Култура

Nova galerija 3

U Galeriji „Tera“ na trgu, do 14. juna je postavljena izložba fotografija „Svet se kaže šuma“ Jelene Vladušić.

U petak, 2. juna, tačno u podne, u Salonu Muzeja „Tera“, na prostoru nekadašnje kasarne, biće otvorena izložba crteža i kolaža „Prelaz tri“, prof. Daniele Fulgosi iz Beograda.

U novoj galeriji u prizemlju Narodnog muzeja izložene su slike akademika 20. veka iz umetničke zbirke Srpske akademije nauka i umetnosti. Dela Marka Čelebonovića, Predraga Peđe Milosavljevića, Miodraga Miće Popovića i drugih umetnika, ukupno 14 slika velikog formata koje su poklonili Akademiji, posetiocima će biti dostupna do 21. juna.

Izložba „Sto nevidljivih“ postavljena je, takođe, u prizemlju Muzeja i biće dostupna do polovine avgusta. Sadrži predmete iz fundusa Muzeja koji nikada nisu izlagani. Uz njih su izložene i zanimljive priče i fotografije koje oslikavaju prošlost grada.

Tamburaške svečanosti 1

Pehar za najbolji tamburaški orkestar drugih “Kikindskih tamburaških svečanosti” pripao je ansamblu „Zanatski“ iz Novog Sada. Za najboljeg solistu, kojem je uručen gran-pri Festivala, proglašen  je Marko Kolović, takođe iz ansambla “Zanatski”. Specijalna nagrada otišla je u ruke malom primašu iz Novog Kneževca, Željku Stankovu.

Druge tamburaške svečanosti održane su u nedelju, u Narodnom pozorištu, u organizaciji Kulturnog centra. Manifestaciju je otvorio i nagrade uručio gradonačelnik Nikola Lukač. Događaju je prisustvovala i Valentina Mickovcki, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje.

Ocenjivački žiri činili su: dr i dr um. Agota Vitkai Kučera, profesorka na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, prof. Smiljana Jančić, dirigentkinja Gradskog tamburaškog orkestra „Branko Radičević“ iz Rume, i Zoran Bugarski Brica i Branimir Jovanović, članovi Velikog tamburaškog orkestra RTV-a.

Ognjen Nedeljkov iz pobedničkog orkestra otkrio nam je zašto će im ovo takmičenje ostati u najlepšem sećanju.

– Prvi put nastupamo u punom sastavu i dobili smo prvu nagradu. Okupili smo se početkom godine i, kako smo svi mladi, ovo nam je pravi podstrek. Odmalena sviramo i volimo tamburašku muziku – kazao je Nedeljkov.

I osvajaču gran-prija je prvi put da je najbolji.

– Prvo takmičenje, drugi zajednički nastup, i već smo nagrađeni. Presrećni smo svi, a posebno ja. Da nije ovakvog orkestra, ni ja ne bih bio najbolji pojedinac – istakao je Marko Kolović.

Drugoplasirani su bili članovi ansambla “Aldomaš” iz Novog Sada, a treći novokneževački orkestar “Lale”. Nikola Lukač, gradonačelnik, rekao je da su “Kikindske tamburaške svečanosti” važne jer čuvaju tamburicu, instrument po kome je naš grad prepoznat.

– Ponosan sam na ideju da se organizuje ovakva manifestacija. Tamburica je izuzetan i naš tradicionalan instrument. Imali smo priliku da čujemo odlične orkestre, a pred pobednicima je svetla budućnost – napomenuo je Lukač.

Nijedna svečanost ne može da se zamisli bez tamburaške muzike u Kikindi i Banatu, a tambura je glavni instrument, napomenuo je Marko Markovljev, direktor Kulturnog centra Kikinda.

– Prošle  godine uvideli smo da ovakav festival ima publiku u Kikindi. Imali smo četiri takmičarska ansambla: iz Novog Kneževca, Novog Bečeja i dva iz Novog Sada. Ove godine, pored Grada Kikinde, podržao nas je i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama – rekao je Markovljev.

Po završetku takmičarskog, u revijalnom delu nastupili su Milan Prunić Duma, Agota Vitkai Kučera i Danijela Jovanović. Cilj je da se manifestacija razvija, da ima više učesnika i da traje duže od jednog dana, rečeno je na „Kikindskim tamburaškim svečanostima“.

ŽPG Gusle 2 (1)

Članice Ženske pevačke grupe “Gusala“ pobednice su 10. međunarodnog Vokalnog etno festivala mladih “VEF” u Negotinu. Devojke su, pre takmičarskog programa, izazvale oduševljenje na Večeri pobednika, kao laureati prošlogodišnjeg takmičenja.

Kvalitet su potvrdile i ove godine, osvojivši najviše priznanje u kategoriji tradicionalnog pevanja prema oceni žirija u sastavu dr Dragica Panić, mr Bojana Nikolić i Biljana Krstić.

Foto: FB stranica ADZNM “Gusle”

Ovo je treća pobeda devojaka, članica „Gusala“, na ovom jedinstvenom i prestižnom festivalu na kojem su nastupile vokalne etno grupe iz Rumunije, Bugarske, Republike Srpske i Srbije.

