Најновије

352177893_945518230059238_889135461177769553_n

Nagrađeni pripadnici PU Kikinda: Marija Berbakov, Mirjana Tomašev i Jovan Zeljković zajedno sa svojim starešinama  na čelu sa Pavlom Rajkovim, načelnikom PU prisustvovali su prijemu u Gradskoj kući koju je u čast Dana Ministarstva unutrašnjih poslova, Slave i Dana policije priredio gradonačelnik Nikola Lukač.

Marija Berbakov saobraćajna je policajka već dve decenije i jedna je od pet žena u ovoj službi.

-Tu smo da svakim danom radimo više i bolje. U službi smo građana i naš osnovni zadatak je njihova bezbednost. Vozači kada vide ženu saobraćajca imaju drugačiji pristup, umereniji su nego kada to uradi kolega saobraćajac – rekla je Marija Berbakov.

Mirjana Tomašev, zaposlena je na upravnim poslovima- na izdavanju saobraćajnih dozvola i registraciji vozila. Tu je već 20 godina.

-Posao kojim se bavim ne bih menjala. Lepo je raditi u službi građana, naročito što iz godine u godinu na neki način pratim kako grad raste jer uspevam da se sa istim ljudim vidim od njihove prve vozačke dozvole, pa sve do onog momemnta kada postanu ozbiljni ljudi i dovedu svoju decu da im prave isti dokument. Čast mi je što sam dobila ovo prizananje – dodala je Mirjana Tomašev.

Jovan Zeljković u PU Kikinda zaposlen je tri godine i to na poslovima opšte nadležnosti red i mir, prevencija, hvatanje počinalaca krivičnih dela.

-Oduvek sam želeo da budem policijac i zato sam i završio Kriminalističko-policijski univerzitet. Čast mi je što radim u rodnom gradu koji prepoznaje rad, trud i zalaganje svih policajaca- kazao je Zeljković.

Čestitajući Dan Ministarstva, Slavu i Dan policije Nikola Lukač zahvalio je svim zaposlenima u Policijskoj upravi Kikinda na požrtvovanosti.

-Nije lako biti policajac i policijski službenik u današnje vreme. Ponosan sam na sve njih i hvala im što nas čuvaju. Siguran sam da su nagrađeni najbolji i da će im priznanje biti motiv da budu još bolji radnici. Hvala vam što radite težak posao koji čini naš grad bezbednim – poručio je Lukač.

Pavle Rajkov, načelnik PU istakao je da izbor nije bio lak jer je veliki broj zaposlenih u Policijskoj upravi koji zaslužuju nagrade. Troje nagrađenih imali su najbolje rezultate u svojim oblastima rada i nesebično davanje bio je osnovni motiv za njihovo nagrađivanje, dodao je Rajkov i precizirao da je Grad Kikinda najbolji partner kikindskoj policiji.

učionica

Odlukom Vlade Srbije, zbog tragedija koje su duboko pogodile čitavo društvo, školska godina završava se 6. juna u svim osnovnim i srednjim školama u Srbiji. Škole mogu da nastave da rade do 20. juna, za učenike koji to žele, navodi se u saopštenju.

– Sutra se završava redovna nastava, ali se nastavljaju sve ostale aktivnosti: dodatna, dopunska nastava, sekcije – kaže za „Kikindski portal“ Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora osnovnih škola i direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“. – Ocene neće biti zaključene, to će biti samo predlozi. Do 20. juna, posle kojeg će biti održana odeljenska i nastavnička veća, učenici će imati priliku da poprave ocene kojima nisu zadovoljni. Đacima ćemo, u ovom periodu, ponuditi ogledne časove, sadržaje iz gradiva koji nisu bili realizovani, sportske aktivnosti, i o svemu tome obaveštavamo i roditelje.

Farkaš dodaje da će se, kao i svake godine, održavati pripremna nastava osmaka za završni ispit, zakazan za 21, 22. i 23. jun, kako je i predviđeno školskim kalendarom.

Dan Policije 1

Na spomen-obeležje policajcima koji su poginuli na dužnosti na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine danas su, povodom Dana Ministarstva unutrašnjih poslova, slave i Dana policije, vence položili gradonačelnik Nikola Lukač, Pavle Rajkov, načelnik Policijske uprave Kikinda i zaposleni u Upravi.

U holu PU, na ploči se nalaze imena i fotografije pripadnika ove Uprave kojih se kolege i građani sećaju sa tugom i ponosom. To su: Mladen Batančev, Zoltan Bicok, Jelenko Bunić, Igor Buš, Zoran Vrbaški, Željko Raužan, Goran Sandić, Pero Tintor i Janoš Čizmadija.

