Култура

Josimovići 1

„Putovanja u slikama“ naziv je izložbe majke i sina, Nadice i Radovana Josimovića iz Novog Bečeja. Izložba je otvorena večeras u galeriji Kulturnog centra, a postavka, pored slika, sadrži i inovativni pristup – oslikane stare, odbačene predmete.

– Počela sam da slikam u svojim četrdesetim kodinama i dogodila se erupcija. Tragala sam za raznim tehnikama i stigla do starih, odbačenih kofera. Mislim da sam baš po tome jedinstvena – kaže Nadica. – Na ovu izložbu donela sam ih 17, a kod kuće imam još 20 koji čekaju da im udahnem život. Radim akrilnom tehnikom, a koferi su od raznih materijala – od skaja, kože, čak i od drveta. Pre toga, vežbala sam na drugim predmetima. Oslikavala sam tiganje, pa i metle. Kod kuće imamo galeriju „Garažeriju“, jer je nastala od garaže. Tamo okupljamo umetnike iz okoline u „Maloj koloniji velikog srca“, na kojoj  sakupljamo odbačene predmete i oslikavamo ih.

Nadičina prijateljica i saradnica Monja Jovanov kaže da je kolonija humanitarnog karaktera.

– Na koloniji koja se održava svakog leta sakupljamo pomoć za našeg sugrađanina Pavla Vlaškalina, „dete leptira“, koji boluje od bulozne epidermolize. Njemu je, do kraja života, mesečno potrebno najmanje hiljadu evra kako bi lakše podnosio bolest. Na „Maloj koloniji velikog srca“ i deca čine prve korake u slikarstvu – kaže Monja.

Monja i Nadica su u Novom Bečeju osnovale i Kreativno udruženje „Knap“, u kojem se pokreću humanitarne akcije i organizuju radionice.

Radovan Josimović počeo je da slika na nagovor majke. On koristi akrilnu kombinovanu tehniku na platnu, sa egzotičnim motivima.

– Slučajno sam otkrio ovu multimedijalnu tehniku. Motivi su afrički i južnoamerički. Inspiriše me radost života uz muku koju ljudi nose. Na jednoj slici pokušao sam da taj njihov veseo kolorit prenesem na banatski pejzaž. Slika se zove „Apokalipsa u Banatu“.

Nadica i Radovan Josimović učestvovali su na više kolektivnih izložbi, a Nadica je već imala i deset samostalnih nastupa. U Kikindu su doneli smele kolorite i prelepe priče islikane na platnima i koferima.

Autentično i smelo, Josimovići, majka i sin, osvajaju maštom i stilom. U njihovim radovima možete uživati do 23. februara.

Izložba Terra 2

Izložba vizuelne umetnice Bojane Lukić iz Beograda, otvorena je večeras u Galeriji „Tera“. Prva gostujuća postavka u ovoj izlagačkoj godini sadrži crteže, skulpture i instalacije umetnice koja je diplomirala slikarstvo na Akademiji lepih umetnosti “Brera” u Milanu.

Njeni radovi nalaze se u mnogim domaćim i inostranim kolekcijama. Naziv izložbe je „Natura morta“ i otvara ekološko pitanje.

– To je tema koja me najviše dotiče. Imam troje male dece, stalno smo u prirodi, i ne mogu da ostanem ravnodušna u vezi sa onim što nam se dešava i na to kako ljudi, uglavnom, ne reaguju. Ovo je mali poziv deci i odraslima da se što više upoznamo sa prirodom, da je volimo i štitimo. Inspirisana sam ekološkom knjigom „Šesto izumiranje“ Elizabete Kolbert, koja je proučavala šta su ljudi uradili, kako su se ponašali prema prirodi nekada i kako se sada ponašamo, kao i procenama da će, zbog klimatskih promena, prvo nastradati vodozemci, odnosno žabe. Tome sam posvetila triptih u kojem se, kroz crteže, jedna žaba pretvara u origami-žabu. Tu su i skulpture koje su napravljene od pravog bilja, posađenog na sloju zemlje, a ispod su tri vrste đubreta koje najviše srećemo u prirodi: plastika, keramika i tekstil. Rad koji aludira na „Korpicu“ Karavađa iz 1559. godine postavlja pitanje kako bi on danas reagovao da vidi voće koje je nama dostupno, koliko je različito od onog u njegovo vreme, koliko deluje plastično, koliko je zdravo i kakva bi danas bila njegova mrtva priroda – kaže Bojana Lukić.

