децембар 6, 2025

Култура

U Kulturno-umetničkom društvu „Eđšeg“ sinoć je odigrana predstava „Piknik na frontu“. Preko projekta Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjinnj – nacionalne zajednice, u ovom Društvu nedavno su uložili u opremu i obezbedili prevod na srpski jezik. Na taj način, privukli su i novu publiku, koja je i sinoć „Eđšeg“ odabrala za svoju pozorišnu destinaciju.
 
„Piknik na frontu“ je teatar apsurda, komedija čuvenog savremenog španskog pisca, Fernanda Arabala. Glumci-amateri dramske sekcije „Jožef Atila“, premijerno su je izveli u aprilu, ni ne sluteći da će, nažalost i veoma brzo, postati aktuelna.
 
– Pogodili smo živac. Ova komedija apsurda je sada ključ jer ljudi, obično, ne razmišljaju o strahotama rata, za njih je to nešto daleko i sada je ova naša predstava ključ. Rađena je u „montipajtonovskom“ stilu – publika se smeje dok je gleda, ali i dobija teme za ozbiljna promišljanja – kaže reditelj, Šandor Kiralj.
 
Kiralji je i rukovodilac dve dramske sekcije i stalni reditelj u „Eđšegu“. Pored njega, u predstavi su i Anamarija Kiralj, Norbert Đuranki,  David Čikoš, Imre Tombac i Vivijen Fazekaš. Težak zadatak igranja situacija apsurda izneli su sa dobrim osećajem za balansiranje na ivici gega, u koji ova vrsta pozorišta ne sme da „sklizne“.
 
– Predstava govori i o malograđanštini, ljudskoj gluposti i besmislu rata. Igram majku, i mogla sam sa razumevanjem da pronađem lik. Mi ovde radimo kao porodica. Iako nas je sve manje, dolaze i mladi, ali zato i sve teže pronalazimo adekvatan tekst za ovako mali ansambl – kaže Anamarija Kiralj, koja je na sceni „Eđšega“ već gotovo tri decenije.
 
„Piknik na frontu“ odigran je i na Vojvođanskoj smotri mađarskih pozorišta u Temerinu, gde je osvojio tri nagrade – dve za kolektivnu igru i jedno glumačko priznanje, koje je pripalo mladom Davidu Čikošu. Ansambl je letos nastupao u Slovačkoj, a u planu je i gostovanje u Žombolju.
 
Imajući u vidu okolnosti na kulturnoj sceni, u „Eđšegu“ se, kažu, trude, da rade tehnički i organizaciono manje zahtevne predstave. Tako stižu do mesta manjih mesta u kojima nema pozorišta. Nije im teško da igraju i u kafani, kaže reditelj Kiralj.
 
Pored ove predstave, aktivan je i komad za decu „Gluvi kralj“, koji potpisuje isti reditelj, a igra ga mlađi ansambl Društva. Uprkos mnogim otežavajućim okolnostima – sve je manje glumaca, nema ni dovoljno novca, „Eđšeg“ može da se pohvali da je jedino mađarsko pozorište u državi koje svake godine izvede premijeru. Pored toga, za svaki praznik koji okuplja članove različitih sekcija i prijatelje, pripremaju se inscenacije, muzički program, recitali.
 
Ulazak na predstave se ne naplaćuje, ali publika može da donira novac, koji ansambl koristi za putovanja. U svojoj misiji putujućeg pozorišta koje stiže svuda gde se teatru raduju.
312353140_840704637362695_129485857120877679_n

Kikinđani su, u četvrtak, imali izuzetnu priliku da prisustvuju pravoj horskoj svečanosti. U sali Narodnog muzeja scenu su podelili horovi: „Vox Lychnidos“ iz Ohrida, „Svetozar Marković“ iz Novog Sada i njihovi domaćini, „Attendite“, hor Kulturnog centra.

Horisti iz Kikinde letos su nastupili na Međunarodnom festivalu „Glas Ohrida“, u Crkvi Svete Sofije, kojoj su i donirali novac za rasvetu. Tada je i dogovorena saradnja tri hora, kao i zajednički nastupi, kaže v. d. direktor Kulturnog centra Kikinda, Marko Markovljev.

– Ovo je u pravom smislu te reči svrha postojanja Kulturnog centra, da pravimo velike, monumentalne događaje. Takođe je i retka prilika za kikindsku publiku da prisustvuje kvalitetnom muzičkom programu.

