Град

studenti (1)

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača završen je prvi krug upisa. Upisana su 54 studenta i to 44 na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i 10 na smeru strukovni vaspitač za tradicionalne igre.

-Zadovoljni smo upisom jer imamo 14 studenata više u odnosu na prvi upisni rok prošle godine. Najviše studenata sa strane imamo iz Zrenjanina, slede Novi Kneževac, Senta, Beograd, Novi Sad. Na smeru vaspitač za tradicionalne igre imamo i studente iz Kragujevca i Crne Gore – istakla je Angela Mesaroš, direktorica VŠSSOV – Za drugi upisni rok ostalo je ukupno 66 slobodnih mesta od kojih su četiri budžetska, na smeru vaspitač dece predškolskog uzrasta. Za samofinansirajuće studente 47 mesta ostalo je za vaspitača predškolskog uzrasta i 15 za tradicionalne igre.

Drugi upisni rok biće u septembru, a konkurs je već izašao. Prijava kandidata je od 30. avgusta do 1. septembra. Već dan kasnije je prijemni ispit na kom se polaže test opšte kulture i proveravaju se muzičke, govorne i fizičke sposobnosti.

-Na master strukovnim studijama imamo prijavljenih 27 kandidata od kojih su dva na budžetu. Kako su ostala 23 slobodna mesta drugi rok za prijavljivanje počeće 17. jula i trajaće do 30. septembra – napominje naša sagovornica.

Školarina za osnovne strukovne studije je 54.000, a za master strukovne studije iznosi 75.000 dinara. Postoji i mogućnost plaćanja u deset mesečnih rata.

 

bolnica 1

Menadžment firmi „Kalcedonija“ i „Mekafor“ još jednom je pokazao društvenu odgovornost u sredini u kojoj posluje. Opštoj bolnici doniran je savremeni defibrilator, vredan milion dinara, koji će svoje mesto naći na jedinici Intenzivne nege. U ime zaposlenih na novom aparatu zahvalio je pomoćnik direktora dr Vladimir Prunić.

-Defibrilator je aparat koji spacava život. Postojeći, koji je bio u Intenzivnoj nezi bio je star više od 20 godina i na izdisaju, tako da nam je ova donacija bila preko potrebna – kazao je dr Prunić.

Adriano Zoni, direktor „Kalcedonije“ i Nebojša Nedeljković, direktor „Mekafora“ napomenuli su da će i dalje podržati ovakve akcije.

-U Kikindi imamo 500 radnika, a sa njihovim porodicama to je oko 1.500 ljudi koji su povezani sa našom kompanijom, a kojima trebaju ili će trebati medicinske usluge. Smatram da je važno pomoći da zdravstvo bude što bolje opremljeno – rekao je Zoni.

„Mekaforu“ je ovo sedmi put da pomaže zdravstvene ustanove.

-Želimo da pomognemo Bolnici, a naročito ukoliko će ovaj aparat sutra nekome spasiti život – dodao je Nedeljković.

Primopredaji su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik i Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-Važno nam je  što u Kikindi imamo dve firme koje prepoznaju društvenu odgovornost i rado sarađuju sa Gradom u raznim akcijama – rekao je Lukač –  Ove dve firme do sada  su uputile više od četiri miliona dinara donacija. Hvala im u ime građana, a ovako dobre primere treba slediti.

vodovod naslovna

Zamena azbest-cementnih cevi na Trgu srpskih dobrovoljaca teče predviđenom dinamikom. Vodovodna mreža koja se rekonstruiše stara je pet decenija i zamena novim cevima jedan je od prioriteta Grada. Da sve teče po planu uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač i direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero koji su posetili gradilište.

