Град

Zaposleni i menadžment Livnice ”Le Belier” zasadili su, proteklog vikenda, 30 stabala crnog bora kod restorana „Lovac“ u Kikindi. Akcija pod nazivom „Be green“ deo je Zelene strategije, kojom se fabrika obavezala da će, do 2030, smanjiti emisiju ugljen dioksida za 50 odsto. Direktor, Paskal Marmoa, saopštio je i dobre vesti za zaposlene i buduće radnike Livnice.

”Mi smo livnica aluminijuma, a potreba za delovima od ovog materijala u automobilskoj industriji raste na svetskom nivou. To su jako dobre vesti za Kikindu i naše zaposlene zato što ćemo, sa porastom potreba, otvarati i nova radna mesta. Upravo razvijamo projekte za velike kompanije, ‘Micubiši’, ‘Porše’ i ‘Audi’, za koje bi trebalo, upravo u Kikindi, da radimo livenje, mašinsku obradu i montažu. Sledeće godine nas očekuje proslava 20 godina rada naše kompanije u gradu. Smatram da smo dokazali da smo stabilan partner lokalnoj zajednici”, rekao je Marmoa.

Akciji ozelenjavanja prisustvovao je i član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije, Saša Tanackov.

”Mi spadamo u red sredina sa najmanjim procentom pošumljenosti i svaka aktivnost radi smanjenja tog neslavnog rezultata, od velikog je značaja. U privredi će se, ne samo na globalnom nivou, već i kod nas, dogoditi tranzicija ekonomije, koja će napraviti veliki zaokret ka zelenoj ekonomiji. Već sada, mnogi veliki dobavljači, pogotovu u automobilskoj industriji, zahtevaju određene sertifikate. Energetska zavisnost je globalni problem i neminovno je da okretanje ka zelenoj ekonomiji uskoro osete i naši privrednici”, objasnio je Tanackov.

U sadnji u Kikindi učestvovalo je više od stotinu radnika fabrike „Le Belier“. Protelog meseca u Livnici je organizovan nagradni konkurs za najkreativnije slogane na temu zaštite životne sredine. Najuspešniji učesnici su nagrađeni, a pobednički slogani odštampani na ”Be green” majicama.

Etno-građansko društvo “Suvača” obeležilo je svoju slavu, Malu Gospojinu. Na manifestaciji pod nazivom “Gastronomsko očuvanje tradicije po receptima naših baka”, članice i njihove gošće iz čitave Vojvodine poslužile su kolače napravljene po starim receptima.

”Želimo da sačuvamo od zaborava recepte naših baka. Organizovale smo i takmičenje, a ocenjivali su se izgled, kvalitet i najstariji kolač”, objasnila je Radojka Vujadinov, predsednica “Suvače”.

Svečanosti su prisustvovali Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

”Ovo udruženje ima veoma zapažen rad i trudi se da očuva tradiciju i kulturu našeg podneblja. Grad Kikinda će ih podržavati i u narednom periodu“, rekao je Tasovac.

Udruženje “Suvača” ima više desetina aktivnih članica i redovno se, već 18 godina, pojavljuje na gastonomskim takmičenjima i predstavljanjima tradicionalnih jela iz našeg kraja.

 

 

U organizaciji Kulturnog centra Kikinda, ove sedmice održane su 29. ”Zmajeve dečje igre”. Programi su trajali tri dana, a najmlađi su se, u Kulturnom centru i u mokrinskom Domu kulture, družili sa piscima Todom Nikoletićem, Zoricom Despotov i Urošem Petrovićem. Održane su kreativne radionice, glumci Beogradskog pozorišta „Šareni suncokreti“ izveli su predstavu „Cvrčak Cvrle i mrav Mrle“. Za predškolce su nastupili i učenici Muzičke škole i muzičar Branimir Rosić sa svojom „letećom gitarom“.