Domaćini su nastupili prvi, sa repertoarom, uglavnom, srpskih kompozitora – Govedarice, Isidora Bajića i Dragane Veličković.

– Horska muzika je specifična, sve manje imamo mladih koji su zainteresovani za horsko pevanje i teško je okupiti ih i predstaviti im ovu vrstu muzike. Ne postoji čovek koji peva, a da zlo misli i to je ono čime se mi vodimo u horu –  kaže dirigentkinja hora „Attendite“, prof. dr Biljana Jeremić.

Kikindski hor priredio je publici i posebno emotivan momenat. Za, kako je najavljeno, drage ljude koji više nisu sa nama, izveli su, uz elemente koreografije, „Liber tango“, Astora Pijacole. „Tango slobode“ posvetili su našim preminulim sugrađanima, Đurđini Jerinkić i Milošu Šibulu.

Obrade narodnih tužbalica, italijanske renesansne kompozicije i Mokranjčeve Rukoveti publici su predstavili Novosađani, članovi mešovitog hora Kulturno-umetničkog društva „Svetozar Marković“.

– Veoma nam je važna ova saradnja. Razmena iskustava doprinosi razvoju i horista i dirigenata – kaže dirigentkinja Suzana Lazar. – Delimo ideje i napredujemo jer muzika je „živa“ stvar, i mi se razvijamo s njom.

Gradski mešoviti hor „Vox Lychnidos“ iz Ohrida, iz Severne Makedonije, za naš grad vezuju i izuzetni uspesi. Na prvom kikindskom Međunarodnom horskom festivalu „Melodianum“, održanom onlajn pre dve godine, u konkurenciji 50 horova, nagrađeni su srebrom i zlatom u dvema kategorijama – mešoviti horovi i duhovna muzika.

– Večeras izvodimo internacionalni program. Prvi put smo u Kikindi i prelepo nam je. Uživamo u druženju jer muzika je život, ljubav, muzika je sve – kaže Slave Paskali iz Ohrida, jedan od najstarijih članova hora.

Muzičko veče održano je pod pokroviteljstvom Grada Kikinda, u čije ime mu je prisustvovala zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

– Ova manifestacija pokazuje da je horska muzika uvek predstavljala važnu komponentu našeg kulturnog i društvenog života. I večeras uživamo u skladu i lepoti sazvučja i drago mi je što je Grad nosilac ideje o organizaciji festivala horova jer postoji potreba da se populariše ova vrsta muzike –  rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

I kao da u prepunoj svečanoj sali Muzeja nije bilo dovoljno emocija, za sam kraj koncerta, na scenu su izašla sva tri hora. U čast gostiju iz Ohrida, i na veliko zadovoljstvo publike, više od  stotinu horista pevalo dve makedonske narodne pesme – „Eleno kerko“ i „Lihnida“. Dirigovali su prof. dr Biljana Jeremić i profesor Burim Hidri.

 

1666208986657

Izložba motiva autentične banatske kuće na fotografijama Kikinđana Čedomira Vujanića, Jelene Veselinov, Miloša Ivetića, Ivane Jovanović, Šari Zoltana i Gorana Birimca, otvorena je u galeriji Kulturnog centra. Postavka nosi naziv „Čuvar prošlosti – mali svet u velikoj Kikindi“. Gosti na otvaranju bili su gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, i vlasnica kuće, Dragana Aleksić-Piterson.

– Pogledom kroz objektiv ovde se povezuju prošlost i sadašnjost, istorija grada i moderno doba. Mislim da, promocijom ovakvih vrednosti, možemo da motivišemo mlade da, primenjujući tehnološke inovacije i čuvajući tradiciju, pronađu svoje motive da ostanu u Kikindi. Naša sugrađanka proputovala je čitav svet, ali je, mislima i srcem sačuvala vezu sa Kikindom – rekao je Lukač.

Dragana Aleksić-Piterson rođena je Kikinđanka koja živi i radi u Londonu. Zahvaljujući njenoj želji i arhitekti Aranki Blat, kao i izvođaču radova, Aleksandru Vlajkovu, kuća na uglu Suvačarske i Ulice Laze Kostića u Kikindi koju je kupila, rekonstrukcijom nije samo vraćena u epohu – u nju su ugrađeni najlepši detalji prošlosti. Vlasnici i arhitekti je, za ovaj doprinos, agencija ICOMOS, deo organizacije UNESCO, dodelila nagradu za očuvanje kulturne baštine.