Izložba šuma a

Fotografije nastale tokom šetnji kroz šumu duž obala Tise delo su umetnice Jelene Vladušić i od večeras su izložene u Galeriji „Tera“. Ciklus „Svet se kaže šuma“ nastao je u veoma značajnom periodu njenog života, kaže autorka.

– Ciklus sam započela kada sam bila u drugom stanju, u periodu kada se promenila moja životna uloga i, samim tim, i perspektiva, način na koji  posmatram svoje okruženje. Ovi radovi naslanjaju se na moj prethodni ciklus „Pejzaži iz stomaka“ i dolazi iz mene istinski, duboko je iskren i inspirisan načinom kako se mi odnosimo prema prirodi i šta ćemo ostaviti našim pokolenjima, šta ću ja, kao majka, ostaviti svom detetu. Odražava moju zabrinutost i potrebu da se zagledam u pejzaž u kojem se nalazimo. Fotografije su iz prostora u kojem provodim puno vremena, za mene je intiman i u njemu se ogledam. Krenuo je iz mene, ali bi trebalo da komunicira sa širom publikom – rekla je Jelena Vladušić na otvaranju izložbe.

Autorka je završila doktorske studije fotografije. Posle niza izložbi u zemlji i inostranstvu, njeni prikazi šume kao metafore sveta ili ličnog viđenja istog i nas u njemu, biće izložene u Galeriji „Tera“ do 14. juna.

Melizmi izložba 1

Sekcija za očuvanje banatske nošnje i recepata “Melizmi” juče je predstavila još jedan segment ovdašnje narodne baštine. Na 38. rođendan Kulturnog centra, u Galeriji ove ustanove, članice Sekcije upriličile su izložbu rukotvorina, zaboravljenih zanata i recepata pod nazivom „Od komlova cipovka“.

– Pored svih rukotvorina – pustovanja, makramea, rišeljea, veza, zatim slanih i slatkih đakonija koje su napravile članice Sekcije, istakle smo komlov, kvasac iz prirode, otud i naziv ovog događaja – kaže Biljana Mandić, koja je osnovala „Melizme“ i rukovodi Ženskom pevačkom grupom. – Komlov je prirodni kvasac. Kuvao se od juneće žuči i kukuruznog ili pšeničnog brašna. Pravile su se obgice koje su se sušile na suncu, a zatim stajale na tavanu, na promaji. Komlov se uzimao veče pre mešenja, potapao u vodu i zatim se, sa njim, u naćvama mesila cipovka – veliki, rastresiti hleb sa hrskavom koricom koji je šest članova porodice moglo da jede tri dana.

Posetiocima su poslužene kiflice sa salom, kitnikez, kuglof od bundeve, slavski kolač, sok od bagrema. Izložbu su otvorile članice Ženske pevačke grupe.

– Pokazale smo da su znanje, volja i veština ključni kako bi se stari zanati sačuvali od zaborava – istakla je biljana Mandić.

Sa puno entuzijazma i radosti „Melizmi“ čuvaju tradiciju već 18 godina. U ženskoj pevačkoj grupi, dvema dečijim grupama i sekciji za očuvanje banatske nošnje, običaja i recepata imaju, ukupno, 35 članova koji ponosno stoje na braniku najlepših vrednosti prošlih vremena i kulturnog identiteta.

Vuca knjiga 1

„Naši naučnici koji su širili duhovnost i nauku“ naziv je nove knjige profesora dr Petra Vuce koja je večeras predstavljena u svečanoj sali Narodnog muzeja.

– Knjiga je sastavljena od radova koje sam pisao za Konferenciju “Razvoj astronomije kod Srba” i koji su objavljivani u zbornicima. Većinu radova čine biografije Kikinđana – kaže profesor Vuca. – Jovanka Živojinov je, recimo, manje poznata Kikinđanima. Ona je, za vreme Drugog svetskog rata, bila profesor fizike u Gimnaziji, a zatim i prva žena profesor na Mašinskom fakultetu. Pisao sam i o Kikinđaninu arhimandritu Filaretu Graniću, vizantologu i teologu, članu Akademije nauka. Interesantan je i deo u kojem sam sabrao podatke koje sam pronašao o ocu Nikole Tesle, Milutinu.

O knjizi i radu profesora Vuce govorio je recenzent, prof. dr Milan Dimitrijević, astronom, fizičar i pesnik, bivši ministar za nauku, tehnologiju i razvoj Savezne Republike Jugoslavije.

– Ovde su sabrani članci koje je profesor Vuca pisao i koji su prezentovani i verifikovani na konferencijama. U knjizi su priče o Kikiđanima koji su doprineli nauci, kao što su Pavle Kengelac, Milivoj Jugin, Kosta Sivčev. Za neke od njih nisam ni znao da potiču odavde – rekao je profesor Dimitrijević.

Priče o značajnim, ali manje poznatim Kikinđanima čine samo deo knjige. Profesor Vuca govori i o ljudima koji nisu sa ovog područja, ali su doprineli nauci. U trećem delu su prilozi o sunčanim satovima kojima se autor bavio i u svojoj knjizi, „Sunčevi satovi u Vojvodini“, koja je imala tri izdanja.

