Култура

Srdic-Autosekcija-(2)

Razgovor o knjizi „Autosekcija“ Srđana Srdića, delu koje je bilo u najužem izboru za ovogodišnju NIN-ovu nagradu, upriličen je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“.

Srđan Srdić, književnik iz Kikinde, zaposlen u Gimnaziji na mestu koordinatora okružnog Centra za talente, piše priče i romane i dobitnik je više nagrada, između ostalih Nagrade Laza K. Lazarević i Stipendije Fonda Borislav Pekić. Doktor je filoloških nauka i osnivač Izdavačke kuće „Partizanska knjiga“.

Pored Srdića, o knjizi – posveti prijatelju Davidu Albahariju, govorili su i Ivan Radosavljević, urednik, i Vladimir Arsenić, književni kritičar.

– Knjiga je izvanredna, i mene je iznenadila, očekivao sam nešto sasvim drukčije. Mislim da je ovo jako značajna knjiga za našu književnost. Kamo sreće kad bi ovu knjigu pročitali onako kako je napisana, na način kako treba da se pročita – kazao je Arsenić. – Srđan je, na neki način pastiširajući Davidov stil, uradio savršenu posvetu, pravi prijateljski zahvat na Davidovim tekstovima, pišući istovremeno o njemu.

Srdić je poznat kao težak pisac i knjiga je teška možda zato što je ironična i što treba razumeti njegovu duhovitost, ali će publika dobro izaći na kraj sa tim, izjavio je Ivan Radosavljević.

– Srdić je sebi ovde postavio jedan osoben zadatak i, da bi ga ispunio, on se odrekao nekih stvari koje inače karakterišu njegovu književnost: izbacio je zaplet, teme, likove i ostao je samo sam čin pisanja u kojem su u prvi plan došli njegova duhovitost, virtuozni stil i ironičnost i izgleda mi da će se zbog toga jako dopasti čitaocima – uveren je Radosavljević.

Sam pisac ispričao je kako je, i za njega neočekivano, napisao delo potpuno drukčije od onoga što je planirao.

– U toku sajma knjiga u Beogradu došla mi je na pamet ideja o tome šta se dešava kada ne možete da realizujete stvar u književnosti, kad iz kojekakvih razloga ne možete da uradite ono što ste zamislili – objasnio je Srdić. – Druga stvar se tiče činjenice da nešto što se zove autofikcija i što je izrazito popularno ne samo kod nas jeste književna forma koja mene prilično iritira i nervira i ne vidim nijedan razlog da se neko sa čitalačke strane bavi nama koji smo autori književnih tekstova, mislim da smo mi krajnje nezanimljivi u odnosu na književnost. Treća stvar je da je moj decenijski prijatelj, David Albahari prošlog leta preminuo i shvatio sam da se mi nismo oprostili na života dostojan način, tako da sam želeo da ovo bude posveta njemu kao čoveku i našem odnosu koji je trajao desetak godina – pre svega na bazi anegdota koje su se dešavale nama i širem krugu ljudi.

David Albahari bio je jako duhovit čovek i smatrao sam da bi se ovakav oproštaj njemu dopao, zaključio je Srdić. U holu Narodne biblioteke promociju, odnosno razgovor o „Autosekciji“ pratio je veliki broj prijatelja i poštovalaca Srdićevog rada.

S. V. O.

 

1709837665280

Uoči 8. marta, a u okviru Nedelje žene, gošća Kulturnog centra bila je Jelena Bačić Alimpić, novinarka i književnica. Kako ističe, u našem gradu se oseća više kao domaćin, a ne kao gost s obzirom na to da se rado odaziva pozivima da se druži sa Kikinđankama. Ovom prilikom predstavila je svoj najnoviji roman „Poslednji sati“ u kojem otkriva dirljivu, na trenutke bolnu istinu, da su možda najznačajniji trenuci u našem životu oni koji nas primoravaju da se suočimo sa sopstvenim demonima, željama i izazovima.

