Култура

KUD BVS 2

Članovi KUD „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela održali su večeras Novogodišnji koncert u sali bioskopa u ovom mestu. Prvi put su nasatupili sa gostima iz KUD „Đido“ iz Bečeja, kaže predsednik velikoselskog KUD-a, Goran Šormaz.

– Večeras na našoj sceni nastupa 120 naših i 30 članova KUD-a „Đido“. Pripremili smo igre iz Leskovca, Vranja i Ponišavlja, kao i pesme iz Bosne. Nastupiće i dečija folklorna grupa – njih 40, što je najviše do sada – najavio je Šormaz.

Tradicionalnom koncertu prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač, predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

– Godina za nama bila je prepuna izazova, ali smo prepoznali da samo zajedno možemo da kreiramo bolju budućnost – rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač. –  Hvala vam što čuvate tradiciju, kulturu i običaje kraja u kojem su nam koreni. Želim vam u novoj godini puno zdravlja, da praznike provedete u krugu najmilijih, i da se uvek, kao i večeras, radujemo dečijim osmesima koji su nam motiv da radimo i maštamo još više i da zajedno kreiramo još bolju budućnost u Banatskom Velikom Selu, Kikindi i u našoj Srbiji.

Dijana Jakšić Kiuski izrazila je zadovoljstvo zbog mnogobrojnih pretprazničnih koncerata koji se organizuju u selima i gradu.

– To je lep način da se uz muziku isprati stara i da idemo u susret novoj godini, da ona bude što lepša, bolja i uspešnija. Svim Velikoselcima čestitam Novu godinu i želim srećne božićne praznike i da im se ispune želje da budu bolji, zdraviji i srećniji. Neka u novoj godini imaju što više zdravlja i razloga za sreću –  rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Tradicionalni Novogodišnji koncert ispunio je salu bioskopa, a publika je, u pravom pretprazničnom raspoloženju, s radošću ispratila nastupe svojih umetnika i njihovih gostiju.

KUD Nakovo 3

Novogodišnji koncert članova kulturno-umetničkog društva tradicionalan je i u Nakovu. Održan je večeras, u sali bioskopa, na zadovoljstvo velikog broja meštana.

KUD „Izvor“ ima dve mlađe folklorne sekcije, revijalni ansambl i žensku pevačku grupu sa, ukupno, 80 članova.

– Večeras se predstavljamo sa Unačkim kolom , igrama iz Leskovca i imamo solo tačku – igre Slovaka – kaže predsednica KUD-a, Sanja Rokvić.

Gosti koncerta bili su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Zahvaljujem članovima KUD „Izvor“ na očuvanju tradicije i kulture naših naroda, kao i Mesnoj zajednici na izuzetnoj saradnji sa Gradskom upravom. Mi  zaista, sa zadovoljstvom, podržavamo njihov rad.

U programu su učestvovali i gosti – Ženska pevačka grupa „Etna“ KUD „Carza“ iz Apatina i članovi Srpskog amaterskog KUD „Sveti Sava“ iz Kanjiže. Prepuna sala meštana Nakova i njihovih gostiju pokazuje da kultura ima jako uporište u ovom mestu u kojem se folklor i pesme zavičaja generacijama čuvaju od zaborava.

kozarci kud

Kulturno-umetničko društvo „Petar Kočić“ u Novim Kozarcima održalo je  večeras za svoju publiku tradicionalni Novogodišnji koncert.

Prisustvovali su mu gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje, i Ljuban Sredić, zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice.

– Veoma je važno da zadržimo kulturno-umetnička društva u selima, kako bismo obezbedili što srećniju, zdraviju i kulturniju budućnost novim generacijama jer u gradu postoje institucije koje se time bave – rekla je Mickovska. – Drago mi je da smo ovde da podržimo njihov rad.

Članovi KUD-a i gosti koncerta, đaci iz Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ iz ovog mesta, izveli su bogat program u prepunoj sali Doma kulture.

– Na repertoaru su nam igre iz okoline Trstenika, iz Leskovca, Crnorečja i Vranjskog polja. Naš KUD ima pedesetak članova koji su aktivni u mlađoj i srednjoj dečijoj grupi, grupi veterana i muškoj pevačkoj grupi – saznajemo od predsednice KUD-a „Petar Kočić“, Dragane Karanović.

