Култура

Knjiga-o-Milutinu-(2)

Povodom Slave grada, Letnjeg Svetog Nikole, lokalna samouprava poklonila je sugrađanima antiratnu dramu „Knjiga o Milutinu“ u izvođenju Nenada Jezdića koja je odigrana večeras, u Narodnom pozorištu. Besplatne karte preuzimale su se u Pozorištu i, kako saznajemo, podeljene su za manje od pola sata.

U pitanju je monodrama po tekstu Danka Popovića, književnika iz Aranđelovca, inače zaposlenika Vojnog arhiva u Ministarstvu odbrane. Ovo je njegovo najpoznatije delo koje je doživelo nacionalnu slavu. U njemu, iz prvog lica, Milutin Ostojić, neobrazovan ali mudar seljak iz Koštunića i bivši vojnik u Prvom ratu, kao zatvorenik posle Drugog svetskog rata, optužen da je kulak, govori o tragičnoj sudbini svoje porodice.

Nenad Jezdić je monodramu dugu gotovo dva sata odigrao pred prepunom salom Narodnog pozorišta.

– Uzbudljivo mi je da je igram. Milutin je plemenit junak, on je iz one garniture ljudi koji nose davno zaboravljene vrline. Meni je to dragoceno i imam osećanje i nekog priziva i poslušanja da, bez obzira na dinamiku i na teret igranja monodrame, svaki put izdržim i da, uprkos ovoj zagušljivosti, pljusku napolju i vrelini u sali, odigram da ljudi to osete i verujem i nadam se da jesu – rekao je Jezdić. – I mene menja na neki način i čini me boljim, rasterećuje me i oslobađa i mojih predrasuda i krivog učenja i kolektivne lažne istorije kojoj smo bili izloženi i koju su pisali ili gubitnici ili pobednici. Ovo je stvarna istorija i sudbina čoveka u vihoru sukoba i ratova na ovim prostorima i to je suština svakog sukobljavanja i ratnog stradanja – ono što pojedinac iskusi. Zato je ova predstava toliko uzbudljiva, jer uklanja sa očiju neku maglu i neko pogrešno svetlo i stvara jedan dobar, plemenit, pravi ljudski humani rakurs i pogled na svet i na ta stradanja kojima smo mi ovde, na ovom prostoru, nažalost, skloni.

Zanimljivo je da je pisac, posle prvog izdanja knjige koja ih je, inače, imala 40, izrazio želju da se roman prilagodi za pozorište. Zvezdara teatru eksplicitno je predložio da Milutina igra Danilo Bata Stojković. Tada se predstava nije radila, da bi, više od tri decenije kasnije, 2021. godine, izašla premijera u adaptaciji Egona Savina, sa Jezdićem kao Milutinom koji je uvek igra na kartu više i do sada je doživela više od 200 izvođenja. U žižu interesovanja dospela je ovih dana jer ekipi predstave nije dozvoljen ulazak na Kosovo, na zakazano gostovanje u Severnoj Mitrovici.

Izvođenju u Kikindi prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima. Publika je nagradila Jezdića ovacijama, a od gledalaca su se čule samo reči hvale za trud koji je glumac uložio u izvođenje ove monodrame.

S. V. O.

narodni-muzej-1

Kikindski muzej dobitnik je prestižne nagrade Muzej godine koji dodeljuje Nacionalni komitet ICOM Srbije. U konkurenciji osam muzeja iz Novog Sada, Beograda, Kruševca i Čačka, muzej iz našeg grada Komisija za dodelu nagrade Nacionalnog komiteta proglasila je za najbolji.