-Poznajem kikindsku publiku i čitaoce i uvek se radujem ponovnom susretu. U svim mojim romanima žene su predstavljene kao heroine, a tako je i u najnovijem romanu. Knjiga je o Zorki iz Nakučana, majci koja je podnela neverovatne žrtve zarad sreće svoje kćerke. Ovo je topla, ljudska priča o požrtvovanosti, hrabrosti, izdržljivosti, upornosti o svemu onome što jedna žena može da podnese na svojim ramenima, a može  mnogo – istakla je Jelena Bačić Alimpić.

Poruka koju je uputila jeste da je važno da se svaka žena izbori za sebe, iako je svaka priča za sebe.

 

-Žena treba da nauči da kaže: ne želim i neću. Ne treba da radimo protiv sebe, jer mi to radimo da bi drugima bilo dobro, a nama na kraju baš ne bude. Počela sam da se osvešćujem u pedesetoj godini života. Shvatila sam da nisam sebe volela dovoljno, jer sam se svesno, sa željom žrtvovala za mnoge stvari i ljude. Mislim da mlađe generacije drugačije razmišljaju, postavljaju sebe na prvo mesto  i tako treba da bude. Lepo je biti majka, supruga, sestra, činiti svima, ali ne biti sebi na poslednjem mestu – zaključila je naša sagovornica.

Publici se pohvalila da je postala baka, kao i da je svojoj unuci Mili posvetila knjigu za decu „Kako je vila Mila dobila krila“.

A.Đ.

 

 

Koncert-muzicka-(5)

U Narodnom muzeju večeras su učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ održali posebno muzičko veče –  Osmomartovski koncert. Za svoje roditelje i ostalu publiku izveli su više od 20 solo tačaka i nekoliko zajedničkih kompozicija. Koncert su započeli najmlađi polaznici i horić.

– U pripremnom razredu učimo note, pevamo i igramo igre kad nam ostane vremena. Sviraću violinu, to mi se sviđa i lepo se čuje. Večeras sam nastupila u horu – kaže Anika Majkić iz Novih Kozaraca.

Usledile su solo tačke instrumentalista sa svih odseka.

Nikola Čobanov iz Ruskog Sela ima 11 godina.

– Već sam u petom razredu na odseku harmonike dugmetare. Večeras sam svirao „Etidu“ – kaže Nikola.

Njegov drug, Strahinja Pajić, ima 14 godina i četvrta je godina na odseku klavirske harmonike.

– I pre mene su svi u porodici svirali harmoniku i čim se ukazala prilika, upisao sam se u Muzičku školu. Voleo bih da upišem i srednju muzičku – kaže Strahinja.

Desetogodišnja Marija Tedin je druga godina na klasi gitare i svirala je „Andantino“, a Katarina Kosić je izvela dve kompozicije: „Sonatinu“ i „Hej, Džud“. Ima 12 godina i četvrta je godina klavira.

Sa Katarinom je u „Sonatini“ za četiri ruke nastupio i David Tot koji ima 13 godina i peta je godina.

– Planiram da upišem srednju muzičku, a zatim i akademiju, odsek za klavir – siguran je David.

Trinaestogodišnja Andrea Bereng je peta godina na odseku gitare.

– Nastupila sam u numeri „Bitlsa“. Takođe planiram da nastavim muzičko školovanje. Preporučila bih svima  da upišu Muzičku školu, da nauče da sviraju neki instrument, da se druže, da nauče nešto novo – rekla je Andrea, inače i članica grupe „Feniks“.

Ove godine školovanje u kikindskoj Muzičkoj školi završava šesnaestogodišnja Anđelina Popov

– Poslednja sam godina solo pevanja, a pre toga sam završila šest godina klavira – kaže Anđelina. – Nadam se da ću u skoroj budućnosti nastaviti školovanje kao solo pevač jer sam u tome pronašla sebe. Veoma sam srećna što sam pohađala ovu muzičku školu, žao mi je što mi se školovanje ovde završava i zahvalna sam na prilici koju su mi pružili.

