Град

humanitarni-koncert

Narodno pozorište u Kikindi bilo je ispunjeno do poslednjeg mesta na humanitarnom koncertu „Svi za jednu mamu“, koji je okupio učenike, profesore, kulturna društva i brojne sugrađane sa jednim ciljem – da pomognu lečenje Jasne Stokić.

Publika je tokom večeri uživala u raznovrsnom programu – pesmi, recitacijama i nastupima koji su, osim umetničkog, nosili i snažan emotivni naboj. Atmosfera je bila topla i vesela, prožeta osećajem zajedništva i iskrene želje da se pomogne.

Ova akcija, koja je potekla od učenika Ekonomsko-trgovinske škole, za kratko vreme prerasla je u pokret koji je okupio čitav grad.

– Bezrezervnu podršku učenici su dobili od mene, direktora i svih učenika iz razreda, a potom i učeničkog parlamenta. Cela škola se podigla na noge da realizuje ovu ideju koja je nastala u učionici, a prerasla u nešto veliko – istakla je Ivana Kojić, razredni starešina odeljenja II1 ETŠ.

Ona je dodala da su se pozivu odazvali i učenici drugih škola, horovi i kulturna društva, a posebno učenici Osnovne škole „Vuk Karadžić“, sa kojima dele zgradu.

– Često mislimo da mladi nemaju empatije kao nekada, ali večeras smo videli da ona i te kako živi u njima – rekla je Kojić, naglasivši da su se učenici uključili na različite načine – od nastupa do organizacije i prikupljanja priloga.

Posebnu težinu večeri dale su reči Jasne Stokić, kojoj je koncert i bio posvećen. Ona se, zajedno sa ćerkom Jelenom, na kraju koncerta zahvalila svim okupljenima. Iako, kako kaže, nije bilo lako prihvatiti da joj je potrebna pomoć, podrška koju dobija menja sve.

– Osećaj večeras bio je predivan. U početku nije bilo tako, jer nije lako tražiti pomoć. Ali kada vidite kolika armija ljudi stoji iza vas, onda je to nešto što vas tera da idete dalje – rekla je ona.

Dodala je da joj mnogo znači svaki gest podrške, bilo da dolazi od prijatelja, komšija, dece ili potpuno nepoznatih ljudi.

– Jedan običan čovek odvoji od svoje porodice koliko može, i to je za mene ogromno. Ne mogu se dovoljno odužiti svima za ovu humanost – istakla je Stokić.

Da je akcija probudila empatiju širom grada, potvrđuju i mladi koji su se odazvali pozivu.

– Došla sam da podržim drugaricu i njenu mamu. Najviše me je dirnulo to što ljudi žele da pomognu i što su spremni da budu humani – rekla je učenica Kalina Skuban.

Idejni tvorac akcije, učenica ETŠ, Iva Kiš, nije krila zadovoljstvo što je inicijativa prerasla u nešto mnogo veće.

– Kada vidim da je moja ideja postala stvarnost, baš mi je drago. Okupilo se mnogo ljudi i svi su izašli u susret. Najlepši trenutak je ovo jedinstvo – vidi se da je Kikinda grad velikog srca – rekla je ona.

Na velikoj sceni Narodnog pozorišta večeras su nastupili ženska pevačka grupa „Melizmi, hor Kulturnog centra „Attendite“, horovi OŠ „Vuk Karadžić“ i ETŠ, učenici i recitatori više škola, ADZNM „Gusle“, kao i Milan i Vid Vašalić.

Humanitarni koncert „Svi za jednu mamu“ pokazao je da, uprkos svakodnevnim izazovima, solidarnost i dalje živi među ljudima. Veče ispunjeno pesmom i dobrotom još jednom je potvrdilo da, kada se zajednica ujedini, niko nije sam.

T. D.

pexels-olly-3756693

Nacionalna služba za zapošljavanje 23. marta raspisala je 11 javnih poziva, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenim licima, u mere aktivne politike zapošljavanja biti uključeno više od 15.000 osoba.

