Култура

Lj_P 1

„Ljubavno pismo“, prva premijera u sezoni, biće odigrana u Narodnom pozorištu u petak, 9, decembra, najavljeno je danas na konferenciji za novinare. Po tekstu Zorana Bačića i Zlatana Fazlagića, predstavu je režirao kikindski glumac i reditelj, Dragan Ostojić. Ovom premijerom Pozorište obeležava 72 godine postojanja.

– Veoma mi je drago što je izabran upravo taj tekst i što režira Dragan Ostojić – kaže  v. d. direktor, Milena Živkov. – Prava na korišćenje teksta dobili smo besplatno, nismo platili ni adaptaciju Miodraga Dinulovića, i na tome smo zahvalni. I svi akteri ulažu nešto svoje, lično, i mislim da će rezutat biti sjajan.

Predstava je urađena neplanski jer Pozorište nije imalo budžet za premijeru, kaže glumac Branislav Knežević koji je inicijator ovog projekta.

– Pozvao sam svog kolegu i prijatelja iz školskih dana, Dragana Ostojića, da režira predstavu i to smo predložili direktorici. Ekipu smo pravili kao dobru reprezentaciju, ne od najboljih igrača, već od onih koji najbolje funkcionišu zajedno. Ovo je jedna od malobrojnih predstava koje se pripremala u izuzetno dobroj atmosferi. Radimo bez ulaganja Pozorišta. Dragan režira bez honorara, Ružica Nedin, koja se, na moju radost, vratila glumi, takođe radi bez honorara, mi toliko volimo ovo pozorište da donosimo stvari od kuće, sami kupujemo rekvizitu, nadam se da tako šaljemo dobru poruku – kaže Knežević.

Ružica Nedin dugogodišnji je član ansambla kikindskog teatra, ali se poslednjih sedam godina nije angažovala u novim predstavama.

– Pozitivna i kreativna energija i vedro raspoloženje za mene su bili veoma važni jer dugo nisam bila na sceni – kaže Ružica. – Kada me je Dragan pozvao, bila sam veoma prijatno iznenađena. Rad na probama bio je izuzetan i mnogo sam mogla da naučim od mladih glumaca.

U novoj predstavi prvi put će u kikindskom pozorištu nastupiti mlada Jovana Berić, koja je ove godine završila glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi Srđana Karanovića.

– Zahvalna što su me pozvali, ekipa me je veoma lepo dočekala, mnogo mi je bilo lepo na probama, puno toga sam naučila – kaže Jovana.

Za Dragana Ostojića „Ljubavno pismo“ će biti jubilarna, 20. režija u matičnoj kući.

– Predstava je ljubavna komedija sa elementima vodvilja – kaže Ostojić. – Publici ćemo ponuditi malo uspomena, malo utehe, smeha i, nadam se, radosti. Selimo se u osamdesete godine dvadesetog veka i radnja traje do danas. To je priča o dvema porodicama, o ljubavnim jadima i mlađih i starijih. Imao sam zadovoljstvo da radim s kolegama od kojih su neki mladi životom, a neki duhom. Bilo je uzbudljivo i zanimljivo, osvajali smo lepotu igre i uživali u tome. Retko se događa da se na ovaj način radi, razume, uzajamno pomaže, tako da je za mene ova režija bila ogromno zadovoljstvo. U predstavi imamo priču o porodicama, ali smo i mi postali porodica.

Ostojić dodaje da će novi komad biti spoj pozorišta, filma, audio segmenata i  pevanja uživo. Ansambl ove, 341. premijere kikindskog pozorišta čine još: Gordana Rauški, Mihailo Laptošević, Anđela Kiković, Vladimir Maksimović i Branislav Čubrilo Rus. Video materijal potpisuju Milorad Karadžin i Foto studio „Sretenović“.

Predstava traje dva sata i ima pauzu. U Pozorištu kažu da je premijerno izvođenje već gotovo rasprodato. Prva repriza zakazana je za 13. decembar,  zatim će predstava biti na repertoaru 20. decembra.