Knjigu „Naši naučnici koji su širili duhovnost i nauku“ je, uz podršku Grada, izdao Narodni muzej u kojem ovo najnovije delo profesora Vuce i može da se kupi.

opanak (4)

Na prestižnom međunarodnom Festivalu folklora „Zlatni opanak“ u Valjevu, u konkurenciji stotinu ansambala i više od tri hiljade igrača, članovi KUD-a iz Mokrina postigli su izuzetan uspeh – osvojili su treće mesto u kategoriji juniora.

KUD „Mokrin“ je, svojim nastupom, izazvao oduševljenje publike, što je prepoznao i struči žiri. „Leskovačke igre“ pripremnog ansambla uz pratnju orkestra donele su im zasluženo prvo mesto u kategoriji juniora od 13 do 16 godina, dok su se, u ukupnom plasmanu, plasirali na treće mesto, potvrđujući svoju izuzetnu posvećenost i kvalitet.

Angažovanje i vredan rad na očuvanju srpske folklorne tradicije istakli su ovaj ansambl kao jedan od uspešnijih na ovom renomiranom saboru.

„Zlatni opanak“ u Valjevu održava se od 2003. godine. Okuplja folklorne ansamble iz cele Srbije i dijaspore.

 

Olga Jevrić 1

Izložba „Olga Jevrić – kompozicija i struktura”, upriličena povodom stogodišnjice rođenja istaknute jugoslovenske i srpske vajarke, legatora, prve i jedine žene vajara, redovnog člana SANU, postavljena je u Salonu Muzeja „Tera“.

– Velika nam je čast što imamo priliku da ugostimo izložbu Olge Jevrić radovima iz legata SANU i iz Kuće legata. Olga Jevrić je veliki avangardni stvaralac koji je, svojim radom i zalaganjem, mnogo doprinela da se skulptura, posebno kada je reč o ženskom umetničkom stvaralaštvu, probije na umetničku scenu. Naša je čast što Kikinda ima priliku da veliki opus od bezmalo 70 radova, koji hronološki prikazuju njeno stvaralaštvo, ugosti u prostoru Salona Muzeja. Olga Jevrić bila je učesnica Međunarodnog simpozijuma „Tera“ 1991. godine i tom prilikom je kreirala radove koji se nalaze na ovoj izložbi. Takođe, naš fundus obogatila je svojim stvaralaštvom, imenom i statusom – kaže istoričar umetnosti Verica Nemet, kustos u Centru za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Izložba je ineteraktivna, sadrži i ku-ar kodove pomoću kojih se mogu videti legati Olge Jevrić u SANU i u Kući legata, kao i vidomaterijale, snimljene u toku njenog života.

Postavka radova ove velike umetnice dostupna je posetiocima do kraja maja, od utorka do subote, od 10 do 16 sati.

Muzej Sto nevidljivih 5

Iako je „Noć muzeja“, zbog tragičnih događaja, otkazao organizator, „Muzeji za 10“, na području čitave Srbije, dogovoreno je da, do petka, 19. maja planirane izložbe ipak budu postavljene, ali bez pratećih događaja. U kikindskom Narodnom muzeju od večeras je dostupna izložba pod nazivom „Sto nevidljivih“, koja je trebalo da bude centralni događaj u Noći muzeja.

– Izložba sadrži verovatno i više od sto predmeta koji nikada nisu izlagani i neće ni biti jer ne odražavaju na pravi način lokalnu istoriju ili nisu u najboljem stanju. U suštini, čine je interesantne priče – kaže direktorica Narodnog muzeja, Lidija Milašinović. – Meni je najinteresantnija vilica bebe mamuta koju je Muzej dobio na poklon pre dva meseca. Zanimljiva je i zbirka učitelja Čipčića koju čine fotografije poznatih Kikinđana i grada, zatim  najavni leci i plakati iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka bioskopa „Olimpija“ i „Nacional“, slika Miroslava Antića, koju ne znam da li je publika imala priliku da vidi, takođe i slike nepravedno zapostavljenog, jer nije bio akademski slikar, Siniše Momčilova. Tu je i kućni bioskop sa trodimenzionalnim slikama starim stotinak godina, koje se gledaju sa posebnim naočarima, a sve to izradili su Kikinđani, i još mnogo toga.

Direktorica dodaje da će izložba, takođe predviđena za Noć muzeja, pod nazivom „Sto zaboravljenih“, o zaboravljenim Kikinđanima, biti organizovana u narednim mesecima.

Izložba „Sto nevidljivih“ u prizemlju Narodnog muzeja biće dostupna tri meseca.

Hor Atendite (2)

Hor Kulturnog centra „Attendite!”, pod upravom profesorke dr Biljane Jeremić, osvojio je dve zlatne medalje na 22. Horskom festivalu „Majske muzičke svečanosti” u Bijeljini.

Prvim mestom Hor je nagrađen u A kategoriji mešovitih horova. Drugu zlatnu medalju dobio je kao specijalnu nagradu za najbolje izvođenje pop kompozicije.