Umetnica će sutra, u subotu, od 11 sati, održati radionicu za niži osnovnoškolski uzrast, najavila je kustos, Verica Nemet.

– Bojana Lukić je autorka velikog broja kreativnih radionica za decu, ona se obrazovala i za pedagoški rad. Sarađivala je i vodila radionice u Muzeju savremene umetnosti i u Narodnom muzeju u Beogradu. Na radionici će se  baviti temom prirode i društva, odnosno reciklaže, odnosom dece prema prirodi i kako je to povezano sa umetnošću.

Izložba „Mrtva priroda“ Bojane Lukić biće dostupna u Galeriji „Terra“ tokom februara.

Jedan predmet 3

Ako imate mnogo sećanja, pomalo ste nostalgični i želite da to podelite sa drugima, Narodni muzej ima sjajan novi program za vas.

Pored mnoštva veoma uspešnih sadržaja kojima animiraju mlađe posetioce, u Muzeju i odrasloj publici nude aktivno učešće u programima.

Radionicu „Jedan predmet – mnogo priča“ osmislio je Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog, koji je i voditelj programa. Sinoć je za temu imala priču o polifonu i to na umetničkoj izložbi stalne postavke, kod ovog instrumenta.

– Ovaj mehanički muzički instrument jedan je od posetiocima omiljenih muzejskih eksponata. Nastao je u Budimpešti krajem 19. veka, a pre nego što je dospeo u Muzej, bio je korišćen u jednoj gostioni u Nakovu. Shodno tome, podteme večerašnje priče bile su o muzici, zabavi i slobodnom vremenu u prošlosti i danas, muzičkim žanrovima, Nakovu, kafanama i kafićima – kaže Kiurski.

On dodaje da se radi o participativnom programu, nastalom prošle godine, kako bi se animirala odrasla publika i osvežile teme iz lokalnog nasleđa, kroz sećanje i priču.

– Odrasla muzejska publika, za razliku od dece i omladine, ima nagomilano znanje i iskustvo i dragoceni su sagovornici za rekonstrukciju prošlosti. Ideja programa je da, za svaku radionicu, bude odabran jedan eksponat, koji će poslužiti kao inicijalna tema, od koje se dalje razvijaju priče.

U prethodnoj godini teme radionica „Jedan predmet – mnogo priča“ bile su pegla na žar i školska tablica za pisanje. Kiurski kaže da su učesnici pričali o modi, odevanju nekad i sad, o porodici, majci. Drugi predmet – školska tablica,  vratio je sećanje na školske dane, učitelje i nastavnike, drugarstvo, ekskurzije, druženja, detinjstvo uopšte.

Kako je planirano u Muzeju, ovaj zanimljiv program održavaće se jednom mesečno. Dobrodošli su svi koji žele da podele znanje i sećanja i priušte sebi lepo veče u veoma prijatnom i mirnom ambijentu Muzeja.

Biblioteka 3

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ iz Kikinde je devetnaesti put raspisala nagradni literarni konkurs „Đura Đukanov“. Nagrada se, po propozicijama, dodeljuje za najbolju zbirku priča autora mlađeg od trideset pet godina, pisanu na srpskom jeziku, pod uslovom da rukopis prethodno nije bio objavljivan u celosti niti u delovima.

Nagrada podrazumeva štampanje knjige džepnog formata, u tvrdom povezu i tiražu od 350 primeraka. Rok za dostavljanje rukopisa je 30. jun. Rukopise treba dostavljati isključivo u elektronskom formatu sa naznakom  „Za literarni konkurs Đura Đukanov“ na: konkurs_djukanov@kibiblioteka.org.rs.

Rukopisi moraju da budu potpisani punim imenom i prezimenom, te da sadrže informacije o godini rođenja, adresi stanovanja, broju telefona i i-mejl adresi.

Rukopisi koji ne sadrže sve neophodne podatke ili su poslati u neodgovarajućem formatu neće biti uvršteni u konkurenciju. Članovi žirija za dodelu nagrade „Đura Đukanov“ su Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić.

Odluku o pobedniku žiri će doneti najkasnije do 1. septembra. Nagrada će laureatu biti zvanično uručena u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi 19. januara 2024. godine, na dan rođenja Đure Đukanova, značajnog banatskog pisca, godinu dana po raspisivanju konkursa.

