јануар 31, 2026

Град

bozic-1

U Hramu Svetog oca Nikolaja u Kikindi danas je, na Božić, služena praznična liturgija, nakon koje je obavljeno lomljenje česnice. Hram je bio ispunjen vernicima, među kojima je bilo mnogo dece i mladih, a posle pričešća najmlađima su podeljeni paketići.

Nakon liturgije, usledilo je tradicionalno lomljenje česnice, u kojoj su se nalazili jedan zlatnik i dva srebrnjaka, koje je obezbedio Veselin Petkov. Srećna dobitnica jednog od srebrnjaka bila je Ljiljana Veskov (77) iz Kikinde, koja je podsetila da je i ranije imala sličnu sreću.

-Pre osam godina, kada mi se praunuk rodio, izvukla sam zlatnik. Sada čekam peto praunuče i izvukla sam srebrnjak. Ovo mi je velika čast, inače sam crkvena žena – rekla je Veskov.

Starešina hrama, otac Miroslav Bubalo, naveo je da je česnicu pripremila pekara „Testoteka“, koja je, kako je istakao, rad izvela bez ikakve nadoknade, čak i za materijal. On je podsetio da lomljenje česnice u hramu nije drevni običaj, ali da se u Kikindi praktikuje već oko deset godina i da će se truditi da se taj običaj održi.

-Česnica, kao i svaki hleb, simboliše jedinstvo zajednice koja se okuplja oko tela Hristovog – poručio je otac Bubalo, dodajući da praznik ne treba da ostane samo na nivou običaja, već da nosi suštinsku poruku promene odnosa između Boga i čoveka.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, čestitao je Božić sugrađanima i pozvao na jedinstvo i međusobno uvažavanje.

-Da Božić provedemo u miru sa svojim najmilijima, u toplini porodičnog doma. Živimo u svetu koji je nepredvidiv i ne smemo da dozvolimo da se delimo. Treba da čuvamo jedinstvo, da razgovaramo i da se poštujemo, čak i kada imamo razlike u mišljenju – poručio je gradonačelnik, ističući da je ohrabrujuće što su hramovi puni dece i mladih.

Vernicima je pročitana i poslanica patrijarha Porfirija, u kojoj je upućen poziv na jedinstvo u ljubavi u vremenu nesreće, rata i bolesti, kao i na očuvanje zajedništva i međusobne brige.

korindjanje-9

Večeras je u Gradskoj kući u Kikindi održano tradicionalno korinđanje, koje je i ove godine okupilo najmlađe sugrađane u prazničnoj i veseloj atmosferi. Uz muziku, osmehe i korinđalke, deca su donela duh Badnjeg dana u centar grada, a vrata Gradske kuće bila su otvorena za sve korinđaše.

Među njima je bila i osmogodišnja Anđela Vasilov, koja je prvi put učestvovala u ovom događaju.

-Prvi put sam ovde i jako mi se dopada. Kad dođem kući, nastaviću da korinđam u komšiluku – rekla je Anđela, recitujući pesmicu koju je pripremila za ovaj nastup.

Sestre Lana Komnenović (10) i Lea Komnenović (7) kažu da im je korinđanje u Gradskoj kući već postalo tradicija.

-I prethodnih godina smo korinđale ovde i baš nam se sviđa. Posle ovoga idemo u kuće i stanove. Najviše volimo kad dobijemo slatkiše – istakle su one.

Dvanaestogodišnja Nevena Mirkov smatra da je korinđanje jedan od najlepših običaja.

-Svake godine idem u korinđanje. Već sam nekoliko puta bila u Gradskoj kući i sada uopšte nemam tremu kada treba da recitujem – izjavila je Nevena.

Gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio je da je ovo šesta godina zaredom kako Gradska kuća otvara vrata korinđašima.

