Најновије

sednica-mini-postrojenja-(3)

Na sednici Skupštine grada, zakazanoj po hitnom postupku i kojoj su prisustvovali odbornici vladajuće većine, jednoglasno je doneta  odluka o obezbeđivanju finansijskih sredstava za realizaciju kapitalnih investicija – mini postrojenja za preradu pijaće vode na selima. Ovom Odlukom odobreno je dugoročno kreditno zaduživanje grada u iznosu do 115.467.180 dinara za finansiranje kapitalnih investicionih rashoda u skladu sa Odlukom o budžetu grada Kikinde za 2024. godinu i projekcijama na 2025. i 2026. godinu. Sredstva će se iskoristiti za izgradnju postrojenja za kondicioniranje pijaće vode i rekonstrukciju crpne stanice u Nakovu, Banatskom Velikom Selu, Iđošu i u Mokrinu.

-Jedan od najvažnijih problema u našem gradu je zdrava pijaća voda i mi njegovo rešavanje privodimo kraju. Izgradnja fabrike vode je u samom finišu, a ono što sledi je da obezbedimo zdravu vodu za piće i na selima. Ovogodišnjim budžetom planirali smo izgradnju mini postrojenja u Nakovu, Banatskom Velikom Selu, Iđošu i u Mokrinu i investiciju smo podelili u dve faze. Kako je vrednost velika 384 miliona dinara moramo da obezbedimo sredstva i iz drugih izvora finansiranja. Deo sredstva, 166 miliona dinara dobili smo od Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, od čega je uplaćen avans od 160 miliona i PDV od 32 miliona dinara. Sopstveno učešće najvećim delom biće obezbeđeno iz kredita. Prethodno je lokalna samouprava tražila odobrenje nadležnog Ministarstva finansija i dozvolu za kreditno zaduženje dobili smo 24. februara – rekla je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

Ugovor o kreditu sa poslovnom bankom biće zaključen u zavisnosti od tržišnih uslova koji će biti postignuti kod poslovnih banaka sa rokom otplate od 60 meseci uključujući grejs period od 12 meseci.

-Srpska napredna stranka preuzela je vlast  u Kikindi pre više od decenije. Sve ovo vreme rešavamo probleme građana, a među najvažnijim je zdrava voda za piće koju ćemo dobiti zahvaljujući izgradnji fabrici vode. Decenijama se čekalo da dobijemo postrojenje za preradu pijaće vode. Projekat privodimo kraju i uskoro će Kikinđani imati vodu kakvu zaslužuju u 21. veku.  Pored pomenutog zamenjeno je i četiri petine azbest cementnih cevi u gradu. Velikim trudom i zalaganjem naših predstavnika u republičkom i pokrajinskom parlamentu i uz ogromnu podršku Republike i Pokrajine rešili smo višedecenijski problem u gradu. Naša politika je da i meštani sela imaju jednake uslove za život, stoga će mini postrojenja za preradu vode biti izgrađena i u mesnim zajednicama. Odgovornim radom i odgovornim odnosom prema budžetu i meštani svih devet sela imaće zdravu vodu za piće. Završeno je preprojektovanje za Sajan, Bašaid, Banatsku Topolu, Rusko Selo i Nove Kozarce. Ponosan sam na sve koji su učestvovali u ovome – naveo je Lukač i zahvalio se koalicionim partnerima iz SVM-a i SPS-a koji su podržali najvažnije projekte. Dodao je i da će mesec dana Kikinđani konačno imati zdravu vodu za piće.

 

Lokalna samouprava na čelu sa Srpskom naprednom strankom misli na sve građane, dodao je šef odborničke grupe Aleksandar Aćimov.

-Uskoro će poteći zdrava pijaća voda. To smo svi u gradu željno priželjkivali decenijama. Pored toga i meštanima sela biće obezbeđena zdrava voda. Odgovorni smo i data obećanja ispunjavamo. Sa ovakvom politikom nastavićemo i u budućnosti – rekao je Aćimov.