 

– Biće zamenjeno 5,5 kilometara neuslovnih cevi za snabdevanje pijaćom vodom. Rekonstrukcija vodovodne mreže puno znači u poslednjoj fazi izgradnje fabrike vode, a prioritet prilikom zamene imaju lokacije na kojima smo često imali havarije koje su prouzrokovale isključenja vode korisnicima- rekao je Čedo Gvero. – U avgustu nas očekuje i ispiranje sistema jer je to jedan od uslova  za puštanje u rad fabrike vode. Samo tako finalni rezultat, odnosno zdrava pijaća voda koja zadovoljava sve propisane standarde, stiće će do potrošača. Želim da se zahvalim našim sugrađanima na razumevanju i strpljenju jer je bilo neplanskih isključenja zbog priključaka koji nisu kartirani tako da nisu u sistemu katastra i izvođač radova je imao problema da dođe do njih. Novi priključci odmah će biti uveden u katastar.

Radovi na Trgu srpskih dobrovoljaca biće završeni za maksimalno četiri nedelje, dok je rok za završetak planiranog posla 500 dana.

 

– Najveći problem našeg grada je kvalitetna pijaća voda i mi smo se uhvatili u koštac sa tim i rešavamo ga na najbolji način. Finansijsku podršku u ovom poslu lokalna samouprava ima od Uprave za kapitalna ulaganja i Pokrajine. Prošle i ove godine u radove  će biti uloženo više od 237 miliona dinara –  precizirao je gradonačelnik. – Zamena cevi poboljšaće kvalitet isporuke pijaće vode, a samim tim i kvalitet života. Sa ovih 5,5 kilometara rekonstrusano je četiri petine vodovoda. Nećemo se tu zaustaviti nego ćemo i dalje ulagati u ove radove kako bismo konačno imali kvalitetnu pijaću vodu. Kod Vlade Vojvodine konkurisali smo i za sredstva za izgradnju mini postrojenja za prečišćavanje vode u Mokrinu, Nakovu, Iđošu i Banatskom Velikom Selu i rezultate očekujemo do kraja jula.

Izvođači radova su firme „Armeks“ koja je nosilac posla, kao i „Enerdži Pro“ i „Imperijal grupa“. Od ukupno 150 kilometara vodovodne mreže u gradu trebalo bi rekonstruisati još 30 km. Sada se radi 5,5 kilometara, a očekivanja su da će sa sredstvima iz Pokrajine biti nastavljen kontinuitet u zameni cevi. Za celokupnu investiciju, procene su, da je potrebno više od milijardu dinara.

Punom parom do fabrike vode

Izgradnja fabrike vode odlično napreduje i krajem ove, a najkasnije početkom sledeće godine ona će biti završena.

– U toku je implementacija tehnologije za preradu pijaće vode, a napredak u građevinskim radovima vidljiv je svakodnevno u šta se sugrađani mogu uveriti prolaskom pored gradilišta. Na ovu investiciju čekalo se pola veka i Kikinđani će konačno imati zdravu i kvalitetnu pijaću vodu – napomenuo je Lukač.

Radovi u 23 ulice

Osim gradilišta na Trgu srpskih dobrovoljaca, rekonstrukcija vodovodne mreže u toku je i u ulicama: Đure Daničića, Dušana Vasiljeva, Branka Radičevića, Laze Kostića, Vojvode Mišića, Nemanjina, Donja Vodoplavna, Barska, Nikole Pašića, Kosovska, Miroslava Antića, Kumanovska, Đure Oličkova, Ivana Jakšića, Jovana Sterije Popovića, Sutjeska, Suvačarska, Laze Kostića, Albertova, Stevana Lakaija, Kiš Mihalja, Miloša Crnjanskog i Veljka Petrovića.

IMG_20230711_183209

Dragoljub Badrljica, profesor u penziji, veliki deo života posvetio je da zabeleži hroniku Mokrina. Deo njegovih istraživanja predstavljen je u Narodnom muzeju u okviru predavanja „Slavnim Mokrinčanima u čast“.

 

-Ideja je da ohrabrim i ukažem da imamo slavnih ljudi. Predstavio sam Miroslava Antića, Radivoja Rašu Popova, profesora dr Radovana Popova, primarijusa dr Radovana Vrtpiraškog, profesora dr Svetozara Stepančeva i dr Dušan Popova – istakao je Badrljica. – Razmišljao sam kako da od ovih slavnih imena  napravim rečenicu koja će biti svrsishodna. Tako sam došao do naslova „Mir raduje svet duša”.

Badrljica je podsetio i da je Svetozar Stepančev bio takozvani „pesnik Amerike“. Rođen je u Mokrinu 1915. godine, a preminuo je u 103. godini u Njujorku. Otkrio je i da je njegova supruga 2002. godine posetila Stepančeva od kog je dobila njegovu prepisku sa Vaskom Popom i Branom Petrovićem.

-Dr Dušan Popov bio je 12 godina sekretar Matice srpske i napisao je čudo u svetskim razmerama. Napravio je enciklopediju, 31 tom Novog Sada. Moj spisak ima više od 25 stranica na kojem su samo imena znamenitih ljudi i ovo je način da ohrabrujem sve ljude da istražuju svoje ljude – zaključio je Badrljica.

Ovom prilikom svaki od znamenitih Mokrinčana predstavljen je kroz 20 fotografija od detinjstva do kraja života. Ugođaj su upotpunili Ljiljana Sivčev koja je izvela kompozicije na klaviru i Vladimir Kovačević na klavijaturi.  Predavanje je organizovano i 19. juna u Mokrinu u okviru Nedelje kulture.

 

 

parking mn 1

Do početka naredne nedelje biće završena izgradnja parking mesta u Mikronaselju u Svetosavskoj ulici. Posao obavlja firma „Eko gradnja“, a radove su, zajedno sa predstavnici JP „Kikinda“, obišli gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća Nebojša Jovanov i Dragan Pecarski.

 

-U blizini parkinga su vrtić „Miki“ i škola „Žarko Zrenjanin“ – napomenuo je Đorđe Klenanc iz JP „Kikinda“ – Već je završena sanacija oštećenih  parkinga preko puta vrtića gde su dobijena nova dva, tri mesta i sada ih je ukupno 18. Novi parking, čija je izgradnja u toku,  u Svetosavskoj ulici imaće još dvadesetak novih  i funkcionalnih mesta.

Radovi se odvijaju predviđenom dinamikom, a inicijativu za nova parking mesta pokrenuli su stanovnici ovog dela grada.

-Jedan od najvećih problema u Mikronaselju je nedostatk parkinga i to su istakli meštani ovog dela grada u razgovoru sa nama i hvala im na tome. Na nama je da ih saslušamo, izađemo im u susret i rešimo problem. Upravo su pojedini građani apostrofirali problem koji su stvarala stabla sibirskog bresta koja su se nalazila na ovom mestu. Korenov sistem podizao je kompletan parking tako da nije bilo mogućnosti da se on koristi. Novi parking, ali i mural koji je urađen, daće lepši i bolji izgled ovom delu grada – precizirao je Lukač.

Po završetku ovih radova započeće uređenje parkinga u Beogradskoj ulici. Pripremni radovi koji su podrazumevali vađenje panjeva su završeni i početkom sledeće nedelje i tamo će biti započet ovaj posao.

 

lagundzin

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu dodelio je ugovore ukupne vrednosti 90 miliona dinara iz Budžetskog fonda za šume AP Vojvodine. Ugovore o bespovratnim sredstvima uručio je potpredsednik Vlade Vojvodine i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo  Vladimir  Galić, a među onima koji su dobili novac  je i rasadnik „Vikumak“ iz Iđoša čiji je vlasnik Radivoj Lagundžin. Njemu su pripala sredstva za unapređenje rasadničke proizvodnje.

 

-Odobreno nam je 200.000 dinara za kupovinu traktorskog atomizera za prskanje. Na našem rasadniku imamo jedan koji je star i bilo je vreme da kupimo novi. Traktorski atomizer za prskanje koristimo prilikom zaštite sadnica herbicidima i pesticidima – saznajemo od Lagundžina.

Rasadnik „Vikumak“ jedini je na teritoriji grada koji  proizvodi šumski sadni materijal, sadnice za poljozaštitne pojaseve i remize. Kod nadležnog sekretarijata svake godine konkurišu za sredstva i do sada su dobili traktor, sistem za navodnjavanje i razne priključne mašine neophodne u rasadničkoj proizvodnji.

-Šumski rasad uzgajamo na 1,2 hektara. Imamo sadnice hrasta, topole, jasena, javora i bagrema. Najtraženiji su bagrem, hrast i topola koji i najbolje uspevaju na našoj zemlji – dodaje naš sagovornik.

Pored pomenutog  „Vikumak“ u ponudi ima i druge sadnice.

-U ovo doba godine najtraženije su višegodišnje cvetnice i kontejnerske sadnice koje se nalaze u velikim saksijama. Kupuju se i perene i razni četinari – napominje Radivoj Lagundžin.

Iđoški rasadnik je porodični posao. Narednog meseca obeležiće dve decenije rada.  Pored proizvodnje sadnog materijala, bave se i izvođenjem radova u šumarstvu, pretežno pošumljavanjem, kao i ostalim radovima u hortikulturi, poput uređenja dvorišta i parkova i postavljanja tepih travnjaka.

IMG_0426 (Large)

Lepu priliku za susrete, druženje i opuštanje imale su večeras u Mokrinu žene iz svih 11 udruženja u okrugu. Tradicionalno, sada već četvrtinu veka, Udruženje žena Mokrina organizuje okupljanje kako bi se proslavio završetak žetve.

– Slušala sam od starih da je „Žetva-bal“ u davnim vremenima uvek organizovan u ovo vreme, i pre 25 godina rešile smo to da obnovimo. Osim ovog okupljanja, družile smo se u Mokrinu i svakog oktobra, takođe sa svim udruženjima iz okruga i po tome smo jedinstveni. Nadam se da ćemo moći i ovu tradiciju da nastavimo – kaže Smiljana Karać koja je predsednica udruženja-domaćina takođe već četvrtinu veka.

Podršku današnjem okupljanju u Mokrinu dao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je pozdravio goste i naglasio značaj ovakvih događaja.

– Ovo je lep povod da se žene okupe i uživaju u druženju i to u Mokrinu koji je poznat po gostoljubivosti i lepoj hrani. Siguran sam da to mnogo znači ženama koje vredno rade i jedan su od stubova našeg društva i porodice. Uvek im treba odavati ogromno priznanje jer nama muškarcima daju energiju, velika su nam podrška i moramo da ih čuvamo – rekao je Lukač. – Drago mi je da se tradicija nastavlja. Mesna zajednica Mokrin i Grad Kikinda podržavaće ovakve manifestacije i ubuduće.

Gosti iz udruženja i iz drugih organizacija u Mokrinu dočekani su sa hlebom i solju, razmenjeni su pozdravi i pokloni, a onda su usledile večera i tombola. U sali Doma omladine bilo je oko 130 gostiju.

Udruženje žena Mokrina trenutno ima dvadesetak članica, a moglo bi da ih bude i više, rekla je potpredsednica, Zorica Despotov.

– Bavimo se očuvanjem narodnih običaja i zanata i afirmacijom žena na selu, posebno žena treće životne dobi. Prisustvujemo i pomažemo na svim manifestacijam i u selu i u gradu – kaže Zorica.

Njena starija koleginica, predsednica je imala važnu poruku za žene.

– Svakoj ženi kažem da dođe u Udruženje da se opusti malo, mene je to spasilo. Okupljamo se nedeljom i bude nam lepo. Imamo stalne humanitarne akcije, mnogo puta smo nosile pomoć u dečija sela. Idemo na druženja, održavamo našu prostoriju sa stalnom postavkom ručnih radova u Domu kulture. Ali nemamo podmladak, više ne možemo same ni da spremamo hranu ovakvim povodima. Mlade žene nam ne dolaze, ne znam zašto, sede kod kuće, ne druže se. Verujte mi, razgovori i druženja jako su važni za zdravlje – sigurna je Smiljana.

Lekcijama iz bogatog iskustva predsednice Smiljane treba verovati. Blagodeti upoznavanja i opuštanja u raspoloženom društvu i uz muziku osetili su večeras svi prisutni na „Žetva-balu“. I jedva čekaju sledeću priliku da preseku užurbanu i punu obaveza svakodnevicu jer energija i volja koju dajemo jedni drugima neprocenjive su.

 

 

bolnica ulaz

Posete pacijentima u kikindskoj Opštoj bolnici dozvoljene su već desetak dana, uz poštovanje rasporeda i procedura koje su utvrđene po preporukama Ministarstva zdravlja.

U Bolnici kažu da su se građani dobro prilagodili novim pravilima, da ih poštuju, zadovoljni što je, posle tri godine, moguće ući u bolničku sobu i posetiti pacijenta.

Da podsetimo, posete su dozvoljene na svim odeljenjima osim na infektivnom,, pedijatriji i Jedinici za intenzivno lečenje. Kod pacijenta u svakom momentu trajanja posete sme da bude samo jedna osoba, nikako više njih istovremeno, i da se zadrži najduže pola sata. Kako je ukupno predviđeno vreme za posete dva sata, u toku dana koji je određen za svako odeljenje pacijent može da ima četiri posetioca.

Pre ulaska na odeljenje posetiocima se ne radi test na koronu i obavezne su hirurške maske, saznali smo od Aleksandre Jovanov, portparola Bolnice.

– Ulazak nije dozvoljen onima koji su prehlađeni, imaju grip ili boluju od neke druge zarazne bolesti. U vreme proglašenih epidemija, kao i u situacijama kada nadležni zdravstveni radnici procene da poseta može negativno uticati na zdravstveno stanje bolesnika, ona neće biti dozvoljena – kaže Jovanova.

Ona dodaje da, u skladu s bolničkom Procedurom, u vreme kada je dozvoljena poseta, za posetioce su određeni ulazi, u zavisnosti od toga na koje odeljenje idu.

Za Interno C, Neurologiju, Hirurgiju, Urologiju, Ortopediju i Ginekologiju, određen je ulaz na prvom stepeništu.

Ulaz na drugom stepeništu predviđen je za posete pacijentima na Kožnom, Očnom, ORL odeljenju, Jedinici za palijativno zbrinjavanje i za pokazivanje beba.

– Poštovanje rasporeda važno je zbog činjenice da posetioci ne mogu da ulaze preko Urgentno-prijemno-trijažne službe jer je ona rezervisana za prijem i pregled hitnih pacijenata. Rodbina se, pri ulasku na odeljenje, obavezno mora javiti medicinskoj sestri, reći kod koga dolazi u posetu i upisati u svesku poseta. Po isteku dozvoljenog vremena za posetu od 30 minuta, dužni su da napuste bolesničku sobu i zgradu Bolnice – pojašnjava Aleksandra Jovanov.

Na kraju, da ponovimo – posete su moguće u periodu od 15 do 17 sati, po sledećem rasporedu po odeljenjima:

– ponedeljkom i petkom na Internom i na Neurologiji

– utorkom na Onkologiji

– utorkom i četvrtkom na Kožnom, Očnom i ORL odeljenju

– utorkom i subotom na Ginekologiji

– sredom i nedeljom na Hirurgiji, Ortopediji i Urologiji

– četvrtkom i subotom na Palijativi.

Pokazivanje beba moguće je svakog dana od 14 do 15 sati.

 

bvs bazen 2

Na otvorenim bazenima SC „Jezero“ u Banatskom Velikom Selu od 10. do 28. jula biće organizovana Škola plivanja. Vodiće je Dragana Pecarski, sportski direktor Plivačkog udruženja „BVS“, a mogućnost da savladaju osnove plivanja imaće deca od pet do 10 godina.

-Školu plivanja u Banatskom Velikom Selu organizujemo drugi put. Odlično iskustvo iz prošle godine opredelilo nas je da i ove godine pomognemo deci da nauče osnove i zavole ovaj sport – ističe Dragana Pecarski – Škola plivanja je besplatna, a podršku nam je pružio grad. Prošle godine pedesetak deca naučilo je osnovu  i steklo iskustvo kako da se ponašaju u dubljoj vodi.

Škola plivanja organizovaće se ponedeljkom, sredom i petkom od 19 sati. Broj telefona za prijavljivanje i informacije je 069/68 -19 -09.

Ekonomska 2

Završen je i prvi i drugi krug upisa u srednje škole. U četiri  srednjošolske obrazovne ustanove u Kikindi  bilo je  570 mesta. Najviše srednjoškolaca i ove godine upisala je  Tehnička škola gde je na osam obrazovnih profila  bilo  mesta za 210 učenika.

-Jedina smo škola u Severnobanatskom okrugu koja je upisala sva odeljenja u punom obimu u prvom krugu – saznajemo od direktorice Milanke Halilović – To nam govori da su smerovi atraktivni, da imamo dobre profesore i da škola nudi odlično obrazovanje. Možemo da se pohvalimo i da među upisanim učenicima prvih razreda imamo i 41 đaka koji su došli iz opština u okrugu.

Tehnička škola u području rada elektrotehnika ima obrazovne profile: elektrotehničar informacionih tehnologija , elektrotehničar računara i elektrotehničar za dijagnostiku na vozilima. Na smeru mašinstvo kao četvrogodišnji smer je tehničar za kompjutersko upravljanje na CNC mašinama. Trogodišnji smer je kombinovano odeljenje automehaničari i zavarivači. Na smeru saobraćaj  četvorogodišnji smer je tehničar drumskog saobraćaja i trogodišnji je vozač motornih vozila.

Upisom su zadovoljni i u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ za koju se odlučilo 111 učenika od planiranih 120. Oformljena su po dva odeljenja društvenog i prirodno- matematičkog smera s tim da je 61 đak upisan u društvenom i 50 u prirodno-matematičkom smeru, saznajemo od direktorice Mirjane Dražić.

-Ove godine upisali smo najviše prvaka u odnosu na proteklih pet godina. Imamo čitavo odeljenje više nego prošle godine što je odraz naše angažovanosti da promovišemo školu. Veliku ulogu u tome imali su i uspesi naših đaka koji svake godine sa republičkih takmičenjenja donose značajna priznanja. Pored toga, i roditelji i učenici shvatili su značaj državne mature i prednosti gimnazija iz kojih će moći da se upiše bilo koji fakultet. Ove godine  svi učenici jednog odeljenja prirodnog smera upisali su željene fakultete i većina ih je na budžetu – napomenula je Mirjana Dražić.

U Ekonomsko -trgovinskoj školi od 120 ostalo je slobodno 15 mesta i to  na smerovima konobar i kuvar.

-Upisali smo 30 đaka na smeru ekonomski i isto toliko na smeru turistički tehničar. Upisana su 22 buduća kuvara, 15 trgovaca i devet konobara – rekla je Tanja Radovanov, direktorica Ekonomsko-trgovinske škole.

U Srednjoj stručnoj školi “Miloš Crnjanski” takođe je bilo mesta za 120 novih đaka na tri četvorogodišnja i jednom trogodišnjem smeru. Upisano ih je 95. Direktor Milorad Karanović napominje da je najmanje interesovanje bilo za kombinovano trogodišnje odeljenje.

-Na smeru pekar i operater prehrambene industrije upisano je 17 uenika. Po 24 đaka imamo u odeljenjima gde su tehničar za hemijsku i farmaceutsku industriju, dok je na smeru medicinska sestra -tehničar upisano maksimalnih 30 đaka – precizirao je Karanović.

Smerova koji su bili na raspolaganju u sve četiri srednje škole sastavljen je u dogovoru sa Gradskom upravom,Filijalom nacionalne službe za zapošljavanje i Regionalnom privrednom komorom. Direktori ističu i da su dobro planirali upis s obzirma na to da će se u pojedinim srednjim školama u Adi, Senti i Novom Kneževcu gasiti deo odeljenja jer nemaju dovoljan broj upisanih.

 

 

 

error: Content is protected !!