Град

predskolci

Predškolci su se oprostili od vrtićkih dana završnim plesom pod nazivom „Kad si srećan, pleši“. U prisustvu roditelja, baka i deka, kao i mlađih drugara, mališani su izveli plesni program „Put oko sveta očima deteta“.

Uz muziku, igru i osmehe, budući prvaci pokazali su šta su to naučili i pripremili zajedno sa svojim vaspitačima. Ples je ispraćen velikim aplauzima i emocijama, jer za predškolce završetak vrtića predstavlja kraj jednog važnog životnog poglavlja i početak novih školskih avantura.

Završne plesne priredbe održane su u svim vrtićima Predškolske ustanove “Dragoljub Udicki”, dok je izostala velika završna manifestacija na kojoj su prethodnih godina zajedno nastupali predškolci iz svih objekata.

malbasic-srebro-(2)

Vinogradar i vinar iz Novih Kozaraca Zoran Malbašić na 93. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu osvojio je srebrnu medalju za vino merlot iz 2022. godine.

-Vino je lično moja proizvodnja i bio sam siguran da je vrhunskog kvaliteta. Kako bi dobio i zvaničnu procenu, poslao sam ga na ocenjivanje gde je potvrđeno to što sam već znao. Konkurencija je bila ogromna. Bilo je velikih vinarija iz Makedonije, Slovenije, naše zemlje.  Trud se isplatio – saznajemo od Malbašića.

Vinogradar iz Novih Kozaraca ovim poslom bavi se više od 15 godina. Ima  tri sorte grožđa, od kojih dve crvene kaberne sovinjon i merlot, dok je od belih zastupljen rajnski rizling. Vinogradi ove porodice prostiru se na površini od nepuna dva hektara.

-U planu je proširenja jer nam je ovo primarna proizvodnja i želimo da je unapredimo Suša je ta koja me sprečava u nameri da povećam površine pod grožđem. Nemam zalivne sisteme i to je problem, a nadam se da ću ove jeseni uspeti u tome – kaže naš sagovornik.

Podrum Malbašić nastao je 2014. godine, a prvo vino pod etiketom „Podrum Malbašić“, izašlo je godinu dana kasnije i nesumnjivo je pokrenulo novi pravac u domaćem vinarstvu, pomerajući kurs prema kvalitetu. Na vinarskim takmičenjima dobio je i potvrdu kvaliteta.

-Godina nije sjajna. Temperature u minusu 1. maja doprinele su da deo belog grožđa izmrzne i šteta je 40 procenata. Kaberne i merlot bolje su podneli mraz. Čokoti koji su opstali su u odličnom stanju. Vinograd je, za sada, zdrav i u dobroj je kondiciji – dodao je Malbašić.

Godišnje proizvede oko 3.000 boca vina, a uz vino peče i rakiju.

A.Đ.

kuce-na-selu-(1)

Gradonačelnik Mladen Bogdan prisustvovao je u Beogradu potpisivanju ugovora za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom, zahvaljujući kojima će još tri porodice rešiti svoje stambeno pitanje i započeti novo poglavlje života u Novim Kozarcima i Nakovu.

Krov nad glavom dobio je i Danijel Gatarić iz Novih Kozaraca:

-Imam suprugu i dete od godinu dana. Pronašli smo kuću u Novim Kozarcima i zahvaljujući pomoći Ministarstva uselićemo se u svoj dom. U sklopu kuće je i bašta gde ćemo uzgajati voće i povrće.

Program Ministarstva za brigu o selu već je dao značajne rezultate na teritoriji Kikinde, gde je do sada veliki broj porodica dobio svoj dom. Tokom nedavne posete Ruskom Selu, ministar Milan Krkobabić istakao je da su useljavanje mladih porodica u prazne kuće i oživljavanje sela najbolji pokazatelj da srpsko selo ima budućnost.

-Grad Kikinda će, u saradnji sa nadležnim Ministarstvom, nastaviti da pruža podršku svima koji žele da pokrenu postupak za kupovinu kuće na selu, da zasnuju porodicu, rade i grade svoj život. Različiti su razlozi zbog kojih se ljudi odlučuju da učestvuju na konkursu i uvek nas raduje što mladi ljudi prepoznaju vrednosti života u našim selima – poručio je ovom prilikom gradonačelnik Mladen Bogdan.

stari-zanat-sredstva-(4)

Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut i potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović uručili su 46 rešenja u okviru programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti. Vlada za ovaj program izdvojila više od 13 miliona dinara. Među onima koji su dobili sredstva su i sugrađani: Mirna Rackov, opančarka, Smiljka Bulatović koja se bavi trukovanjem, Olivera Has Arađanski i Sanela Has Milovanov koje se bave alvarskim zanatom, Željko Zeljković, sapundžija i Ljubica Erdeljan.

