Култура

Roman Srdic (1)

Roman „Autosekcija“ Srđana Srdića u izdanju „Partizanske knjige“ ušao je u širi izbor za NIN-ovu nagradu za najbolji roman godine. Od ukupno 188 romana primljenih na konkurs, odabrano je 38 koji su ušli u širi izbor.

-Ovo se dešava peti put, objavio sam isto toliko knjiga i svi moji romani ušli su u najuži izbor, od 15 dela, koja su nominovana za NIN-ovu nagradu. Videćemo šta će se desiti i, bez obzira na sve, zadovoljan sam što je roman ušao i u širi izbor. Roman „Autesekcija“ čitaoci su odlično ocenili, ali meni su prethodne dve knjige „Srebrna magla pada“ i „Ljubavna pesma“ najdraže. One su iziskivale znatno više truda, napora, rada i znanja da bi bile napisane i subjektivan sam kada su one u pitanju – rekao je Srdić.

U NIN-u će 11. januara, biti objavljen uži izbor, s kratkim prikazima romana. Najuži krug i razgovor sa finalistima biće objavljen sedam dana posle toga, a članovi žirija: Tamara Mitrović, Violeta Stojmenović, Žarka Svirčev, Milena Đorđijević i Goran Korunović, predsednik, saopštiće ime dobitnice ili dobitnika NIN-ove nagrade 29. januara.

„Autosekciju“ urednik izdanja, Ivan Radosavljević, opisuje knjigu kao „zabavnu mimo svakog očekivanja, ispovednu megatiradu u čiji autofikcijski vrtlog, bujicu, pisac uvlači sopstvene lekare, kolege pisce, domaće i strane, tupave kritičare, samuraje i lokalne pse (pa čak i jednog, nesretnog, urednika sa visokim vojnim činom), ne bi li raskrinkao i jasno izložio pogledu i razumevanju (sopstvenom, koliko i čitaočevom) sumorni totalitet svoje situacije”.

7205eeb9-1d23-4fcc-9ecc-24955178cb41

Koncert operske muzike soprana Pamela Kiš Ignjatov uz klavirsku pratnju Stefana Rakićevića održan je povodom 20 godina Nemačkog udruženja Kikinda.  Umetnica, rodom iz Novog Kneževca, nekoliko godina unazad saradnica je Nemačkog udruženja i kako je istakla čast joj je što će biti deo obeležavanja dve decenije njihovog rada.

-Uvek je zadovoljstvo biti u Kikindi i pevati pred publikom koja zna da ceni umetnost i opersku muziku. Kao i Nemačko udruženje i ja ove godine obeležavam 20 godina umetničkog rada i koncertne karijere. Udruženju želim da raste i razvija se, da i dalje podržava umetnike i operu. I u mojoj profesiji, za sve ove godine, bilo je uspona i padova, ali nastaviću i dalje da radim na sebi i svom usavršavanju – rekla je Pamela Kiš Ignjatov.

Kikinđanima se predstavila delom repertoara Riharda Vagnera jer se ove godine obeležava 210 godina od rođenja ovog kompozitora, numerama Verdija, napolitanskim pesmama, operskim arijama.

Nemačko udruženje nedavno je povodom jubileja organizovalo i izložbu vajara Jovana Blata, a imaju i planove za narednu godinu.

-I sledeće godine planiramo koncert operskih numera koji će promovisati austrijske i nemačke kompozitore. Ono na čemu ćemo intenzivno raditi je da uvedemo učenje nemačkog jezika kroz igru u zabavišta i u prvi i drugi razred osnovne škole – napomenula je predsednica udruženja Erika Banski.

Koncertu je prisustvovao i predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan.

-Radom i zalaganjem ovog udruženja u našem gradu promenjeno je mišljenje o Nemcima. Upravo zbog negovanja multikulturalnosti ovo udruženje dobilo je posebnu pohvalnicu u okviru proslave Dana grada – rekao je Bogdan.

04186845-8f9b-46c3-a80d-458f76b92979

Povodom obeležavanja Dana grada u Istorijskom arhivu otvorena je izložba pod nazivom  “Grbovi i simboli grada Kikinde od 1774. godine do danas”. Autori izložbe su Vladimir Dudić i Nikola Radosavčev koji su odabrali  grbove, pečate i obeležja ne samo Kikinde, nego i sela koja se nalaze na teritoriji Grada.