Ukupno 60 polaznika nastupilo je na koncertu, srećni što imaju priliku da stanu pred publiku i mimo internih i javnih časova u Školi.

– Osmi mart je samo još jedan od povoda za koncert – kaže direktorica Škole, Margita Detari. – Učenici su srećni jer imaju mogućnost da odsviraju  kompozicije koje uvežbaju mesecima i podrška publike je nagrada za njih, zato u toku godine imamo i do 10 koncerata. Jako je važno da deca izađu iz učionica i da svoje znanje i umeće pokažu i drugima i otud toliko osmeha večeras na njihovim licima.

Direktorica sledeći koncert najavljuje za Dan škole. Zanimljiv je podatak da je Škola osnovana 14. septembra pre 70 godina, ali su učenici prvi nastup imali 10. maja, što je određeno kao Dan škole. Maturantski koncert biće održan u junu, kaže  direktorica i najavljuje aprilsko iznenađenje za vernu publiku i podršku najmlađim muzičarima u gradu.

S. V. O.

1709582226364

Nedelju žena u Kulturnom centru otvorila je izložba slika Ljiljane Bogosavljev. U Kulturnom centru vodi kreativnu radionicu za decu „Čarolija mašte“, a slikarstvom se bavila u mladosti. Pre tri godine  vratila se ovom načinu umetničkog izražavanja, a nastale slike prikazane su sugrađanima na prvoj samostalnoj izložbi.

-Kulturni centar smatram drugom kućom i veoma mi je drago što prvu samostalnu izložbu priređujem baš u ovoj galeriji. Pre tri godine počela sam intenzivno da slikam u radionici Smiljane Šalgo i na početku to su bili pejzaži. Poslednjih godinu dana pronašla sam svoj pravac koji zovem fantastični realizam. To je lično moj način da izrazim emocije i kada počnem da slikam ne znam šta će biti krajnji rezultat – otkrila nam je Ljiljana Bogosavljev.

Na izložbi je tridesetak slika koje su nastajale protekle dve godine.

-Izložba nosi naziv „Čarolija mašte“. Sve što je na platnima jeste moja mašta protkana čarolijom. Ova izložba je vetar u leđa za nove radove i nove izazove.  – napomenula je naša sagovornica.

Ljiljana Bogosavljev u Crvenom krstu radi kao saradnica na programu „Briga o starima“.

A.Đ.

BRANISLAV-KNEZEVIC-28022024.mp4-snapshot-32.22.823

Knežević je pričao o tome kako je postao glumac iz čiste dosade, zašto je na sceni toliko puta i stradao ali i ozdravio, zašto prestoničke „tezge“ pune sale, da li publika više voli gostujuće glumce, koju predstavu komisija nije htela da pusti pred publiku, a ona ipak postoji skoro četiri decenije, ko je bio najbolji direktor pozorišta i zbog koga i za koga se prave predstave, kao i zašto pozorište više nikome nije kuća.

 

428705156-794408339386922-1391394700233221853-n

Nedelja žena posvećena 8. martu i ove godine će biti organizovana u Kulturnom centru. Kako ističe Tanja Nožica iz ove ustanove kulture peta je godina kako se kroz mnoštvo programa obeležava Dan žena.

-Potrudili smo se da pripremimo raznovrstan i interesantan program za sve naše sugrađane. U ponedeljak, 4. marta u 19 sati biće otvorena izložba pod nazivom „Čarolija mašte“ naše dugogodišnje saradnice Ljiljane Bogosavljev koje organizuje i istoimenu radionicu za decu već punih 13 godina. Ovo je njena prva samostalna izložba slika – kaže Tanja Nožica.

 

Profesorka doktorka Spomenka Mujović biće gošća u utorak u 19 časova. Ovom prilikom 81-jednogodišnjakinja promovisaće svoju knjigu „Podrži svoj život“. Narednog dana u isto vreme je predstava „Čorba od kanarinca“ amaterskog pozorišta „Jovica Jelić“ iz Banatskog Karađorđeva, u režiji Milana Martinovića. Prepodnevni sati u četvrtak rezervisani su za predškolce vrtića „Poletarac“ koji će izrađivati čestitke za 8. mart. Istog dana u 19 sati je promocija knjige Jelene Bačić Alimpić „Poslednji sati“.