Cena ulaznica za premijeru je 500, a za ostala izvođenja 300 dinara. Učenici, studenti, penzioneri i nezaposleni karte mogu da kupe po povlašćenoj ceni od 150 dinara.

pistalo-grabovac

Banatski kulturni centar objavio je dobitnike nagrada koje nose ime Teodora Pavlovića, rođenog u Novom Miloševu, obnovitelja i prvog sekretara Matice srpske, rodonačelnika žurnalistike u Srbiji, advokata, književnika i prevodioca.

Žiri u sastavu: prof. emeritus dr Sava Damjanov, predsednik, prof. dr Srđan Šljukić, i Radovan Vlahović, doneo je jednoglasnu odluku da Nagrada „Teodor Pavlović” za životno delo pripadne književniku Vladimiru Pištalu, a Nagrada „Teodor Pavlović” za najbolju knjigu – Simonu Grabovcu.

Dr Vladimir Pištalo je rođen u Sarajevu, gde je i diplomirao na Pravnom fakultetu. U SAD-u je odbranio magistarski i doktorski rad. Objavio je 15 knjiga u žanrovskom rasponu od poetske proze do romana. Njegova najpoznatija dela su  „Tesla, portret među maskama“, „Milenijum u Beogradu“, „Sunce ovog dana: pismo Andriću“, „Venecija“, i prevedena su na više svetskih jezika. Za roman „Tesla, portret među maskama“, dobio je NIN-ovu nagradu. Nosilac je mnogobrojnih nagrada i priznanja. Predsednik je Kulturnog foruma Evropskog pokreta Srbije

Nagrada „Teodor Pavlović” za najbolju knjigu pripala je Simonu Grabovcu, za knjigu pesama „Duboka tišina”, u izdanju Kulturnog centra Novog Sada. Simon Grabovac je književnik, novinar, književni i pozorišni kritičar, jedan od osnivača Festivala alternativnog i novog teatra „Infant“.

Nagrade se dodeljuju u okviru manifestacije „Dani Teodora Pavlovića“ koju organizuje Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa u saradnji sa Maticom srpskom iz Novog Sada, pod pokroviteljstvom Opštine Novi Bečej. Manifestacija će se, 23. put, održati u Novom Sadu i Novom Miloševu, decembra 2022.

 

 

terra izložba

Slike i skulpture, izbor iz kolekcije valjevskog Internacionalnog umetničkog studija „Radovan Trnavac Mića“ dostupne su od večeras u Galeriji „Tera“. Izložba je rezultat saradnje dve institucije, koja je započeta krajem novembra u Valjevu, postavkom skulptura galerijskog formata sa Simpozijuma „Tera“.

– Obe kolekcije su međunarodne, naše institucije traju nekoliko decenija i obe su most između umetnika na međunarodnoj sceni – rekla je Verica Nemet, istoričarka umetnosti iz Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“

Kolekcija iz Valjeva sadrži 17 radova umetnika iz devet zemalja – svi oni stvarali su u studiju koje nosi ime poznatog srpskog slikara, Radovana Trnavca Miće.

– Većina umetnika koja boravi i stvara kod nas, ostavi jedno ili više svojih dela za našu kolekciju – kaže Mirjana Vojić, direktorka Studija. – Naš cilj je da je prikažemo celoj Srbiji, čime predstavljamo i Valjevo kao grad koji prepoznaje kulturne vrednosti.

Svečanom otvaranju izložbe prisustvovala je članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski. Ona je istakla mogućnost proširenja saradnje dva grada.

– Saradnja ovih kulturnih institucija veoma je važna ne samo radi razmene znanja i iskustava, već i zbog mogućnosti umrežavanja umetnika i stvaranja novih kontakata u oblastima umetnosti i kulture uopšte. Uz to, moguće ju je proširiti i na obrazovanje i privredu, u okvirima Srbije i drugih zemalja. Razgovaraćemo večeras o učvršivanju saradnje i o tome kako Grad može da pomogne da ona postane što plodonosnija.

Na svečanosti otvaranja nastupili su učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ na odseku tambure, Teodora Tomić i Stefan Bilić.

Ovo je 18. izložba u galerijskom prostoru „Tere“ i poslednja u ovoj godini. Obe postavke – skulptura iz Kikinde u Valjevu i valjevskog izbora u „Teri“ biće dostupne posetiocima do kraja godine.