Kao i prethodnih godina, težište će biti na teže zapošljivim kategorijama lica u koje prvenstveno spadaju: lica bez osnovnog obrazovanja i završene srednje škole, mladi do 30 godina bez radnog iskustva, žene, a posebno žene iz manje razvijenih i devastiranih područja, osobe sa invaliditetom, Romi i Romkinje, korisnici novčane socijalne pomoći i drugih usluga socijalne zaštite, lica starosti 50 i više godina, dugoročno nezaposlena lica koja posao traže duže od 12 meseci, a posebno nezaposleni koji posao traže duže od 18 meseci, samohrani roditelji, supružnici iz porodice u kojoj su oba supružnika nezaposlena.

Većina javnih poziva biće otvorena do 30. novembra 2026. godine, dok je rok za podnošenje zahteva za pojedine mere namenjene osobama sa invaliditetom 31. decembar. Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje biće otvoren do 15. maja.

Zahtevi za učešće u merama podnose se nadležnim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje, prema mestu rada lica ili sedištu poslodavca, neposredno, putem pošte ili elektronskim putem.

Sve informacije u vezi raspisanih javnih poziva su dostupne na internet stranici www.nsz.gov.rs, putem zvaničnih stranica na društvenim mrežama kao i u svim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje.

staro-jezero-konkurs-(5)

Povodom obeležavanja Svetskog dana voda na Starom jezeru organizovana je izložba starih i fotografija pristiglih na konkurs Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. Miroslava Narančić, sekretarka pomenutog Sekretarijata istakla je da fotografije prikazuju jezero kakvo je nekada izgledalo i kakvo je danas.

-Zelena oaza na Starom jezeru najprepoznatljivija po jezeru. Prošlo je tačno dve decenije od rekultivacije ovog prostora koje je neprepoznatljivo u odnosu na ono kakvo je nekada bilo. Števančeva bara je zapravo proširenje rečnog toka nekadašnje reke Galadske i jedina je vodena površina koja se nalazi 500 metara od gradskog jezgra. Staro jezero je kompleks i čine ga obodni kanali, jezero, uređene zelene površine i mobilijar za sve uzraste. Deo je  Bloka 9 u okviru kog su i Veliki park i sportski centar su ogroman potencijal grada.

Na foto-konkurs na temu „Staro jezero, nekad i sad“ pristigla su 44 rada učenika viših razreda osnovnih škola „Sveti Sava“, „Feješ Klara“, „Žarko Zrenjanin“ i „Đura Jakšić“. Najbolja tri su nagrađena, a prigodne poklone uručio je Đorđe Tešin, član Gradskog veća. Prvo mesto pripalo je Hristini Miletin, drugo Marku Zubanovu i treće Dariu Grebecu.

-Za konkurs sam čula u školi i rešila da učestvujem – saznajemo od Hristine, inače učenice šestog razreda OŠ „Sveti Sava“. – Fotografiju je nastala u junu. Njome je obuhvaćen pogled sa mosta i fontana što mi je i najlepše.

Zavod za javno zdravlje u kontinuitetu kontroliše vodu u obodnim kanalima i u samom jezeru, rekla je dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju.

-Kontrola se obavlja jednom mesečno, a leti dva puta. Kvalitet je takav da su to vode pete klase. U samom jezeru je podzemna voda, u obodnom kanalu je površinska. Povišene su vrednosti biohemijske potrošnje kiseonika i hemijske potrošnje kiseonika, što je odraz organskog zagađenja. U vodi se nalaze aeratori koji poboljšavaju njen kvalitet, posebno leti – navela je  dr Brusin Beloš.

Izložba fotografija biće postavljena i u Kulturnom centru do 3. aprila.

A.Đ.

 

 

igraliste

Nova igrališta obradovaće mališane u Bašaidu, Novim Kozarcima i Velikom Selu, kao i u Mikronaselju, naselju Strelište i Vašarištu.