– Veoma mi je teško, sve sam ih poznavao, mnoge od njih sam i vodio na Kosovo. Na izvršenju službenog zadatka dali su nešto najdragocenije i mi ćemo dati sve od sebe da njihov čin ne bude uzaludan. Radićemo i dalje savesno na suzbijanju kriminala, održavanja javnog reda i mira i bezbednosti građana, kao što su to i oni činili, i u tome nam pomažu naši građani – rekao je načelnik Rajkov i pozvao da se poginulima oda počast minutom ćutanja.

Dan Policije čestitao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Vaš posao je stresan i opasan, vi ste na braniku da bismo mi civili, građanstvo, imali mirniji i bezbedniji život. I u prethodnom periodu imali smo izazove i vi ste uvek bili tu da nas zaštitite. Hvala vam što vredno i požrtvovano radite i u okolnostima koje jesu. U poslednjih nekoliko godina maksimalno se trudimo da vam pomognmo kako biste imali što bolje uslove za rad i najkvalitetniju opremu i kako bismo zajedno kreirali lepšu budućnost u Srbiji- istakao je Lukač.

Zbog skorašnjih tragičnih događaja, ove godine će izostati svečanost obeležavanja Dana MUP-a, Policije i njihov slave. U Senti će sutra biti održan samo taktičko-tehnički zbor, predstavljanje opreme kojom raspolaže PU Kikinda.

Za službenike Policijske uprave, nagrađene za radni doprinos u Ministarstvu unutrašnjih poslova, sutra će biti organizovan i prijem u Gradskoj kući.

MS ronjenje 2

Šetnja u Kikindi, održana pre nekoliko dana povodom obeležavanja Svetskog dana borbe protiv multiple skleroze, bila je prilika da gosti kikindskog Udruženja, pristigli iz Bora, Valjeva i mnogih gradova u Vojvodini, prvi put zarone i osete blagodeti ovog sporta. Udruženje obolelih od multiple skleroze (MS) i Ronilački klub „Orka“ u Kikindi jedini u državi redovno održavaju treninge za ljude koji se bore sa MS-om.

– Sutradan, posle šetnje „Svaki korak je pobeda“, organizovali smo, sa  prijateljima iz „Orke“, plivanje i ronjenje na našem bazenu. Bila je ovo izuzetna prilika da ljudi sa MS-om prvi put osete značajno terapeutsko dejstvo ovih sportova, što je za njih bilo izuzetno iskustvo – kaže Brankica Miškov, predsednica kikindskog Udruženja.

Ona podseća da su saradnju sa „Orkom“, na inicijativu predsednika ovog kluba, Stojana Bogosavljeva, započeli još 2017. godine.

– Kikindski ronilački klub sertifikovan je za rad sa invalidima, došli su kod nas da nam predstave ronjenje i da nas pozovu na treninge. Trenutno troje aktivno roni, a mnogi dolaze na treninge plivanja ovog kluba. Ronjenjem se aktiviraju svi mišići, kičma je ispravljena zbog pritiska pod vodom i možemo sve. Najbolje od svega je to što nas prihvataju kao jednake – dodaje Brankica koja je prva žena sa invaliditetom, sertifikovani ronilac u Srbiji.

Brankica je, takođe, završila kurs za pomoć instruktoru za rad sa osobama sa invaliditetom. Želja joj je da se kandiduje za Paraolimpijske igre u plivanju, ali to nije moguće jer se MS ne prepoznaje kao invaliditet. Ova činjenica, nažalost, onemogućava svima koji se bore sa tom bolešću i da ostvare prava na besplatna pomagala i banjska lečenja. Brankica Miškov se, međutim, ne predaje. Aktivna je u naporima da se nepravda ispravi.

– Mi dobijamo pomagala za hodanje tek pošto bolest uznapreduje u paraplegiju, kada nas smatraju invalidima. Na sreću, pomaže nam Crveni krst, koji nam izdaje pomagala na revers – objašnjava Brankica.

Ona sama tri puta nedeljno pliva i roni. Svojom energijom i neodustajanjem, pokretačka je snaga u svom udruženju, ali i najlepši primer borbe za što bolji kvalitet života.