Odbornici su doneli i odluke o angažovanju revizora za obavljanje eksterne revizije završnog računa budžeta grada za 2023. godinu, davanju saglasnosti na isknjižavanje učešća grada e u kapitalu privrednog društva „Dnevnik“  iz Novog Sada po osnovu prinudnog otkupa akcija, data je saglasnosti za otpis duga po osnovu ustupljenih prihoda grada društvu ,, Ful Protekt“  iz Beograda. Doneta je i odluka o izradi Plana detaljne regulacije za radnu zonu „Kaldarica“, o izradi Plana detaljne regulacije solarne elektrane „Njugat solar“, kao i više rešenja o otuđenju iz javne svojine grada  određenih katastarskih parcela.

A.Đ.

milica-tomic-svetsko-takmicenje-(2)

Polaznica Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ i učenica druge godine Gimnazije, Milica Tomić, osvojila je dve zlatne medalje iz oblasti fizike za najbolju prezentaciju naučnog rada i najbolji poster, na Svetskom takmičenju u istraživačkim radovima iz prirodnih nauka  koje je održano u turskom gradu Izmiru.

Priliku da učestvuje na ovom takmičenju Milica je stekla tako što je osvojila prvo mesto na Državnoj smotri istraživačkih radova u oblasti fizike, a naziv njenog rada je „Aproksimacija makroseizmičkog intenziteta i ubrzanja tla na kartama seizmičkog hazarda“. Milica Tomić je već tri godine polaznica Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ gde joj je mentorka Marija Popović.

 

-Milica je izuzetno svestrana i uporna, a njen nastavnik sam još od osnovne škole.  Kada se bavite ovako ozbiljnim istraživanjem uglavnom nemate vremena za nešto drugo, međutim, Milica je išla i na druga takmičenja ove godine i učestvovala na raznimmanifestacijama koje je škola organizovala. Važno je i što ima izgrađene socijalne veštine, bez kojih ne bi uspela da dosegne ovaj uspeh – istakla je mentorka Marija Popović.

Osim naše sugrađanke, na ovom prestižnom takmičenju učestvovalo je još šestoro učenika iz Srbije, mahom iz Beograda. Na ovom takmičenju su nastupili mladi naučnici iz čitavog sveta, a komisiju su činili profesori iz Rusije, Turske, Mađarske i Indonezije.

 

 

 

Arhiv-radionice-(10)

Istorijski arhiv Kikinda i Centar za likovnu i primenjenu umetnost “Tera” započeli su u Arhivu organizovanje radionica izrade grbova i štitova naselja u Velikokikindskom privilegovanom distriktu za učenike sedmog i osmog razreda osnovnih škola.

– Koncept je da se učenicima približi šta je bio Distrikt, šta je on značio za građane Velike Kikinde, za srpski narod u njoj, i da im se, na interesantniji način, kroz crtež i rad sa glinom, predstavi to – rekao je direktor Istorijskog arhiva, Srđan Sivčev.

Prvi radioničari bili su učenici dva odeljenja Osnovne škole „Feješ Klara“. Za njih je, na početku, upriličen obilazak izložbe o Velikokikindskom distriktu u prostorijama Muzeja, kroz koju ih je vodio arhivista Vladimir Dudić.

– Deca se danas slabije interesuju za istoriju, posebno za lokalnu, više ih zanima egipatska i starogrčka. U školi se ova tema uglavnom samo pominje, ne uči se detaljnije koja su sve sela bila deo Distrikta. Sada su videli te grbove i kroz igru su izabrali jedan, crtali ga po sećanju, a zatim i izrađivali pečate u glini – objasnila je arhivista Snežana Karačonji, koja je vodila radionice.

U saradnji sa „Terom“, u radionicama učestvuju vajari i pomažu deci u izradi. Edukator sa dugogodišnjim radom u osnovnim školama danas je bio Igor Smiljanić.

– Izrada grbova i obeležja obrađuju se u osmom razredu. Deci je interesantno da istražuju, da rade sa glinom i mi smo tu da ih usmeravamo – rekao je Smiljanić.

Adrijan Molnar, učenik sedmog razreda, kaže da ovu temu još nisu imali na časovima istorije.

– Dopada mi se, korisno je i zabavno. Mislim da je važno da ljudi znaju istoriju svog grada, da je to osnovna kultura – rekao je Adrijan.

Danas izrađeni pečati biće ispečeni i poklonjeni odeljenjima koja budu učestvovala u radionicama Arhiva i „Tere“.