-Pojedini pečati prvi put su izloženi javno. Nastali su krajem 18. veka i deo su građe koju čuvamo i oni su na srpskom, nemačkom, mađarskom i latinskom jeziku. Cilj nam je da se vidi da su sva četiri jezika bila u upotrebi u administraciji u pojedinom periodu. Svi pečati su izloženi u originalnom dizajnu, naročito oni koji se odnose na grad i naseljena mesta. Isto tako građani koji posete izložbu moći će da, posle 80 godina, vide i delove druge Povelje koju smo dobili u digitalnoj verziji iz Hrvatskog državnog arhiva, a koju je car Franc I Habzburški 1817. godine izdao Velikokikindskom privilegovanom Distriktu. Ne znamo kako je završila u Hrvatskoj i pretpostavlja se da je krajem rata odneta – rekao je Vladimir Dudić i dodao da su izložene prve dve strane, a kompletan tekst povelje nalazi se u Istorijskom arhivu.

Koordinator digitalnih procesa Istorijskog arhiva Nikola Radosavčev imao je izazovan zadatak da sve grbove pripremi za izložbu.

-Pečati su stari i moj zadatak je bio da pečate, veoma male rezolucije, prikažem što je kvalitetnije moguće. Svi pečati su izrađeni od voska i to je bio dugotrajan proces. Slike su stare i uz pomoć efekata potrudio sam se da izgledaju kao iz doba kada su nastale – napomenuo je Radosavčev.

Izložba se sastoji od 15 panoa i pripremana je pola godine. Biće otvorena do polovine maja.

 

 

tera

U okviru svečane proslave Dana Univerziteta umetnosti, Centru za likovnu i primenjenu umetnosti „Tera” je, na predlog Fakulteta likovnih umetnosti, uručena „Srebrna medalja Univerziteta umetnosti” za značajan i kreativan doprinos radu i razvoju ovog fakulteta.

Dodela nagrada upriličena je u svečanoj sali Rektorata Univerziteta umetnosti.

Srebrne medalje su dodeljene još i Ukiju Ovaskainenu, samostalnom stručnom saradniku FMU, dr um. Julijani Protić, vanrednom profesoru FPU, Tari Manić, asistentu FDU i Narodnom muzeju Zaječar.

 

412554174_1027192035060223_6706966147030821611_n

Kulturno umetničko društvo „Izvor” iz Nakova poklonio je meštanima Novogodišnji koncert. Sanja Rokvić, predsednica KUD-a napominje da je ovo tradicija koja se poštuje.

-Na koncertu gosti su bili  članovi KUD-a „Bašaid” i Ženska pevačka grupa ADZNM „Gusle”. Ovo je način da uspostavimo još bolje komšijske odnose,a kako se naša deca međusobno poznaju i druže ovo je način da saradnja bude intenzivnija – rekla je Sanja Rokvić.

Koncertu su prisustvovali Nebojša Jovanov, član Gradskog veća i Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika.

-Tradicija  je da se povodom kraja godine organizuju koncerti svih kulturno-umetničkih društava koje rade na teritoriji Grada. Ne postoji lepši način nego da uz muziku, pesmu i igru ispratimo ovu i dočekamo narednu godinu. Ovi koncerti uvek su posećeni, što je dokaz da na imamo odlične ansamble, a naročito je važno što su u društvima mladi. Gradska uprava biće tu da pomogne  da kulturno umetnička društva još bolje funkcionišu – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

KUD „Izvor“ ima osamdesetak članova u tri folklorne sekcije, a u planu je da se ponovo oformi ženska pevačka grupa. Ovo društvo naredne godine obeležava dve decenije postojanja i planovi su da se jubilej obeleži kako dolikuje.

c399a2d1-5670-4a31-b751-aae5a9f47c25

Glumci pozorišta „Lane“ premijerom završavaju ovu godinu. U nedelju od 17 i od 19 sati biće izvedena predstava „Vecin novogodišnji kolačić“ za koju je tekst uradila Nikolina Stjepanović, dok je režija kolektivna.

– Nikolina Stjepanović dramaturg je Srpskog narodnog pozorišta i sarađujemo zajedno na petoj predstavi. Komad je logičan nastavak predstave „Novogodišnji ukras“ koju smo premijerno izveli pred kraj prošle godine. Likovi  su isti, a priča je proširena tako da će naši mali ni veliki gledaoci imati priliku da saznaju šta se  dešava kada Veca veštica napravi kolačiće za patuljke, Deda Mraza, vile. Reč je o raspevanoj komediji i siguran sam da će naši gledaoci uživati – saznajemo od Aleksandra Maletina, direktora pozorišta „Lane“.

