Најновије

368558380_308102515041095_2294601503845911160_n

O nezaboravnom gala slavlju priča se i piše. Spektakularna svadba prelepe Kikinđanke Nine i mladoženje iz Pančeva sa oko 1.500 gostiju upriličena je juče na tamiškom keju. Mnogobrojne zvanice zabavljala su najpoznatija imena estradne scene: Ceca, Aca Lukas, Snežana Đurišić, Šerif Konjević, Beki Bekić, orkestar Borka Radivojevića.

Prisutne je bez dana ostavila mladenačka torta od 7 spratova, a za njeno postavljanje bio je potreban ceo tim ljudi i više od sat vremena, prenose mediji ističući da je ovo jedna od najvećih torti koja je ikada napravljena za neko slavlje na našim prostorima.  Više od sto konobara bilo je zaduženo za posluženje.

Glamurozna svadba koštala je čitavo bogatstvo. Mladenci su stigli u ogromnoj limuzini sa prijateljima i porodicom. Pored paprenih honorara za nastupe nabrojanih estradnih imena, kako smo čuli, nije se štedelo ni na bakšišu.

printskrin/ ig marco_lacampanella

Romska porodica poznata je Pančevcima, mladoženjinog oca zovu „kralj buvljaka”, a pored uvoza tekstila, bavi se i gradnjom zgrada. Zapažena je bila i raskošna mladina venčanica i kruna na glavi, dok dobrog i veselog slavljeničkog raspoloženja nije manjkalo.

foto: printskrin/instagram marko_lacanpanella

 

 

Muzej radionice 1

Radionica za mališane od 7 do 12 godina deo je godišnjih priprema za Mamut-fest. Prošle godine, crtež izabran na likovnom konkursu za decu, našao se na plakatu manifestacije, kaže Katarina Dragin, muzejski adukator.

– Ove godine rešili smo da napravimo slikovnicu i ispričamo priču o Kiki koja neće imati tako tužan kraj kakav je u filmu koji se prikazuje u Muzeju i koji često rastuži mališane – kaže Katarina Dragin. – U galeriji u prizemlju postavljena je ogromna slikovnica i deca su, u šestodnevnom procesu, prvo radila svoje ilustracije, a zatim su od tih crteža izrađivane stranice slikovnice.

Slikovnica se zove „U društvu sa mamutom“ i na njoj radi dvanaest osnovaca. Sedmogodišnji Andrej prvi put je na radionici.

– Sada crtamo na zidovima, stavićemo naslove i onda će to biti kao neka knjiga,  priča o Kiki. Ja sam crtao kako je Kika upala u blato i kako joj deca pomažu – priča Andrej.

Manja ima osam godina.

– Dolazim na radionicu jer jako volim da crtam i kreativna sam. Nacrtala sam decu ispred muzeja.

Njihova drugarica, osmogodišnja Nina, na radionicu dolazi iz Nakova.

– Dopada mi se što šaramo po zidovima. Crtala sam kako se Kika igra sa decom. Slikovnica će nam biti lepa i šarena – kaže Nina.

Na radionici se radi timski, što je veoma korisno, smatraju u Muzeju.

– To je dobar način da deca uče da prihvataju tuđe ideje – objašnjava Katarina Dragin. – Najvažnije je to što oni sami kreiraju sadržaje za svoje vršnjake, doprinoseći tako stvaranju kulturnog sadržaja. Na samom „Mamut-festu“ moći će svojim delom da se pohvale vršnjacima, mamama i tatama, i da zajedno „uđu“ u veliku, veselu slikovnicu o slavnoj Kiki.

Programi „Mamut-festa“ zakazani su za 9. septembar, kada će najmlađi Kikinđani ponovo proslaviti Kikind rođendan,

water-g49774f5aa_1280

Prema najavama izvođača radova na rekonstrukciji vodovodne mreže, u petak, 25. avgusta, od 8 do 17 sati, bez vode će ostati potrošači u Kikindi u sledećim ulicama:

– Pere Segedinca – od Dušana Vasiljeva do Generala Milutinovića i

– Dušana Vasiljeva – od Cara Dušana do Stevana Sremca.