Radi promovisanja književnosti i ostalih vidova kreativnosti za decu i mlade, Zmajeve dečije igre prvi put su se dogodile 1958. godine u Novom Sadu, u organizaciji Matice srpske. Programi su se zatim proširili na čitavu državu, ali je danas Kikinda jedan od samo nekoliko gradova u kojima se Igre još uvek održavaju.

Centralni događaj i završnica programa odigrani su u sredu, u prepunoj sali Narodnog pozorišta. Nastupila su deca iz Predškolske ustanove, iz Baletske škole Kulturnog centra, i gosti. Manifestaciji je prisustvovala i Ramona Tot, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

Meštani Kikinde i okolnih sela moći će, uskoro, da kupe bicikl uz pomoć Grada. Subvencija će iznositi 10 hiljada dinara po biciklu – za odrasle ili dečijem,  za šta je iz budžeta izdvojeno milion dinara. Pravo da konkurišu imaće punoletni građani koji poseduju važeću ličnu kartu sa prebivalištem na teritoriji Grada, i kikindski privrednici. Član Gradskog veća zadužen za ekologiju, Stevan Iličić, rekao je da je programom planirana kupovina sto bicikala i da će se primati jedna prijava po domaćinstvu.

”U poslednjih nekoliko godina primetan je povećan broj motornih vozila u našem gradu. Kako bismo smanjili emisiju štetnih gasova, rešili smo da podstaknemo naše sugrađane da kupe nove bicikle. Gradsko veće usvojilo je pravilnik o sufinansiranju nabavke bicikala. Što se tiče građana, komisija će ispitati da li su svi kriterijumi ispoštovani i tada će napraviti konačnu listu. Uslov za privrednike je da im se ogranak ili poslovna jedinica nalaze na teritoriji Grada i da nad njima nije pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije, kao i da su izmirili dospele obaveze po osnovu javnih prihoda. Nadam se da će ovaj program biti interesantan i da ćemo u narednim godinama nastaviti da ga sprovodimo”, objasnio je Iličić.

Građani će predračune uzimati od prodavca koji bude izabran na Javnom pozivu. Biće potrebno i da popune formulare sa internet stranice Grada i da podnesu prijavu u Uslužnom centru. Javni poziv za privredne otvoren je do petka, 23. septembra, dok će za fizička lica biti raspisan od sledeće sedmice i trajaće 15 dana.

U Kikindi je u toku obeležavanje Evropske nedelje mobilnosti. Ciklo-vožnja od Vatrogasnog doma do Vodica, na ruti dugoj pet kilometara, održaće se u subotu, 24. septembra. Učestvovaće radnici Gradske uprave, članovi udruženja građana i đaci.

Najveća i najznačajnija kikindska turistička manifestacija završena je u nedelju, koncertom Dejana Petrovića i „Big Benda“. Trubači su gostima i Kikinđanima priredili izuzetnu završnicu četvorodnevnih programa koje je, prema proceni Turističke organizacije Grada, posetilo 35 hiljada ljudi.

Uprkos lošem vremenu, kulturne, gastronomske i sportske sadržaje pratili su turisti iz čitave Srbije i iz Rumunije, a za Kikinđane ovo je bila i prilika za nove susrete sa rodbinom i prijateljima. Gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, zadovoljan je programima i atmosferom 37. „Dana ludaje“.

”Ovogodišnji program 37. Dana ludaje bio je i više nego kvalitetan, a svakako da je manifestacija protekla odlično uz muzički program namenjen svima. Imali smo koncert klasične muzike i čuvenog violiniste Jovana Kolundžije, potom rokere Van Gog i Kerber, maestralnog Zdravka Čolića, da bismo manifestaciju završili koncertom Dejana Petrovića i njegovog  ‘Big Benda’. Možda nas nije poslužilo vreme, ali sam siguran da su moji sugrađani i svi gosti punog srca otišli sa manifestacije koju smo pripremili za njih. Zahvaljujem mojim saradnicima koji su vredno radili na tome da ova manifestacija uspe i da kompletan muzički program bude izuzetan. Drago mi je što je ove godine oboren rekord sa najtežom ludajom, svi ćemo se sećati ove manifestacije narandžaste boje, simbola našeg grada, kom će se svi gosti, siguran sam, ponovo vratiti”, rekao je gradonačelnik.