Radionice su uvod u obeležavanje 250 godina od osnivanja Velikokikindskog privilegovanog distrikta, koje se odigralo u novembru 1774. godine, rekao je direktor Sivčev. Ustanove u Gradu pripremaju svoje programe, a Istorijski arhiv će tada predstaviti luksuznu monografiju o Distriktu, o poveljama koje su izdate za vreme njegovog trajanja, a, u saradnji sa Maticom srpskom, biće organizovan stručni skup sa eminentnim stručnjacima iz svih oblasti društvenih nauka.

S. V. O.

 

garavice

Dokumentarni film „Garavice” autora Dragana Radovića, koji se bavi stradanjem Srba u Drugom svetskom ratu, na prostoru Bihaćke Krajine biće prikazan u subotu, 27. aprila u 19 sati, u Narodnom pozorištu.

Film, čije prikazivanje organizuje Grad Kikinda, u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom zasnovan je na više od tri hiljade dokumenata, sudskih presuda, saslušanja, zapisnika i izveštaja, kao i iskazima 27 preživelih svedoka. Objašnjava i posledice koje su usledile nakon likvidacija na Garavicama i drugim masovnim stratištima u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši, Bosanskoj Krupi i Bosanskom Petrovcu.

Ulazak na filmsku projekciju je besplatan.

Lazarica u KC

Tradicionalno paljenje i preskakanje vatre Lazarice odavnina se praktikuje na kikindskim sokacima. Sutra (petak) uveče čuće se veseli žamor dece, pucketanje vatre od tulaja, biće po koja oprljenah obrva, a vatra će napraviti „brkove“ kod dece od gareži. Dok mladi preskaču vatru, stariji Kikinđani družiće se uz krofne, kokice i rakiju. Osim na ulicama, Lazarica će se preskakati od 19 sati i u dvorištu Kulturnog centra.

Paljenje vatri Lazarica svake godine pada u petak, sedam dana pre Velikog petka za pravoslavne vernike. Nekada se verovalo da preskakanje upaljenih snopova kukuruza, grana, slame, tera zle duhove, veštice i bolest.

Narednog dana obeležava se Lazareva subota odnosno Vrbica. Ovaj praznik posvećen je dečijoj radosti. Na Lazarevu subotu bere se pruće od vrbe preko kojeg se, po verovanju, prenosila snaga zelenila na decu i odrasle. Svake godine ona se proslavlja osveštanjem vrbovih grana i litijom dece oko crkve, dok su na Gradskom trgu postavljene tezge sa raznim đakonijama. Običaj je i da majke svečano obučenu decu, pa čak i onu najmanju, od nekoliko meseci, vode u crkvu i kupuju im zvoničiće vezane za trobojku koje mališani nose oko vrata. Po tradiciji u pravoslavnim crkvama osveštaće se vrbe, a vernicima će biti deljene osveštane grane.

 

a20b3fbe-60ac-48e8-8550-4981f1125c74

Obeležavanje Dana škole „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca nastavljeno je organizovanjem sportskog susreta između domaćina i vršnjaka iz škola „Gligorije Popov“ iz Ruskog Sela, „Slavko Rodić“ iz Banatskog Velikog Sela i „Petar Kočić“ iz Nakova. Potpisana je i Povelja drugarstva i prijateljstva između Dragane Radujko, direktorice novokozaračke i Ljiljane Janjilović, direktorice nakovačke škole.

-Pre tri godine istu povelju potpisali smo sa školom iz Ruskog Sela, prošle smo to učinili sa školom iz Banatskog Velikog Sela, a ove je na red došla obrazovna ustanova iz Nakova. U pomenutim školama nema puno učenika i veoma nam je važno da se deca druže, uče jedni od drugih, ali i nadmeću između sebe – rekla je Dragana Radujko.

Razmena iskustava i saradnja važne su za opstanak seoskih škola, napomenula je Ljiljana Janjilović.

-Svima nama želim da prijateljstvo i saradnja traju dugovečno. Naša škola daće sve od sebe da se ono razvija – kazala je direktorica nakovačke škole.