Fotografima je, ovog leta, Dragana omogućila da ovekoveče bezbroj umetničkih pogleda na njen dom, koji je nazvala sova-kućom. Oni su za izložbu odabrali 70 radova.

– Imali smo umetničku slobodu da biramo motive. Šest puta sam ulazio u kuću i svaki put sam video nešto novo. Mislim da Kikinđani, tek kada odu iz svog mesta, shvate koliko je svet mali i koliko je naša Kikinda velika, prepuna divnih, možda i manje poznatih stvari iz tako bogate prošlosti – rekao je Vujanić.

Fotografkinja Jelena Veselinov, kaže da je u kući pronašla motive u okviru svojih interesovanja.

– Volim uređenje enterijera, ali i modu – kaže Jelena. – Za mene je izazov bio upravo spoj tradicionalnog i modernog.

Prostorima i detaljima, istaknutim na fotografijama, predstavljen je životni stil oslonjen na ekologiju i zaštitu kulturnog nasleđa.

– Sova-kuća simbol je privrženosti, ali i ogromne ljubavi prema zavičaju – kaže njena vlasnica. – Veoma je teško biti stranac. Koliko god da živite u drugoj državi, uvek ste autsajder. Pripadam ovde, i taj osećaj posebno je bio snažan kada sam prvi put ušla u ovu kuću i videla četri para sova na orahu. Smisao i posvećenost mojoj zemlji veoma su mi važni.

Ona je istakla da sarađuje sa brojnim humanitarnim organizacijama, često dovodi goste iz svih krajeva sveta, i da joj je želja da promoviše biodivezitet. Zato će kuća biti otvorena u mnogim prilikama, najavila je, za sve one koji žele da uživaju u povratku tradiciji i prirodi – u najlepšoj jednostavnosti života.

Za Kikinđane koji to prepoznaju, izložba će biti dostupna do kraja meseca, svakog dana, do 21 sata, u galeriji Kulturnog centra.

Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“ u Kikindi imaće, narednog vikenda, na repertoaru dve predstave. Mlađa glumačka grupa, „Gizenguz“, igraće svoju predstavu za decu „Suket kiraly“/“Gluvi kralj“ u petak, od 17 sati.

Za subotu, u večernjem terminu od 19 sati, najavljena je predstava starije grupe glumaca scene „Jozsef Attila“. Oni igraju svoju novu predstavu, „Tabori piknik“/“Piknik na frontu“, koju je režirao Kiraly Sandor. Predstava je titlovana na srpski jezik.

Ulazak na izvođenja se ne naplaćuje, ali će publika moći da ostavi dobrovoljni prilog.

 

Za ljubitelje horske muzike, u kikindskom Kulturnom centru pripremaju izuzetan događaj. Tri hora: „Vox Lihnidos“ iz Ohpida, hor Kulturno-umetničkog društva „Svetozar Marković“ iz Novog Sada i domaćini, hor „Attendite!“, nastupiće na zajedničkom koncertu u četvrtak, 20. oktobra, u sali Narodnog muzeja. Početak je u 19 sati, ulazak je besplatan.

CDA_0983-w1024

Kreativnu i nesvakidašnju ideju realizovali su u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić’’. Kako bi popularizovali umetnost, školu i kreativnost, otvorili su galeriju pod nazivom „Ars longa’’ u kojoj je prikazana postavka umetničkih radova učenika i zaposlenih. Galerija je osmišljena kao prezentacijski, afirmacijski i edukacijski prostor bez ikakvih granica u vezi sa pravcima i stilovima u umetnosti, bilo da se radi o slikarstvu, skulpturi, grafici, stripu ili nekonvencionalnom izrazu učenika.

Galerija je otvorena poslednjeg radnog dana direktorice škole, Olivere Lazić, koja odlazi u zasluženu penziju.

– Ponosna sam što smo uspeli da uradimo ono što smo dugo planirali i želeli. Ovo je jedinstven slučaj, da jedna škola otvori umetničku galeriju. Sada mi je najveća želja da se u galeriji što više izlaže. Najviše sam ponosna na svoj kolektiv, delili smo uspehe i ideje- rekla je direktorica OŠ ’’Vuk Karadžić’’ Olivera Lazić.

Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik Nikola Lukač koji je ukazao da će Grad nastojati da podrži ovakve i slične projekte.

-Ovo je zaista poseban dan za školu, ali i direktoricu Oliveru Lazić, koja odlazi u zasluženu penziju. Uspeli su da otvore galeriju, jedinstven projekat u našoj zemlji, u kojoj se nalaze radovi učenika i zaposlenih. Sigurno je trebalo mnogo vremena da se ceo projekat osmisli, realizuje i da škola dobije prostor koji je na ponos svih nas. Oliveri Lazić čestitam odlazak u zasluženu penziju, zahvaljujem joj na svemu što je uradila za školu, na divnim idejama i projektima- istakao je gradonačelnik.

U okviru programa izložbe vajarskih radova studenata Fakulteta likovnih umetnosti sa Cetinja pod nazivom „Terra(c)otto“ koja je juče otvorena u Kuslevovoj kući u Podgorici, danas će u Muzeju i galeriji Podgorice biti održano master klas predavanje prof. Slobodana Kojića.

Izloženi radovi studenata plod su uspešne saradnje Centra za likovnu i primenjenu umetnost Tera u Kikindi sa Fakultetom likovnih umetnosti na Cetinju. U okviru saradnje, osam studenata master studija prošlo je kroz radionicu tehnike vajanja skulpture u terakoti. U maju ove godine, prošli su kroz desetodnevnu praktičnu nastavu u Ateljeu Tera koji nudi sve raspoložive tehničke i tehnološke uslove za prenošenje znanja i četrdeset godina integrisanog iskustva u radu sa glinom.

Masterklasove na temu skulpture u terakoti vodio je mr Slobodan Kojić, akademski vajar, osnivač i direktor Centre Tera i bivši profesor Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju i dr Ivana Radovanović, docent Fakulteta likovnih umetnosti na Cetinju.

Saradnja ove dve institucije obnovljena je 2021. godine, uz podršku Univerziteta Crne Gore, a od ove godine uz učešće Prestonice Cetinje i Turističke organizacije Cetinje. Ona je nastavak ranijeg sporazuma o saradnji u oblasti likovnih umetnosti, edukacije, muzeološke prakse i interkulturalnog dijaloga koji je potpisan pre 12 godina i trajao je do 2015. godine.

Izložba vajarskih radova u Kusleovoj kući u Podgorici otvorena je do 31. oktobra.

 

 

311054636_1157109618226295_1804718890208990073_n

Dvodnevna likovna kolonija u Legatu Zdravka Mandića u Novim Kozarcima okupila je dvadesetak umetnika iz Beograda, Novog Sada, Bečeja i Kikinde. Održava se u okviru manifestacije „Miholjski susreti sela“ koju organizuje Ministarstvo za brigu o selu.

Ove godine, „Miholjski susreti“ sela traju od 1. jula do 1. decembra i okupiće 1.300 sela u 87 lokalnih samouprava. Sadržaji su različiti- od kulturno-umetničkih, literarnih, pa do sportskih i gastronomskih.

„Ovo je susret naših poznatih slikara, najviše ih je došlo iz Beograda. Tema je slobodna, a umetnost je najlepša sloboda. Najčešće slikarske tehnike su ulje na platnu i akrilne boje“, kaže Braco Azarić, slikar i rukovodilac Galerije „Zdravko Mandić“.

Grad je učestvovao na konkursu Ministarstva za brigu o selu i podržao ovu manifestaciju, ukazuje Ljuban Sredić, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice.

„Manifestaciju smo realizovali iz tri dela, letos u Banatskom Velikom Selu i Ruskom Selu, a sada u Novim Kozarcima. Cilj je da se obogati društveni život na selu, da se zaustavi iseljavanje sa sela i da mladi ostaju- rekao je Sredić i istakao  da je Grad Kikinda među prve tri lokalne samouprave po broju kupljenih kuća na selu, a u okviru javnog konkursa za dodelu bespovratnih sredstava, koji realizuje Ministarstvo za brigu o selu.

 

 

Duma 02

Sugrađanin Milan Prunić Duma, poznati vojvođanski kantautor i interpretator, dvočasovnim koncertom  „50 godina muzike, pesme i ljubavi“ u Narodnom pozorištu u Kikindi proslavio je pet decenija umetničkog rada.