„Dani ludaje“ i ovoga puta bili su prilika za ostvarivanje poslovnih kontakata i obnavljanje veza. U svečanoj sali Gradske kuće održan je tradicionalni svečani koktel za više od 40 delegacija gradova i opština i predstavnike javnih i privatnih ustanova, goste iz Mađarske, Rumunije, Bosne i Hercegovine i Bugarske. Domaćin, gradonačelnik Nikola Lukač, tom prilikom je istakao da će Kikinda uvek biti grad dobrih ljudi, vrednih domaćina koji znaju da pokažu gostoprimstvo, razumevanje i srdačnost.

 

CDA_5349-w1024

Gradonačelnik Nof Hagalila, Ronen Plot i njegovi saradnici, borave u našem gradu tokom manifestacije „Dani ludaje“. Za njih je, u petak, prijem organizovao gradonačelnik Nikola Lukač.

Kikinda je sa Nof Hagalilom, gradom u Izraelu, pre tri decenije potpisala Povelju o bratimljenju, koja do danas nije ostvarena u praksi.

”Obnovljenom saradnjom trebalo bi da pronađemo sve dodirne tačke između naša dva grada. Siguran sam da ćemo uspešno sarađivati, pre svega u oblasti kulture i edukacije, po projektima razmene dece i mladih, kako bi oni upoznali kulture naših gradova i država. Želja nam je da iskoristimo sve mogućnosti veza Srbije i Izraela, dve bliske zemlje, i prednosti prijateljstva naših gradova”, istakao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

Nof Hagalil (ranije – Gornji Nazaret) je grad na severu Izraela, po broju stanovnika sličan Kikindi. Boravkom u našem gradu izraelska delegacija završava dvonedeljni program poseta bratskim mestima.

”Srećni smo što ćemo, na inicijativu vašeg gradonačelnika, obnoviti veze Kikinde i Nof Hagalila. Razgovarali smo o zajedničkim projektima u oblasti kulture, obrazovanja, sporta i industrije. Pozvao sam gospodina Lukača da, što je pre moguće, uzvrati posetu i dođe u Izrael, kako bismo razmotrili sve vidove dalje saradnje”, rekao je gradonačelnik Ronen Plot.

„Bolje da sam druge ljubio“, „Svetlana“, „Ratne igre“, „Svet se brzo okreće“ samo su neke od legendarnih pesama grupe „Kerber“ koje će se oriti kikindskim trgom u petak uveče. Ljubitelji kvalitetnog rok zvuka nemaju nijedan razlog da sumnjaju da će Nišlije vrelim nastupom zapaliti kikindsku publiku koja poodavno nije bila u prilici da ih čuje i vidi u svom gradu.

-Stvarno je prošlo mnogo vremena od kada smo svirali u Kikindi. Zadnjih godina smo pitali i menadžere zašto je to tako. Nismo imali neki valjan odgovor. Sećanja na Kikindu nisu izbledela jer smo imali baš jake fanove i veliku podršku publike. Nadam se, da će ta uzajamna energija biti i sada- kaže frontmen i pevač benda Goran Šepa Gale za Portal Kikindski.

Hard rok sastav „Kerber“ pojavio se na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije 1981. godine. Publika, ali i kritiku ubrzo osvaja sjajnim autorskim numerama i prepoznatljivim Galetovim vokalom. Nastupali su širom bivše zemlje, ali i u Grčkoj, Velikoj Britaniji, SSSR-u.

. Publika je ,svakako, razlog našeg dugog postojanja. Bez fanova, ništa nema smisla. Tu je i stalna glad za svirkama, putovanjem. A pesme su same našle svoju dugovečnost- odgovara Gale na pitanje o tajni dugovečnosti „Kerbera“.