Zahvaljujući entuzijazmu i trudu talentovanih folkloraca i pevača, Kozarčani su imali veče za pamćenje i ponos na mlade generacije koje stasavaju čuvajući kulturu i tradiciju svog naroda.

Lala plakat

Kroz tradicionalnu muziku, arhaične instrumente, cirkuske veštine, folklorni ples, neverbalni teatar, lutkarsku animaciju i klovnovsku animaciju publike, Lala, glavni lik , predstavlja legendu o postanku poznatog para Lale i Sose. Autori predstave su glumac Stefan Ostojić i rediteljka Li Delong.

Li Delong je uvažena američka/francuska glumica, rediteljka, klovnovska učiteljica i spisateljica koja stvara više od 30 godina. Formalnu edukaciju ostvarila je na Akademiji u Zapadnoj Virdžiniji, a zatim u pariskom pozorištu Pitera Bruka i školi Žaka Lekoka. Njena monodrama pobednik je Edinburškog festivala, a predstave koje je režirala, nagrađivane su na mnogim festivalima, širom Evrope.

Glumac, glavni producent i inicijator projekta je Kikinđanin Stefan Ostojić. Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Ljuboslava Majere. Igrao u pozorištima u Kikindi, Kraljevu, Novom Sadu i Subotici. Osvojio je nagrade za najboljeg glumca na festivalima: profesionalnih pozorišta Vojvodine, Vragolaste pozorištarije u Smederevskoj Palanci, Zvezdarište u Beogradu, i godišnju nagradu grada Kikinde za rad u Humanitarnom teatru „Gusani u magli“, čiji je osnivač.

Ovo je priča o nastanku predstave „Lala“ – od Novog Sada, preko Pariza, do Kikinde i premijernog izvođenja u toku Dana ludaje. Stefan Ostojić je, posle premijere, na humanitarnoj turneji biciklom, doneo svog „Lalu“ na scene domova kulture u svim kikindskim selima. Zatim ga je predstavljao publici na Azorskim ostrvima, u Budimpešti, Pragu i Novom Sadu.

„Lala“ se sada vraća kući i čeka vas u Narodnom pozorištu u Kikindi u petak, 23. decembra, od 20 sati.

I nastavlja dalje, pronoseći priču o ponosnim i dobrim ljudima Severnog Banata koji vole, raduju se i u drugima prepoznaju samo dobro i samo ljude.

Jovan Popovic korice

Kikindska izdavačka kuća „Partizanska knjiga” objavila je prvi tom sabranih dela našeg znamenitog sugrađanina i važnog srpskog pisca Jovana Popovića – „Sabrane priče”. Knjiga je objavljena u ediciji „Stari majstori”, u kojoj su svoje mesto prethodno našla sabrana dela Dušana Vasiljeva i Đure Đukanova. Tako su se prvi put u jednoj knjizi našle sve tri Popovićeve prozne zbirke: Reda mora da bude (1932), Lica u prolazu (1941) i Istinite legende (1944). Svi tekstovi su lektorski i pravopisno osavremenjeni i propraćeni pogovorom Srđana Srdića.

Jovan Popović (1905-1052), bio je pesnik i prozni pisac, urednik časopisa, pozorišni i književni kritičar, jedan od osnivača beogradskog nedeljnika NIN i predsednik Udruženja književnika Srbije. Od početka ustanka u Srbiji učestvovao je u NOB-u. 1950. izabran je za dopisnog člana SANU. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu, a njegovo ime nose osnovna škola u Kikindi, kikindska Narodna biblioteka, kao i još desetak osnovnih škola u Srbiji. Godinu dana po Popovićevoj smrti, 1953. godine u centru Kikinde, na današnjem gradskom trgu, podignut je monumentalni spomenik ovom autoru, izrađen u bronzi, delo akademskog vajara Aleksandra Zarina.
Objavljivanje Sabranih priča Jovana Popovića finansijski su podržali Grad Kikinda i Ministarstvo kulture Republike Srbije.

