Ženski crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“ osvojio je srebrno odličje na 58. Festivalu muzičkih društava Vojvodine održanom 22.i 23. oktobra u Rumi. Horu koji je pre sedam godina oformljen pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, ovo je bilo prvo učešće na festivalu takmičarskog karaktera, a poziv je stigao od umetničkog direktora Festivala Save Mučibabića.
-Posle sedam godina neprekidnog rada hora, jer trebalo je savladati liturgijski program, stasali smo da posetimo i horske festivale. Na festivalu u Rumi nagrađeni smo srebrnim odličjem u kategoriji duhovnih horova, sa osvojenim 81 bodom. Nastupe je ocenjivao žiri sačinjen od renomiranih profesora muzike – kaže dirigentkinja Hora „Sveti Josif Temišvarski“ Danica Mandić, profesorka muzičke kulture.
Festival muzičkih društava Vojvodine u Rumi ustanovljen je 1964. godine i najveća je manifestacija amaterskog muzičkog stvaralaštva u Vojvodini.
Tokom dve festivalske večeri, u renoviranoj Velikoj dvorani Kulturnog centra „Brana Crnčević“ nastupilo je 11 vokalnih sastava- iz Zrenjanina, Sremske Mitrovice, Vrbasa, Rume, Laćarka, Beograda i Kikinde.
– Prethodni festivali na kojima smo nastupili bili su revijalnog karaktera. Prvo pojavljivanje na festivalu imale smo u novembru 2018. godine, na Pančevačkim danima duhovne muzike posvećenim obeležavanju 180 godina Pančevačkog srpskog crkvenog pevačkog društva, najstarijeg u našoj zemlji. Horsku slavu Svetog Josifa Temišvarskog svake godine proslavljamo prigodnim koncertom gde su nam gosti horovi iz drugih gradova. Posle uspešnog koncerta 25. septembra, dobili smo poziv od hora pri Hramu svetog oca Nikole, da pevamo na njihovoj slavi 9. oktobra. Posle toga je usledio poziv iz Subotice, da učestvujemo na Festivalu duhovne muzike koji se održava tamo već sedmu godinu u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg- napominje naša sagovornica.
Hor „Sveti Josif Temišvarski“ oformljen je pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, sa željom starešine hrama oca Bobana Petrovića i uz podršku drugih sveštenika u hramu, Miroslava Bubala i Miladina Spasojevića, za potrebe liturgije i drugih službi- krštenja, opela, venčanja. Ljubav prema muzici i vera, okupili su osamnaest sugrađanki, koliko ih je danas u ovom horskom sastavu pod vođstvom Danice Mandić.
Folklorni ansambl KUD „Bašaid“ upravo se vratio iz Sarajeva u kojem su imali čast da nastupe na Međunarodnom festivalu folklora „Autumn Fest“. Bašaidski KUD boravio je u ovom gradu od 21. do 23. oktobra na poziv KUD „Ilidža“, sa čijim ansamblom su se sprijateljili ovog leta na festivalu u grčkom Nesebaru. Na sceni Multimedijalnog centra Ilidža nastupilo je, uz domaćine, sedam ansambala, od kojih i četiri iz Beograda i jedan iz Boleča.
– Festival je revijalnog karaktera, sa oko 250 učesnika. Mi smo se predstavili sa igrama iz Banata i doživeli smo oduševljenje publike i domaćina. Prijem je bio izuzetan, i dogovorili smo se i da nastavimo saradnju
– kaže sekretarka KUD „Bašaid“, Jasmina Mijailović.
Da je nastup Kikinđanki oduševio publiku, ističe i Ivana Tošić, jedna od glavnih organizatora manifestacije koja je okupila kulturno-umetnička društva iz Mladenovca, Raške, Smederevske Palanke, Trstenika, Arilja, Kruševca, Kraljeva…
U Kulturno-umetničkom društvu „Eđšeg“ sinoć je odigrana predstava „Piknik na frontu“. Preko projekta Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjinnj – nacionalne zajednice, u ovom Društvu nedavno su uložili u opremu i obezbedili prevod na srpski jezik. Na taj način, privukli su i novu publiku, koja je i sinoć „Eđšeg“ odabrala za svoju pozorišnu destinaciju.