Glumci dečijeg pozorišta pozivaju svoje drugare da budu sa njima i 31. decembra. Najpre zakazuju druženje u 11.30 sati na Gradskom trgu gde će biti organizovan doček dečije Nove godine, a nakon toga od 14 časova u pozorištu ih očekuje novogodišnja žurka.

 

4b24f653-e030-4d3a-a7ae-827fcd862b0d

Učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ održali su Novogodišnji koncert kojim su poželeli srećne praznike sugrađanima. Sala KUD-a „Eđšeg“ bila je prepuna zainteresovanih da čuju i vide soliste, ali i dečiju operu „Novogodišnja bajka“.

-Koncert je podeljen u dva dela. U prvom delu predstavili su se učenici sa svih instrumentalnih odseka koje imamo u školi. U drugom delu publika i gosti imali su priliku da na delu vide učenike koji pohađaju odsek solo pevanje. Dečijom operom koju je komponovao Milivoj Ilić, a autor teksta je Boris Matijević pokazali su šta su naučili. Čast nam je što sa nama bio i tekstopisac opere – rekla je Margita Detari, direktorica Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“.

Boris Matijević je profesor muzike iz Pančeva. Autor je „Libreta“ zamišljenog da bude nešto između opere i mjuzikla.

-To je lepa dečija predstava i mislim da deca uživaju da je izvode. Opera je najsloženije muzičko delo i prilika je da  deca pokažu sve svoje talente – dodao je Matijević.

Koncertu su prisustvovale članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melita Gombar.

-Pohvalno je što veliki broj dece pohađa Osnovnu muzičku školu, ali i što ustanova prati trendove i prvi put su na scenu postavili dečiju operu. Ova škola od velikog je značaja za grad, a i ovaj koncert je svojevrsna promocija svega što se uči u ovoj obrazovnoj ustanovi. To je pravi način da se podstaknu deca i mladi da postanu deo muzičke porodice – istakla je Valentina Mickovski.

52c73008-41dc-4ce8-8602-098c626db83f

Povodom 20 godina od osnivanja Nemačkog udruženja Srbija u Galeriji Kulturnog centra otvorena je izložba vajara Jovana Blata koji je takođe član udruženja. Ista izložba skulptura bila je Temerinu i Zrenjaninu, a Blat napominje da je rado prihvatio poziv jer osam godina nije izlagao u rodnom gradu.

-Izložba je primerena trenutku i temi suživota i kako živeti zajedno u miru, slozi, kao komšije. Izložba je podeljena na četiri dela i čine je skulpture pod nazivom „Univerzum“, „Porodica, „Orion“ i „Drvo života“. Sami nazivi skulpture sugerišu šta sam želeo da poručim  – život i njegovo poreklo odnosno porodica kao osnovna ćelija društva i života i naše vanzemaljsko poreklo – rekao je Blat.

Skulpture su nastale kao spoj drveta i terakote.

-Za mene, kao vajara, ovo je bio izazov. Mi, Kikinđani najviše volimo da radimo sa glinom i njen spoj sa drvetom mi je izgledao zanimljiv – dodao je Jovan Blat koji je nedavno osvojio specijalnu nagradu udruženja likovnih umetnika Rumunije za učešće na bijenalu slika, skulptura i grafika u Aradu gde je izlagao terakotu.

Hilda Banski, članica Nemačkog udruženja zadužena za kulturu od njegovog osnivanja, podsetila je da je cilj formiranja udruženja bio negovanje nemačkog identiteta kroz jezik, kulturu, običaje.

-Želja nam je bila i da negujemo dobrosusedske odnose sa drugim manjinama i većinskim, srpskim narodom, i sada dve decenije kasnije mogu sa ponosom da kažem da smo taj cilj ostvarili. Tokom godina organizovali smo 25 kurseva nemačkog jezika za odrasle, naše članove i za učenike osnovnih i srednjih škola. Dvadeset godina kasnije mogu da konstatujem da smo prihvaćeni i da je slika o Nemcima, koja je bila negativna, sada pozitivna što me posebno raduje – napomenula je Hilda Banski.

Predsednica udruženja odnedavno je Erika Banski koja je istakla planove za naredni period.