Sredstva su namenjena za nabavku opreme i repromaterijala što će omogućiti sertifikovan zanatlijama da budu konkurentniji na tržištu, a da pritom sačuvaju autentičnost svojih proizvoda.

-Od grnčara i opančara, preko tkalja, sarača i kazandžija, do proizvođača suvenira i umetničkih predmeta, svi su čuvari veština koje su stvarane generacijama. Naš je zadatak da obezbedimo da te veštine imaju budućnost. Srbija koja čuva svoje korene jeste Srbija koja sigurno gradi svoju budućnost -dodao je ovom prilikom premijer Macut.

Ministarka Mesarović je precizirala da država podržava ljude koji čuvaju istoriju i tradiciju naše zemlje:

-U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, kada se često gubi autentičnost i vrednost ručnog rada, ljudi koji se bave starim zanatima čuvaju nešto što nema cenu, a to su duh, tradicija i prepoznatljivost Srbije.

 

 

 

decija-pijaca

Osnovci odbrojavaju poslednje dane do kraja školske godine, a čim se u petak, 12. juna, zatvore školske knjige i dnevnici, već narednog jutra mali sugrađani imaće ponovo priliku da postanu trgovci, kolekcionari i pregovarači.

U subotu, 13. juna, dvorište Kulturnog centra Kikinda, od 8 do 11 sati i 30 minuta, ponovo će biti domaćin tradicionalne Dečje pijace, jedne od najomiljenijih letnjih manifestacija među najmlađima. I tako svake naredne subote do kraja raspusta.

Na tezgama će se naći sve ono što godinama skuplja prašinu po dečjim sobama: igračke, slikovnice, knjige, stripovi, društvene igre, sportski rekviziti i razni zanimljivi predmeti koji čekaju nove vlasnike.

Dečja pijaca svake godine privlači veliki broj učesnika i posetilaca, pa subotnja jutra postaju nezaobilazna mesta okupljanja.

Početak raspusta teško da može imati lepšu uvertiru. Umesto ekrana i zatvorenog prostora, decu očekuju druženje, smeh, nova poznanstva i prilika da na zanimljiv način provedu subotnje prepodne.

Zato bi narednih dana valjalo zaviriti u police, fioke i kutije sa igračkama. Među njima se sigurno krije ono što će nekome na Dečjoj pijaci izmamiti osmeh, a svog dosadašnjeg vlasnika obradovati zarađenim džeparcem.

 

ognjenovic-dir-pio-fond-(10)

U Kikindi je organizovana tribina pod nazivom „Penzioneri, oslonac svakog društva“. Cilj skupa bio je upoznavanje korisnika sa ključnim informacijama iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, ali i dobijanje povratnih informacija o njihovim potrebama i interesovanjima radi unapređenja društvenog standarda koji fond PIO obezbeđuje.

Sa najstarijim sugrađanima razgovarao je  direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović. On je istakao da je direktan kontakt sa korisnicima ključni zadatak rukovodstva ove institucije.

-Naša misija je da dođemo i obiđemo penzionere i da sa njima razgovaramo o problemima koje nisu mogli da reše. Na nama je da im budemo na usluzi jer je naš najvažniji posao da budemo tu za njih. Najstariji nam pomažu svojim iskustvom i ukazuju šta je neophodno kako bi živeli bolje.  Obišao sam i rekonstruisanu zgradu Fonda PIO u Kikindi, koja je jedna od devet koja je potpuno preuređena u prethodnom periodu. Na ovaj način pokazujemo da brinemo i o našim korisnicima, ali i o zaposlenima – naveo je Ognjenović i dodao da će tribinama u lokalnim samouprava biti obuhvaćeno oko 30.000 penzionera.

Predsednik Saveza penzionera Srbije, profesor dr Andreja Savić, pohvalio je aktivnosti Udruženja penzionera i brigu lokalne samouprave o najstarijima.

–Udruženje penzionera u Kikindi jedno je od najagilnijih članica u republičkoj porodici. Socijalni dijalog i živa reč, u kojem učestvujemo omogući će nam  da zajedno dođemo do predloga, primedbi i sugestija. To se odnosi kako na statusna pitanja penzionera, tako i na šira pitanja od značaja za njih – istakao je Savić i podsetio da je ovo godina jubileja, 80 godina od osnivanja republičke organizacije.