Sportskom danu prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač, i članovi Gradskog veća Dragan Pecarski i Valentina Mickovski. Prvi čovek grada deci je poručio da iskoriste svaki momenat da  od učitelja i nastavnika „ukradu“ znanje i dodao da je ovo pravi način da škole sarađuju, a učenici se druže i stvaraju nova prijateljstva koja ostaju do kraja života.

 

Uspeh đacima u učenju, a zaposlenima u radu poželela je i Valentina Mickovski.

-Povelja saradnje među školama primer je dobre prakse. Sporazum nije mrtvo slovo na papiru, nego se primenjuje tokom čitave školske godine. Razvijanjem prijateljstva i učenjem dece fer pleju, mladima usađujemo prave vrednosti – navela je Mickovski.

A.Đ.

25.4.-fudbal.-ofk-kikinda

Minimalnom pobedom nad Dinamom, severnobanatski srpskoligaš vratio se na treću poziciju. Ivanović je pogotkom doneo tri boda, a najbolji utisak ostavio je Remidžius Governor Rafael, koji se emotivno osvrće na pobedu, verovatno i ključnu u nameri Kikinđana da u finišu sezone izbegnu nelagodu moguće borbe za opstanak.

– Odigrali smo dobro, pružili maksimum, nismo imali slabog mesta pa smo  zaslužili pobedimo. Mnogo mi je drago zbog toga, jer svi treba da znaju da ne mogu da nas potcenjuju. Svaka čast svim drugovima, čestitke i našim trenerima, jer bez njih ne bismo bili to što jesmo. Posebno nam je drago što su naši navijači „Vukovi” pevali tokom cele utakmice. Oporavićemo se do nedelje, čeka nas teško gostovanje, ali mi dobro znamo da ni protiv nas nije lako igrati. Svesni smo koliko možemo i zato idemo da uzmemo tri nova boda – samouveren je Rafael.

Šef struke Vladimir Šponja kaže da je utakmica s Dinamom bila iscrpljujuća u svakom pogledu.

– Prethodna dva meča odigrali smo loše, s malo energije, disciplina je bila na niskom nivou, vidljiv je bio ozbiljan pad forme i bilo je pitanje trenutka kada ćemo biti poraženi, jer je fond igrača okrnjen, a i raspored nam je bio krajnje zgusnut – napominje Šponja.

Pobeda nad Pančevcima nije Šponjinoj ekipi donela samo tri boda nego i podigla poljuljano samopouzdanje.

– Svi igrači bili su svesni situacije i videlo se od početka da su rešeni da borbom i htenjem prevaziđu prethodne loše momente. Dinamo je mlad i nezgodan tim, sa sjajnim trenerom koji je doneo disciplinu i posvećenost. Nismo previše smeli „grlom u jagode”, ali nije bilo ni prostora da mnogo čekamo, jer pobeda nam je bila imperativ. Nagrađeni smo za pošten pristup, posebno za zalaganje tokom 90 minuta. Nismo pokazali slabosti iz prethodnog perioda, nadam se da možemo i u narednim kolima da istrajemo, a zahvalnost dugujemo i našim navijačima za veliku i glasnu podršku.

U nedeljnom prepodnevnom terminu sledi gostovanje Kabelu.

– Novosađani su u poslednja dva kola pokazali zašto su ih svi ubrajali u favorite. Nisu dobro startovali ovog proleća, na nekim utakmicama nisu imali ni sreće, ali podigli su formu i idu prema vrhu gde im je po kvalitetu realno i mesto. I oni i mi oslobodili smo se imperativa i verujem da će utakmica biti kvalitetna i lepa za gledanje – jasan je Šponja.

Rezultati 24. kola: OFK Kikinda – Dinamo 1:0, Sloven – Kabel 1:2, Naftagas – Tisa 3:4, Hajduk – Bačka 2:1, Jedinstvo – Radnički 0:0, Bečej – 1.maj 2:2, Omladinac – Železničar 2:2, Borac – Podunavac 2:1.

POREDAK: Železničar 51, Sloven 48, OFK Kikinda 38, Radnički 37, Kabel       36, Naftagas 36, Dinamo 35, Omladinac 35, Podunavac 32, Borac 31, Bečej 29, Tisa 28, Hajduk 26, Jedinstvo 26, 1.maj 25, Bačka 17,

U 25. kolu, 27/28.4. igraće: Železničar – Bečej, 1.maj – Jedinstvo, Radnički – Hajduk, Bačka – Naftagas, Kabel – OFK Kikinda, Omladinac – Borac, Dinamo – Podunavac, Tisa – Sloven.