Natasa Mitrovic 3

Potpuno nova dela savremenih srpskih kompozitora, pod zajedničkim nazivom „Premijere“, imala je priliku večeras da sluša kikindska publika na koncertu pijanistkinje Nataše Mitrović, profesorke na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Profesorka Mitrović je jedini dobitnik Fulbrajt stipendije iz Srbije, što joj je omogućilo usavršavanje na najboljim univerzitetima u Americi.

Kao solista, nastupala je sa više simfonijskih orkestara u Srbiji, Nemačkoj i Bugarskoj. Dobitnica je brojnih nagrada na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Održala je više od pedeset solističkih i resitala kamerne muzike širom zemlje i sveta.

Prepoznajući značaj muzičkog nasleđa, ali i talente mladih kompozitora, profesorka Mitrović osmislila je projekat „Premijere“ koji se, kako kaže, rađao godinu i po dana. Čine ga dela: Vere Milanković, Dragane Jovanović, Milane Stojadinović, Ognjena Popovića, Ivana Brkljačića, Igora Glavašića i Miroslava Popovića.

– Naši kompozitori, kao i svi drugi u svetu, naginju svojim korenima. Često su prisutne primese istočnoevropskog ili čak orijentalnog stila, ali i sasvim moderni i neočekivani pravci. Ovih sedam kompozitora imaju potpuno različite umetničke izraze – od univerzalnog, minimalizma, neoromantizma, do vrlo modernog talasa. „Premijere“ su, tako, simbioza različitosti. Mislim da treba da negujemo naše umetničko stvaralaštvo i da su zato potrebni ovakvi projekti. Takođe, da publika na koncertima ne bi više slušala samo Šopena, Betovena, Mocarta i Šumana, već da je upoznamo i sa novom literaturom, koja posle ostaje u istoriji – kaže profesorka Mitrović.

Program je koncipiran tako da je u njemu zastupljen veliki broj klavirskih formi, kako bi se publici ponudio zanimljiv sadržaj i istakle mogućnosti instrumenta, kao i visok domet izvođenja. Upravo podrška njihovom i radu ostalih savremenih kompozitora u Srbiji smisao je ovog projekta koji će odmah biti dostupan generacijama studenata i učenika akademija i muzičkih škola.

Značaj domaćeg stvaralaštva u klasičnoj muzici prepoznali su Ministarstvo kulture i SOKOJ, koji su pokrovitelji projekta. „Premijere“ se izvode u deset gradova na koncertnoj turneji koja je počela upravo danas u Zrenjaninu, a zatim i u Kikindi.

U sali Narodnog muzeja, nastup ove izuzetne pijanistkinje organizovala je Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“. Narednih dana dela srpskih kompozitora prvi put će biti izvedena i u Čačku, Smederevu, Valjevu, Šapcu, Kragujevcu, Zaječaru i Negotinu, a turneja će biti završena beogradskim koncertom.

miloš latinović foto

Književni portret Miloša Latinovića predstavljen je publici večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. U programu su učestvovali Mladen Vesković, književni kritičar i Miloš Latinović.

Miloš Latinović, Kikinđanin, nagrađivani je autor priča, romana, eseja, dramskih tekstova. Susret s publikom na književnoj večeri događa se u godini kada obeležava 30 godina od kada je izašla njegova prva knjiga. Narednih dana izaći će nova zbirka priča o putovanjima, „Oranž cepelin“.

– U mom stvaralaštvu romaneskni krug je, sticajem okolnosti, postao dominantan. Raduje me što ćemo večeras pričati o mom dramskom opusu koji sam, u jednom periodu zanemario. Sada ponovo dosta pišem dramske tekstove i to me izuzetno veseli jer je u pitanju potpuno drukčiji pristup, i kroz materijal i kroz samu izvedbu, u odnosu na roman. Kada paralelno pišete roman i dramski tekst, to je kao da radite na dva koloseka, ali ipak osećate zadovoljstvo jer su ti vozovi koji prolaze zanimljivi i lepi – rekao je Latinović.

Iako se, kao pisac, Latinović ostvaruje već tri decenije, u međuvremenu je radio je kao novinar, bio je i na čelu kikindske biblioteke i pozorišta. Već godinama je direktor Bitef teatra u Beogradu. O statusu rodnog grada podelio je zapažanja iz te, drukčije vizure.