Skupu je prisustvovao veliki broj penzionera, što je pohvalio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Naši najstariji sugrađani imaju energiju i mudrost koja je važna svakom gradu. Trudimo se da penzionerima izlazimo u susret, da im pomognemo da prevaziđu teškoće i izazove koje donosi treće doba. Zauzvrat dobijamo savete od ljudi punih životnog iskustva – zaključio je Bogdan.

Penzioneri su imali pitanja, među kojima je najviše bilo o povećanju penzije, ali i o tome  kako da dođu na pregled  kod lekara specijaliste gde su duge liste čekanja, na koji način mogu da ostvare pravo na besplatno banjsko lečenje.

deca-vatrogasci

Dečji sajam vatrogastva, manifestacija namenjena najmlađima, koju organizuje Vatrogasna jedinica NIS-a, održava se danas od 11 do 17 časova na Trgu srpskih dobrovoljaca, ispred Upravne zgrade pogona Severni Banat NIS-a.

Cilj sajma je da deci na zanimljiv i pristupačan način približi značaj zaštite od požara i bezbednog ponašanja u različitim situacijama. Kroz igru, druženje i edukativne aktivnosti, najmlađi su u prilici da se upoznaju sa radom vatrogasaca i opremom koju koriste u svakodnevnom radu.

Učiteljica II1 iz osnovne škole “Jovan Popović”, Gordana Mišković, istakla je da je zainteresovanost dece veoma velika:

-Deca kroz školsko gradivo i posete vatrogasaca stiču teorijska znanja, a ovaj događaj im je omogućio da sve to dožive i u praksi , da sami isprobaju opremu i vide kako sistem funkcioniše. Sudeći po njihovim  licima i oduševljenju, ovo iskustvo im izuzetno mnogo znači. Posebno raduje činjenica da su za ovo zanimanje veliku zainteresovanost pokazale i devojčice – kaže  Gordana Mišković.

Učenici prvog i drugog razreda osnovnih škola predstavili su se likovnim radovima na temu „Naši vatrogasci“

Član Gradskog veća Tihomir Farkaš navodi da lokalna samouprava podržava ovakav vid aktivnosti:
– U okviru kampanje obelžavanja Međunarodnog dana vatrogasaca, kompanija NIS, je i Kikindi sprovela pokaznu vežbu namenjenu učenicima prvih i drugih razreda osnovnih škola. Prikazali su opremu, vozila i pripadnici vatrogasne jedinice kompanije NIS-a su na primeren način kroz edukaciju i druženje najmlađih predstavili svoj rad – rekao je Farkaš.

Organizatori ističu da je ovakva vrsta edukacije od velikog značaja, jer se deca od najranijeg uzrasta upoznaju sa osnovnim pravilima bezbednosti, ali i uče o profesiji vatrogasca i njihovoj ulozi u društvu.

dan-polja-zito-2026-(2)

Poljoprivredna stručna služba „Kikinda“ organizovala je Dan polja strnih žita i obilazak makro ogleda ozimih strnina na oglednom polju „Kinđa“. Ovo je bila prilika da se na jednom mestu susretnu poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća, i da pogledaju stare i nove sorte jesenjih kultura. Predstavljeno je 66 sorti pšenice, među kojima je 13 novih sorti, 15 sorti ječma, od kojih je osam novih i četiri sorte tritikalea.

-Žetva ječma počeće već tokom vikenda, čim se prosuši zemlja. Vršidba pšenice započeti za desetak dana – saznajemo od savetodavca PSS Zorana Simića. – Za ozime kulture godina je bila puna problema. Nedostatak padavina je hroničan problem koji prati proizvodnju prethodnih nekoliko godina. Tokom oktobra prošle godine nije ih ni bilo, tako da su svi rokovi setve nikli u isto vreme. Zima je bila povoljna za ozime kulture. Već na početku proleća, u martu, imali smo 35 litara kiše manje u odnosu na višegodišnji prosek, april je prošao bez efektivnih padavina s obzirom na to da je palo četiri litra vodenog taloga po kvadratu, a maja je bilo 22 litre u dva kišna dana što je nedovoljno da bi se obezbedio prosečan prinos ozimih strnina

Pod ozimim strninama je više njiva u odnosu na prošlu godinu. Pšenice ima više na uštrb, najpre kukuruza, a potom i suncokreta.

-Prinosi ječma biće  puno bolji od pšenice. Kada je reč o žitu ima parcela na kojima roda uopšte neće biti i već se kosi kao seno tako da će rod biti šarenolik. Na oglednim poljima očekujem prosečan prinos od oko pet tona po hektaru. Osim suše, imali smo i temperature u minusi početkom maja. Trajao je tri sata i zahvatio je dva metra. Klas se nalazio na pola metra i kod pšenice koje nisu otporne na minuse prinos će izostati i do 50 odsto. I pored toga što su poljoprivrednici zasnovali više njiva pod strninama kako bi imali bolju proizvodnju, godina im nije išla na ruku – dodao je Simić.