Ovo je jedan od projekata koji je za KIKINDSKI portal najavio gradonačelnik Mladen Bogdan, ističući da planovi za izgradnju igrališta postoje već nekoliko godina, ali su okolnosti u prethodnom periodu usporile njihovu realizaciju.

-To smo planirali 2025. godine. Međutim, situacija koja se dešavala i u državi i u društvu nas je malo omela. Ipak, od tih planova nismo odustali i u 2026. godini započinjemo ono što smo tada zamislili. Siguran sam da će ova igrališta obradovati i roditelje i naše najmlađe sugrađane, jer su upravo porodice godinama unazad tražile ovakve sadržaje- kaže gradonačelnik.

Projekat se realizuje uz podršku više partnera. Četiri igrališta biće finansirana kroz projekat kompanije NIS „Zajednici zajedno“, dok se preostala dva grade uz podršku pokrajine i Ministarstva za brigu o porodici, i uz učešće grada.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Gradonačelnik je uputio i apel građanima da nove prostore za igru čuvaju i koriste.

– Molim sve sugrađane da vode računa o njima, da se sprave i prostor ne uništavaju. Sa druge strane, važno je i da se igrališta koriste – jer bi bilo šteta da posle truda i ulaganja ostanu prazna- poručio je Bogdan i podsetio da izgradnja igrališta nije moguća na svakoj lokaciji, čak i kada postoji inicijativa građana.

Novo igralište niče i u Novim Kozarcima

-Parcele moraju biti sto odsto u vlasništvu grada, moraju biti na bezbednoj udaljenosti od saobraćaja i ne smeju da imaju podzemne instalacije poput gasovoda ili vodovoda. Često se dešava da dobijemo peticiju za neku lokaciju, ali kada se sve proveri u katastru, ispostavi se da ona nije pogodna- objasnio je gradonačelnik.

Tri igrališta u gradu biće izgrađena u: naselju Strelište, na uglu ulica Braće Sredojev i Vašarište i u Mikronaselju. Jedno igralište planirano je i u Novim Kozarcima, gde su radovi već započeli, a nova igrališta dobiće i mališani u Banatskom Velikom Selu i Bašaidu.

J. C.

predskolska-medalja-(2)

Na Međunarodnom sajmu obrazovanja u Novom Sadu, Predškolskoj ustanovi ,,Dragoljub Udicki“  uručena je Velika zlatna medalja. Za nagradu je konkurisao vrtić ,,Kolibri“ sa projektom ,,Zajedno smo bezbedniji“ realizovan prošle godine i koji je uključio  veliki broj učesnika uz podršku Crvenog krsta i vatrogasaca iz NIS-a. Program ,,Smanjenje rizika od elementarnih nepogoda i drugih opasnosti“ je prvi put u državi, obuhvatio najmlađu populaciju, decu od jedne do sedam godina i to iz vrtića „Kolibri“.

Direktorica, Kristina Drljić, napominje da su nagrade procena uspešnosti svake ustanove i da još uspešnije integriše sve članove velikog tima kako bi funkcionisali još bolje.

-Podsetiću da smo u proteklim godinama dobili najviša priznanja. Na Sajamu obrazovanja 2022. godine srebrnu medalju za uređenje prostora u realizaciji vaspitno obrazovnog rada. Već naredne godine na istoj manifestaciji pripala nam je zlatna povelja za rad. Tu su i zlatne medalje za dramsko izvođenje predstava , za sprovođenje programa ,,Godine uzleta“,za podršku prvih karika u vaspitno obrazovnom lancu u radu sa decom jaslenog uzrasta. Sve je krunisano prošle godine „Svetosavskom nagradom“  za značajne rezultate i doprinos razvoju predškolskog obrazovanja i vaspitanja. Dobili smo i najvišu ocenu eksterne komisije, nismo stali. Nastavljamo i dalje da se razvijamo i unapređujemo sve segmente rada u našim vrtićima – istakla je Drljić.