Nenad 5

Zbirka poezije „Kintsugi porcelan duše“ Kikinđanina Nenada Adamova, predstavljena je večeras u Kulturnom centru pred velikim brojem kolega, prijatelja i poštovalaca rada ovog psihologa i pesnika.

Kako je Adamov autor psihološkog priručnika „Kroz vrtloge na putu do sebe“, ovo nije njegova prva knjiga, ali je prva zbirka poezije koja je nastajala 43 godine. Sa samo 13 godine napisao je prve stihove u zbirci, podeljenoj na „Život prvi“ i „Život drugi“.

– Ovo je lično svedočanstvo o suočavanju sa bolom kada vam život zada udarac, i o traganju za svetlom u toj tami u koju ste bačeni. Knjiga je dovoljno univerzalna da se u njoj mogu prepoznati i drugi ljudi. Nisam to radio ciljano, ali postoji i  tračak svetla ili nit koja vas izvodi iz lavirinta u koji ste, sticajem okolnosti, bačeni – kaže autor.

O knjizi su govorili recenzenti: pesnikinja, Jasna Milenović, novinar,  Aleksandar Filipović, lekar i kolumnista, dr Vladimir Jeftić, i izdavač, Dejan Spasojević iz „ASoglasa“ iz Zvornika. Upravo u tom gradu knjiga „Kintsugi  porcelan duše“ nagrađena je u kategoriji neobjavljenih prvih poetskih rukopisa na petim Drinskim književnim susretima 2021. godine.

Japanska reč kintsugi znači „uvezivanje, spajanje zlatom“ ili „popravka zlatom“, i opisuje način popravljanja polomljenog porcelana ili keramike, podsetila je pesnikinja Jasna Milenović.

– Pesnik nas znalački vodi kroz svoje detinjstvo i prve ljubavne nagoveštaje, samoću i usamljenost, stazama popločanim nadom. Od četrdeset tri komadića svoje duše (prefinjene i krhke) pesnik Nenad Adamov, u vidu višedecenijskih poetskih dnevničkih zapisa spaja, zlatnim nitima stihova, ožiljke svog životnog iskustva, svog kintsugija – rekla je Milenovićeva.

Novinar Aleksandar Filipović, pesnikov prijatelj i recenzent, poželeo je, posle lekovite poezije, isto takvo prozno delo.

– Od Nenada sada očekujem da svoje bogato iskustvo kao psiholog, i to izvanredan, pretoči u prozu jer smatram da njegov kreativni krug nije završen – ocenio je Filipović. – Nenad je izuzetan terapeut, uvek profesionalan i precizan, u sve što radi unosi dozu emocije. Kada bi napisao priče inspirisane svojim radom sa više hiljada klijenata, kao i o tome šta zna o društvu, mislim da bismo dobili lek za mnoge naše probleme koje Nenad tako dobro rešava. On je izuzetan poznavalac ljudske duše i psihe, veoma prijatan i lekovit.

Recenzenti i prijatelji Adamova čitali su stihove publici po sopstvenom izboru. Dr Vladimir Jeftić zaključio je da je „Nenadov kintsugi pravi egzemplar da nema sazrevanja i rasta duše bez iskušenja i patnje. Patnja je jednostavno put kojim se mora proći na putu ka lepšem i boljem“.

Nenad Adamov takvu spoznaju, ujedno i priliku za rast, ponudio je, ovoga puta, u svojim stihovima. Ništa manje ne treba ni očekivati od posvećenika svojoj profesiji, umetnosti i ljudima.

Zamena knjiga 1

Novi Kozarci su glavni grad čitalaca – prvi i jedini u državi i u ovom delu sveta imaju stalnu uličnu mini-knjižaru iz koje možete besplatno da uzmete knjigu koju želite i da, zauzvrat, ostavite jedan od naslova iz vaše kućne kolekcije.

Ne postoji članarina, niti cena knjiga. Nezvanična biblioteka radi po principu uzmi knjigu, donesi drugu. Knjižaru je, pre dve godine, na ideju svoje ćerke, postavila Vinka Grmaš, ispred prodavnice u Veterinarskoj stanici u Novim Kozarcima u kojoj radi.