U subotu, 9. marta Kulturni centar organizuje likovnu koloniju koja će okupiti 22 žene iz Bečeja, Novog Bečeja, Karađorđeva, Zrenjanina, Banatskog Velikog Sela, Mokrina i Kikinde.

KC-koncert-(6)

Veliki godišnji koncert muzikc, čkih ansambala Kulturnog centra napunio je večeras salu Narodnog pozorišta. U programu pod nazivom „Mi smo svet“ nastupila su čak tri ansambla: hor i orkestar „Attendite“ i dečiji hor „Kikindijanci“ sa 120 učesnika.

– Okupili smo se sa istom misijom – da kroz muziku stvaramo sreću. Sala Pozorišta je ponovo suviše mala za nas i za one koji su došli. Želimo da odavde izađu srećniji i da će moći, u nekim težim danima, da se sete kako su večeras imali jedan svetao i lep trenutak, trenutak sreće – rekao je v. d. direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

Koncertu je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima koji se obratio publici i učesnicima.

– Poneseni smo emocijama večeras jer u Kulturnom centru želimo da napravimo još kvalitetnije mesto za okupljanje. Marko Markovljev ponovo je podigao lestvicu kvaliteta i pokazao mojim saradnicima i meni da treba da napravimo još veće mesto za koncerte. Ponosni smo što imamo Marka vizionara i maštara. Želimo da budemo prestonica kulture a to znači i novu koncertnu salu u gradu – rekao je gradonačelnik.

Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, napomenula je da je ovaj događaj naš grad ponovo učinio sedištem kulturne scene kada je reč o horskoj muzici.

– Posebno mi je drago što je, upravo u našem gradu, nastala ideja o organizaciji Međunarodnog festivala horske muzike, „Melodianuma“, koji je održan već četiri puta. Kulturnom centru želim da bude što više ovakvih programa za našu publiku – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Sjajno pripremljenim ansamblima dirigovala je prof. dr Biljana Jeremić. Koncert je, instrumentalom „Svilen konac“, otvorio orkestar pod dirigentskom palicom Tibora Maše, a usledio je zajednički nastup tri ansambla sa solistima u pesmi „Milion godina“.

– Za mene kao dirigenta i za sve članove ansambala ovo je veoma emotivno veče jer je program urađen tako da će svi biti srećni i zadovoljni što su bili na ovom koncertu – rekla je prof. dr Jeremić.

Hor „Attendite“ postoji od 2017, a dve godine kasnije oformljen je i orkestar pod istim nazivom. Dečiji hor „Kikindijanci“, kojim diriguje Isidora Dakić postoji duže od dve godine. Koncert majstor programa bila je Larisa Kopić, a aranžmane je uradio Rajan Borozan. Specijalna gošća koncerta bila je Agota Vitkai Kučera.

Šesti godišnji gala koncert doneo je i kompozicije stranih autora koje se izvode uz pokret, blokove makedonskih i srpskih pesama, i završen je pesmama za publiku zbog koje i za koju se u KC ovako predano i kvalitetno neguje muzička kultura grada.

S. V. O.

1709146139955

U Galeriji „Tera” otvorena je izložba „Alternativna priča o greškama” Sare Masnikose. Izložba predstavlja  otuđenje i koheziju pojedinca i njegovog položaja u različitim sistemima, istakla je mlada umetnica koja prvi put izlaže u našem gradu.

-Priče koje pričam bave se manipulativnim odnosima u okviru različitih društvenih sistema. Sve radove, koji su različitih dimenzija i formata, definišu figure i način kreiranja kompozicije. Izložba je i deo početnog istraživanja na koju će kasnije da se nadoveže moja doktorska izložba. Neobična je po formatu, načinu prikazivanja, formi prikazanih struktura. Već dugo se bavim istraživanjem figure i težim da iz dvodimenzionalnog izađem u trodimenzionalno, te su tako i nastale trodimenzionalne forme – rekla je Sara Masnikosa.