Cisterna sa vodom za tehničku upotrebu biće postavljena na uglu ulica Pere Segedinca i Dušana Vasiljeva.

Iz JP „Kikinda“ podsećaju potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe.

Za sve dodatne informacije na raspolaganjnju je Pozivni centar: 422-760 i 062/88-44-888.

škola nakovo

Pilot projekat „Svako dete ima pravo da odrasta zdravo” počeće da se realizuje od septembra u 95 osnovnih i srednjih škola u Srbiji.

Projekat realizuju Ministarstvo prosvete, Ministarstvo za omladinu i sport i Ministarstvo zdravlja, a njime je predviđeno da učenici osnovnih škola imaju pet časova nedeljno nastave fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, a učenici u srednjoj školi četiri časa nedeljno.

Među školama koje će učestvovati u ovom projektu je i Osnovna škola „Petar Kočić” u Nakovu. Dodatni časovi fizičkog i zdravstvenog vaspitanja odvijaće se za oko 5.000 učenika u 194 odeljenja, od čega su 172 odeljenja osnovnih i 22 odeljenja srednjih škola.

Ideja je da se poveća broj časova fiskulture i time utiče na povećanje ukupne fizičke aktivnosti učenika i unapređivanje zdravstvenog stanja đačke populacije, što dugoročno osigurava i unapređenje zdravlja nacije.

Rezultati najnovijih studija pokazuju da svako peto dete ima loše držanje tela, svako četvrto je gojazno, dok se čak 70 odsto školaraca ne bavi sportskim aktivnostima van škole. Narušavanje zdravstvenog statusa dece ogleda ne samo u povećanju procenta posturalnih poremećaja (kriva kičma, ravni tabani), već i značajnom povećanju procenta dijabetesa i hipertenzije.

 

 

 

saobracajka 2

Saobraćajna nezgoda sa trotinetom i putničkim vozilom dogodila se pre nepunih sat vremena u Braće Tatić ulici ispred Policijske uprave. Vozač električnog trotineta sa saputnikom naleteo je na putnički automobil. Na sreću, ni dvojica dečaka koja su bila na trotinetu ni vozač automobila nisu zadobili značajne povrede.

Prilikom sudara oštećeni su trotinet i vozilo, na kojem je razbijeno zadnje staklo. U toku je uviđaj i saobraćaj se u ovom delu ulice odvija otežano.

Milena Zivkov

U Narodnom pozorištu počele su probe nove predstave, duodrame „Džepovi puni kamenja“. Svetski poznata crnohumorna drama delo je irske spisateljice i glumice Meri Džons. Režija je poverena mladom reditelju iz Beograda, Rastislavu Ćopiću. U predstavi igraju Nikola Joksimović i Vladimir Maksimović, obojica stalno zaposleni glumci kikindskog pozorišta.

– Dugo smo birali odgovarajući tekst za naš ansambl jer nismo hteli da imamo gostujuće glumce, iz finansijskih i praktičnih razloga. Zaključili smo da se ovaj tekst najviše uklapa u našu trenutnu situaciju. Tekst je odličan, u pitanju je crna komedija i nadamo se da će biti uspešna – kaže za „Kikindski portal“ direktorica Pozorišta, Milena Živkov.

„Džepovi puni kamenja“ igrani su na mnogim pozornicama u svetu. To je priča je o dva mlada čoveka u malom selu u Irskoj, Čarliju i Džejku. Oni čekaju svoju životnu priliku da naprave nešto veliko od svojih života dok se u njihovom mestu snima holivudski film. Komad ipak nije samo tužna komedija o meštanima jednog siromašog sela, fasciniranim holivudskim zvezdama i filmom u kojem statiraju, nego i priča o tome kako se njihove iluzije gube u sudaru sa realnošću“.

