoj ženskog preduzetnišva u okviru kog mogu da konkurišu preduzetnice u minimalnom iznosu od 400.000 do maksimalnih šest miliona dinara. Ukoliko firma ima više od pet zaposlenih tada im je na raspolaganju suma do 12 miliona dinara. Sufinasiranje, u zavisnosti od razvijenosti lokalne samouprave, je do 50 odsto, a ostatak se kreditira iz Fonda za razvoj. Novac može da se koristi za ulaganja u opremu, prostor, operativne troškove. Sa teritorije grada dosta je preduzetnika koji su koristli ili još uvek koriste sredstva namenjena razvoju i najčešće se iskoriste za kupovinu opreme – pojasnio je Nenadović.
Konkurs za razvoj ženskog preduzetništva otvoren je prvi put ove godine. Vlada Srbije je 2023. proglasila godinom ženskog preduzetništva.
-Raspisana su tri konkursa: za razvojne projekte, za žensko preduzetništvo i za početnike i mlade do 35 godine. Od 20 do 40 odsto sredstava od ukupne investicije su bespovratna i uslovi su vrlo povoljni. Uputili smo okupljene koja dokumentacija im je neophodna kako bi konkurisali, a većinu oni već poseduju. Potreban je i biznis plan u čijoj izradi ćemo im pomoći. Za sedam dana svi neophodni papiri mogu biti prikupljeni. Rok za konkurisanje je do kraja godine odnosno do utroška sredstava – precizirao je mr ekonomiskih nauka Stanislav Zavišin, saradnik Opšteg udruženja preduzetnika.
Program mentoringa
Predstavljena je i takozvana nefinansijska podrška, program mentoringa. Razvojna agencija Srbije u saradnji sa japanskom Agencijom za međunarodnu saradnju nekoliko godina unazad objavljuje ovaj konkurs, a klijenti imaju podršku kada je reč o analizi poslovanja i njegovom unapređenju. Ovaj konkurs namenjen je svima i trebalo bi da bude raspisan do kraja meseca.