– Žao mi je što Kikinda nema veću vidljivost u medijima, uopšte u javnoj sferi, jer to apsolutno zaslužuje. Grad ima fantastičan turistički potencijal kao mesto u koje treba doći i ostati u njemu jer ima šta da se vidi. Na tome mislim da treba više raditi. Jedan od većih problema je to što su do Kikinde, od Beograda, potrebna dva i po sata vožnje i sada kao i 1981. godine kada sam počeo da studiram, i mislim da to odbija ljude da dođu. Mi imamo dobar potencijal: turizam, sport, dobru hranu. Ovo je miran grad, to se u svetu danas klasifikuje kao grad koji se preporučuje. Žao mi je što Kikindu ne posećuje više ljudi.

Latinović je autor dvadesetak knjiga. Njegove drame „Panonski karusel“ i „Crnjanski ili Pajador“ postavljene su na scenu Narodnog pozorišta u  Kikindi. Društvo književnika Vojvodine izabralo je njegov roman „Dželat u raju” za knjigu godine. Za poetsko-proznu zbirku „Zvezde i ostrva”, dobio je Nagradu Stevan Pešić, a za roman „Sto dana kiše”,  Vitalovu nagradu. Nagrade Laza Kostić Novosadskog sajma i Kočićevo pero dodeljene su mu za roman „Etape noći”.

Jelena Milošev svi

Knjiga „Svetlost bačena u oči“ Jelene Milošev predstavljena je večeras u Kulturnom centru u Kikindi. Ovo je njena treća knjiga poezije, posle zbirki „Ćutanje pre poleta“, nagrađene priznanjem „Stražilovo“ (dodeljuje je Brankovo kolo), i „Nevidljivi vatromet“, koja joj je otvorila vrata Srpskog književnog društva.

Nova zbirka poetički se „naslanja“ na prethodne dve, što dokazuje da je Jelena pesnikinja koja ima čvrstu poetiku, rekla je književna kritičarka Andrea Beata Bicok.

– Baveći se fenomenima današnjice koja određuje nas kao ljude, ali i okruženje u kom postojimo, ova poezija ima, uslovno rečeno, jednu notu težine, ali nas pesnikinja kroz nju provodi s lakoćom i to pažljivo ritmički oblikujući pesme. Čitanjem ove zbirke mi, zapravo, otkrivamo neki deo sebe i nas same u okruženju koje opisuje, i samim tim ova svetlost bačena u oči dopire i do nas, osveštavajući nas, ali nam i, iz drugog ugla, prikazuje svet u kojem postojimo – istakla je kritičarka.

Pored Bicokove, o knjizi su govorili i književnica Vesna Đukanović i Radovan Vlahović, direktor i osnivač Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa, u čijem izdanju se zbirka i pojavila.

– „Svetlost bačena u oči“ simbolizuje nova iskustva i nova saznanja o životu. U svojim pesmama bavim se filozofijom života, u deskriptivnim pesmama opisujem svoj rodni kraj, stalno se vraćam motivima prirode, vodim se i egzistencijalnim temama, pitanjima sadašnjosti i stvarnosti, ima i filozofskih pesama. Moja poezija je puna slika i te slike sugestivno deluju na čitaoce – objasnila je autorka.

Jelena Milošev zaposlena je u osnovnoj školi u Padeju kao profesor srpskog jezika i književnosti. Pored poezije, svoj umetnički put pronalazi i u pisanju proze i u slikarstvu.

 

 

 

Narodno_pozorište_Kikinda

Prva premijera u ovoj sezoni Narodnog pozorišta obradovaće ljubitelje komedije, ali i nostalgičare. Predstava „Ljubavno pismo“ vremenski je „smeštena“ u osamdesete godine prošlog veka i, osim humorom, obiluje atributima tog vremena.

Po tekstu Zorana Bačića i Zlatana Fazlagića, režirao ju je Dragan Ostojić, a igraju: Gordana Roščić, Ružica Nedin, Mihailo Laptošević, Branislav Knežević, Anđela Kiković, Jovana Berić, Vladimir Maksimović i Branislav Čubrilo Rus.