„Raznovrsna, ali i savremeno koncipirana delatnost Narodnog muzeja Kikinda ogleda se u mnoštvu ostvarenih saradnji na lokalnom, regionalnom i međunarodnom planu, koje su uspele da veoma emancipovano tretiraju čak i izrazito lokalne teme. Putem ovih saradnji, muzej je inovirao i dodatno profesionalizovao svoje prakse, a posebno se izdvajaju ostvarene saradnje sa Univerzitetima u Viskonsinu i Mičigenu, u okviru međunarodnog projekta arheološkog istraživanja. Muzej je u 2023 godini ojačao izlagačku delatnost, otvaranjem novog izložbenog prostora – Galerija Nova, ostvarivši dragocene saradnje sa SANU i Muzejom nauke i tehnike iz Beograda, te Muzejom Republike Srpske. Od posebnog značaja su realizovani edukativni i radioničarski programi za različite ciljne grupe, kao i zajednički projekti sa lokalnim zajednicama: Gerontološki centar, Centar za stručno usavršavanje, Muzička škola i mnogobrojne ustanove i organizacije civilnog društva“, navodi se u obrazloženju komisije za dodelu nagrada.

Svečanost dodele nagrada upriličena je danas u sedištu NK ICOM Srbije u Beogradu.

Kikinda2027-foto-Promo-(8)

Zahvaljujući bogatom kulturnom nasleđu, od praistorije do savremenog umetničkog izraza, severnobanatski biser Kikinda, kandidaturom za Nacionalnu prestonicu kulture za 2027. godinu, pretenduje ne samo da pokrene dugoročni i sveobuhvatan razvoj grada, već i da doprinese ukupnom razvoju imidža Srbije.

Titula bi tako bila jedinstvena prilika da se predstave umetnici koji su u Kikindi odrastali, živeli ili boravili poput Đure Jakšića, Dušana Vasiljeva, Vase Stajića, Miroslav Mike Antića, Jovana Ćirilova, Jovana Popovića i mnogih drugih koji su ostavili neizbrisiv trag u srpskoj kulturi. S druge strane, 12 nepokretnih kulturnih dobara na teritoriji Kikinde, mnogobrojni predstavnici vaninstitucionalne scene, kao i šest ustanova kulture, od kojih je Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti, „Tera“ poznat u svetskim okvirima, potvrđuju potencijal kandidature.

Titula Nacionalne prestonice kulture za Kikindu nije samo prilika da se istakne kulturno blago ovog grada, već i da se podstakne dalji razvoj i unapređenje kulturnih potencijala, što će uticati i na njegovu atraktivnost za život, posete i investicije i to u važnoj godini za celu zemlju, zbog čega nam je utoliko važnije da se uskladimo i sa samim EXPO-m , navodi gradonačelnik grada Kikinde, Nikola Lukač.

-U pitanju je srednjeročni plan jer nam je cilj da kroz ovu kandidaturu, čak i konkurisanje za titulu Unesko – kreativni grad u budućnosti, dugoročno učinimo naš grad vidljivijim i atraktivnijim onima koji tek treba da ulažu i posete Kikindu. Štaviše, negovanjem i razvojem naše bogate kulturne baštine i postojeće scene otvaramo vrata mladim talentima da stvaraju budućnost zbog koje će ostajati ili vraćati se da žive na sever Banata – izjavio je Lukač.

 

Strateški pristup i uključivanje građana i scene, javnog i nevladinog sektora, biće osnova načela kandidature, pa će desetogodišnja strategija razvoja kulture biti prvi zadatak budućeg nezavisnog stručnog tima koji će raditi na njegovoj izradi. Daljim akcionim dvogodišnjim planovima predviđa se oblikovanje i dokumenta za kandidaturu za Nacionalnu prestonicu kulture.

-Iako se možemo kandidovati i godinu dana ranije, Kikinda ovakvim pristupom ukazuje na ozbiljnost i posvećenost ovom projektu, jer želi sistemski da radi na razvoju kulture, a zahvaljujući tome, legatski i na ukupnom razvoju imidža grada kao grada kulture – napomenula je članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

 

Već od danas svi građani Kikinde i njeni posetioci moći će da prate razvoj projekta na
društvenim mrežama: https://www.instagram.com/kikinda2027 i https://www.facebook.com/kikinda2027. Nacionalna prestonica kulture je projekat koji je pokrenulo Ministarstvo kulture, zahvaljujući Novom Sadu koji je nosio titulu Evropske prestonice kulture 2022. godine i dao primer za razvoj kulturnih i umetničkih kapaciteta u drugim gradovima Srbije.

vef-gusle-2

Članice pevačke grupe Akademskog društva za negovanje muzike „Gusala“  treći put u svojstvu pobednika održale su koncert u negotinskom Domu kulture. Prošle godine, one su osvojile 1. mesto i laureat u kategoriji  tradicionalnih pesama na Vokalni etno festivalu za mlade, te im je ove godine pripala čast da se predstave koncertom, u okviru „Večeri pobednika“.