343730489_958666351837439_7248901972493166414_n

Zavičajna kuća u Banatskom Velikom Selu, koja je u proteklom periodu obnovljena, danas je svečano otvorena i osveštana. Važnost očuvanja objekta koji svedoči o kulturnom nasleđu, tradiciji i korenima istakli su Aleksandar Đedovac, direktor  Fonda za izbegla i raseljena lica i saradnju sa Srbima u regionu  i gradonačelnik Nikola Lukač koji su presecanjem vrpce ozvaničili njegovo ponovno otvaranje.

-Fond na čijem sam čelu formirala je Skupština AP Vojvodine, a nama je da pomažemo, ali i da unapredimo saradnju Srba iz regiona. Uloga svih zavičajnih kuća i ove je da nas poveže sa korenima, da ne zaboravimo odakle smo došli i potekli. Banatsko Veliko Selo naselili su Srbi iz Bosne i to su naši koreni koje treba da prenosimo na mlađe generacije. Ne živimo u zavičaju, ali zavičaj živi u nama – rekao je Đedovac.

Na staroj prizemnoj brvnari koja je simbol doseljavanja Krajišnika u Banat, zamenjena je krovna konstrukcija i urađeno osvetljenje oko same kuće, stecišta svih zbivanja u selu. Gradonačelnik Nikola Lukač istakao je da su Velikoselci nekoliko decenija želeli da obnove Zavičajnu kuću.

-Važno je i da znamo odakle smo i ko smo i da čuvamo sećanje na naše pretke. Ovo je mesto okupljanja svih meštana i starih i mladih. Ovde se već održava više manifestacija, važnih za selo, ali i za grad, a ja se nadam da će ih biti sve više. Čuvajući prošlost, gradimo budućnost – poručio je Lukač.

Predsednica Saveta MZ Banatsko Veliko Selo Mira Pećanac nije krila zadovoljstvo što je Zavičajna kuća sređena četvrt veka posle izgradnje.

-Zahvalni smo svima koji su pomogli, a ogroman doprinos u svakom koraku obnove dali su članovi udruženja „Krajiški višeboj“ i „Orhideja“ . Obnova krova koštala je 550.000, a elektrifikacija prostora oko samog objekta 500.000 dinara. Sve manifestacije u selu odvijaju se oko našeg ognjišta, a to je ovo mesto – dodala je Pećanac.

Udruženja građana rado su podržala ovaj projekat i dala sve od sebe da pomognu koliko mogu, napomenuo je Borislav Stoisavljević, predsednik udruženja građana „Krajiški višeboj“.

-Postojimo 12 godina i za nas je ovo kruna našeg uspeha. Od 1997. godine nije bilo ulaganja u objekat i on je poprilično propao. Od 2011. godine na platou ispred kuće organizujemo manifestacije i do sada ih je bilo više od dvadeset, a od sada će ih biti još više – rekao je Stoisavljević.

U Banatsko Veliko Selo, nakon Drugog svetskog rata,  doselili su Srbi iz Bosanskog Grahova, Bihaća, Drvara i Bosanskog Petrovca.

Akcija biciklisti 1

Radi promovisanja bezbedne vožnje i ukazivanja na značaj zaštite biciklista na putu, na trgu je organizovana akcija koju je pokrenula Agencija za bezbednost saobraćaja.

U akciji pod nazivom „Gledaj da te vide“, predstavnici Agencije poklanjali su opremu za bicikle radi bolje vidljivosti i bezbednosti biciklista: lampe, kacige, fluoroscentne prsluke, zvonca za bicikl, ali i hemijske olovke, rokovnike, nalepnice za motocikle i termose.

Ovu aktivnost podržali su članovi lokalnog Saveta za bezbednost saobraćaja. Član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Nebojša Jovanov, istakao je da je akcija imala značajan uticaj na svest građana o bezbednosti biciklista.

– Privukli smo pažnju velikog broja ljudi. Podela opreme za bicikl omogućila je vlasnicima da se obezbede i budu vidljiviji na putu, što doprinosi smanjenju rizika od saobraćajnih nezgoda. Takođe, akcija predstavlja samo jedan od mnogih primera koliko je važno brinuti o bezbednosti svih učesnika u saobraćaju. I ubuduće ćemo podržavati inicijative koje promovišu stvaranje uslova za bezbedno učešće u saobraćaju – rekao je Jovanov.

IMG_20230601_103805
Zanatska radnja „Maca papučarica“ i njena vlasnica Mirna Rackov čija je delatnost izrada opanaka i obuće za folklor ušla je najuži izbor za priznanje „Junaci mikrobiznisa 2023.“ Jedina žena opančarka u našoj zemlji ističe da joj je imponuje što se i na ovaj način prepoznaje njen rad, a ovog meseca firma kojom rukovodi slavi 14. rođendan.