Premijerno izvođenje na velikoj sceni Pozorišta zakazano je za petak, 9. decembar. Do tog datuma, zbog generalnih proba komada, neće biti redovnog igranja predstava.“Ljubavno pismo“, za one koji propuste premijeru, na repertoaru će biti i 13. i 20. decembra.

Još jedan pozorišni ekskluzivitet publiku očekuje 23. decembra. Sa monodramom “Lala„, gostovaće Stefan Ostojić, Kikinđanin koji je diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Ljuboslava Majere. Predstavu „Lala“ režirala je Li Delong, poznata američko/francuska rediteljka i glumica koja je sarađivala sa Piterom Brukom, Lukom Besonom, Žanom Renoom, Miom Farou, i dobitnica je mnogobrojnih američkih i evropskih nagrada. Monodrama „Lala“ je omaž rodnom kraju i inspirisana je tradicijom i istorijom Kikinde. Ovo je prva predstava klovnovskog teatra u Srbiji.

Predstava na maloj sceni, „Pa se vidimo u snu“, na repertoaru će biti 16. decembra. Posle 23. decembra, zbog igranja novogodišnjih predstava, do kraja godine neće biti repertoarskog izvođenja u večernjim terminima.

Predstave u Narodnom pozorištu počinju u 20 sati, a dani za pozorište su utorak i petak.

 

 

snežana tomin

Kikinđanka Snežana Tomin predstavila je večeras, u Kulturnom centru, svoju četvrtu knjigu poezije. Kod Snežane sve je, ovoga puta, u znaku broja pedeset – naziv zbirke je „Mojih pedeset“, kao analogija na godine života, knjiga je izašla na njen rođendan i dar je mlađih članova porodice, u ediciji je tačno pedeset pesama.

– Pesme su, uglavnom, ljubavne. Pišem od osnovne škole, a ljubav prema poeziji je nasleđe od oca. U pesmama su osećanja u kojima svi mogu da se pronađu, ljubav prema deci, partneru – kaže Snežana.

Zbirka „Mojih pedeset“ nastajala je četiri godine i izdanje je kuće „Galeksijanus“. Uz autorkine prijatelje i publiku, predstavljanju su prisustvovali i članovi Kluba književnika „Duško Trifunović“ u kojem je Snežana od osnivanja. U muzičkom delu večeri nastupili su Adrijana Brkin i Željko Barbat.

Muzicka 2

Direktori Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ i Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ danas su potpisali ugovor o saradnji. U prostorijama Škole ovom činu prisustvovala je članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

Margita Detari, direktorica Muzičke škole istakla je da je potpisivanje ugovora samo ozvaničilo već postojeću saradnju.

– Zajednički cilj je negovanje i razvoj muzike Kikinde, Banata i Srbije. Muzička škola treba da daje doprinos svuda gde se promoviše muzika i naš zadatak jeste da opismenjujemo učenike i da ih osposobljavamo i za samostalne i za nastupe u  ansamblima, horovima i orkestrima. „Gusle“ su izuzetna ustanova u kojoj će stečeno znanje moći da primenjuju jer, naravno, mi se ne ograničavamo samo na ozbiljnu muziku. Smatramo da treba da budemo aktivni u svim žanrovima – rekla je Margita Detari.

ADZNM „Gusle“, kao ustanova kulture i obrazovna ustanova pridaje veliki značaj formalnom obrazovanju, rekao je direktor Zoran Petrović.

– Važno je to što se, i u „Guslama“ i u Muzičkoj školi, trudimo da, uz pomoć kvalitetnih kadrova, podstaknemo mlade da ostanu u našem gradu da bismo, autentičnim programima, podigli nivo kulture i obrazovanja. U „Guslama“ smo uvek spremni da organizujemo edukacije za učenike i sve koji žele da napreduju.

U oblastima učenja i istraživanja saradnja već postoji i ona će se nastaviti na obostrano zadovoljstvo, zaključeno je prilikom potpisivanja ugovora.

