Култура

Vasic 3

Zbrika priča „Kratak spoj“ i roman „Ne“ najnovije su knjige Dragana Vasića, nastavnika fizike, Kikinđanina rođenog u Novom Kneževcu koji je, kako kaže, pisanjem počeo da se bavi u vreme korone. Večeras su predstavljene u dvorištu Narodne biblioteke.

– Kao student sam pisao kriminalističke priče, pa ih je baba slučajno naložila. Pisao sam i pesme, ali ništa ozbiljno. Ovo je ozbiljno jer sam finansiram, drukčije ne bih izašao iz anonimnosti jer danas svi pišu, posebno od pandemije. Meni se dopada igra rečima, mislim da umem, na taj način, da animiram ljude – kaže Vasić.

Da ozbiljno shvata svoju novu profesiju jasno je i po tome što ima tim ljudi koji čitaju ono što napiše, među njima su i tri profesorice književnosti, koje procenjuju da li je napisano i za objavljivanje. Svaka knjiga prvo „odleži“ 10 meseci, kaže. Sada je završio još jednu zbirku kratkih priča, ali su još uvek na čitanju.

Vasić se naizmenično posvećuje romanima i pričama. Tako je, prošlog leta, promovisao dva prvenca: roman „Prevareni“ i knjigu priča „Kontrapunkt“.

– Roman se čita kao da se gleda film, nemoguće je da vam se ne svidi jer se prati  zaplet – objašnjava Vasić. – Težio sam da napravim „Tvin Piks“, da su mi važniji likovi nego radnja. Lako se čita, ali se zato brzo i zaboravi. A „Kontrapunkt“ je po svemu kontra, na sto strana ima sedam priča i sve su „uvrnute“.

Pored Dunje Brkin Trifunović, urednice kulturnog programa Biblioteke, o novim delima Vasića govorile su i recenzentkinje Andrea Beata Bicok i Jelena Milošev.

Glavni junak romana „Ne“ jeste žrtva, ali sve zavisi od perspektive iz koje posmatramo situaciju, pa ako smatramo da smo žrtve materijalističke civilizacije, bolje je nego da budemo žrtva samih sebe, gubeći moral, humanost i osnovne ljudske vrednosti – rekla je Bicokova.

U zbirci priča „Kratak spoj“ upečatljivo se opisuju karakter i duševni svet glavnog junaka, što izaziva duboku empatiju čitaoca, jer deluju poznato, rekla je Jelena Milošev.

– Radi se o nemoći glavnog junaka da, na bilo koji način, utiče na stvari, da ih izmeni i da ih izmiri i prihvati u sebi. U poslednjoj priči on navodi motive zbog kojih stvara, gorivo na kojem se zasniva njegovo pisanje, a to su: tuga, neverica, bes, sećanje, žal i krivica. Kaže da je gorivo nepresušno, za razliku od mašte i inspiracije koje su presušne, što izaziva saosećanje kod čitalaca koji su i sami stvaraoci.

Književno veče Dragana Vasića prvo je koje je ove godine održano u dvorištu Biblioteke i okupilo je njegove čitaoce, poštovaoce i kolege.

– Sve koji su došli poznajem 40 godina, od kada sam došao u Kikindu. Ne znam da li su došli zbog mene ili zbog knjiga, ne znam ni šta bi mi bilo draže. Mislim da imam šta da kažem, nakupilo se dosta toga u meni. Ljudi kažu da se, dok pišu, oslobađaju nekog tereta. Nažalost, ja pisanje doživljavam kao zidanje kuće, kao posao koji mora da se završi. Iako je to što pišem, osim romana „Ne“ koji je humorističan i koji se ljudima najmanje sviđa, teško, mračno i ozbiljno. Pišem ono što nosim iz detinjstva, ima toga što sam poneo negativnog. U prvoj knjizi su me prepoznavali, pa sam počeo da kombinujem istinito i izmišljeno jer su me cenili po tome što me prepoznaju, a ja to neću, mene interesuje da li to vredi – objašnjava autor.

 

Koliko vredi bilo je jasno i po posećenosti ove književne večeri koja je prevazišla zainteresovanost za mnoge slične događaje u Biblioteci. Takođe, dokazala je i samom Vasiću, koji je samome sebi najstroži kritičar, da su njegov rad i trud i podržani i poštovani.