-Tradicionalno se okupljamo 6. januara uveče i otvaramo vrata našim najmlađima i svim korinđašima. Ovde čuvamo tradiciju, istoriju našeg podneblja i kulturu. Deca nam, kao mali anđeli, unose radost i sreću u Gradsku kuću, a sa ovom tradicijom ćemo nastaviti i ubuduće – poručio je Bogdan.

 

hram-nakovo

U prisustvu velikog broja vernika i u Nakovu je proslavljen Banji dan. Najpre je u ranim popodnevnim časovima litija sa badnjakom prošla kroz selo i pozvala vernike da u miru i s radošću proslave ovaj najradosniji hrišćanski praznik.

Potom su u 17 časova sveštenik Srđan Vučanović i prisutni meštani upalili badnjak. Nakon liturgije, vernici su se, kako običaji i nalažu, poslužili prigodnom posnom trpezom.

Najradosniji su bili najmlađi, a parohijanima je sveštenik poželeo blagodat i zdravlje tokom cele godine pred nama.

N. Savić

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

paljenje-badnjaka

Tradicionalno paljenje badnjaka ispred Hrama Svetog oca Nikolaja u Kikindi ove godine obeleženo je nesvakidašnjim detaljem: ulogu kume ponela je šestogodišnja Nika Beleslin, najmlađa kuma od kada se ovaj običaj organizovano neguje u gradu. Badnjak je, kao i prethodnih godina, u hram dovezen u povorci zaprega i jahača članova koljičkog kluba Banat.

Nika Beleslin, koja je i ranijih godina učestvovala u badnjačkim povorkama, podelila je sa nama svoje utiske.

-Već sam učestvovala u ovim povorkama na Badnji dan, a danas sam kuma. Kod nas su došli konjari, povorka, išli smo po kućama, nosili smo badnjak i doneli ga ovde, ispred crkve – izjavila je Nika.

Kako je objasnio predsednik Konjičkog kluba „Banat“, Ilija Rađenović, pripreme su počele rano ujutru.

-Išli smo da sečemo badnjak i doneli ga kod Žike Beleslina. Njegova ćerka je danas kuma, najmlađa kuma ikad, što nam je posebno drago i na šta smo ponosni. U povorci je bilo desetak zaprega i pet–šest jahača. Obilazili smo svoje članove, kolege, prijatelje i sve koji su izrazili želju da ih posetimo – rekao je Rađenović.

Jerej Miroslav Bubalo istakao je da su svi hrišćanski praznici podjednako važni i da ih treba gledati kao celinu.

-Želim vam da sve praznike shvatite kao jednu veliku hrišćansku celinu, da oni prožimaju vašu godinu i vaše živote, da se radujete i da se pazite. Da se radujete Gospodu i svojoj crkvi i svetim praznicima i da na taj način, slaveći Boga sačuvate hrišćansko i pravoslavno ime.

Ovom prilikom je u crkvi Svetog Nikole napravljeno i sugrađanima podeljeno 1500 badnjaka.

 

unosenje-badnjaka

Povodom Badnjeg dana, u Gradsku kuću u Kikindi jutros je, po višegodišnjoj tradiciji, unet badnjak. Tim činom, kako je poručeno, simbolično se upućuju želje za zdravljem, mirom i radošću svim sugrađanima.

-Već po tradiciji, 6. januara, na Badnje jutro unosimo badnjak u Gradsku kuću i time želimo da poručimo da svim našim sugrađanima želimo puno zdravlja, jer badnjak predstavlja simbol zdravlja i radosti – naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

U unošenju badnjaka učestvovali i predstavnici Kikindskog konjičkog udruženja Banat, koji su se pobrinuli i za nabavku badnjaka. Ovogodišnji badnjak je najveći do sada i simbol je najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića.

U okviru obeležavanja Badnjeg dana, predviđen je i prateći program. Paljenje badnjaka zakazano je za 14.30 časova ispred Hrama Svetog Nikole i ispred Crkve Svetih Kozme i Damjana, dok se od 16 časova očekuje dolazak najmlađih sugrađana i njihovih roditelja u Gradsku kuću, uz tradicionalno korinđanje.