Dosadašnji dobitnici nagrade „Đura Đukanov“ su: Branko Ćurčić iz Sombora (2005), Marica Puškaš iz Novog Sada (2006), Biljana Ćućko iz Batajnice (2007), Dragana Dukić iz Kikinde (2008), Ivica Milarić iz Novog Sada (2009), Dušan Vejnović iz Novog Sada (2010), Dragoslava Barzut iz Vrbasa (2011), Bojan Krivokapić iz Novog Sada (2012), Dejana Savić iz Kragujevca (2013), Dalibor Pejić iz Beograda (2014), Jelena Marinkov iz Kikinde (2015), Aljoša Ljubojević iz Bijeljine (2016) i Milana Grbić iz Kikinde (2017), Ana Miloš(2019) iz Beograda, Pavle Aleksić iz Beograda (2020),  Ivana Miljak Karanfilov iz Beograda (2021) i Olivera Mitić iz Smedereva (2022).

 

Biblioteka 2

Kikinđani čitaju više od prosečnog građanina Srbije. Po državnom proseku, članovi javne biblioteke čine tri odsto populacije, dok je u našem gradu taj procenat 3.5. U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ saznali smo još jednu zanimljivost, a to je izbor naslova. Naime, novi čitalački trend se promenio – američki naslovi mesto su ustupili stručnoj literaturi.

– Sada su najčitanije knjige iz oblasti popularne psihologije i iz istorije, ali ne romansirane, memoari ili biografije, već stručna literatura iz ove oblasti – kaže Dunja Brkin Trifunović, organizatorka kulturnog programa u Biblioteci. – Naši čitaoci proučavaju istoriju – veoma je popularno delo „Semper idem“ Đorđa Lebovića, takođe knjige Luke Mičete. Svakako se više čitaju dela domaćih pisaca – pored istorijskih, epska fantastika, detektivski romani. Čitaoci ljubavnih romana i dalje najviše traže knjige Jelene Bačić Alimpić, kao i Lusinde Rajli, za koje uvek imamo liste čekanja. Među piscima trilera, najpopularniji su Ju Nesbe i Džejms Paterson. Od naših autora, veoma su tražena sva dela Vlade Arsića, čije knjige nikada nisu na policama, zatim dela Mirjane Mitrović, Marije Jovanović i Branislava Jankovića.

Ona dodaje da je prošle godine uočeno da su se mnogi čitaoci interesovali za knjige o Pokretu Crna ruka i o Majskom prevratu. Takođe, uvek je tražena trilogija „Nemanjići“ Vladimira Kecmanovića i Dejana Stojiljkovića. Dunja Brkin Trifunović kaže da se novi izbori čitalaca poslednjih godina možda mogu povezati sa temama TV serija i filmova koji se snimaju kod nas.

Mladi čitaoci, članovi Dečijeg odeljenja Biblioteke, takođe imaju svoje favorite. Školarci čitaju lektiru u toku raspusta, a još mlađi imaju omiljene slikovnice.

– Najtraženiji naslovi su: „Agi i Ema“ Igora Kolarova, „Leto kada sam naučila da letim“ Jasminke Petrović, „Cipela na kraju sveta“ Dejana Aleksića i „Miš lavljeg srca“ Rejčel Brajt. Veoma su popularne slikovnice s porukom, takozvane terapeutske slikovnice koje rešavaju neke probleme u dečijem uzrastu.

Literatura se više ne nabavlja samo dva puta godišnje, kako je to ranije bilo regulisano. Sada je moguće kontinuirano obogaćivati fond tokom čitave godine, pratiti nova izdanja i želje čitalaca, kaže naša sagovornica. Za ove namene koriste se sopstvena sredstva, kao i novac koji Biblioteka dobija iz pokrajinskih i republičkih fondova.

Bibliotekari su posebno ponosni na činjenicu da imaju veliki broj aktivnih, stalnih korisnika, kao i da svi ogranci rade dobro, uz napomenu da su najbolji u Bašaidu i Mokrinu u kojem je, već dve decenije, aktivna i, uspešna i nagrađivana, dramska sekcija.

Cena članarine dugo se nije menjala. Na godišnjem nivou je 400 dinara za decu i studente, 500 dinara za odrasle, a porodična iznosi 350 dinara po članu. Biblioteka je i članica Kluba tri plus, pa porodice sa troje i više dece imaju dodatni popust i za njih je cena 200 dinara po osobi.

– Mi smo porodica sa našim čitaocima, posebno sa decom i starijim korisnicima. Znamo njihove navike, želje i potrebe i to nam, svima, mnogo znači – kaže Dunja Brkin Trifunović.