-Još jednom, publici, stručnom žiriju i takmičarskim grupama naše devojke predstavile su svoj sklad, muzikalnost, raznovrstan repertoar, umeće vladanja različitim stilovima pevanja, ali pokazale i koliko znači kontinuitet u radu. I ovog puta, ostavile su sjajan utisak, pa su dogovori za buduće saradnje već postignuti. Mladost i tradicionalno pevanje još jednom su bili u fokusu, što je od izuzetnog značaja za nematerijalno kulturno nasleđe  i njegovo konstantno negovanje – istakla je umetnički rukovodilac društva Magdalena Popov.

I tamburaški orkestar „Gusala“, pod vođstvom Miloša Reljina, bio je uspešan na festivalu  „Bećarijada” u Turiji koji je organizovan 30. put. Na manifestaciji, posvećenoj izvođenju bećaraca, jedinstvene i popularne vrste narodnih pesama karakteristične za Vojvodinu, Dragoslav Miškov, dobio je nagradu za najboljeg solistu.

Plodnosnom vikendu za ovu društvo treba dodati i da je Hor „Kornelije Stanković“ gostovao u Žombolju, čime je nastavljena odlična saradnja sa komšijama iz Rumunije. Već  narednog vikenda dečiji folklorni ansambl učstvuje na Međunoradnom festivalu dečijeg folklora u Bugarskoj u bratskom grad Silistra gde su prošle godine ostavili odličan utisak.

A.Đ.

noc-muzeja-slika-(5)

Narodni muzej ove godine u okviru Noći muzeja imao je za temu „Više od slike“. Brojni sadržaji privukli su posetioce koji su uživali u izložbi „Sedam decenija posvećenosti – Galerija Doma vojske Srbije 1953-2023“ u Galeriji „Nova“ gde se do 6. jula mogu svideti najreprezentativnija umetnička dela stvaralaca koji su obeležili 20. vek u našoj zemlji. Upravo ova izložba bila je i najupečatljiviji deo manifestacije srednjoškolki Milici Tomić.

-Redovno posećujem Noć muzeja i svakako je najupečatljivija postavka u okviru koje su izložena kapitalna dela likovne i primenjene umetnosti naše zemlje u Galeriji „Nova“. Delo Petra Lubarde ostavio je najveći utisak na mene – navela je Milica.

Program za decu koja su mogla da se druže sa slikarima, ali  da se sami oprobaju u ovoj umetnosti  bio je najinteresantni Jakovu, Veljku i njihovoj mami Ljiljani Knežević Bjelić.

-Deca su oduševljena jer mogu da se igraju bojama, ali i da eksperimentišu. Njihova prabaka i baka, kao i tata imaju smisla za slikarstvo, tako da ne čudi što smo najviše vremena proveli sa bojama – dodala je Ljiljana Knežević Bjelić.

Dvorište muzeja pretvoreno je u kafe „Galeriju“ gde je pet saradnika Muzeja i likovnjaka slikalo, među kojima je bila i Irena Kovač.

-Rado sam prihvatila da budem deo Noći muzeja. Posetila sam sve sadržaje i svi su me inspirisali na svoj način. Kao uspomenu na ovu noć ostaće mi slika  u akrilu i pastelu mrtve prirode koju sam komponovala – saznali smo od Irene Kovač.

Izložba „Više od slike – izbor dela likovne zbirke muzeja“ u Galeriji Narodnog muzeja posebno je pripremljena za ovu priliku.

-Cilj nam je da manifestacija bude interesantna svim uzrastima. Kroz slike iz zbirke muzeja uspeli smo da usmerimo publiku da koriste svoja čula i različitu imaginaciju. I zabavni vodič „Potraga za slikama“  podjednako je interesantan i najmlađima i najstarijima – kazala je Lidija Milašinović.