Na kraju, gradonačelnik je svim Kikinđanima čestitao Badnji dan, uz želju da ga provedu u miru, blagostanju i zdravlju, u krugu svojih porodica.

dr-Miskov

Iako je novogodišnje praznike Kikinda dočekala bez prijavljenih povreda izazvanih upotrebom pirotehnike, lekari upozoravaju da oprez ne sme da izostane. Iskustva službe Hitne medicinske pomoći pokazuju da se najteže posledice javljaju onda kada se petarde nađu u rukama dece, dok podaci na nivou Srbije svedoče da pirotehnička sredstva i dalje predstavljaju ozbiljan bezbednosni i zdravstveni problem.

U Kikindi, tokom poslednjih praznika, služba Hitne medicinske pomoći nije imala intervencije zbog povreda izazvanih pirotehnikom. Kako navodi dr Bojan Miškov, specijalista urgentne medicine, Kikinđani su uglavnom oprezni kada je u pitanju upotreba ovih sredstava.

-Nismo imali prijavljene povrede nastale upotrebom pirotehnike, niti saobraćajne nezgode ili tuče tokom praznika. Najčešće su nam se javljali pacijenti sa simptomima respiratornih infekcija, povišenom temperaturom, slabošću i posledicama prekomerne konzumacije alkohola, što je uobičajeno za praznični period – kaže dr Miškov, naglašavajući da govori isključivo u ime službe Hitne pomoći, a ne prijemnog odeljenja Opšte bolnice u Kikindi.

On ipak upozorava da su povrede od petardi, kada do njih dođe, izuzetno teške.

-Povrede najčešće nastaju kada se deci daju petarde. To su ozbiljne povrede koje često zahtevaju amputaciju prstiju, a u najvećem broju slučajeva stradaju deca, ističe dr Miškov.

Sugrađani takođe ukazuju na probleme koje pirotehnika izaziva. Jadranka Knežević smatra da se pirotehnici pridaje preveliki značaj i da njena dostupnost predstavlja dodatan rizik.

-Neuki i neiskusni ljudi dovode u opasnost i sebe i druge. Taj trend je uzeo maha i teško je dopreti do svesti dece kada su petarde dostupne na svakom ćošku – navodi ona, dodajući da bi stroža zakonska regulativa mogla biti jedno od rešenja.

Na posledice po životinje ukazuje i Andrej Kultošev, koji podseća da buka od petardi i vatrometa svake godine izaziva veliki stres kod kućnih ljubimaca i životinja na ulici.

-Zakoni postoje, ali je pitanje koliko se dosledno sprovode – ocenjuje on.

Iako pojedine lokalne sredine, poput Kikinde, beleže manji broj incidenata, zvanične republičke statistike pokazuju da pirotehnika i dalje predstavlja ozbiljan javnozdravstveni i bezbednosni problem.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, tokom novogodišnjih i božićnih praznika svake godine biva povređeno više desetina ljudi usled nepravilne upotrebe pirotehnike. Među povređenima je veliki procenat dece i maloletnika, a najčešće su u pitanju povrede šaka, prstiju, lica i očiju, od kojih deo završava trajnim invaliditetom.

Stručnjaci upozoravaju da je najveći rizik upravo u davanju petardi deci i u nekontrolisanoj upotrebi pirotehničkih sredstava od strane nestručnih lica. Povrede koje nastaju u tim situacijama često su teške i zahtevaju složeno lečenje, a u pojedinim slučajevima i amputacije. Zato je prevencija, pre svega kroz odgovorno ponašanje odraslih i zaštitu dece, ključna u sprečavanju povreda koje mogu da imaju doživotne posledice.

 

balet

Po prvi put u Kikindi pokrenuti su časovi baleta namenjeni isključivo odraslima, kao rekreativno-korektivni program koji spaja fizičku aktivnost i umetnički izraz.