 

Tera Koncept 2

Radovi koje su retki, odabirom privilegovani umetnici imali priliku da stvaraju na Simpozijumu „Tera“ osamdesetih godina prošlog veka, ne obavezno vajari, već i umetnici iz drugih disciplina: slikari, grafičari, fotografi, ostali su u fundusu kao dokaz otvorenosti „Tere“ i njenog eksperimentalnog određenja.

Autori vajarskih dela malog formata bili su samo gosti, stvarali su, u vreme trajanja Simpozijuma samo nekoliko dana, a radili su na od kritičara zadatu temu. U toku osam godina, na taj način, smenjivali su se kritičari, teme i umetnici, a nastali radovi i danas su deo istraživačkog projekta pod nazivom „Koncept“.

U projektu je učestvovalo sedam umetničkih kritičara: Sava Stepanov – tema: kocka, Irina Subotić – tema zemlja-nebo, Bela Duranci – tema brazda, Vesna Đurđević – tema pečat, Svetlana Mladenov – tema ukrštanje, Aleksandra Estela Bjelica – tema krug i Ljiljana Ćinkul – tema kuća.

Skulpture tridesetak od 200 umetnika, učesnika ovog projekta, od danas su dostupni posetiocima u Salonu Muzeja „Tera“ na izložbi „Istraživanje u okviru kolekcije Tera“ koju je otvorila kustoskinja Svetlana Mladenov.

Na sada priređenoj izložbi svojim plastičkim konceptima predstavljaju se: Kosta Bogdanović, Miroslava Kojić, Slobodan Kojić, Aleksandar Bukvić, Mladen Marinkov, Pavle Pejović, Ante Marinović, Đorđije Crnčević, Slavoljub Radojčić, Sreten Milatović, Dobrivoje Krgović, Tanja Ostojić, Zoran Pantelić, Gabrijel Glid, Nenad Šoškić, Rastislav Škulec, Slobodan Era Milivojević, Dušan Petrović, Dragoslav Krnajski, Nina Kocić, Milan Ramaji, Darija Kačić, Dušan Otašević, Dejan Anđelković /Jelica Radovanović, Marina Popović, Mileta Prodanović, Dragana Parlać, Milan Blanuša, Miroljub Stamenković i Anka Burić.

Izložba će trajati do kraja jula i može se razgledati od utorka do subote, od 10 do 16 sati.

355982398_695519035715859_4158337312248472918_n

Memorijal Miroslav Antić, 38. po redu, okupio je u Mokrinu, glumce, pisce, muzičare, poštovaoce njegovog dela, sve one koji čuvaju sećanje na jednog od najpoznatijih srpskih pesnika, slikara, novinara i boema. U improvizovanoj kafani na Varoškom trgu kroz „Putokaz za sanjare i oblake” za koji su scenario napisali Milorad Damjanović, glumac i Tode Nikoletić, pisac na Mikine zapise podsetili su glumci Ana Sofrenović, Iva Štrljić, Ljuba Bulajić, Miodrag Petrović,  pisac i esejista Dragan Jovanović Danilov, radio novinar, pisac i recitator Ratomir Damjanović,  izvođač Ivan Leščešen, pevačica Daša Bosnić iz grupe „Ođila“.

-Mika je za mene uvek bio čudesan pisac –rekla je Ana Sofrenović – Njegova poezija ima puno poklonika i divno je što se Mokrinčani na ovakav način sećaju svog meštanina koji je puno pisao o Mokrinu.

Iva Štrljić peti put do sada bila je deo Memorijala, a kako napominje, svaki put je drugačije.

-Ovo je najlepši način da se sećamo pesnika svetskog glasa. Kada bi sam Mika gledao ovaj događaj bio bi prezadovoljan. Sa pesmama Miroslava Antića sam odrastala i kao devojčica pobeđivala na recitarskom takmičenjima – istakla je Iva Štrljić.

Milorad Damjanović prvi put je bio u Mokrinu, a cilj scenarija koji je napisao za ovogodišnji Memorijal bio je da publika čuje zapise Mike Antića iz raznih mesta u kojima je boravio. Tako su okupljeni imali priliku da čuju šta je doživljavao boraveći u Rusiji, Grčkoj, Hrvatskoj. O ovim zapisima se malo zna, a važan je deo opusa mokrinskog velikana.

Memorijalu su prisustvovali i gradoačelnik Nikola Lukač, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski i  Valentina Mickovski, članica Gradskog veća.