-U prvom krugu takmičenja bilo je  predloženo stotinak kandidata, a da bi u drugom krugu  bilo smanjeneno na polovinu. U polufinalu lista je sužena na oko desetak kandidata, a sada u finalu na pet. Komisija sastavljena od predstavnika Privredne komore Srbije, Ministarstva finansija,  3 Bank i dnevnog lista „Blic“ obilazi sve kandidate, a pobeđuje onaj koji dobije najviše glasova na društvenim mrežama. Glasanje će biti moguće na sajtu „Blica“ – saznajemo od Mirne Rackov.


Početak u ovom poslu nije bio lak. Iako je bila zaposlena u firmi za proizvodnju obuće za svaki dan, opanci su nešto sasvim drugo. Izazov da napravi opanke „pertlaše“ za ADZNM „Gusle“ je prihvatila i tako utaban put u ovom starom zanatu za koji ima i zvaničan sertifikat.

-Osim za kulturno-umetnička društva do sada sam radila i opanke i obuću za filmove i serije. I sada radim za dva filma „Djeca Kozare“ čije je snimanje već počelo i za „Konstantinovo raskršće“, a u najavi je još jedan filmski projekat. Radim 40 vrsta opanaka koje su iz našeg miljea, ali i iz okolnih zemalja, tu su i igračke cipele, čizme i druga obuća koja se nekada nosila, a danas se koristi u nastupima folkloraca – kaže Mirna Rackov.

Podsetimo i da su opanke kikindske „Mace papučarice“ nosili glumci iz serije „Koreni“, „Vreme zla“, „Nečiste krvi“.

Naslednik

Prilikom posete Mirni Rackov oduševio nas je njen dvoipogodišnji unuk Tadej koji zajedno sa bakon pravi opanke. Ima svoj sto, mašinu, čekić, zumbu sa kojima zna da rukuje i trenutno se trudi da napravi plave opanke.
-Od svih u porodici jedino Tadej, koji je još uvek jako mali, pokazuje interesovanje za opančarski zanat. Nadam se da će i kad odraste imati volju da nastavi da se bavi opančarstvom – rekla nam je Mirna Rackov.

smeće u Svetosavskoj

Prizor kanti prepunih otpada u delu gradskih ulica, među kojima je i Svetosavska, dakle sam ulaz u grad, ne bi bio problematičan, da one ne stoje tako već treći dan. Kamioni komunalne službe kompanije FCC ne dolaze, ističu nezadovoljni sugrađani koji su nam se obratili.

-Kantu sa otpadom izneo sam u sredu ujutru, otada je bio pljusak, pa upeklo sunce, već je počelo da smrdi, možete misliti. Zašto nisu došli da odnesu smeće po redovnom rasporedu, ne znam- žali nam se stanovnik Svetosavske ulice. Napominje da „račune uredno plaća“.

Njegov komšija kaže da je prvo pomislio da je došlo do nekog zastoja, te da će smeće biti odvezeno narednog dana, ali to se nije dogodilo.

-Ne znam da li da unesem kantu nazad u dvorište, stoji već treći dan, ili da ostavim ovako na ulici, pa da psi i mačke dalje raznose. Praznik nije, ne znam zašto bi preskočili odnošenje otpada. Ne znam ni gde da se obratim, FCC više nije na staroj adresi- ističe.

Da privredno društvo FCC Kikinda iz tehničkih razloga neće biti u mogućnosti da u sredu 31. maja vrši sakupljanje i transport komunalnog otpada po redovnom ruta planu i to Kikindi i u mesnim zajednicama Nakovo i Banatsko Veliko Selo, građani su, ispostavilo se, ipak na neki način, bili obavešteni. Naime, ovo obaveštenje ispisano je- na poleđini poslednjeg računa.

Kako je takođe navedeno, u istom obaveštenju (na poleđini računa), sakupljanje i transport komunalnog otpada umesto u sredu 31. maja uslediće u subotu 3. juna. Koji tehnički razlozi su odložili odvoženje smeća, nije precizirano.

Da uz račune stižu različita obaveštenja i reklame nije neuobičajeno, ali jeste to da se važna obaveštenja štampaju na poleđini računa. Možda je ušteda razlog, ali da li je adekvatan način informisanja?

Naravoučenije- kad dobijete račun za odnošenje otpada, osim da ga uredno platite, pročitajte i šta piše na poleđini- za svaki slučaj.