Ovu predstavu su, sa uspehom, 12 godina na sceni „Ateljea 212“ igrali Nenad Jezdić i Nebojša Ilić. I rediteljski i glumački veoma je izazovna, ali i zahtevna, jer samo dvojica glumaca igraju 13 likova.

Kako najavljuje direktorica Živkov, planira se da nova premijera, početkom oktobra, otvori sezonu. Takođe, za početak sezone najavljuje i dva gostovanja – pozorišta iz Kraljeva i iz Vinkovaca.

Stefan nagrada

Glumac Stefan Ostojić osvojio je još dva priznanja sa svojom monodramom „Lala“. Na upravo završenom Internacionalnom festivalu „Intef” na Mišaru kod Šapca, na kojoj je nastupilo 12 pozorišnih trupa iz Srbije, BiH i Crne Gore, stručni žiri je „Lalu“ proglasio za najbolju predstavu u studentskoj, odnosno profesionalnoj konkurenciji. Pored toga, žiri učesnika Ostojiću je dodelio nagradu za najbolje glumačko ostvarenje.

– Zadovoljstvo je veliko što su „Lalu“ nagradile kolege, glumci i reditelji i što je publika jako lepo reagovala, bili su oduševljeni. Drago mi je što se „Lala“ uvek poveže sa gledaocima, na bilo kom mestu i što je tih veza sve više – kaže Ostojić.

 

U obrazloženju žirija učesnika, glumac Janko Kovačević je o Ostojićevoj igri napisao:

„Kombinujući klovnovsku igru, pantomimu, neverbalni teatar i elemente komedije del arte, Stefan Ostojić je uspeo da stvori potpuno novo i drugačije scensko iskustvo. Svoj maštovitom, tačnom, veselom igrom, Stefan je oživeo jedan lokalni arhetip – Lalu, a svojom snagom uobrazilje, tačnom i razvijenom tehnikom i velikom posvećenošću stvorio je našeg domaćeg autentičnog Arlekina koji nam vraća radost igre, radost stvaranja i radost pozorišta“.

Iako je od premijere ove klovnovske monodrame u režiji proslavljene francuske rediteljke Li Delong prošlo manje od godinu dana, „Lala“ je osvojio već četiri festivalske nagrade.

Pre priznanja na Mišaru, na prestižnom ART Trema Festu u Rumi Stefan Ostojić dobio je dve nagrade – za najboljeg glumca proglasili su ga i festivalski i žiri publike.

U međuvremenu, Lalinu potragu za Sosom gledala je ponovo publika u Novom Sadu, ali i u Sarajevu. Na jesen, u novoj pozorišnoj sezoni, biće i novih igranja, kaže Ostojić i napominje da će najbliže planirano igranje biti u Novim Kozarcima, u kojima ovaj mladi umetnik upravo započinje još jednu pozorišnu avanturu – stvaranje nove, drukčije i jedinstvene pozorišne scene.

kikinda 60te

Industrija nameštaja „Petar Drapšin”, krajem šezdesetih godina, napravila je pravi „bum” na tržištu sa svojim velelepnim kuhinjama „korona”, koje su oduševile brojne posetioce sajmova i izložbi nameštaja. Prema pisanju tadašnje štampe, iako su bile skupe, za njih je vladala prava jagma. Kuhinje modela „korona 70” stajala je oko 1,8 miliona starih dinara.

Kuhinje „korona” mogle su se nabaviti direktno u fabrici, kao i u salonima u Beogradu. U lokalnim prodavnicama nameštaja nije ih bilo, jer ti lokali nisu imali adekvatan izložbeni prostor, pa nisu imali mogućnosti da ih tu smeste.