-Na nama je da negujemo sećanje na našeg velikana. Važno je da svi budemo svesni lepote  i značaja Mike Antića, toliko puta citiranog i bez čijih se pesama ne može zamisliti odrastanje ne samo današnjeih, nego i budućih generacija – precizirila je Dijana Jakšić Kiurski.

Predsednik Saveta Mesne zajednice Mokrin, koja je i organizator Goran Ristić podsetio je da je Nedelja kulture u Mokrinu priređeno više kulturnih događaja, kao i da se završava u ponedeljak, 26. juna, kada je „Dan Raše Popova“.

Na bini su bili i tamburaški orkestar „Mokasi“, gitarista Žarko Novakov, a publici se predstavila i Petra Todorić,  koja je otpevala pesmu „Plava zvezda“ komponovanu po tekstu Miroslava Antića.

 

izvor8

Folkloraši iz Nakova, Đurđeva, Zenice, Selenče, Drvara, Lovćenca, Ilovice iz Severne Makedonije i Rumunije bili su učesnici 13. Međunarodnog festivala folklora „Ajmo zaigrati, ajmo de“.  Kako bi se na pravi način predstavili svojim domaćinima prošetali su u defileu centralnom ulicom i pozvali ih na koncert.

Organizator je KUD „Izvor“ iz Nakova, a cilj je da se očuva tradicija i kultura, istakla je Sanja Rokvić, predsednica.

-Na nama je da decu i mlade upoznamo sa drugim kulturama, običajima i tradicijom, a ovakva druženja su pravi način da to i postignemo. Sa većinom učesnika imamo dugogodišnju saradnju, a folklorci iz Đurđeva, Ilovice i Selenče prvi put smo ugostili i sa svima se nadamo budućoj saradnji – kazala je Sanja Rokvić.

Radoslav Bosnić iz AKUD „Mira Lukač“ iz Drvara napominje da je ovo društvo učesnik manifestacije od samog početka.

-Naše prijatljstvo brižno negujemo. Svake godine se uzajamno posećujemo i sarađujemo – rekao je Bosnić.

Manifestaciju je otvorio gradonačelnik Nikola Lukač koji je događaju prisustvovao sa saradnicima.

-Čuvanje tradicije, kulture i običaja je važno i treba da ga prenosimo sa kolena na koleno. Ovo je način da gradimo nova prijateljstva i održavamo stara – napomenuo je Lukač.

Valentina Mickovski, članica Gradskog veća poželela je dobrodošlicu svim učesnicima.

-Festival folklora u Nakovu značajan je za Nakovo i Kikindu. Svake godine raste i na lokalnoj samoupravi je da ga podržava – napomenula je Mickovska.

Publika, okupljena u dvorištu OŠ „Petar Kočić“, imala je priliku da uživa u narodnim igrama raznih krajeva. Prethodno veče nastupile su pevačke grupe iz Brčkog, Drvara, Apatina i Ostojćeva sa izvornim pesmama.

Milasinovic 2

„Slučaj Vinča“ i „Muk“ dva su najnovija romana književnika Gorana Milašinovića koje je večeras predstavio u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi. Milašinović je pisac sa bogatim književnim opusom; za 35 godina objavio je osam romana, knjigu epistolarne proze (pisanje u obliku niza dokumenata), knjigu poezije, knjigu razgovora i zbirku priča. Romani „Apsint“ i „Kamera obskura“ bili su u najužem izboru za NIN-ovu nagradu.

Autor je, inače, lekar specijalista interne medicine, kardiolog-elektrofiziolog, direktor Pejsmejker centra Univerzitetskog kliničkog centra u Beogradu i redovni profesor na beogradskom Medicinskom fakultetu. Večeras je prvi put bio u Kikindi.

– Veoma sam počastvovan što sam ovde. Ovo je slavan grad sa slavnom istorijom i piscima, ovde se, na svakom mestu, vidi duh Srednje Evrope i Austorugarske. A u toj Srednjoj Evropi jedna od važnih stvari bila je književnost. Poreklom sam Slavonac, pa je i to je razlog što se osećam kao kod kuće – rekao je prof. dr Milašinović.

Dva nova romana su, kaže, stavljena u zajednički kontest jer su oba bazirana na istinitim događajima.