Podsetimo i da je pokazna vežba bila evakuacije u slučaju zemljotresa i požara i da joj je prethodio je ciklus edukacije zaposlenih, dece i roditelja. Nastao je film, autorsko delo vaspitača, koji prikazuje kroz sve faze i segmente rada na projektu. U filmu je muzička numera čiji autori su deca i vaspitači, a ovim projektom biće obuhvaćeni svi vrtići na teritoriji grada.

jefimija-temisvar-(2)

Članice plesnog studija „Jefimija“ učestvovale su na takmičenju u Temišvaru. U susednoj Rumuniji nastupile su sa dve koreografije i osvojile prvo i drugo mesto.

-Ovo je naše treće učešće u takmičenju gde smo predstavljali naš grad, Rusko Selo i našu državu Srbiju. Plasirali smo se na takmičenje u Španiji u Barseloni u septembru ove godine što je za nas veliki uspeh – istakla je Snežana Aćamović.

Sledeće nadmetanje članice „Jefimije“ očekuje već 27.marta u Kanjiži gde se održava Internacionalni plesni festival u Kanjiži.

Uveliko teku pripreme za treći ,,Ruskoselski festival plesa“ koji se organizuje povodom Svetskog dana plesa. I ove godine biće donatorskog karaktera jer će dva prikupljena sredstva biti upućena Predškolskoj ustanovi ,,Dragoljub Udicki“ odnosno vrtiću ,,Bubamara“ u Ruskom Selu.  Festival je u nedelju, 29. marta sa početkom u 16 časova.

A.Đ.

kozarci-skola-svestenik

Učenike drugog razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca nedavno su posetili sveštenik Aleksandar Sekulić, njegova supruga Snežana Savičić Sekulić, prvakinja beogradske opere i ćerka Janja, kao i Dragana D. Mirković, kompozitor i tekstopisac. Prijateljstvo započeto pre nekoliko meseci nastavlja da raste i produbljuje se, a sve je počelo zahvaljujući prijateljstvu učiteljice Nele Damjanov i Dragane D. Mirković.

-U razgovoru sa Draganom spomenula sam da u razredu imam troje učenika sa izvesnim zdravstvenim problemima jer znam da je i ona tokom mladosti imala tegoba. Naš razgovor prepričala je svom prijatelju svešteniku Aleksandru Sekuliću koji služi u crkvi Aleksandra Nevskog u Beogradu. Izrazio je želju da pomogne i to je i učinio za jedno dete iz mog razreda. Poželeo je da ga upozna i da nas ugosti. Napomenula sam da je u mom odeljenju sedmoro đaka i da su svi oni radi da saznaju ko je sveštenik Aleksandar, na šta nas je on pred Novu godinu pozvao u Beograd.

Učiteljica Nela i njeni đaci otišli su u Beograd gde su obišli znamenitosti, a primio ih je i patrijarh Porfirije, o čemu je „Komuna“ i pisala. Sada je došao red na dobrog domaćina da bude ugošćen, tako da je sredinom februara došao u Nove Kozarce.

-Deca su se jako zbližila sa sveštenikom Aleksandrom i dočekala su ga  srdačno i sa osmesima. Ganulo me je rečenica Aleksandrove supruge Snežane koja je rekla da je došla da vidi dečiju lepotu. Najpre smo bili u školi gde su deca recitovala, pevala i glumila, ali i upoznala ih sa školskom zgradom. Svi smo uživali kada je u našoj učionici zapevala prvakinja beogradske opere Snežana Savičić Sekulić. Kao pravi domaćini, roditelji učenika, pripremili su posluženje i tradicionalna jela – priča Damjanov.

Beograđani su čitav dan proveli sa decom. Posetili su crkvu Svetog Ilije u Novim Kozarcima i Narodni muzej u Kikindi gde su se uz kustose upoznali sa postavkama, a za decu su organizovane radionice.