Ona podseća da, uprkos novim tehnologijama, vrednost knjige ostaje nenadmašna;  knjige mogu da leče, da nas uteše i da nas nateraju da se zapitamo, što nam je, svima, ponekad potrebno. Ili, kako kaže, sve to može da se sažme u preciznu misao pisca Nila Gejmana: „Gugl može dati hiljadu odgovora, ali bibliotekar daje onaj pravi“.

Gusle ŽPG Poljska 1

Članice Ženske pevačke grupe ADZNM “Gusle” osvojile su prvo mesto na 6. Festivalu božićnih i koledarskih pesama, običaja i prikaza, u gradu Bistra u Poljskoj, koji organizuje Ministarstvo kulture i nacionalnog nasleđa ove države.

Devojke su osvojile zlato u kategoriji pevanja božićnih i koledarskih pesama. Na Festivalu je nastupilo deset grupa iz šest zemalja: Slovačke, Litvanije, Slovenije, Austrije, Srbije i zemlje domaćina.

Članice „Gusala“ predstavile su se svetovnim i duhovnim božićnim pesmama iz Srbije. Pored osvojenog zlata, devojke su dobile pohvale za nošnje i celokupan izgled i nastup.

 

 

34a767c0-9895-4b6e-a8af-15eedd1baea1

Da sugrađanka Stefanija Udicki poseduje izuzetan talenat i ogroman potencijal za uspešnu muzičku karijeru  bilo je jasno još od njenog prvog susreta sa violinom u Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški” u Kikindi, a ubrzo potom i na prestižnoj Školi za muzičke talente u Ćupriji. Danas je ova mlada umetnica studentkinja master studija na Muzičkoj akademiji u Ljubljani, a zahvaljujući Erazmus plus programu, ove godine školuje se u Barseloni u klasi profesorke Helene Satue.

Foto: fejsbuk Gustav Mahler Jugendorchester

Prethodna godina za nju je bila veoma značajna. Pored uspešno izvršenih akademskih obaveza na matičnom fakultetu, položila je audiciju za prestižni internacionalni orkestar „Gustav Mahler Jugendorchester” za letnji projekat koji je podrazumevao evropsku turneju po svim najznačajnijim kulturnim uporištima Evrope, a čiji dirigenti su bili Teodor Kurentis i Juka-Peka Saraste.

– U okviru tog projekta učestvovala sam na više festivala među kojima se izdvajaju „Salzburger Festspiele“ u Austriji, „Bolzano Festival – Bozen” u Italiji i „Rheingau Musik Festival“ u Nemačkoj. Takođe, imala sam priliku da sviram u nekoliko čuvenih koncertnih sala među kojima je i velelepna „The Concertgebouw” u Amsterdamu- kaže mlada sugrađanka čiji su nastupi na domaćim i međunarodnim takmičenjima ovenčani brojnim priznanjima.

Foto: Darja Stravs Tisu

Uspešnu sezonu, Stefanija je krunisala glavnom ulogom u mini operi „Ognjena Roža” čiji je autor Miha Nahtigal. U organizaciji Muzičke akademije u Ljubljani, komad je izveden 18. januara u svečanoj sali ljubljanske Opere.

U budućnosti Stefanija se fokusira na svoj dalji napredak i saradnju sa profesoricom Helenom u Barseloni. Čekaju je brojne audicije za koncerte i festivale po Evropi. Takođe, kada bude imala prostora, nada se ponovnom predstavljanju publici u svom rodnom gradu, ali i nastupima na celom području Srbije.

 

 

 

Pidžama za šestoro

U kikindskom Narodnom pozorištu februarski repertoar donosi šest predstava sa domaćim ansamblom i jedno gostovanje.

U petak, 3. februara, na velikoj sceni Pozorišta, igraće se „Kovači“, antiratna drama u kojoj uloge tumače Branislav Knežević, Mihailo Laptošević i Sanja Mikitišin.

Komedija „Ordinacija“, priča iz lekarske sobe neuropsihijatra, na repertoaru je u utorak, 7. februara. U petak, 10, igraće se Sterijina „Laža i paralaža“, a naredni pozorišni termin, takođe je petak, 17, za kada je zakazana predstava na maloj sceni, „Pa se vidimo u snu“.

Vodvilj „Pidžama za šestoro“ na repertoaru je 21. februara, u utorak. Najnoviji komad, nostalgična komedija „Ljubavno pismo“, biće odigrana u petak, 24. februara.