O izložbi je govorila Tijana Toševski, istoričarka umetnosti.

-Galerija „Tera“ izlagačku 2024. godinu započela je sa izložbama mladih umetnika jer je naša želja da afirmišemo one koji su na početku svog stvaralaštva. Sara Masnikosa, iako mlada, već je ostvarila zapažene rezultate, dobitnica je brojnih nagrada, dva puta za redom bila je stipendista i iza sebe ima 15 samostalnih izložbi – dodala je Tijana Toševski.

Sara Masnikosa završila je Akademiju umetnosti u Novom Sadu, odeljenje za slikarstvo u klasi profesora Gorana Despotovskog i trenutno je na doktorskim studijama. Redovno izlaže od 2015. godine. Učesnica je i u mnoštva projekata, radionica i umetničkih kolonija. Izložba u Galeriji „Tera“ otvorena je do 8. aprila.

A.Đ.

 

1708799013380

Klub književnika „Duško Trifunović“ u Kulturnom centru organizovao je promociju knjige pesama “Prekidam tišinu” Srđana Karanovića iz Krajišnika. Knjiga, u izdanju Narodne biblioteke „Žarko Zrenjanina“ iz Zrenjanina Karanovićev je prvenac.

-Pesme su o ljubavi i ljubavnoj čežnji. Pišem i kratke priče gde je takođe dominantna ljubav. Pored pisanja bavim se i fotografijom tako da  čitaoci mogu da se upoznaju i sa ovim delom moje ličnosti. Saradnja sa klubom književnika „Duško Trifunović“ traje dugo i rado sam pristao na to da se raspiše literarni konkurs kako bi podstakli mlade da pišu i okrenu se pravim vrednostima književnosti, poeziji u prozi – rekao je Srđan Karanović.

Ovo je bila prilika i da se uruče nagrade i predstave najbolji radovi srednjoškolaca na literarnom konkursu na temu „Prekidam tišinu“. Tročlani žiri, u sastavu književnici Snežana Tomin i Srđan Karanović i učiteljica Vesna Đukanović, od 15 pristiglih radova odabrao je pet najboljih koji su i predstavljeni na književnoj večeri.

-Tema je širokog spektra, daje mladima širinu da pišu i izraze se u svim aspektima života. Radovi koji su pristigli su odlični i oduševili su me – saznajemo od Snežane Tomin.

Nagrade su pripale Žarku Utržanu, Petru Terzinu, Adrijani Momčilov, Neveni Parabucki i Anđeli Škorić.

-Tema je bila izazovna jer mi je dala priliku da pišem o temama o kojima se malo priča. Na konkursu sam učestvovao sa dve pesme i u jednoj pišem o neznanoj zemlji, a u drugoj je moja poruka da je mir najveće bogatstvo sveta. U pisanju mi je pomogla profesorica Dušica Jovanov – istakao je Žarko Utržan.

U okviru književne večeri okupljeni su mogli da čuju pesme Srđana Karanovića koje su osim autora govorili Zdenka Trifunjagić i Ervin Gazdag. Muzička pratnja bio je Marko Stupar.

A.Đ.

 

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Na konkurs koji je raspisao Grad Kikinda za najbolju knjigu na srpskom jeziku u 2023. godini, a povodom obeležavanja sto godina od smrti Dušana Vasiljeva, pristigla su 152 naslova koje je žiri uzeo u razmatranje. Početkom marta biće objavljena prva selekcija u širem izboru.

Žiri radi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe
Pisarev, član. Grad Kikinda i žiri se zahvaljuju svim izdavačima i književnicima koji su
poslali svoje knjige na konkurs.Dodela nagrade planirana je  na svečanoj akademiji u okviru šireg programa obeležavanja stogodišnjice smrti Dušana Vasiljeva. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa od 1.500 evra.

Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović i drugi.