Ideja o baletu za odrasle postojala je duže vreme, ali je realizovana tek ove godine. Kako objašnjava Ingrida Vojvodić Crnomarković, nastavnica klasičnog baleta i istorijsko-baletskih igara, inicijativa je došla sa više strana – nje kao nastavnice i žena koje su želele da se bave baletom, ali za to ranije nisu imale priliku.

-Nekoliko godina unazad žene koje dovode decu na balet, kao i bivše balerine koje su završile školu pre više od deset godina, pitale su kada ćemo napraviti rekreativni balet za odrasle. Nismo imali vremena ni organizacije sve do ove godine, kada smo krenuli eksperimentalno sa manjom grupom – navodi Vojvodić Crnomarković.

Program je prilagođen mogućnostima svake polaznice. Časovi se odvijaju po baletskom programu, ali bez pritiska da se od polaznica stvaraju profesionalne balerine.

-Radimo elemente klasičnog baleta, onoliko koliko ko može. Cilj nam je da zategnemo mišiće, poboljšamo držanje, da se elegantnije krećemo, sedamo i ustajemo – objašnjava ona.

Časovi se održavaju u baletskim salama, uz klasičnu muziku, baletske štapove i ogledala. Obuhvataju vežbe kod štapa, rad na sredini, skokove, parter, istezanje, kao i jednostavne koreografije, valcere i istorijske balske igre. Trenutno grupu čini desetak polaznica, različitog uzrasta i fizičke spreme.

Važno je istaći da prethodno iskustvo nije potrebno.

-Pola grupe čine žene koje su prvi put obule baletanke. Radimo polako, od početka, i svako može da se priključi u bilo kom trenutku – kaže Vojvodić Crnomarković, dodajući da ne postoji starosna granica za upis.

Među polaznicama su i one koje nikada ranije nisu trenirale balet, ali i bivše balerine. Zorana Vlajnić, 32-godišnja polaznica, ističe da se na balet upisala pre svega zbog fizičke aktivnosti, ali i umetničke inspiracije.

-Oduvek sam volela balet, ali nisam mogla da ga treniram kao dete. Na prvom času sam imala tremu, bilo mi je zbunjujuće, ali posle treninga se osećam mnogo bolje. I kao master likovne umetnosti, doživljavam balet kao važan uticaj na svoj rad – kaže ona.

Slično iskustvo ima i Milana Malešević, koja je kao dete završila osnovnu baletsku školu.

Kada je najavljena škola baleta za odrasle, bila sam oduševljena. Telo pamti pokrete, iako petnaest godina nisam igrala. Izazov je povratak u formu, ali volje sada imam više nego ikad – ističe Malešević, dodajući da joj najviše znači spoj umetnosti i fizičke aktivnosti.

Časovi se održavaju dva puta nedeljno, ponedeljkom i četvrtkom od 18.30 časova, i traju oko sat i po. Svi zainteresovani mogu da se priključe direktno ili da najpre dođu i pogledaju kako časovi izgledaju.

 

prva-beba

U Kikindi je rođena prva beba u Novoj 2026. godini. Dečak Aleksa, sin Sanje Sekereš iz Banatske Topole, na svet je došao u 8.33 časova u Porodilištu Opšte bolnice, čime je postao prva beba rođena u ovoj godini u gradu.

Prema rečima majke, Aleksa je njeno prvo dete, težak 3.630 grama i dugačak 57 centimetara, a porođaj je protekao u najboljem redu.

-Iskreno, nisam se nadala da će Aleksa biti prva beba u 2026. godini, samo sam želela da sve prođe kako treba. Porođaj je prošao u najboljem redu uz najbolju ekipu, na čelu sa doktorom Markom Đukićem – navela je Sanja, dodajući da joj je termin bio prvog januara.

Direktorka Opšte bolnice, Vesna Tomin, istakla je da je tokom 2025. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi rođeno tek 375 beba.