Poslednji termin u mesecu zakazan je za gostovanje. Sa predstavom „Ženski razgovori“ dolaze Vesna Čipčić, Svetlana Bojković i Milan Caci Mihajlović. Ova predstava biće odigrana u utorak, 28. februara.

Do kraja januara ostao je jedan termin za repertoarsko izvođenje; u utorak, 31, igraće se predstava “Pa se vidimo u snu”.

Sve predstave počinju u 20 sati.

Olivera Mitić a

Olivera Mitić, spisateljica iz Smedereva, osamnaesti je dobitnik književnog priznanja „Đura Đukanov“ koju dodeljuje Narodna biblioteka „Jovan Popović“. Na prigodnoj svečanosti večeras, na dan rođenja Đukanova, uručena joj je plaketa.

Svečanosti je, u ime lokalne samouprave, prisustvovala Valentina Mickovski, članica Gradskog veća, zadužena za kulturu i obrazovanje.

– Zaista mi je drago što nagrada neguje tradiciju jer se, na taj način, iskazuje poštovanje i čuva uspomena na jednog tako značajnog književnika, kakav je bio Đura Đukanov. Oliveri želim mnogo uspeha. Ona sada ima odgovornost da inspiriše mlade ljude da stvaraju i da se bave umetnošću – rekla je Mickovska.

Na konkurs, raspisan pre tačno godinu dana, stiglo je desetak rukopisa. O nagradi su odlučivali Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić.

– U pristiglim radovima bila je uočljiva generacijska bliskost u pogledu tema – rekla je Jovana Koprivica. – Stilska dinamika zbirke Olivere Mitić počiva na  smeloj smeni ženske i muške narativne perspektive, kroz koje se prelamaju centralna, tematska uporišta ovog rukopisa, kao što su momenti sazrevanja tih pretežno mladih likova, uronjenih u ovu, neprijateljsku, svakodnevicu. Posebnu draž rukopisu daju narativni pasaži u kojima autorka u lirskom, gotovo elegičnom tonu, slika melanholiju svojih mladih junaka. Nama u žiriju sve ovo dalo je nadu da ćemo, i u budućnosti, prisustvovati sazrevanju jednog snažnog autorskog glasa. Po smelosti da, i na stilskom, i na formalnom planu, napravi otklon od ustaljenih formi, ona i jeste bliska autoru čije ime ova nagrada nosi.

Mladoj autorki, zbirka kratkih priča „Samodisciplina“, prvo je literarno delo i prva objavljena knjiga.

– Priče opisuju svakodnevicu moje generacije, što nije toliko prisutno na domaćoj književnoj sceni, ali dominira u regionu i u svetu – od porodičnih, ljubavnih i prijateljskih odnosa, do problema kakvi su odlasci iz zemlje, smrt u porodici. Nadam se da će čitaoci mojih godina, kojima je knjiga i namenjena, moći da prepoznaju deo sebe. Sve što sam do sada napisala moj je odgovor na to šta je meni nedostajalo u književnosti do sada – kaže dobitnica.

Knjiga „Samodisciplina“ Olivere Mitić može da se iznajmi ili kupi u Narodnoj biblioteci. Na kraju svečanosti raspisan je 19. konkurs za nagradu „Đura Đukanov“, za neobjavljenu zbirku pripovedaka autora mlađeg od 35 godina.

Nenaslovljeni dizajn (18)

Za mladog i talentovanog sugrađanina Vladimira Jakšića, studenta treće godine solo pevanja na Muzičkoj akademiji u Ljubljani, danas je važan dan. Na velikoj sceni Slovenačkog narodnog pozorišta,, opere i baleta u Ljubljani večeras će debitovati u modernoj operi kompozitora Simona Kravosa „Sončnični sirup”, u ulozi Fenla. Uzbuđenje pred značajan nastup, Vladimir je podelio sa čitaocima Portala Kikindski.

-Veoma sam uzbuđen i srećan. Željno iščekujem da izađem na scenu. Komad je dosta zahtevan, ali i veoma zanimljiv. Verujem da ćemo ga izvesti na najbolji način. Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam deo ovakvog projekta i želim da čestitam svim kolegama koji će večeras od 19 sati i 30 minuta,zajedno sa mnom biti na sceni- kaže Vladimir.

Sugrađaninu „zlatnog” glasa, želimo uspešan nastup ne sumnjajući da će mladi kikindski bariton večeras oduševiti opersku publiku.

Takođe, iste želje upućujemo i mladoj Stefaniji Udicki. Pored Vladimira, naša sugrađanka, uspešna violinistkinja jedna je od vodećih uloga u ovom komadu.