Branislav Kockar, poljoprivrednik pod pšenicom ima više parcela u odnosu na prošlu godinu.

-Sejali smo i uljanu repicu koja je i prva zasnovana, ali sa zakašnjenjem. Nakon toga posejali smo ječam i na  kraju pšenicu. Njihovo stanje nije zadovoljavajuće. Ječam je najbolje podne op sušne uslove, a pšenica najlošije. Padavine kojih nije bilo umnogome će uticati na prinos, a pšenicu ćemo kositi za dve nedelje. I pored loših prinosa, biće žita za otkup jer ima više parcela pod ovom kulturom. Koliko ćemo otkupiti znaćemo kada krene žetva, a ista situacija je i sa kvalitetom zrna – naveo je Kockar.

I na parcelama poljoprivrednika Stojana Padejčeva žetva će početi za desetak dana:

-Zrna su mekana i štura i ova godine ne obećava. Nedostatak padavina, ali i mraz su uzeli svoj danak. Na pojedinim parcelama polovina klasa uopšte nema ništa i mnogi su već pokosili žito za senažu. Ne očekujem bolje prinose, ukoliko bude više od dve tone po jutru to će biti uspeh. Pod strnim usevima imam oko 80 jutara, od čega je 12 pod uljanom repicom koju smo ove godine počeli da uzgajamo. Na žalost, repica je takođe imala loše nicanje. Oko 50 jutara je pod kukuruzom i 60 je pod suncokretom. Nadamo se da će bar prolećne kulture ove godine imati dobar rod.

Direktor PSS Mladen Đuran podsetio je da je kikindska jedna od retkih poljoprivrednih službi koji već više od dve decenije u kontinuitetu organizuje Dan polja.

-Pored toga što poljoprivrednici mogu da pogledaju ogledna polja, imaju priliku i da se edukuju, ali i da uporede različite sorte i hibride. To je od višestrukog značaja jer im pomaže u budućoj proizvodnji. Zadovoljni smo posetom proizvođača, ali i sortimentom koji smo prikazali– zaključio je Đuran.

Lokalna samouprava i ove godine pomaže lokalne poljoprivrednike i ove godine obezbeđena su sredstva za subvencije subvencije, rekao je član Gradskog veća Đorđe Tešin koji je prisustvovao ovoj manifestaciji.

-Lokalna samouprava je partner poljoprivrednicima i novac, u iznosu od 20 miliona dinara koji se izdvaja, za  cilj ima unapređenje proizvodnje. Sredstva su ove godine uvećana za sedam miliona i dodali smo tri nove mere. Saglasnost očekujemo od Ministarstva poljoprivrede i odmah nakon toga ćemo raspisati konkurs – napomenuo je Tešin.

A.Đ.

 

prijem-gradjana

Građani Kikinde i okolnih sela imaju priliku da svoje probleme, predloge i pitanja iznesu direktno gradonačelniku Mladenu Bogdanu i njegovim saradnicima tokom prijema u Gradskoj kući.

Prijemi se organizuje sredom prepodne kada su vrata Gradske kuće otvorena za sve koji žele da se neposredno čuje njihov glas- od komunalnih pitanja do ideja za unapređenje života u gradu i selima. Cilj ovih susreta je direktna komunikacija sa građanima i brže rešavanje problema koji utiču na svakodnevni život u lokalnoj zajednici.

Kako je protekao jučerašnji prijem za sugrađane, saznajemo od prvog čoveka grada:

-Tokom prethodnih godina nastojali smo da budemo dostupni građanima i da kroz svakodnevnu komunikaciju rešavamo pitanja koja su im važna. Sada tu praksu dodatno uređujemo i uvodimo redovne, zvanične termine za prijem građana u Gradskoj kući, kako bi svako imao priliku da u direktnom razgovoru iznese svoje predloge, inicijative, primedbe ili probleme. Svake srede, od 9 do 12 časova, moji saradnici i ja razgovaraćemo sa sugrađanima o različitim temama – od komunalne infrastrukture, saobraćaja i uređenja naselja, do socijalnih pitanja i svih drugih oblasti koje su značajne za kvalitet života u našem gradu- kaže gradonačelnik Bogdan za KIKINDSKI portal.

Da bi došli do razgovora sa gradonačelnikom, građani treba da zakažu termin. Zakazivanje je moguće telefonom na 0230/410-105 ili putem mejla gradonacelnik@kikinda.org.rs.

 

 

error: Content is protected !!