Deli naše uverenje da rokenrol publika svuda ume da prepozna kvalitet i emocije.

-Pa to i jeste srž svega. U raznim zemljama, gde ljudi ne znaju naš jezik, nekako vrlo brzo uspostavimo kontakt. Pa to je ta melodičnost, energija, neposrednost i nešto što spaja. To je ta naša moć. Vi možete očekivati nadahnut bend, a radi se o bendu koji se uželeo Kikinde – poručuje frontmen grupe „Kerber“ pred nastup u Kikindi 16. septembra na 37. Danima ludaje.

(Foto: Fejsbuk Kerber)

Colic03

„Radujem se da se ovog ljeta vidimo i u Kikindi. Dragi prijatelji, dođite da pjevamo zajedno! Kikinda je mjesto na koje se uvek rado vraćamo”-poručuje legenda muzičke scene i najveća pop zvezda regiona uz čije će vanvremenske hitove i energičan nastup publika imati priliku da uživa na predstojećim „Danima ludaje“.

Kikinđani dobro pamte spektakularan tročasovni koncert legendarnog Čole na Starom jezeru održan  u maju 2008. godine.  Oni stariji i njegovo gostovanje ranih osamdesetih u hali „Jezero“.

– Prošlo je čak četrnaest godina od našeg prethodnog susreta i još pamtimo koliko je publika bila vesela i srdačna. Nadamo se da će nam i ovoga puta biti tako dobar osjećaj”, kaže za Kikindski muzička ikona čije pesme vole i pevaju sve generacije.

– Mislim da se dobre i iskrene energije uvek prepoznaju. Publika je uvek ta koja cijeni trud i kada im se u potpunosti dajete. Onda to ume i dobro da nagradi, pažnjom i ljubavlju koja traje. To je najlepše u jednoj karijeri i potvrda da ono što radiš ima smisla- konstatuje miljenik svih generacija koji koncertne dvorane i stadione, sa istom strašću, puni već pet decenija.

Tokom jedne od najdugovečnijih muzičkih karijera na ovim prostorima, mnogim pevačima bio je i ostao uzor. Otkriva ko je bio njegov uzor kada je počinjao?

– U vreme kada sam počinjao svetski muzički fenomen bili su Bitlsi. Logično, svi smo želeli da budemo kao oni! Često sam svirao i pjevao njihovu pjesmu “Lejdi Madona”, čak sam i prvi honorar zaradio nastupajući uz tu pjesmu. To je bilo jednog 29. novembra 1967. godine, u Baošićima, u Crnoj Gori.

Harizmatični Čola jedinstven je ne samo po muzičkom talentu, briljantnim nastupima i sjajnim hitovima, već i po neposrednosti i šarmu koji publika prepoznaje i ceni. U tom maniru, za Kikindski odgovara na pitanje šta je za njega najveće priznanje u karijeri?

– Ne volim priznanja i nagrade, ali se ponosim osjećajem da ljudima mogu da ulepšam dan pjesmom ili koncertom. Zato sam istinski najponosniji na publiku koja me prati i muziku koja živi, srećan zbog svih onih koji dolaze na moje koncerte. Veliki je taj generacijski raspon, i kada svi u jedan glas pjevaju zajedno sa mnom pjesme, onda nema veće sreće i osjećaja ponosa. Vjerujem da će tako biti i na koncertu koji nam slijedi u Kikindi i zato mu se svi posebno radujemo”- poručuje Čola pred nezaboravan muzički spektakl koji nas očekuje naredne subote.

Mesto i vreme znate. Gradski trg u Kikindi, 17. septembar u 21 sat.