-To je značajno manje u odnosu na period od pre dve godine, kada je smo imali 480 novorođenčadi. Svakako nam treba više dece. Bolnica je srce ovog grada u kojem se ljudi leče, rađaju. Zdravi ljudi mogu da stiču, grade a to što smo stekli treba nekom i da ostavimo i zato je bitno da se rodi što više dece u jednoj godini i da napredujemo i rastemo kroz njih.

Čestitke majci i novorođenčetu uputio je i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan, koji je Aleksu pozdravio kao prvog Kikinđanina u 2026. godini.

-Grad, po tradiciji, daruje prvu bebu u godini simboličnim, ali značajnim poklonom, kao znak poštovanja roditeljima koji se odlučuju na roditeljstvo. Ove godine taj poklon iznosi 80.000 dinara. Želim da poručim da smo kao grad izdvajali dosta velika novčana sredstva za dečiju zaštitu i populacionu politiku i želimo da nastavimo to i u narednom periodu. Nadamo se da ćemo 2026. imati više beba nego prethodne godine.

U ime Crvenog krsta, članica Gradskog veća Marijana Mirkov uručila je majci poklon-paket sa neophodnim stvarima za prve dane života bebe.

– Sa velikom emocijom smo danas na porođajnom odeljenju. Emocije su još veće jer smo malog Aleksu čekali tri dana Nove godine. Kao i svake godine, Crveni krst Kikinda poklanja prvoj bebi ali i svim bebama koje će se roditi do Božića skromne poklone, ono što je najpotrebnije za prve dana. Ali ovi paketi nose mnogo više: znanje da je Crveni krst uvek tu sa nama i u najlepšim trenucima i u najtežim. Poželela bih Aleksi puno sreće i trenutaka u životu, porodici bih poželela da imaju snage da ga izvedu na najbolji put. Zahvalila bih se i bolnici i porođajnom odeljenju jer svakodnevno, požrtvovano i sa toplinom spasavaju živote. Svim našim sugrađanima od srca želim uspešnu godinu, punu razloga za osmeh.

Rođenjem malog Alekse, Nova godina u Kikindi počela je lepim i značajnim događajem, koji je obradovao ne samo njegovu porodicu, već i širu zajednicu.

 

snge

Danas, po prvi put ove zime, bele pahulje ukrašavaju naš grad – Kikinda se probudila prekrivena prvim snegom, a deca i odrasli sa osmehom su požurili da uhvate prve pahulje i naprave sneška! Dugoočekivana zimska idila stigla je baš na vreme da nas obraduje na početku januara i unese malo čarolije u svakodnevicu.

Meteorolozi su potvrdili da su se uslovi za snežne padavine danas ostvarili usled hladnog fronta koji je zahvatio sever Banata, pa su Kikindu kasno sinoć zahvatile snežne pahulje – i to prvi snežni pokrivač ove sezone.

Šta nas očekuje u narednih dana? Prema najnovijim vremenskim prognozama, sneg neće nestati tako brzo:

Nedelja (04. januar) – moguća jutarnja snežna vejavica i pahulje kasnije tokom dana, uz temperaturu oko 0–1°C.

Ponedeljak (05. januar) –periodi snega i mraza, hladno vreme će zadržati snežni pokrivač.

Utorak i sreda (06–07. januar) – prognoza obećava slab, ali uporan sneg uz niske temperature, što znači da će bele pahulje verovatno nastaviti da krase Kikindu.

Četvrtak i dalje – iako će biti promenljivo, prognoza pokazuje mogućnost kratkih snežnih padavina i dalje tokom sledeće sedmice, uz niske temperature koje održavaju snežni prekrivač.

Zima se, čini se, tek zahuktava – što znači mnogo lepo belih jutara i zimskih prizora u Severnom Banatu!

 

zoran-ivankovic-2

Posna kuhinja ima čvrsto uporište u tradiciji severnog Banata i predstavlja važan deo praznične trpeze, naročito tokom Božićnog posta. Iako se navike i ukusi menjaju, njene osnovne odlike – jednostavnost, dostupne namirnice i oslanjanje na lokalne resurse – ostale su prepoznatljive do danas.