Manifestaciju su posetili gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Kikinda je grad sa bogatom kulturnom tradicijom, a Noć muzeja, koja se organizuje 16. put jedan je od sadržaja koje sugrađani ne propuštaju. Uz dobar sadržaj i radionice muzej bogatstvo koje poseduje predstavlja svim posetiocima koji su bili u prilici da saznaju puno toga – naveo je Lukač.

Promenadni koncert  Vladimira Kovačevića i Ljiljane Sivčev, ali i đaka Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ imao je svoju publiku koja je uživala. U isto vreme u likovnoj radionici Smiljane Šalgo sugrađani su učili različite tehnikama slikanja.

A.Đ.

tera-noc-muzeja-(2)

Centar za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ slavi dva najveća muzejska praznika – Međunarodni dan muzeja i Evropsku noć muzeja. Posetiocima je raspolaganju višečasovni program koji je započet nastupom učenika Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški”. U„Topanju”, tradicionalnoj severnobanatskoj igra sa glinom uživali su najmlađi, među kojima je bila i 11-godišnja Dunja Grubiša.

-Volim Noć muzeja, a posebno mi se sviđa „Tera“. Skulpture koje sam videla su zanimljive i velike. Najviše vremena provela sam u radionici izrade predmeta od gline. Napravila sam tanjir koji nosim kući za uspomenu na ovaj dan – rekla je Dunja.

U igri sa glinom uživali su i Strahinja i Staša koji su došli sa mamom Jelenom Čanković Tešin.

-Sve nam se puno sviđa. Strahinja se potrudio da izvaja dinosauruse i vozila, a Staši je ovo prvi susret sa glinom i veoma joj se sviđa. Pogledali smo i skulpture  i pojedine su nas ostavile bez teksta – istakla je mama Jelena.

Za posetioce je organizovana i vajarska radionica pod nazivom „Kikinda i ornament” u kojoj je dekorativna fasadna plastika na starim kikindskim zgradama polazna tačka. Kroz radionicu ih vodi vajar Igor Smiljanić.  Za nešto starije je organizovana  i „PoTera“  muzejska igra namenjena onima koji uživaju u rešavanju zagonetki koje potpisuje Milana Grbić.

-Od kada postoji Muzej „Tera“ obeležava ovaj važan datum i trudimo se da program prilagodimo različitim ciljnim grupama. Radionice u glini uvek su interesantne kako deci, tako i odraslima. Detektivska igra namenjena je starijima i odnosi se na traženje „nestale“ figure na osnovu uputstava koji se dobijaju preko QR kodova. Čitav događaj upotpunio je program za opuštanje u suvenirnici uz di džeja  – naveo je direktor „Tere“ Aleksandar Lipovan.

Noć muzeja „Tera“ ne propuštaju ni susedi iz Rumunije.

-Imali smo posetu rumunskih učenika iz srednje Umetničke škole i budućih studenata umetnosti. Oni su posetili atelje, nakon čega su aktivno učestvovali u muzejskim radionicama. Imamo odličnu saradnju sa Zapadnim i univerzitetom Politehnika iz Temišvara, kao i sa visokoškolskim obrazovnim ustanovama iz regiona – pojasnio je Lipovan.

Posetioci imaju priliku i da bolje upoznaju stalnu izložbu kroz stručna vođenja, kao i da pogledaju tri aktuelne izložbe. U salonu je izložba mladog umetnika iz Novog Sada Konstantinasa Petrovića, tu je i izložba maketa studenata Arhitektonskog fakulteta iz Temišvara, dok je u suvenirnici i izložba likovnih radova mladih umetnika iz Novog Sada „An non artist“.

A.Đ.

 

Stevanovic-biblioteka-(1)

“Tri slobode za Simonu“ naziv je najnovijeg romana Mladena Stevanovića koji je večeras predstavio kikindskoj publici u Narodnoj biblioteci. Stevanović, rođeni Kruševljanin, zaposlen kao prosvetni radnik u Beogradu, pre ovog objavio je tri romana, od kojih je dva već predstavio u našem gradu. U blizini Kikinde odvija se i deo radnje njegovog najnovijeg dela.