Foto (facebook/zdravkocolicofficial)

Mamutfest 01

Kreativne radionice, izložbe i pozorišna predstava privukle su posetioce ovogodišnjeg „Mamutfesta“, tradicionalne manifestacije kojom Narodni muzej simbolično obeležava rođendan mamutice Kike. Njen skelet pronađen je u glinokopu fabrike „Toza Marković“ 1996. godine.
„ U periodu od 2005. do 2007. godine realizovan je program ”Kikindski mamut”, u to vreme najplaćeniji projekat Evropske unije u Srbiji u iznosu od 250.000 evra, zahvaljujući kom su originalni fosilni ostaci preseljeni u kikindski Muzej i izloženi publici. Urađena je kopija u prirodnoj veličini i izrađen 3D film, odnosno kompletan plan popularizacije ovog vrednog eksponata”, ukazala je Lidija Milašinović, direktorka Narodnog muzeja Kikinda.

Program 16. Mamutfesta obuhvatio je izložbe „Muzej u očima dece”, ‘„U društvu sa mamutom”, kao i izložbu crteža Jelene Jakonić, potom radionice „Muzejska avantura”, streličarsku radionicu „Lovci na mamuta“, radionicu za tinejdžere „Kustosiranje”, ali i koncert za bebe, kao i pozorišnu predstavu „Ružno pače” Dečjeg pozorišta iz Subotice. U okviru „Bazara muzeja i ideja“ predstavili su se Prirodnjački muzej iz Beograda, Narodni muzej Leskovac, Muzej Tera, Narodni muzej Zrenjanin, Narodni muzej Srbije i PTT muzej.

“Mamutica Kika je zaštitni znak i brend Kikinde. Cilj ove manifestacije je da nasleđe zajednički oživimo” rekao je gradonačelnik Nikola Lukač na svečanom otvaranju i zahvalio se resornom ministarstvu i pokrajinskom sekretarijatu, na podršci organizaciji „Mamutfesta“.

Da je Kikinda grad veoma posvećen očuvanju kulturnog nasleđa i kulturnom turizmu, istakla je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

“Ova tradicionalna manifestacija je od velikog značaja jer deca imaju priliku da kroz raznovrsne i interesantne programe i radionice nauče nešto novo o samom mamutu, ali i načinu života ljudi u prošlosti”, istakla je Mickovski.

 

Kika imala 64 godine i sedam tona

Pronađen skelet mamuta je gotovo kompletan, očuvano je oko 90 odsto koštane mase. Stručnjaci su utvrdili da je reč o ženki koja je bila stara 64 godine. Bila je visoka 4, 7 metara i duga 7 metara, sa kljovama od 3,5 metara. Težila je sedam tona.
Utvrđeno je da se Kika zaglibila u priobalnom delu močvare gde je, zbog starosti i bolesti (bolovala je od reume) postala lak plen lešinarima. Impozantni skelet ove praistorijske životinje pronađen je na dubini od 20 metara.

Mališani iz Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ i predstavnici Grada najavili su „Dane ludaje“ u Beogradu i tako započeli promotivnu turneju u Srbiji i Rumuniji.

”Dani ludaje”, koji će se održati od 15. do 18. septembra, predstavljeni su u Beogradu, u Turističkoj organizaciji Srbije. Poziv na najveću kikindsku manifestaciju uputio je Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta.

”Možemo da ponudimo zaista bogat i kvalitetan program. Tu je i standardni deo ‘Dana ludaje’, takmičenje u kategorijama najduže i najteže bundeve, i nadamo se da će, baš ove godine, biti oboren i neki rekord. S obzirom na to da smo deo Svetske asocijacije, imaćemo priliku da rezultate objavimo celom svetu, što je još jedan način promocije naše manifestacije”, rekao je Bogdan.

Beograđane je na ”Dane ludaje” pozvao i novinar i voditelj, Kikinđanin Ivan Golušin. Mališani iz vrtića iz Ruskog Sela, Bašaida i Mokrina, i “Miki” i ”Plavi čuperak” iz Kikinde zatim su, u Knez Mihajlovoj ulici, pozivali Beograđane da budu gosti našeg grada. Uz podršku tamburaša, nudili su programe, kolače i pite od ludaje.

Narednih dana promocija 37. “Dana ludaje” biće upriličena u Novom Sadu, Zrenjaninu, Somboru, Subotici i Temišvaru.