Bard vojvođanske muzike nastupio je u pratnji Velikog orkestra Radio – televizije Vojvodine, a na sceni su mu se pridružili i Aleksandra Padrov, solistkinja Radio – televizije Vojvodine i Radio Beograda i sopran Danijela Jovanović, prvakinja opere Srpskog narodnog pozorišta.

-Drago mi je što je publika došla u velikom broju. U Kikindi sam 74 godine i nema lepše nego kada upravo u svom gradu nastupite i obeležite pola veka rada. Prvi koncert imao sam u Domu sindikata u Beogradu-  rekao je Duma i prisetio se svojih početaka kada je,kao student, nastupao  u Beogradu i Kikindi.

Da je velika čast sarađivati sa renomiranim izvođačem i kantautorom , istakao je Bojan Trenkić, rukovodilac sektora muzičke produkcije RTV.

-Dokazao se kao solista kroz brojne nastupe u zemlji i inostranstvu, ali i kao autor brojnih pesama koje su nastale u duhu naše muzičke tradicije.

Na kraju koncerta, Milanu Pruniću Dumi uručen je veliki portret, autora Predraga Radoševića i plaketa Saveza tamburaških društava Vojvodine.

Među brojnom publikom koja je uživala u, za ovu posebnu priliku, odabranom repertoaru, bili su i gradonačelnik Nikola Lukač,  zamenica gradonačelnika  Dijana Jakšić Kiurski i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća.

-Milan Prunić je ponos našeg grada. Njegova blistava karijera obeležena je očuvanjem tradicionalne vojvođanske muzike i starogradskih pesama. Sigurno je da će biti upamćen kao jedan od najvećih čuvara istinskog vojvođanskog melosa. Čestitala bih mu ovaj jubilej i poželela dobro zdravlje, da još dugo nastupa i ima mnogo ovako divnih susreta sa svojom publikom- rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Organizator koncerta koji je pripreman četiri meseca bio je kikindski Kulturni centar.

-Gospodin Duma je zaista legenda ovog grada. Možda on to na neki način i ne oseća, ali ja verujem da građani Kikinde vole njegov rad, svu muziku i ljubav prema gradu koju pruža kroz svoje pesme-  istakao je Marko Markovljev, v.d.  direktor Kulturnog centra.

Koncert solo pesama pod nazivom „Srbija nas spaja“ održale su, u sali Narodnog muzeja, dve novosadske umetnice – Agota Vitkai Kučera, sopran, i pijanistkinja, Jelena Simonović Kovačević. Organizator koncerta je Kulturni centar Kikinda, a iz lokalne samouprave prisustvovale su mu članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Ramona Tot.

“Već naziv koncerta me je veoma zainteresovao, podsetio me je na najlepši mogući način spajanja svih naroda muzikom i kulturom. Grad Kikinda će i u narednom periodu pripremiti bogat program prilagođen ukusima svih naših sugrađana“, rekla je Valentina Mickovski, u Gradskom veću zadužena za kulturu i obrazovanje.

Na repertoaru dveju umetnica našle su se kompozicije Petra Konjovića, Josifa Šlezingera, bugarske, makedonske i grčke pesme, sveukupno na čak deset jezika, što je svojevrsni omaž jedinstvu različitosti.

“Izvele smo dela kompozitora i sa ovih prostora, publiku smo uspele da uputimo u ono što već duže vreme radimo, a obezbedili smo joj i prevod kako bi u potpunosti uživala i imala uvid u kompozicije na stranom jeziku“, izjavila je, posle koncerta, Agota Vitkai Kučera, inače profesorka Akademije umetnosti u Novom Sadu.

Njena koleginica sa Akademije, Jelena Simonović Kovačević, naglasila je potrebu za ovakvim umetničkim događajima.

“Neophodno je da imamo više koncerata, koncipiranih upravo na ovakav način jer smo mi multinacionalna sredina, a srećom imamo i kompozitore koji su predstavnici nacionalnih zajednica. Pokazali smo publici na koji nas to način Srbija spaja kroz muziku“.

Koncert u Kikindi označio je i početak turneje ovog programa u kojem će tek imati priliku da uživaju ljubitelji muzičke umetnosti širom Srbije.

 

Don`t copy text!