– „Slučaj Vinča“ se bavi ekstremnom humanošću prilikom prve transplantacije koštane srži koja je urađena 1958. godine u Parizu i to je bila i prva transplantacija bilo kog organa u ljudskom telu. U toku naučnog eksperimenta u Institu „Vinča“, ozračeno je pet naših atomista. Izlečeni su zahvaljujući donaciji koštane srži običnih Francuza kojima nije bilo saopšteno da će sigurno preživeti vađenje koštane srž. Za mene je to primer ekstremne himanosti. S druge strane, u romanu „Muk“ je antipod humanosti, besprizorno zlo prema prirodi, masovno ubistvo ptica u krivolovu koji se dogodio 2002 u Bačkoj. Grupa italijanskih lovaca pobila je deset hiljada ptica pevačica zarad hedonizma, gurmanskog specijaliteta koji su pravili. Ova priča poslužila mi je kao potka da ukažem na bezobzirnost prema prirodi koja vodi uništenju homosapiensa, da će možda nestati ljudi, kao što su nestali dinosaurusi i da će, možda, tada doći neka nova vrsta, koja će biti humanija prema prirodi. Svaka naša aktivnost može da sklizne u patologiju, nemar nam je lako dostupan i ne razmišljamo dovoljno.

Na veoma posećenoj književnoj večeri o delima prof. dr Milašinovića govorila je i dr Ana Stišović Milovanović, naučni saradnik na Institutu za srpsku kulturu u Prištini. Jedna od tema bila je i društveni uticaj književnosti.

– Književnost neće promeniti svet, svet menjaju politika, progres, tehnologija, dok je književnost zatvorena u ezoteričnom krugu između pisca i čitaoca, zato su ovakvi susreti veoma važni – zaključio je autor.

Azaric 1

Braco Azarić, slikar iz Novih Kozaraca, predstavio se i ljubiteljima umetnosti u Beogradu, u Galeriji Ustanove kulture “Božidarac”. Priliku da izlaže u ovom renomiranom umetničkom prostoru dobio je na konkursu koji je raspisala Galerija. Otvaranje izložbe bilo je 14. juna i Azarićeve slike biće izložene još sutra.

– Veoma mi je drago što sam izlagao na ovako značajnom mestu. Izložbu je otvorio  mr Miodrag Elezović, a u programu svečanog otvaranja nastupila je moja koleginica iz Beograda, inače i pesnikinja, Nataša Radosavljević Nera. Izložio sam retrospektivu, slike od početaka mog rada do danas, tridesetak ulja na platnu. Neke slike sam već i prodao – kaže Azarić.

Slikarska kolonija u Novim Kozarcima od petka

Braco Azarić je i osnivač slikarske kolonije „Dani Zdravka Mandića“ koja će, ove godine, u Galeriji kozaračke Vile koja, takođe nosi ime po čuvenom slikaru iz ovog mesta, okupiti dvadeset učesnika – iz Beograda, Novog Sada i Kikinde.

Početak Kolonije je u petak, 23. juna, u 18 sati i biće označen otvaranjem izložbe slikarke iz Kikinde, Dušanke Pap Vujević. Umetnici će stvarati tri dana, i u nedelju, u Vili, biće priređena izložba radova nastalih na ovom skupu. Koloniju organizuju Galerija “Zdravko Mandić” i crkveena opština, uz podršku Mesne zajednice i Grada.

CDA_1382

Gradonačelnik Nikola Lukač iskoristio je priliku da još jednom poseti izložbu „U velikom formatu – slike akademika“ u novom galerijskom prostoru Narodnog muzeja, pre zatvaranja izložbe.

Lukač je istakao da ovaj moderan prostor, u koji je uloženo približno 20 miliona dinara služi za ponos Narodnog muzeja, kao i Grada Kikinde.

Postavku na kojoj su predstavljeni radovi devet autora, od Peđe Milosavljevića do Petra Omčikusa, inače poklon umetničkoj zbirci Srpske akademije nauka i umetnosti, možete pogledati još danas i sutra.

U društvu i kroz razgovor sa Jelenom Ciganović, kustoskinjom istoričarkom umetnosti, sutra će biti zatvorena izložba koja je svečano otvorila ovaj predivan galerijski prostor. Kustoskinja će za razgovor sa posetiocima biti dostupna od 16 do 20 sati.

violinistkinja

U Galeriji Nova Narodnog muzeja u subotu je održan koncert violinistkinje Milijane Zolotić Simić,  inspirisan slikom Peđe Milosavljevića „Portret violinistkinje Marije Mihailović”. Koncert je upriličen kao prateći  deo izložbe iz Galerije SANU „U velikom formatu“.