-Prijateljstvo ćemo graditi i dalje. U stalnom smo kontaktu sa porodicom Lekić i ono što deca željno iščekuju jeste poseta beogradskom Zoo vrtu. Naime, dok smo bili kod patrijarha on je ih je pitao da li su posetili životinje u zoološkom vrtu, što tada nije bilo moguće jer je bio zatvoren. Tada im je rekao da će ih voditi u Zoo vrt i oni su to zapamtili i samo o tome pričaju – otkrila nam je učiteljica Nela.

Sa druge strane Snežana Savičić Sekulić potrudiće se da organizuje odlazak u pozorište kako bi mali Kozarčani odgledali predstavu za decu.

A.Đ.

sajan-ciscenje-sela-(7)

Meštani Sajana, uz podršku Mesne zajednice, učestvovali su u prolećnom čišćenju sela. Akciji su se odazvali članovi udruženja, volonteri, mladi, meštani, ali i učenici od viših razreda Osnovne škole „Mora Karolj“, njih šezdesetak. Sakupljeno je pedeset velikih vreća otpada, istakao je predsednik Saveta MZ Zoltan Tot.

-Akcijom smo obuhvatili sve ulice, ali i prilazne puteve ka selu. Hvala svima koji su učestvovali, a posebno đacima, koji i na ovaj način uče da čuvaju i vode računa o životnoj sredini – rekao je Zoltan Tot.

Kako ističe naš sagovornik svi koji su bili u mogućnosti pomogli su da se uredi selo.

-Sav otpad koji se nakupio tokom zimskih meseci je uklonjen, a odziv je bio odličan. Pored toga što smo uredili selo, ovo je bila prilika i da se družimo i provedemo vreme zajedno. Posebno bih se zahvalio našim penzionerkama koje su, po završetku akcije čišćenja, za sve učesnike pripremile mekike – naveo je Tot.

U Sajanu već za dve nedelje očekuju prijatelje i goste. U organizaciji Društva za negovanje tradicije i običaja „Delibab“ u subotu, 11. aprila, biće organizovane 31. Uskršnje narodne igre. Cilj je da se deca upoznaju sa narodnim običajima koji se vezuju za uskršnje praznike, ali i da se ugoste mališani iz drugih sredina. I ovoga puta biće organizovana izložba farbanih uskršnjih jaja i takmičenje u uskršnjim igrama. Za najuspešnije predviđene su i nagrade. Tog dana za sve posetioce biće otvorena i Zavičajna kuća u Sajanu koja čuva način na koji se nekada živelo.

A.Đ.

 

vasar-basaid-mart-2026-(3)

Prvi ovogodišnji robni vašar u Bašaidu okupio je veliki broj posetilaca i prodavaca. Moglo se naći sve od igle do lokomotive. Dostupna je bila roba široke potrošnje, voće, povrće, nameštaj, sitna živina, ogrev, sadnice, stvari za kuću, alati, radne mašine i još mnogo toga.

Prodavci, ali i kupci došli su iz čitavog severnog Banata. Među njima je bio i Rudolf Herceg iz Novog Kneževca koji je posetiocima ponudio unikate predmete od drveta.

-Tacne za predjela, meso ili kolače i stalci za cveće najviše se traže, tako da sam se potrudio da donesem pomenute predmete. Od materijala koristim drvo oraha, kajsije, breskve. Počeo sam pre dve godine da se bavim ovim poslom i od tada redovno dolazim na vašar u Bašaidu – istakao je Herceg.

Živko Dražić iz Kikinde hvalio je domaće kokoške koje je prodavao, kao i ukrasne kokankine.

-Ima interesovanja. Svi pitaju i za jedne i za druge koke. Oduvek su u mojoj kući. I moji roditelji su imali domaću živinu, a ja sam nastavio tu tradiciju. Ništa nema bolje od domaće supe – zaključio je Dražić.