-Naša je sreća i zadovoljstvo što naš dalji rad gradimo na temeljima koje su nam ostavili osnivači društva. Imidž Nemaca u ovim krajevima znatno je bolji u odnosu na vreme kada je udruženje osnovano. Nemci se sada izjašnjavaju kao Nemci, otvoreno neguju svoju kulturu, baštinu, jezik, religiju. U narednom periodu želimo da iskoristimo društvene medije i da proširimo učenje nemačkog jezika tako da ćemo organizovati onlajn radionice za sve zainteresovane. Isto tako pripremamo i programe učenja jezika za decu iz vrtića, ali i škola – rekla je Erika Banski.

Nemačko udruženje Kikinda ima oko šezdesetak aktivnih članova.

 

54f494ac-7dc3-4b2b-8c2e-563dd55c0712

Veliki narodni orkestar AKUD „Sonja Marinković“ iz Novog Sada održao je celovečernji koncert u amfiteatru Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača čime je potvrđena saradnja ove dve ustanove. Vladimir Grujić, vodi orkestar već pet decenija i kako ističe značajno je povezivanje sa kikindskom Visokom školom s obzirom na to da imaju smer vaspitač za tradicionalne igre.

-Nama je ovo prvi put da sarađujemo, pre svega, zahvaljujući profesoru Slobodanu Balaću koji je naš član. Ujedno student ove škole Slaven Balać takođe je deo orkestra. Ranijih  godina nastupali  smo sa folklornim ansamblom jer je Kikinda zahvaljujući „Guslama“ veoma priznata u našem miljeu. Očekujem da ćemo sa školom proširiti saradnju, a samim tim i sa Kikinđanima – istakao je Grujić.

Direktorka VŠSSOV Angela Mesaroš dodala je da su školi na raspolaganju resursi  AKUD „Sonja Marinković“  iz narodne tradicije.

-U susret predstojećim praznicima želeli smo da organizujemo koncert za studente i građanstvo. Ovo je bila prilika da se na sceni pojave i  naši studenti tradicionalnog smera koji su bili u prilici da se iz prve ruke upoznaju sa tim kako svoju školu mogu da primene prilikom angažovanja u kulturno-umetničkim društvima – rekla je Angela Mesaroš Živkov.

Veliki narodni orkestar predstavio se vojvođanskim kompozicijama koji je obuhvatio srpske, mađarske, rumunske i romske igre. Svirali su starogradske igre, kao i deo repertoara Srbije.

393088683_1084435825892500_1258077775890304963_n

U Galeriji „Tera“ otvorena je izložba na kojoj su izložena dela apstrakcije iz fundusa slikarske kolonije udruženja građana „Krila anđela“ iz Novih Kozaraca. Izložena dela nastala su u pomenutom udruženju građana, a slike  je odabrala kustoskinja Verica Nemet.

-Na moje veliko zadovoljstvo kustoskinja je odabrala fantastične radove jer su sva ova dela bila na izložbama u Bukureštu i Temišvaru. Izložena su dela Jordana Gelevskog iz Makedonije i Milene Krstin iz Novog Miloševa koja je započela da slika apstrakciju nakon zajedničkog dogovora i njena umetnost izlagana je u inostranstvu i u galerijama našoj zemlji. Milivoje Štulović, akademski slikar iz Kragujevca kikindskoj publici predstavlja se sa četiri slike, a mogu se videti i dela master akademskog slikara Anite Bunčić, kao i Anite Gavrilović čije slike su budućnost slikarstva – istakao je predsednik udruženja „Krila anđela“ Milan Reljić.

Kako je dodao naš sagovornik izložba apstrakcije u njemu je izazvala puno emocija. Ovo je prvi put da je došlo do saradnje između „Tere“ i „Krila anđela“, a sve u interesu grada, napomenuo je Reljić.

-Naše udruženje naredne godine obeležiće deceniju postojanja i rada i mi insistiramo na tome da svi mi koji se bavimo kulturom zajedno radimo u interesu Grada – precizirao je Reljić.

Otvaranje izložbe obogatili su učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, a Milan Reljić poklonio je sliku Danijelu Perišiću iz umetničkog studija „Sombor“, sa kojim je pre dve godine potpisao Povelju o bratimljenju.

Udruženje građana „Krila anđela“ neguje ideju da likovna umetnost treba da bude dostupna svim slojevima društva. Od kada je osnovano organizuje likovna saborovanja na kojima okuplja one koji su tek počeli da stvaraju, kao i poznate slikare iz naše zemlje, Crne Gore, Rumunije, Mađarske, Hrvatske , Bosne i Hercegovine, Makedonije i Rusije. Tokom devetogodišnjeg rada realizovano je i 30 izložbi, a udruženje je uspelo da se pozicionira kao jedno od značajnijih kulturnih centara u našoj sredini.