 

 

 

CDA_8388-w1024

Na putu Kikinda – Banatska Topola, koji je i jedan od najprometnijih, sanira se kolovoz. Radove su obišli gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Nebojša Jovanov i direktor JP “Kikinda” Čedo Gvero.

Krpljenje udarnih rupa na ovom potesu je jedan od prioriteta, rekao je građevinski inženjer u JP „Kikinda” Đorđe Klenanc i dodao da će, u okviru redovnog održavanja puteva, biti popravljeno više hiljada kvadratnih metara asfalta.

– Radi se po prioritetima. Od početka sezone sanirali smo put u Ulici Mihajla Pupina i u Jovana Jovanovića Zmaja, kao i u Mikronaselju. Naš plan je da zakrpimo što više udarnih rupa u gradu što je, prema gruboj proceni, do tri hiljade kvadratnih metara kolovoza – precizirao je Klenanc.

Obnovljeni su i kolovozi u Banatskom Velikom Selu, u Ulici Branka Ćopića i Pane Đukića. Dinamikom radova predviđenim za sela, rehabilitacija kolovoza biće urađena u Nakovu, Mokrinu i Banatskoj Topoli. U preostalim selima u planu je popravka trotoara, a Mikronaselje će dobiti obnovljena parking mesta, rekao je Čedo Gvero, direktor JP “Kikinda”.

– Radi se i atmosferska kanalizacija kod Vatrogasnog doma, na zahtev građana. Rešavamo dugogodišnji problem u ulici Save Lipovanov gde postoje šahtovi koji nisu u skladu sa standardima. Zamolio bih građane da očiste kanale ispred kuća i da se prema njima ophode domaćinski, kako veće količine padavina ne bi napravile probleme – napomenuo je Gvero.

Saobraćajnu infrastrukturu potrebno je kompletno rekonstruisati, a zajedno sa JP “Kikinda” napravljen je plan sanacije puteva, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Za prvu fazu radova opredeljeno je 40 miliona dinara. Slušamo naše građane i trudimo se da izađemo u susret njihovim potrebama kada je reč o sanaciji puteva. Imali smo i veliku količinu padavina i kiša je dodatno oštetila puteve. Tražićemo dodatna sredstva od drugih nivoa vlasti za projekte koji su završeni, kako bismo rekonstruisali što više kolovoza – kazao je Lukač.

Za uređenje puteva ove godine opredeljeno je ukupno 70 miliona dinara, a izvođač radova je firma “Eko gradnja”.

Pedagoška

Na osnovne studije VŠSSOV u Kikindi upisuje studente na dva smera: Strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta – 45 na budžetu i 50 samofinansirajućih, i Strukovni vaspitač za tradicionalne igre – petoro na budžetu i 20 samofinansirajućih. Školarina za studente koji sami plaćaju studiranje je 54 hiljade dinara godišnje.

Za upis na smer Strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta neophodna je završena četvorogodišnja srednja škola, dok je za smer Strukovni vaspitač za tradicionalne igre dovoljno i trogodišnje srednje obrazovanje. Prijavljivanje je od 24. do 30. juna. Prijemni ispit – test iz opšte kulture/informisanosti kandidati polažu 1. jula.

Na akreditovani studijski program Master strukovni vaspitač, Škola će upisati 50 studenata – dvoje na budžetu i 48 samofinansirajućih. Na master studije mogu da se upišu kandidati koji su završili osnovne strukovne studije za vaspitače sa najmanje 180 ESPB bodova. Takođe, sa najmanje 240 ESPB bodova mogu da se upišu kandidati sa završenim dvogodišnjim specijalističkim studijama, kao i  svršeni studenti srodnih visokih škola i fakulteta, sa 180 ESPB. Školarina iznosi 75 hiljada dinara. Prijavljivanje je od 1. juna do 10. jula.

VŠSSOV upisuje i studente na doškolovanje, na treću godinu osnovnih studija. Za ovaj studijski progam mogu da se prijave kandidati koji su završili Višu školu za obrazovanje vaspitača, smer Vaspitač u predškolskim ustanovama. Studenti sami snose troškove studiranja, a školarina je 54 hiljade dinara. Prijave se primaju od 1. juna do 1. oktobra.

Plaćanje školarine za sve studijske programe moguće je u 10 mesečnih rata. Prijave se primaju, u navedenim rokovima, radnim danima od 9 do 14 sati. Bliže informacije o upisu mogu se dobiti na broj 0230/422423 ili putem mejla: vsssovki@vaspitacka.edu.rs.