Goran Radulović iz Zrenjanina imao je jedinstvenu ponudu- mnoštvo reprodukcija slika na platnu:

-Interesovanje kupaca je odlično. Osim raznovrsne ponude, cena, koja je povoljna, određuje koliko ću slika prodati. Različiti su ukusi tako da imam ikone, prirodu, konje, more i drugo. Dolazio sam i prethodnih godina i bio sam zadovoljan. Nadam se da će tako biti i ove. Nismo daleko, prvi komšiluk, tako da ću sigurno biti redovno na ovom vašaru.

Sugrađanka Dušica Mikalački u Bašaid je donela ručno rađen nakit, ali i ikebane sa cvećem od voska.

-Prvi put izlažem na ovom vašaru i nisam očekivala ovoliku gužvu. Nakit izrađujem epoksidne smole koja je savremeni je polimerni materijal. To je trenutno vrlo traženo i pravi je hit, posebno među mladima. Pored minđuša, lančića, privezaka, pravim i ukrasne tacne za posluženje hrane. One se izrađuju na drvenoj podlozi. Proizvodi su drugačiji, jače sijaju i imaju interesantan izgled i to je ono što privlači kupce. Cveće, ali i sveće raznih oblika pravim od voska i u njih se mogu dodati difuzeri da duže zadrže miris. Posao nije komplikovan, ni težak ukoliko ga radite sa voljom i ljubavlju – precizirala je Mikalački.

Vašar u Bašaidu, posle onog u Senti, najveći je u ovom delu Banatu i organizuje se svake druge nedelje u mesecu, sve do oktobra.

A.Đ.

fejes-klara-dan-skole-(7)

Osnovna škola „Feješ Klara“ prvog dana proleća obeležava svoj dan. Za 214. rođendan upriličena je priredba pod nazivom „Naša priča, jedna knjiga“ u Narodnom pozorištu za učenike, zaposlene, roditelje i prijatelje ustanove.

 

-Škola je osnovna davne 1812. godine i prvih godina rada nastava se realizovala u mnogobrojnim objektima u gradu – istakla je direktorica Hermina Čemere. –  Davne 1893. godine se pristupilo izgradnji nove školske zgrade koje je završena nakon tri godine. Zbog svoje lepote i arhitektonske vrednosti zgrada je pod zaštitom države, a naša zgrada jedna je od dve najstarije obrazovne ustanove u gradu.

 

U priredbi, koju su osmislili nastavnici i učitelji, učestvovala je većina učenika od prvog do osmog razreda, a kako i priliči jedinoj školi sa nastavom na mađarskom jeziku, bila je dvojezična. Ovom prilikom dodeljene su pohvalnice najuspešnijim đacima koji su od 1. septembra bili uspešni na takmičenjima i konkursima.

-Želeli smo da ispričamo priču o detinjstvu, o prvim školskim danima, sve do razvoja deteta u tinejdžera, o prvim ljubavima. Akcenat je na zajedništvu, multikulturalnosti među generacijama. Ovo je bila prilika da naša publika čuje i vidi recitale, pesme, igre na srpskom, mađarskom, nemačkom i engleskom jeziku – navela je Hermina Čemere.

Ova godina je, ističe naša sagovornica, posebno značajna u školskoj istoriji.

-Nakon što je u prethodnom periodu objekat rekonstruisan spolja, nedavno je započela i kompletna rekonstrukcija unutrašnjosti zgrade. Radovi su od izuzetnog značaja za našu školu, jer ovako obimno ulaganje nismo imali više decenija unazad. Ni zaposleni ni učenici ne mogu da dočekaju završetak radova i da nastavu realizujemo u boljem i lepšem prostoru – precizirala je Čemere.

Dan škole obeležava se prvog dana proleća u znak sećanja na Feješ Klaru, studentkinju medicine i istaknutu članicu Narodnooslobodilačke  borbe. Ubijena je 1943 u 22. godini života, tako da ova ustanova obeležava mladost, snovi i ljubav prema životu  koji su prekinuti u trenu. Prvi dan proleća simbolizuje i mladost, lepotu i buđenje života. Škola ima 204 učenika.

A.Đ.