-Zašto bismo o slici samo pričali, ako možemo da je oživimo na neki način. Slika ima zanimljivu istoriju, naslikao ju je Peđa Milosavljević 1935/36. godine- navodi Dragan Kiursi, viši muzejski pedagog. – Milosavljević je bio diplomata, inspirisan slikarima Pariza. Iako nije bio akademski slikar, učio je od vrsnih umetnika poput Jovana Bijelića, koji je imao atelje u istoj zgradi u kojoj je radila Marija Mihailović, devojka sa slike. Tu su se upoznali i tako je nastao portret. Kasnije se sreću u beogradskim kulturnim miljeima gde je ona muzicirala sa sestrom Olgom. Tu se prepliću priče Ive Andrića, Milosavljevića, Marije Mihailović- navodi Kiurski.

Na repertoaru su bila dela Baha, Hendla, Prokofjeva, Svendsena, Popovića, Stojanovića. Milijana Zolotić Simić je završila Akademiju umetnosti u Novom Sadu. Nastupala je kao solista i u kamernim sastavima. Održala je više solističkih koncerata u Kikindi, a u Centru lepih veština godinu dana je realizovala koncerte klasične muzike za bebe i decu do tri godine. Nastavnica je u Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“.

U okviru pratećeg programa postavke „U velikom formatu”, realizovane su i radionice za decu i odrasle. Izložba će posetiocima biti dostupna još sutra (sreda), kada će od 16 do 20 sati svi zainteresovani biti u prilici da razgovaraju sa Jelenom Ciganović, istoričarkom umetnosti.

Horovi 5

Dve nastavnice muzičkog, Nikolina Suvajdžić i Nataša Francuski, odlučile su da sav rad i trud koji ulaži dečaci i devojčice u vannastavnoj aktivnosti horskih proba, treba da bude viđen i nagrađen. I upravo to se dogodilo večeras, u prepunoj sali Narodnog pozorišta, u kojoj su nastupili horovi osnovnih škola „Sveti Sava“ i „Žarko Zrenjanin“. Povodom završetka školske godine, upriličen je koncert pod nazivom „Muzika nas spaja“.

– Dve godine vodim hor i sa ponosom mogu da kažem da svake školske godine imamo sve više učenika. Deci se plasira muzika koja je šund i kič i zato se trudim da pokušaju da im približim klasičnu muziku i da je razumeju. Imamo slušne testove koje oni svi vole i svi dobijaju petice. Najvažnije je dugoročno znanje, a oni umeju da prepoznaju repertoar klasične muzike koji, inače, slušamo i na ekskurzijama – kaže Nikolina Suvajdžić, nastavnica muzičke kulture, master saksofonista.

Nastavnice Nikolina Suvajdžić i Nataša Francuski

Njena koleginica, nastavnica Nataša Francuski, etnomuzikolog, ima slična, lepa iskustva na svom radnom mestu, u OŠ „Žarko Zrenjanin“.

– Mi imamo mali hor, to su niži razredi i hor viših razreda. Za program smo birali pesme Bajage, Đorđa Balaševića, Olivera Mandića, dečije i manje poznate pesme koje su iznenađenje za publiku – kaže nastavnica Francuski. –  Instrumentalne numere izvode učenici koji pohađaju i Muzičku školu i mi ćemo nastupati sa njima. Na repertoaru su, uglavnom, ljubavne pesme, jer želimo da pošaljemo poruku da je ljubav najvažnija, kao i prijateljstvo, saradnja i razumevanje.

Podršku iz lokalne samouprave učesnicima je pružila članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Ovo je dokaz timskog rada i sinergije dve škole. U ime Grada učenicima želim da, posle ove teške godine i kolektivne traume, raspust provedu družeći se, da budu bezbrižni i da uživaju sa najmilijima. Nama starijima ostaje da razmislimo kako možemo biti bolji u svom odnosu prema deci, kako ih možemo više voleti, podsticati i usmeravati, kao i da u njima osvešćujemo prave vrednosti kao što su ljubav, zajedništvo, kreativnost i empatija – rekla je Valentina Mickovski.