Prema rečima Zorana Ivankovića, kuvara i profesora kuvarske grupe predmeta pri Ekonomsko-trgovinskoj školi, posna ishrana u ovom kraju tradicionalno se pripremala na vodi, za razliku od uobičajene banatske kuhinje koja se inače oslanja na mast.

-U vreme posta, riba je bila osnov – šaran, som, štuka, sve naše rečne ribe koje su bile dostupne u blizini, uz dosta povrća – ističe on.

Ipak, recepti koje danas koristimo znatno se razlikuju od onih koje su pripremale naše bake. Dolaskom ulja i promenom životnih navika, menjali su se i ukusi.

-Svaka generacija unosi svoje izmene. Ni povrće više nije isto kao pre trideset ili šezdeset godina – različite sorte daju i različit ukus. Ali, osnove su ostale iste – kaže Ivanković.

Kada je reč o jelima koja se najčešće nalaze na posnoj prazničnoj trpezi, on navodi posne pite i ribu. Posebno skreće pažnju na čestu grešku kod pripreme ribljih pašteta.

-Ljudi najčešće koriste tunjevinu, koja nije sa našeg područja. Mnogo je bolje uzeti svežu rečnu ribu, recimo šarana, i prilagoditi postojeći recept. Važno je znati da ni svaki šaran nije istog ukusa – divlji je posniji od onog uzgojenog u ribnjaku, koji je masniji – objašnjava sagovornik.

Posna sarma ne mora da podrazumeva soju.

-Može se praviti u listu vinove loze ili kiselom kupusu, a punjenje od pirinča i raznovrsnog povrća – krompira, šargarepe, celera, tikvica, patlidžana – daje pun i bogat ukus – navodi Ivanković.

I kod ribljeg paprikaša, kako kaže, nema velikih tajni u pripremi. Proces je isti kao i kod klasičnog paprikaša, s tim što se riba kuva odvojeno zbog kostiju.

-Jedna mala ljuta papričica može da zaokruži ukus – odaje profesor.

Na zimskoj trpezi neizostavne su i posne salate. Poslednjih godina sve češće se koristi posni majonez za rusku ili francusku salatu, a Ivanković podseća i na razliku između njih.

-Sastojci su skoro isti, ali ruska salata ima meso, dok se u francusku dodaju kisele jabuke. Turšija je, naravno, stalni deo praznične trpeze.

Kada je u pitanju kombinacija povrća, žitarica i začina, sagovornik ističe da je ključ u eksperimentisanju.

-Jedan začin može potpuno da promeni jelo. Anis se, recimo, retko koristi kod nas, a daje veoma zanimljiv ukus – navodi Ivanković.

Posni deserti, po njegovom mišljenju, mogu biti podjednako ukusni kao i mrsni. Prednost daje starinskim receptima.

-Bake su pravile jednostavne, proverene kolače – posni bakin kolač, orahe, oblatne. Današnji recepti su često nepotrebno komplikovani – smatra naš sagovornik.

Pravilno pripremljena posna hrana, dodaje, nutritivno je dovoljna i za decu i za odrasle, iako je nešto manje kalorična. Prilagođavanje savremenom načinu života ne zahteva radikalne mere.

-Za normalan životni tempo nisu neophodni dodaci. Važno je da prelaz na post bude postepen, kao i povratak na mrsnu ishranu. Ključ je u umerenosti.

Za kraj, Ivanković poručuje da odgovore često ne treba tražiti u komplikovanim, modernim receptima.

-Najbolje je pitati bake i deke, starije komšinice. Njihovi recepti su jednostavni, sa jeftinim i dostupnim namirnicama, provereni generacijama. Uz malo mašte, mogu se i lepo dekorisati, a da ukus ostane onaj stari i poznat – zaključuje on.

 

Don`t copy text!