Kiralji je i rukovodilac dve dramske sekcije i stalni reditelj u „Eđšegu“. Pored njega, u predstavi su i Anamarija Kiralj, Norbert Đuranki, David Čikoš, Imre Tombac i Vivijen Fazekaš. Težak zadatak igranja situacija apsurda izneli su sa dobrim osećajem za balansiranje na ivici gega, u koji ova vrsta pozorišta ne sme da “sklizne”.
Imajući u vidu okolnosti na kulturnoj sceni, u „Eđšegu“ se, kažu, trude, da rade tehnički i organizaciono manje zahtevne predstave. Tako stižu do mesta manjih mesta u kojima nema pozorišta. Nije im teško da igraju i u kafani, kaže reditelj Kiralj.
Kikinđani su, u četvrtak, imali izuzetnu priliku da prisustvuju pravoj horskoj svečanosti. U sali Narodnog muzeja scenu su podelili horovi: „Vox Lychnidos“ iz Ohrida, „Svetozar Marković“ iz Novog Sada i njihovi domaćini, „Attendite“, hor Kulturnog centra.
– Ovo je u pravom smislu te reči svrha postojanja Kulturnog centra, da pravimo velike, monumentalne događaje. Takođe je i retka prilika za kikindsku publiku da prisustvuje kvalitetnom muzičkom programu.
Obrade narodnih tužbalica, italijanske renesansne kompozicije i Mokranjčeve Rukoveti publici su predstavili Novosađani, članovi mešovitog hora Kulturno-umetničkog društva „Svetozar Marković“.
Muzičko veče održano je pod pokroviteljstvom Grada Kikinda, u čije ime mu je prisustvovala zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.
Izložba motiva autentične banatske kuće na fotografijama Kikinđana Čedomira Vujanića, Jelene Veselinov, Miloša Ivetića, Ivane Jovanović, Šari Zoltana i Gorana Birimca, otvorena je u galeriji Kulturnog centra. Postavka nosi naziv „Čuvar prošlosti – mali svet u velikoj Kikindi“. Gosti na otvaranju bili su gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, i vlasnica kuće, Dragana Aleksić-Piterson.
Dragana Aleksić-Piterson rođena je Kikinđanka koja živi i radi u Londonu. Zahvaljujući njenoj želji i arhitekti Aranki Blat, kao i izvođaču radova, Aleksandru Vlajkovu, kuća na uglu Suvačarske i Ulice Laze Kostića u Kikindi koju je kupila, rekonstrukcijom nije samo vraćena u epohu – u nju su ugrađeni najlepši detalji prošlosti. Vlasnici i arhitekti je, za ovaj doprinos, agencija ICOMOS, deo organizacije UNESCO, dodelila nagradu za očuvanje kulturne baštine.
Prostorima i detaljima, istaknutim na fotografijama, predstavljen je životni stil oslonjen na ekologiju i zaštitu kulturnog nasleđa.
Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“ u Kikindi imaće, narednog vikenda, na repertoaru dve predstave. Mlađa glumačka grupa, „Gizenguz“, igraće svoju predstavu za decu „Suket kiraly“/“Gluvi kralj“ u petak, od 17 sati.
Galerija je otvorena poslednjeg radnog dana direktorice škole, Olivere Lazić, koja odlazi u zasluženu penziju.
-Ovo je zaista poseban dan za školu, ali i direktoricu Oliveru Lazić, koja odlazi u zasluženu penziju. Uspeli su da otvore galeriju, jedinstven projekat u našoj zemlji, u kojoj se nalaze radovi učenika i zaposlenih. Sigurno je trebalo mnogo vremena da se ceo projekat osmisli, realizuje i da škola dobije prostor koji je na ponos svih nas. Oliveri Lazić čestitam odlazak u zasluženu penziju, zahvaljujem joj na svemu što je uradila za školu, na divnim idejama i projektima- istakao je gradonačelnik.
Masterklasove na temu skulpture u terakoti vodio je mr Slobodan Kojić, akademski vajar, osnivač i direktor Centre Tera i bivši profesor Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju i dr Ivana Radovanović, docent Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju.