April 17, 2026

Град

 

Izložbom, muzičkim i sportskim aktivnostima, učenici Osnovne škole ”6. oktobar” u Kikindi obeležili su Dan škole – 53 godine rada ove ustanove.

– Od protekle sedmice, u prostorijama škole radi produženi boravak sa dve grupe. Sada radimo na osnivanju Servisnog centra koji bi, regionalno, pružao stručnu podršku deci sa smetnjama u razvoju, nastavnicima i svima kojima je potrebna dodatna pomoć – rekao je direktor škole, Srđan Stojanović.

Svečanosti su prisustvovali Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe, Bogdan Tasovac.

– Ova ustanova veoma važnu ulogu i značaj u našem gradu. Škola je okićena dečijim radovima, ovde nastavnici znaju da se u svakom detetu krije neki talenat i potencijal. Hvala kolektivu na svim ovim godinama požrtvovanog truda i rada i na brizi i vaspitanju dece sa smetnjama u razvoju – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Osnovna škola „6. oktobar“ ima devet odeljenja sa ukupno 38 učenika. Ovo je jedina škola u Severnobanatskom okrugu koja se bavi obrazovanjem i vaspitanjem dece sa sa intelektualnim, čulnim i motoričkim smetnjama u razvoju.

 

 

bvs park (7)-w1024

Radna akcija u centru Banatskog Velikog Sela okupila je predstavnike Mesne zajednice, članove udruženja građana i brojne druge meštane. Uređenje parka inicirali su vatrogasci NIS-a. Posađene su nove sadnice hrastova, ofarban je amfiteatar, zamenjene su oštećene kante za otpatke i uređene betonske žardinjere.

– Sve što se dešava u selu, obično se odvija u parku gde se nalazi i Zavičajna kuća i amfiteatar, u kom se odvijaju kulturni programi tokom leta. Raduje me što je odziv bio zaista veliki, podršku su nam pružila sva naša udruženja, a spremili smo i ručak za sve učesnike radne akcije u kom su nam pomogli naši lovci- rekla je Mira Pećanac, predsednica Saveta Mesne zajednice Banatsko Veliko Selo.

Radnu akciju pohvalio je Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

-Lepo je što se veliki broj ljudi odazvao, što znači da meštani i te kako vode računa o svojoj Mesnoj zajednici, o zdravoj životnoj sredini, ali i daju dobar primer sadašnjim i budućim generacijama kako se treba odnositi prema svojoj okolini- ukazao  je Bogdan.

Zajedno sa NIS-ovim vatrogascima, letos je održana akcija čišćenja okoline bušotine termalnog izvora u centru sela.

 

 

 

Osnovnu školu „Milivoj Omorac“ u Iđošu pohađa 107 učenika. Oni su danas, sa učiteljima i nastavnicima, obeležili Dan škole. Za goste su izveli priredbu i pokazali koliko brinu o unapređenju uslova za održavanje nastave.

– Sarađujemo s lokalnom samoupravom, Pokrajinskim sekretarijatom i resornim ministarstvom radi ulaganja u tekuće održavanje i stvaranja što boljih uslova za rad. Kabineti su nam veoma dobro opremljeni, sada je potrebno ulaganje u spoljašnji deo škole – rekao je direktor, Aleksandar Aćimov.

Svečanosti su prisustvovali gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski, i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske zajednice, Bogdan Tasovac.

– Grad je, u ovoj godini, uložio oko milion dinara za zamenu neonskih sijalica LED rasvetom, radi uštede energije. I ubuduće ćemo ulagati u infrastrukturu i ove i drugih obrazovnih ustanova – rekla je Valentina Mickovski. – Svako odeljenje u ovoj školi ima do 15 đaka, što znači da učitelji i nastavnici mogu da se posvete svakom učeniku. Takođe bih istakla i njihovu odličnu saradnju sa Mesnom zajednicom i udruženjima iz ovog sela.

Osnovna škola „Milivoj Omorac“ ove godine obeležava 70 godina postojanja. Na svečanosti su nastupili i Udruženje žena i Udruženje penzionera ”Treće doba“.

CDA_9511-w1024

Kikinda je svečano i dostojanstveno obeležila Dan oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu. Nakon polaganja venaca na Spomenik žrtvama fašizma od 1941. do 1945. godine i prigodnog programa, u gradskoj kući je upriličen prijem za predstavnike Vojske Srbije, SUBNOR-a i drugih boračkih organizacija.

-Šesti oktobar je izuzetno značajan datum u istoriji Kikinde. Prošlo je 78 godina od kako su se naši preci izborili za slobodu u kojoj mi danas živimo. Mlade naraštaje treba upoznati sa istorijskim činjenicama i zlom koje se tada nadvilo nad svetom. Kikinda je uvek sledila tekovine antifašističke borbe. Novi izazovi siguran sam da nas neće pokolebati u istrajnosti da cenimo antifašizam, naše pretke i da čuvamo slobodu, mir i stabilnost- poručio je gradonačelnik Nikola Lukač.

Leto 1944. godine bilo je presudno za dalji tok istorije, uakzao je predsednik gradskog odbora SUBNOR-a Savo Orelj.

-Tada je dogovorom Tita i Staljina u Moskvi dat signal već ojačanim partizanskim odredima u Banatu da se kreće u akciju konačnog oslobođenja zemlje. Prvo je oslobođeno Rusko Selo, a Crvena armija je snažnim udarom razbila ostatke nemačkih jedinica i ušla u Kikindu- rekao je Orelj.

Značaj istorijskog datuma podvukao je i Jovo Baroševčić, potpredsednik SUBNOR-a Srbije i potpredsednik pokrajinskog odbora SUBNOR-a:

-Šesti oktobar je dan slobode. Nikada nećemo zaboraviti one koji su svoje živote dali za slobodu. Srbija je opredeljena ka antifašizmu i rodoljublju.

Spomenik žrtvama fašizma na Trgu srpskih dobrovoljaca delo je Aleksandra Zarina. Podignut je 1961.godine, a restauriran 2017. godine. Pored gradskih čelnika, pripadnika Vojske i policije, kao i članova boračkih udruženja, vence su položili i predstavnici ambasade Ruske Federacije.

 

 

 

 

Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu i Dan Mesne zajednice u sredu su obeleženi u Ruskom Selu. Položeni su venci na Spomenik žrtvama fašizma i održana je Svečana sednica, na kojoj su Petooktobarske plakete uručene Nikoli Vojinoviću i Zemljoradničkoj zadruzi ”Rusko Selo”. Zahvalnice Mesne zajednice dobili su meštani: Vesna Pabdi, Milena Bilić, Jelena Berbakov, Dragana Golubović, i Nedeljko Lakić iz Udruženja “Zavičaju moj”.

Iz lokalne samouprave polaganju venaca prisustvovali su gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, njegova zamenica, Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnik gradonačelnika, Šandor Talpai, predsednik i sekretar Gradske skupštine, Mladen Bogdan i Živa Knežević, i Ljuban Sredić, član Gradskog veća.

”Trudićemo se da, i u narednom periodu, ostvarimo zajedničke projekte, kako bi ovo mesto bilo još bolje za život. Zbog teške situacije, neki prioriteti su se promenili, ali sve što žitelji Ruskog Sela smatraju da je potrebno radi boljšanja kvaliteta života, biće urađeno”, rekao je Lukač.

Predsednik Saveta Mesne zajednice, Dušan Marjanović, govorio je o ulaganjima Grada u radove u Ruskom Selu.

”Obezbeđena su sredstva za adaptiranje prostora za celodnevni boravak dece u vrtiću, započeta je adaptacija objekta Fudbalskog kluba, postavljen je i usporivač u blizini škole. U okviru tekućeg održavanja, asfaltiraćemo ulice u selu. Nakon toga, konačno ćemo, do kraja godine, obnoviti krov Doma kulture”, izjavio je Marjanović.

Obeležavanju Dana Mesne zajednice prisustvovali su i mnogobrojni meštani i članovi boračkih organizacija.

Bespovratna sredstva energetsku sanaciju opredeljena su za  74 domaćinstva. U svečanoj sali Gradske kuće sa korisnicima su, u sredu, potpisani ugovori.

Najviše građana, njih 62, bilo je zainteresovno za zamenu stolarije, za šta je najveći dobijeni iznos bio 140 hiljada dinara. Po pet domaćinstava dobilo je novac za zamenu kotlova na gas i čvrsto gorivo, jedno za kotao na biomasu i jedno za izolaciju spoljnih zidova.

Javni poziv za učešće građana u sprovođenju mera energetske sanacije u domaćinstvima raspisan je drugu godinu zaredom i ovoga puta interesovanje je bilo mnogo veće. Ponovo su neka domaćinstva imala isti broj bodova, pa je Grad, rebalansom, opredelio dodatna sredstva.

Ukupno je, za projekat sprovođenja mera energetske sanacije, obezbeđeno više od osam miliona dinara. Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, koji je istakao značaj podizanja svesti o štednji električne energije.

”Grad je potpisao ugovore sa osam firmi radi učešća u  projektu koji sprovodimo sa resornim Ministarstvom. Prošle godine to je bila samo jedna, dok ove godine imamo pet mera”, dodao je gradonačelnik. On je podsetio da će, do kraja meseca, biti raspisan javni poziv za izvođače za postavljanje solarnih panela, dok će za građane, poziv biti objavljen u decembru. Za tu namenu biće izdvojeno milion i po dinara.

Grad Kikinda učestvuje na najvećem sajmu nekretnina i investicija u Evropi – “Expo Real” koji se, od 8. do 10. oktobra, održava u Minhenu. Ova izložba predstavlja najveću poslovnu platformu za sektor investicija i nekretnina u Evropi, i idealno je okruženje za efikasno umrežavanje na najvažnijim tržištima Evrope, Bliskog istoka i SAD.

U organizaciji Razvojne agencije Vojvodine, svoje potencijale u ovoj oblasti predstavlja osam gradova Vojvodine – uz Kikindu i: Novi Sad, Subotica, Zrenjanin, Sombor i Sremska Mitrovica. Naš grad, za izgradnju fabrika investitorima nudi industrijsku zonu „Rasadnik“ koja je deo slobodne carinske zone „Subotica“, kao i mogućnost izgradnje hotela u Sportskom kompleksu „Jezero“. Mogućnosti Kikinde predstavljaju članovi Gradskog veća, Saša Tanackov, zadužen za privredu i investicije i Miroslav Dučić, zadužen za komunalnu infrastrukturu.

Ove godine u Minhenu nastupa više od 1.200 izlagača. Vojvođanski gradovi jedini su predstavnici Srbije, a učešće je omogućeno Sporazumom o zajedničkom nastupu na međunarodnim sajmovima, koji je, u novembru 2017. godine, potpisan između Pokrajinske vlade, Razvojne agencije Vojvodine, Novog Sada, Pančeva, Sombora, Subotice, Zrenjanina, Sremske Mitrovice, Vršca i Kikinde, i sa Privrednom komorom Vojvodine.

Na 23. Sednici Skupštine grada Kikinde, usvojen je novi cenovnik usluga grejanja Javnog preduzeća ”Toplana”. Za korisnike kojima se usluge obračunavaju po kvadratnom metru, daljinsko grejanje biće skuplje za 23 odsto, dok će za korisnike kojima se grejanje naplaćuje po utrošenom kulovat-času, cena biti veća za 28,5 odsto.

V.d. direktor JP ”Toplana”, Dušan Marjanović, podsetio je da je, pre dve godine, bila snižena cena grejanja, a da je, pred ovu sezonu, gas mnogo skuplji, što neminovno dovodi do povećanja cene.

– Imamo obećanja da će biti obezbeđene dovoljne količine gasa, kako bi se toplotna energija nesmetano isporučivala. Cena gasa koju sada plaćamo je oko 50 odsto viša nego u prethodnom periodu. Zato je novi cenovnik neminovnost, kako bi naše preduzeće moglo da funkcioniše. Svestan sam da su ovo nepopularne mere, ali ovo je moralo da se usvoji.

Tokom grejne sezone, nova cena će, za stambeni prostor, iznositi 182,32 dinara, dok će za poslovni prostor cena biti 227,90 dinara po kvadratu. Van grejne sezone, za stambeni prostor plaćaće se 45,58, a za poslovni prostor – 56,97 dinara po kvadratnom metru.

Predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, najavio je da će se, u tom smislu, u narednom periodu, pronaći rešenje za pomoć najugroženijim sugrađanima.

Odbornici su usvojili i odluku o javnim parkiralištima i uklanjanju vozila. Parking oko Opšte bolnice biće definisan, biće adaptirana parking mesta i izgradiće se nova, uglavnom u Ulici Braće Bogaroški, iza Bolnice. Ovim će i biti povećan broj besplatnih parking mesta.

Na sednici je usvojen i godišnji program zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta. Za izdavanje je namenjeno oko tri i po hiljade hektara – stočari imaju pravo prečeg zakupa na oko 900 hektara, a ostatak će biti na klasičnoj licitaciji.

Od zakupa će se prihodovati oko 85 miliona dinara, iz gradskog budžeta biće dodato 30 miliona, što će, sa sredstvima prenetim iz prošle godine i novcem iz Pokrajinske administracije, ukupno biti oko 140 miliona dinara. Ovaj novac biće uložen u uređenje zemljišta i atarskih puteva, kanale za odvodnjavanje, rad poljočuvarske službe i u subvencije poljoprivrednicima.

CDA-8844-w1024

Polaganjem venaca na spomenik podignut u znak sećanja na Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu i dodelom priznanja zaslužnim meštanima, u Bašaidu je obeležen Dan sela.

Povenje su dobili: Saša Petrović, za donacije kojima je pomogao održavanje brojnih manifestacija, Željko Pejin, predsednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva za predan rad, Igor Kovačev, stolar i tesar, za besplatne zanatske usluge, Zvonko Rakić, za podršku vatrogascima i Udruženje žena Bašaid kao aktivan učesnik svih manifestacija i važnih događaja u selu.

Da je Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu jedan od najznačajnijih datuma koji okuplja meštane Bašaida, naglasio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Bašaici se bore za svoje selo i bolje uslove za život, a Grad će ih i dalje podržavati u tome. Poklonili smo se senima onih koji su nam omogućili da živimo u slobodi i to kroz obeležavanje ovakvih datuma moramo prenositi na mlađe generacije- istakao je Lukač.

U Savetu Mesne zajednice Bašaid ukazuju da se nastavlja realizacija započetih projekata i da su definisani prioriteti za naredni period.

-Urađena je rekonstrukcija unutrašnjeg dela Mesne zajednice, imamo novu salu za venčanja, rekonstruisan je Dom penzionera, a počela je i prva faza izgradnje kapele. U narednom periodu u planu je renoviranje Doma zdravlja, asfaltiranje Ulice Jovana Popovića u Bikaču, glavne ulice u Bašaidu i druga faza izgradnje kapele- navela je Aneta Jankov, zamenica predsednika Saveta Mesne zajednice.

Pored gradskih čelnika, predstavnika boračkih organizacija i drugih udruženja, svečanom događaju prisustvovala je i prva sekretarka ambasade Ruske Federacije Natalija Kliščenkova.

Predstavnici Fondacije „Dajana Paunović“ boravili su danas u Kikindi. Na temu socijalne politike sa njima su, u Gradskoj kući, sastanak održali gradonačelnik, Nikola Lukač, i njegova zamenica, Dijana Jakšić Kiurski. U oblasti socijalne i populacione politike, Grad izdvaja značajna sredstava iz budžeta za sprovođenje mera kojima se osnažuje porodica, ekonomski osnažuju žene i pospešuje rađanje, rečeno je na sastanku.

”Kikinda je ušla u program ‘Tri plus’, a uveli smo i novu meru, izdvajanje sredstava za vantelesnu oplodnju. Možemo da se pohvalimo da smo u ovoj godini dobili Povelju kao jedna od najboljih lokalnih samouprava u sprovođenju mera populacione politike. Razgovarali smo i o organizovanju edukacija za decu i roditelje, kako bi život u našem gradu bio što kvalitetniji”, rekao je gradonačelnik.

Fondacija “Dajana Paunović” ima za cilj afirmaciju i ekonomsko osnaživanje žena, podsticanje preduzetništva i promociju jednakih mogućnosti. Prioritet su i finansijska pomoć lokalnim sredinama i izmena zakonske regulative.

”Posetili smo već tridesetak lokalnih samouprava, od kojih se svaka suočava sa specifičnim problemima. Najveći problem sa populacionom politikom imamo u većim centrima, ali i to je rešivo, samo moramo pristupiti problemu adekvatno i težiti ka održivim strateškim rešenjima”, izjavila je predsednica Fondacije, Dajana Paunović.

Predsednik Upravnog odbora Fondacije, Marko Matić istakao je neophodnost tačnog određivanja ciljnih grupa.

”To treba da uradimo na terenu i u tome je važna uloga lokalne samouprave jer su uslovi specifični u svakoj sredini. Lokalne zajednice su te koje formulišu i kreiraju svoje projekte, a mi se zalažemo za to da država obezbedi značajnija sredstva u narednom periodu”.

Radni sastanci organizuju se kako bi se što lakše i brže sprovodila strategija za još uspešniju populacionu politiku, zaključeno je na sastanku.