– Ispunila sam ćerki želju, ona je to videla u Otavi, kada je tamo živela, i želela je da njene knjige, kojih je bilo mnogo, nađu nove čitaoce. Tih, njenih knjiga, odavno više nema – kaže Vinka.

Slađana je, inače, i pesnikinja. Svoju prvu knjigu poezije, „Sve u svoje vreme“, izdala je kada je bila u osmom razredu. Još uvek živi u inostranstvu, ali je verovala da će u Novim Kozarcima biti dovoljno „knjiških moljaca“. I nije pogrešila, iako su mnogi bili skeptični.

– Ljudi nisu verovali da će to zaživeti – priča Vinka. – Na policama su  korišćeni primerci koje ljudi poklanjaju, zauzvrat uzimajući naslov koji im odgovara. Dolaze svi, stariji ljudi i deca, mnogo njih ima dosta knjiga i lektiru, i jednostavno donesu jer im više ne treba. Oduševljena sam kako su to ljudi prihvatili.

Vinka kaže da je za dozvolu da postavi vitrinu pitala svoju direktoricu u Veterinarskoj stanici Kikinda, Snežanu Tomić, koja je vrlo rado to odobrila.

Na početku je, kaže, morala svake večeri da unosi kutiju jer nije bila pokrivena. Zatim joj je komšija pomogao da preradi jedan kuhinjski deo, stavljena su stakla, i sada je knjižara fiksirana za tezgu na pijaci koja se nalazi ispred prodavnice.

– Meštane zanimaju različite teme – mnogo njih voli političke sadržaje, knjige o Titu, i često navrate da vide da li se pojavilo nešto novo iz oblasti koja ih zanima. Kupci koji dolaze u prodavnicu Veterinarske stanice, prvo zastanu ispred vitrine da vide šta ima novo. Ako nađu nešto zanimljivo, ponesu, i donesu drugu knjigu kada dođu sledeći put. Deca me često zamole da im pomognem da nađu neku knjigu za sebe. Ljudi jako lepo sarađuju i niko još nije zloupotrebio ovaj koncept. Naša pesnikinja, Dragana Danilović, svaki put pokloni svoju novu knjigu.

Mini-knjižare za razmenu knjiga vest su gde god da se pojave na planeti – ima ih u SAD-u, Nemačkoj, Čileu… U Novim Kozarcima, međutim, ulična knjižara već ima svoje stalne korisnike. Nikome, osim gostima, koji su oduševljeni, odavno nije neobično da knjige stoje u vitrinici na ulici, na dohvat ruke svima koji su za razmenu ispisanih reči, svetova i života.

Visoka svest i poverenje očigledno krase Kozarčane, jer se nije dogodilo da neko ne donese knjigu zauzvrat uzetoj ili da ošteti biblioteku koja, zaštićena samo staklom, stalno stoji pričvršćena za pijačnu tezgu u najprometnijoj ulici u centru sela.

Knjižara trenutno ima šezdesetak naslova i dostupna je svakog dana, osim nedeljom, od 7 do 18 sati. Kozarčani su, sasvim sigurno, dosegli novi nivo poštovanja pisane reči. Vreme će pokazati da li će im se neko pridružiti u tome.

 

 

Tijana Naspalic 4

Tijana Našpalić, četrnaestogodišnja učenica Osnovne škole „Jovan Popović“ predstavila je večeras, u Kulturnom centru, svoju treću knjigu pesama, „Put do snova“. Tijana je član Udruženja pisaca „Dunavski cvet“ iz Beograda. Njen mentor je pesnik i prozaista, Borivoje Boro Živaljević, osnivač i predsednik Udruženja.

– Tijanu sam upoznao na predstavljanju moje knjige u Kikindi. Kada mi je pokazala svoje pesme, rekao sam joj da će, uz podršku svoje sredine, postati nova Desanka Maksimović. Njenom novom knjigom sam fasciniran jer ona, veoma mlada, piše tako jake rodoljubive pesme o Kosovu i Košarama – kaže Živaljević.