Kuhinja „Petra Drapšina” na izložbi „Lesnininog” nameštaja
Etno kamp 12

U Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“ u toku je treći Dečiji etno-kamp za mališane uzrasta od šest do 12 godina. Kamp je besplatan i odvija se u prostorijama Društva i u dvorištu Kurije, gde su organizovane likovna i igračka sekcija, radionica kuvanja narodnih jela i narodna likovna radionica u kojima su deca svakodnevno angažovana četiri sata. Ove godine upisano je 130 polaznika, najviše do sada, kaže mentor, Dragoslav Tanackov.

– Ove godine tema je ornament. Deca ovde, pre svega, uče šta je narodna tradicija i kako da je neguju. Smatramo da narodna tradicija nisu samo igra i pesma, nego i narodna kuhinja, narodna nošnja i ornamenti koji se nalaze na nošnji i ćilimima – ističe Tanackov.

Danas je decu i njihove mentore posetila Valentina Mickovski, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje.

– Kamp je jedan od najznačajnijih projekata jer deca osnovnoškolskog i predškolskog uzrasta imaju priliku da, prvi put, učestvuju u kreativnim redionicama na kojima imaju mogućnost da uče o kulturi, tradiciji i običajima našeg naroda. Takođe, stiču osobine neophodne u životu, poput kreativnosti, poštenja, poštovanja, ljubavi i dobrote, tako da nam je veoma drago što smo podržali ovaj projekat – istakla je Mickovska.

Nova saznanja o tradiciji svog naroda posebno su zanimljiva mališanima koji su na raspust u Kikindu stigli iz inostranstva.

Devetogodišnji Veljko živi u Viskonsinu.

– Želeo sam da dođem na kamp, sviđa mi se što imam ovde puno drugara. Pevamo, igramo, već sam malo naučio i kolo da igram – kaže Veljko.

Nikola ima osam godina i stigao je iz Beča.

– Lepo mi je kada slikamo i spremamo jela – priznaje Nikola. – Ipak, najviše volim kada pevamo.

Dečiji etno-kamp „Gusala“ traje pet dana i mališani će se u njemu družiti do petka.

inv kolonija 4

Organizacija invalida rada u Kikindi održala je danas prvu slikarsku koloniju. U dvorištu restorana „Strajnić“ svoja umetnička dela stvaralo je 11 članova organizacija iz Pančeva, Kovačice, Bačke Palanke, Sremskih Karlovaca, Janošika, Sečnja i Kikinde.

– Naši članovi redovno učestvuju na kolonijama u drugim mestima. Slike nastale ovde ćemo prodati, a novac ćemo dati u humanitarne svrhe – kaže Dušanka Stanišić, predsednica Opštinske organizacije.

Održavanje događaja pomogli su Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja, pokrajinski Savez i Grad Kikinda.

– Dugo negujemo tradiciju okupljanja naših članova na umetničkim kolonijama, vrlo je važno da su u društvu i da znaju da nisu sami. Ovakve i slične manifestacije priređuje oko 90 odsto organizacija u Vojvodini – izjavila je Stana Svilarov, predsednica pokrajinskog Saveza invalida rada.

Iz lokalne samouprave događaju su prisustvovali Mladen Bogdan, predsednik Gradske skupštine i članica Gradskog veća, Melita Gombar.

– Kolonija je inspirativan iskorak u svet umetnosti i potvrda da ne postoje prepreke za bavljenje umetnošću – istakla je Gombarova. – Naš zadatak je da damo podršku i da omogućimo svim pojedincima, bez obzira na njihove sposobnosti, da ostvare svoje potencijale.

Kolonija je zamišljena i kao radionica i škola slikanja. Jelena Terzin, akademski umetnik u penziji, došla je sa unukom koja je, takođe, slikala.

– Slikam samo povremeno, ali sam se pridružila koloniji. Dala sam i poneku sugestiju učesnicima – kaže slikarka.

Savez invalida rada je najveća organizacija koja okuplja osobe sa invaliditetom – u Pokrajini ima 32 opštinske organizacije. Prema zvaničnim podacima, u Vojvodini ima 76 hiljada invalida rada, a ovaj broj ima tendenciju smanjenja jer su uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju pooštreni, kažu u Savezu.