D. P.  

grive-kikindske

Promocija knjige Dragana P. Strajnića „Grive kikindske – konji i konjički sport u Kikindi“, kapitalnog dela u izdanju Kulturnog centra, biće održana večeras, u svečanoj sali, od 19 sati.

struja (4)

Iz Elektrodistribucije obaveštavaju da su, zbog radova, za petak, 26. april, planirana isključenja u Kikindi,

od 9 do 10 sati:

– Dositejeva, parna strana od Trga Srpskih Dobrovoljaca do broja

28 (osim kućnog broja 24)

– Dositejeva, od u Semlačke do broja 28,

od 10.30 do 11.30

– Dimitrija Tucovića, od Vojvode Putnika do Suvačarske

– Donja Vodoplavna

od 12.30 do 13.30

– Danila Kosića, kućni broj 25.

Birimac-(6)

Velika strast i posvećenje utisci su koje stiče posmatrač fotografija Gorana Birimca, gledajući, okom njegovog objektiva, sve motive koje je zaustavio u vremenu. Izložba samo 35 od 2,5 miliona fotografija, posle Bašaida, u kojem živi, priređena je, od večeras i u Kikindi, u Narodnoj biblioteci.

Birimca su podržali, pre svega, iz Zavičajnog odeljenja, čijem nastojanju da sačuvaju ovdašnje motive, svakako doprinosi i njegov rad.

– Značaj rada Gorana Birimca je u tome što on, na svojim fotografijama, beleži sve što se dešava u Kikindi i okolnim selima: manifestacije, motive, pejzaže jer, ono o čemu se ne piše, ako se slikom ne ovekoveči, neće ostati zabeleženo. Takođe, njegove fotografije prirode utiču na našu svest da moramo da čuvamo ono što nas okružuje – rekla je Milana Bajkin iz Zavičajnog odeljenja, koja je vodila predstavljanje.

Da fotografiše Birimac je počeo pre 15 godina, a da prvi put predstavi svoj rad pristao je, na nagovor prijatelja, tek pre nekoliko meseci, kada je priređena izložba u Bašaidu.

– Počeo sam tako što sam fotografisao svoje selo, park, pa prirodu. Sednem na bicikl i ono što mi je zanimljivo, zabeležim. Mnogo puta se dogodilo da sam fotografisao kuće, delove građevina ili neke motive koji su, zatim, nestali. Slikam prirodu, volim da slikam i životinje, a njih je najteže slikati, posebno divlje. Nekada satima čekam da bih dobio nekoliko fotografija. Posebno volim konje. Sa fijakerijada širom Vojvodine dolazim sa nekoliko hiljada fotografija, od kojih izaberem stotinak – priča Birimac koji je fotografisao i za „Vojvođanski magazin“ sa novinarkom Vesnom Bojić. Sarađuje sa mnogim medijskim kućama, a želja mu je, kaže, da napravi monografiju svog Bašaida.

Umetnički doprinos priči o zadržanim slikama dali su Vukašin i Tadija Bajkin sa odseka za tamburu Muzičke škole, i Željana Radoslava Pribiš, mlada recitatorka iz Mokrina. Poseban gost promocije bio je Nenad Čavić iz Mokrina, organizator Seljačkog partija, čiji je Birimac oficijelni fotograf. Gosti, publika, prijatelji, saradnici i kolege iz „Autoprevoza“ u kojem je zaposlen, ispunili su večeras hol Biblioteke.

Naredne postavke već su ugovorene u Banatskom Karađorđevu i u Jaši Tomiću. Izložba pod nazivom „Kroz moj objektiv“ biće postavljena u holu Biblioteke do posle praznika. Ostaje vera da će ovaj posmatrač i umetnik uspeti u tome da svoje delo sabere u monografiju, što će pomoći u onome što jeste njegov osnovni motiv – da ovaj svet sada, ostane zabeležen za one koji dolaze posle nas.

S. V. O.