Tijana je počela da piše, ali i da objavljuje veoma rano. Sa deset godina izdala je svoju prvu poetsku zbirku „Od srca deci na dar“. Sledi još jedna zbirka, „Svet kroz oči deteta“, i sada i poezija namenjena starijoj čitalačkoj publici.

– U novoj knjizi je rodoljubiva poezija. Pesme su zrelije, to su pesme za odrasle, o našoj zemlji. Pripremala sam je godinu dana – objašnjava Tijana. – Naziv je „Moj put do snova“ jer ovo jeste upravo to – moj san je da pišem i da budem nastavnica, da učim decu srpskom jeziku.

Mlada pesnikinja dobitnica je mnogobrojnih priznanja, a njena poezija našla se u nebrojeno mnogo zbornika. Sada najavljuje još jednu knjigu poezije, a zatim i proze, kratkih priča o ljubavi, koje su već spremne za štampu.

U predstavljanju pesama i rada Tijane Našpalić učestvovale su i njene nastavnice, Jelena Knežević i Katarina Tornjanski. U muzičkom delu programa nastupio je akustični bend „Banatsko plavo“.

 

 

Rade najava

Glumac, reditelj, pesnik i muzičar, legendarni Rade Šerbedžija, održaće u sredu, 28. decembra, od 20 sati, koncert u Narodnom pozorištu u Kikindi.

U programu pod nazivom „Eto pjesma“ predstaviće pesme sa novog albuma „Ne okreći se, sine“, kao i dobro poznate: „Ne daj se Ines“, „Imam pjesmu za tebe“, „Meni se dušo od tebe ne rastaje“, „Barbara“. Šerbedžija će nastupiti sa bendom „Zapadni kolodvor“.

Na albumu „Ne okreći se, sine“ nalaze se i pesme nastale u saradnji sa Gabi Novak i Matijom Dedićem na pesmi Arsena Dedića „Od kako te ne volim“, „Na nešto me sjeća taj grad“ koju je Šerbedžija otpevao sa autorom, Darkom Rundekom.

Organizator koncerta je Kulturni centar Kikinda pod pokroviteljstvom Grada Kikinde. Cena karte je hiljadu dinara. Broj u Narodnom pozorištu za informacije i rezervacije je 422 638.

Gusle 1

Za ljubitelje folklora, a tu računamo, razume se, i svu podršku mladim folklorcima „Gusala“, nije bilo dovoljno mesta u sali Narodnog pozorišta, na dva koncerta – dečijih, a zatim izvođačkih ansambala i veterana.

Glavni umetnički rukovodilac Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“, Igor Popov, kaže da se tradicionalni Novogodišnji koncert priprema od septembra.

– Mi ga zovemo koncertom svih ansambala jer je zaista tako – nastupilo je 400 naših članova, od predškolskog uzrasta do veterana. Večeras su izvođački ansambli premijerno izveli Igre iz istočne Makedonije i Igre sa banatskih salaša, kao i dve nove koreografske minijature. Takođe, deo programa su i naše  koreografije po kojima smo prepoznatljivi – Srpske igre iz Banata i Srpske igre iz Pomorišja. Ne može se, naravno, bez juga Srbije jer je atraktivan, zato uvek imamo i Igre iz Vranjskog polja i Bosilegradskog Krajišta, a veteranske grupe su nastupile sa igrama iz Bujanovca i iz Leskovca – kaže Popov.

Šesnaestogodišnja gimnazijalka Emilija Sretenović folklorom se bavi od četvrte godine.

– Dugo nismo nastupali u Kikindi i veoma smo srećni zbog toga. Pripreme traju nekoliko meseci iako je ovo generalno program koji radimo – kaže Emilija.

U „Guslama“ su, kaže Igor Popov, ponosni na činjenicu da su svi izvođači – muzičari, vokalni solisti i igrači – članovi Društva, kao i da u bogatom fundusu imaju svoje kostima za sav repertoar.

Izuzetno uvežbani igrači nastupili su večeras sa mnogo radosti koja se prelila i na publiku. „Gusle“ su, još jednom, obradovale sugrađane i zaslužuju sve čestitke za rad i trud koji ulažu u očuvanju tradicije i radu sa decom i mladima. Kao i za lepotu igre kojoj smo prisustvovali.