– Junaci se, u nekom momentu, nalaze na graničnom prelazu Nakovo, a čitava radnja romana se dešava na potezu Kikinda – Vršac jer je Simona Rumunka. Posle romana „Hipokratova deca“, na stalna pitanja o čemu će biti sledeći roman, odgovarao sam da će biti o bivšoj rumunskoj gimnastičarki i tako sam, iz ironijskog elementa, shvatio da je to moguće – kaže Stevanović.

„Tri slobode za Simonu“ nastajale su tri godine i sada je jasno ko može Simoni da daruje slobodu.

– Samo ona sama i za sebe, to je jedini način – kaže. – Radi se o pokušaju da se na našem podneblju sačini špijunski roman koji se bavi ključnim istorijskim momentima u drugoj polovini 20. veka, na ironičan i ciničan način.

Pored navedenih, Stevanović je napisao i romane „Ramovi za pogrešne slike“ i „Sudbine plešu tango“.

–  Da pišem je nasušna potreba. Čovek uvek sebi traži zabavu, ja u pisanju nalazim sjajnu zabavu i tada sam iskreno srećan – zaključuje pisac.

O najnovijem Stevanovićevom romanu govorio je i dr Vasilije Milnović, književni kritičar i istoričar.

 

muzej-tera

U subotu, 18. maja, CLPU „Tera“ slavi dva najveća muzejska praznika – Međunarodni dan muzeja i Evropsku noć muzeja. Muzej „Tera“ biće otvoren sve posetioce od 16 časova, a na raspolaganju će biti višečasovni program.

Od 16 časova je svečano otvaranje uz nastup učenika Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški”. Nakon toga do 18  sati je takmičenje u „Topanju”, tradicionalnoj severnobanatskoj igra sa glinom namenjenoj najmlađima. Od  17 do 19 časova je  vajarska radionica pod nazivom „Kikinda i ornament” dekorativna fasadna plastika na starim kikindskim zgradama biće polazna tačka. Mentor ove radionice je vajar Igor Smiljanić. Od 19 do 23

sata je „PoTera“  muzejska igra namenjena onima koji uživaju u rešavanju zagonetki. Tekstove potpisuje Milana Grbić.

U 21 sat počinje muzički program  u izvođenju di džej set „Geopard”. Tokom trajanja programa, biće organizovana stručna vođenja kroz stalnu postavku, a svi posetioci imaće priliku i da pogledaju tri aktuelne izložbe.

noc-muzeja

Narodni muzej u subotu, 18. maja biće domaćin „Noći muzeja“. Kako je najavila direktorica Lidija Milašinović ove godine tema je „Više od slike“ i od 18 sati pa do ponoći svi koji posete ovu manifestaciju imaće priliku da uživaju u različitim sadržajima.

-Publika će imati priliku da vidi izložbu koja je već otvorena u Galeriji „Nova“.  U okviru izložbe „Sedam decenija posvećenosti – Galerija Doma vojske Srbije 1953-2023“ mogu se videti najreprezentativnija umetnička dela stvaralaca koji su obeležili 20. vek u našoj zemlji. Pozivam publiku da je poseti s obzirom na to da su izložena kapitalna dela likovne i primenjene umetnosti naše zemlje i ovo je jedinstvena prilika da ih Kikinđani vide – istakla je Lidija Milašinović.

Izložba „Više od slike – izbor dela likovne zbirke muzeja“ u Galeriji Narodnog muzeja posebno je pripremljena za ovu priliku.

-Biće izložena dela iz naše likovne zbirke koja nisu često dostupna javnosti. Cilj nam je da predstavimo različite teme i načine izražavanja, kao i da usmerimo publiku da pri posmatranju  koriste svoja čula i različitu imaginaciju. Pomenute izložbe i stalnu postavku pratiće  zabavni vodič „Potraga za slikama“ koji će biti dostupan svim posetiocima – dodala je naša sagovornica.