Valentina Mickovski i direktori škola, Gordana Rackov i Tihomir Farkaš

Koncert je, publici i učesnicima, doneo potpuno uživanje u muzici – klasičnim delima, evergrinu, kao i nezaboravnim pop-hitovima. Najlepše su se, ipak, proveli đaci, oni koji su, uz pomoć svojih nadahnutih nastavnica, pesmom večeras poručili da lepe emocije treba negovati i deliti, kao što oni to čine – muzikom.

 

Milena Živkov 2

U kikindskom Narodnom pozorištu završena je sezona repertoarskog igranja. Preostalo je samo gostovanje predstave iz Beograda, „Emigranti“, 30. juna, jer je prethodno bila otkazana zbog dana žalosti. Sezona za nama trebalo je da, posle pandemijskih restrikcija u kulturnom životu, ponovo uspostavi normalan pozorišni ritam i vrati publiku u salu.

„Kikindski portal“: Kako ocenjujete proteklu sezonu?

Milena Živkov: Po meni je protekla sezona bila uspešna. Imali smo dve premijere na koje smo ponosni, predstava „Ljubavno pismo“ i „Oblaci“. Takođe, naša „Laža i paralaža“ dobila je nagradu za najbolju predstavu po oceni publike na Festivalu „Publikum“ u Kuli. Posebno sam ponosna na to što su nam se vratili mlađi gledaoci, to nam je jako važno i to nam je i bio jedan od ciljeva za prošlu sezonu.

“Oblaci”

„Kikindski“: Kakvi su planovi za sledeću sezonu? Koliko premijera je planirano?

Živkov: Naredna sezona biće otvorena premijerom. Trenutno su u toku pregovori sa mladim rediteljem iz Beograda, Rastislavom Ćopićem, o tome koji ćemo tekst raditi. Cilj nam je da, u budućnosti, više dajemo šansu mladim rediteljima da pokažu svoju kreativnost. Oni su se pokazali kao saradnici koji traže svoje mesto pod suncem i zato ulažu više truda i kreativnosti. Ne kažem da stariji to ne rade, ali mladi su dodatno motivisani. U februaru bi trebalo da počne rad na još jednoj predstavi. Trenutno razmišljam o savremenom dramskom tekstu, više bih se okrenula tome, ali sledeće godine radićemo klasičan komad.

„Kikindski“: Kakva je repertoarska politika Narodnog pozorišta?

Živkov: Imamo zaisto šarenolik repertoar, želimo da publici ponudimo sve, i komediju i dramu. Smatram da su mladima interesantni savremeni komadi, to je počelo od predstave „Pa se vidimo u snu“, koja je i ciljano rađena za mlađu publiku.

“Ljubavno pismo”

„Kikindski“: Kikindsko pozorište je gotovo uvek imalo bar jednu predstavu po lokalnim motivima. Da li tako nešto imate u planu?

Živkov: Razmišljam i o takvoj predstavi i mislim da je sada pravo vreme za to,  ali još uvek ne mogu ništa konkretnije da najavim.

„Kikindski“: Kako vidite ulogu pozorišta danas, posebno u kontekstu opštedruštvene klime poslednjih meseci?

Živkov: Mislim da je pozorište lekovito, za sve boljke. I sada, kada su se desile tragedije, bila sam protiv toga da se predstave otkazuju, baš zbog toga što mislim da je pozorište lek. Pozorišna predstava nikog nije podstakla da učini nekom neko zlo, naprotiv. Generalno, mislim da ljudi treba više da se okrenu kulturi i da tu traže neki spas, utočište i beg od realnosti koja je, nažalost, surova.

“Kauboji”

Od jeseni, skuplje ulaznice

Kako saznajemo od v. d. direktorice, od naredne sezone karta će poskupeti sa 300 na 400 dinara. Popust od 50 odsto odobrava se studentima, penzionerima, učenicima i nezaposlenima. Sezonske karte nisu u ponudi Pozorišta.

Protekle sezone više od tri hiljade prodatih ulaznica

Protekle sezone bilo je 54 igranja na matičnoj sceni i na gostovanjima. U Kikindi je bilo oko 3.200 prodatih ulaznica, i na gostovanjima još oko hiljadu. Gostovalo se u Novom Bečeju, Čoki, Kumanima, Kuli, Beogradu, Kraljevu i u Kragujevcu. Sa najnovijim premijerama, Pozorište trenutno ima 13 igrajućih predstava.