– Ovo je primer dobre prakse koji će, nadam se, inspirisati i ostale obrazovne i institucije kulture da ga slede – izjavila je Valentina Mickovski. – Jedan od benefita za Muzičku školu je taj što će učenici biti u mogućnosti da deo svojih aktivnosti fokusiraju na očuvanje tradicije i kulturnog nasleđa uz pomoć „Gusala“, dok će članovima ovog društva biti dostupnija klasična muzika.

Ugovor o saradnji potpisan je na neodređeno vreme, a iz obe ustanove već najavljuju nove, zajedničke aktivnosti, majstorske radionice i nastupe svojih članova, učenika i nastavnika.

Lane

Nakon odličnog prijema najmlađe publike prilikom prošlogodišnjeg gostovanja sa  „Školom za klovnove“, Pozorištance „Lane“ ponovo je nastupilo u Berlinu 12. i 13. novembra. Mališane je oduševila „Crvenkapa“ kao i lutkarska predstava „Zunzarina palata“ .

-Obe predstave smo igrali u Teatru „Boka“ i u jednoj sjajnoj vili sa pozorišnom salom. Odziv je bio odličan kao i utisci. Deca koja tamo žive nemaju redovan kontakt sa dečijim pozorištem na srpskom jeziku. Preko roditelja već nam šalju poruke da jedva čekaju da ponovo dođemo. Gledali su nas i ljudi iz naše ambasade. Posle Nove godine ponovo ćemo gostovati u Nemačkoj, razgovarali smo o tome da igramo u više gradova- kaže Aleksandar Maletin, direktor i glumac Dečjeg pozorišta „Lane“.

Saradnja između Teatra „Boka“ iz Berlina i Dečjeg pozorišta „Lane“ uspostavljena je zahvaljujući sugrađanki Jasmini Drinjak Malogajski, vaspitačici koja u Berlinu, sa koleginicom Radmilom Milovanović, vodi radionice za negovanje srpskog jezika „Štramplice“. „Štramplice“ uspešno sarađuju sa lutkarskim pozorištem „Boka“ koje je 2013. godine , takođe u Berlinu, osnovala Olivera Beker. Teatar „Boka“ gostovao je u Kikindi u dva navrata, u julu i septembru.

-Saradnja između „Boke“ i „Laneta“ je početak jednog divnog prijateljstva. Divno je raditi i družiti se sa ansamblom kikindskog dečijeg pozorišta,  Za kratko vreme sam dosta naučila od njihove trupe, konkretno, kako se vodi jedno pozorište. Posebno me je usrećilo gostovanje u Kikindi. Jaca i Bog nas je sve spojio, to su poznanstva koja su me duhovno obogatila. Radujem se budućoj saradnji i druženju sa „Štramplicom“ i i sa Dečjim pozorištem „Lane“ .  Kikinda je moja nova domovina, a „ Lane“ moja nova kuća- nadahnuto priča Olivera Beker koja je posle glumačko-lutkarskog smera u Dvanaestoj beogradskoj gimnaziji, znanje usavršavala na studijama glume u Berlinu.

Mališani nestrpljivo iščekuju naredno gostovanje kikindskog dečjeg pozorišta, kaže Jasmina Drinjak Malogajski.  Bila bi velika šteta da njihove predstave vide samo deca u Berlinu, napominje.

-U svetu postoji jedno carstvo, a naše je drugarstvo najjače.  Kada u Kikindi poznaješ najbolje od najboljih, a baviš se dečijim osmesima, onda je sasvim logično da želiš da ih podeliš sa decom koja ovde u Berlinu nemaju često priliku da vide predstave ovakvih ansambala. Godinama sam uživala u njihovim predstavama i nekako je logično da ih povežemo sa „Štramplicama“  u Berlinu. U veličanstvenoj „Crvenkapi“ koja je svaki put sve bolje izvedena, uživala su i deca i odrasli. Druženje i fotografisanje samo je zabeležilo onu toplinu koju su nam glumci „Laneta“ preneli. Kikinda je čudo, svi ovde sada počinju da komentarišu: Nismo ni znali koliko se kod vas radi na kulturi-  priča Jasmina.

Za Kikindski portal otkriva da  „Štramplice“ u svojoj misiji i radu sa decom imaju ambiciozne planove. Da se oni obistine pomoći će im uspostavljena saradnja sa Centralnim savetom Srba u Nemačkoj.