Publika će biti u prilici da uživa u promenadnom koncertu Vladimira Kovačevića i Ljiljane Sivčev koji su pozvali đake iz Osnovne muzičke škole, ali i svoje prijatelje i kolege kako bi program od 19 do 22 sata bio što bogatiji. U isto vreme u Svečanoj sali  biće organizovana likovna radionica Smiljane Šalgo namenjena svim uzrastima i svako će moći da se oproba u različitim tehnikama slikanja.

Dvorište muzeja biće pretvoreno u kafe „Galeriju“ gde će sedam saradnika Muzeja i likovnjaka slikati. Ovo će biti prilika da se posetioci upoznaju i popričaju sa kikindskom slikarima, ali i da sažmu utiske svega što su videli tokom „Noći muzeja“.

A.Đ.

Savrsen-partner-(6)

U Pozorištu su u toku završne probe na predstavi „Savršen partner“ čija se premijera očekuje u petak, 17. maja i tim povodom danas je održana konferencija za novinare. Po tekstu hrvatskog pisca Mire Gavrana ovu komediju za tri lika i na maloj sceni režira Tijana Vasić, a igraju: Marina Vodeničar, Mina Stojković i Vladimir Maksimović.

– Želeli smo da kikindskoj publici damo nešto što će ih razgaliti i razonoditi u ovom tmurnom vremenu. U komadu pratimo jednu uspešnu mladu poslovnu ženu, rastrzanu između društvenih normi i potrebe za napredovanjem u karijeri i, sa druge strane, potrebe za ljubavlju i pripadanjem i tu se nameće pitanje ko može da prati takvu ženu, ko je taj savršen partner. Kao idealno rešenje pronalazi se konstruisanje androida koji bi bio izrađen po želji klijentkinje. Da li mi stvarno znamo šta želimo i da li smo spremni da se suočimo sa svojim željama, da li smo kontradiktorni, da li nam se naše želje „obijaju“ o glavu, pitanje je koje se nameće u nizu komičnih preokreta. Ispitujemo i na šta svodimo ljubavne odnose, da li će tradicionalni recept ljubavi opstati ili će ga nove društvene okolnosti i tehnološki razvoj zaustaviti –  rekla je rediteljka kojoj je ovo, posle predstave „Kovači“, druga režija u našem pozorištu.

Ova 344. premijera u kikindskom teatru i druga u tekućoj sezoni je praizvedba „Savršenog partnera“ u Srbiji, a poruka predstave je da aplikacije i algoritmi ne mogu zameniti živo biće, istakao je umetnički direktor Pozorišta, Đorđe Marković, koji je na ovom projektu sarađivao i kao lektor.

– Predstava je odabrana jer je aktuelna i govori o sudbini čoveka u savremenom svetu na komičan način. To je priča o usamljenosti i izolovanosti i potrebi jedinke za savršenstvom, za savršenim partnerom, savršenom polovinom i ona bi trebalo da nam osvesti da je čovek prekoputa nas živo biće, nezamenljiva stvar u svakom pogledu – rekao je Marković i dodao da veruje da će publika uživati u igri sjajnih glumaca i odličnoj režiji.

Glavnu ulogu, mladu poslovnu ženu Tinu igra Marina Vodeničar.

– Tina odbacuje svog momka i ljubav i onda, zbog usamljenosti, naručuje robota i dešava se situacija „Pazi šta želiš, može da ti se ostvari“. To ne bude dobro za nju jer ono što sama naručuje kao željene osobine koje misli da treba da poseduje njen partner, zapravo njoj ne odgovara i tu dolazi do raskoraka jer se ispostavlja da ona ne poznaje samu sebe. Komad ima dublji smisao jer se bavi usamljenošću, a kroz moj lik je predstavljena ženska kontradiktornost i činjenica da ni same ponekad ne znamo šta hoćemo.

Saradnici na predstavi su kostimograf i scenograf Mina Miladinović, kompozitor Ana Krstajić, i Anđelko Beroš, saradnik za scenski pokret.

Predstavu su pomogli sponzori i dobrotvori, „Promedija“ i Stolarska radionica „Čipčić“. Premijera je rasprodata, a zbog ograničenog broja mesta na maloj sceni, neophodno je da se rezervišu mesta za reprize – 24. i 31. maj, poručuju iz Pozorišta.