Град

Muzej radionice 1

Radionica za mališane od 7 do 12 godina deo je godišnjih priprema za Mamut-fest. Prošle godine, crtež izabran na likovnom konkursu za decu, našao se na plakatu manifestacije, kaže Katarina Dragin, muzejski adukator.

– Ove godine rešili smo da napravimo slikovnicu i ispričamo priču o Kiki koja neće imati tako tužan kraj kakav je u filmu koji se prikazuje u Muzeju i koji često rastuži mališane – kaže Katarina Dragin. – U galeriji u prizemlju postavljena je ogromna slikovnica i deca su, u šestodnevnom procesu, prvo radila svoje ilustracije, a zatim su od tih crteža izrađivane stranice slikovnice.

Slikovnica se zove „U društvu sa mamutom“ i na njoj radi dvanaest osnovaca. Sedmogodišnji Andrej prvi put je na radionici.

– Sada crtamo na zidovima, stavićemo naslove i onda će to biti kao neka knjiga,  priča o Kiki. Ja sam crtao kako je Kika upala u blato i kako joj deca pomažu – priča Andrej.

Manja ima osam godina.

– Dolazim na radionicu jer jako volim da crtam i kreativna sam. Nacrtala sam decu ispred muzeja.

Njihova drugarica, osmogodišnja Nina, na radionicu dolazi iz Nakova.

– Dopada mi se što šaramo po zidovima. Crtala sam kako se Kika igra sa decom. Slikovnica će nam biti lepa i šarena – kaže Nina.

Na radionici se radi timski, što je veoma korisno, smatraju u Muzeju.

– To je dobar način da deca uče da prihvataju tuđe ideje – objašnjava Katarina Dragin. – Najvažnije je to što oni sami kreiraju sadržaje za svoje vršnjake, doprinoseći tako stvaranju kulturnog sadržaja. Na samom „Mamut-festu“ moći će svojim delom da se pohvale vršnjacima, mamama i tatama, i da zajedno „uđu“ u veliku, veselu slikovnicu o slavnoj Kiki.

Programi „Mamut-festa“ zakazani su za 9. septembar, kada će najmlađi Kikinđani ponovo proslaviti Kikind rođendan,

škola nakovo

Pilot projekat „Svako dete ima pravo da odrasta zdravo” počeće da se realizuje od septembra u 95 osnovnih i srednjih škola u Srbiji.

Projekat realizuju Ministarstvo prosvete, Ministarstvo za omladinu i sport i Ministarstvo zdravlja, a njime je predviđeno da učenici osnovnih škola imaju pet časova nedeljno nastave fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, a učenici u srednjoj školi četiri časa nedeljno.

Među školama koje će učestvovati u ovom projektu je i Osnovna škola „Petar Kočić” u Nakovu. Dodatni časovi fizičkog i zdravstvenog vaspitanja odvijaće se za oko 5.000 učenika u 194 odeljenja, od čega su 172 odeljenja osnovnih i 22 odeljenja srednjih škola.

Ideja je da se poveća broj časova fiskulture i time utiče na povećanje ukupne fizičke aktivnosti učenika i unapređivanje zdravstvenog stanja đačke populacije, što dugoročno osigurava i unapređenje zdravlja nacije.

Rezultati najnovijih studija pokazuju da svako peto dete ima loše držanje tela, svako četvrto je gojazno, dok se čak 70 odsto školaraca ne bavi sportskim aktivnostima van škole. Narušavanje zdravstvenog statusa dece ogleda ne samo u povećanju procenta posturalnih poremećaja (kriva kičma, ravni tabani), već i značajnom povećanju procenta dijabetesa i hipertenzije.

 

 

 

saobracajka 2

Saobraćajna nezgoda sa trotinetom i putničkim vozilom dogodila se pre nepunih sat vremena u Braće Tatić ulici ispred Policijske uprave. Vozač električnog trotineta sa saputnikom naleteo je na putnički automobil. Na sreću, ni dvojica dečaka koja su bila na trotinetu ni vozač automobila nisu zadobili značajne povrede.

Prilikom sudara oštećeni su trotinet i vozilo, na kojem je razbijeno zadnje staklo. U toku je uviđaj i saobraćaj se u ovom delu ulice odvija otežano.

kikinda 60te

Industrija nameštaja „Petar Drapšin”, krajem šezdesetih godina, napravila je pravi „bum” na tržištu sa svojim velelepnim kuhinjama „korona”, koje su oduševile brojne posetioce sajmova i izložbi nameštaja. Prema pisanju tadašnje štampe, iako su bile skupe, za njih je vladala prava jagma. Kuhinje modela „korona 70” stajala je oko 1,8 miliona starih dinara.

Kuhinje „korona” mogle su se nabaviti direktno u fabrici, kao i u salonima u Beogradu. U lokalnim prodavnicama nameštaja nije ih bilo, jer ti lokali nisu imali adekvatan izložbeni prostor, pa nisu imali mogućnosti da ih tu smeste.

Kuhinja „Petra Drapšina” na izložbi „Lesnininog” nameštaja
Etno kamp 12

U Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“ u toku je treći Dečiji etno-kamp za mališane uzrasta od šest do 12 godina. Kamp je besplatan i odvija se u prostorijama Društva i u dvorištu Kurije, gde su organizovane likovna i igračka sekcija, radionica kuvanja narodnih jela i narodna likovna radionica u kojima su deca svakodnevno angažovana četiri sata. Ove godine upisano je 130 polaznika, najviše do sada, kaže mentor, Dragoslav Tanackov.

– Ove godine tema je ornament. Deca ovde, pre svega, uče šta je narodna tradicija i kako da je neguju. Smatramo da narodna tradicija nisu samo igra i pesma, nego i narodna kuhinja, narodna nošnja i ornamenti koji se nalaze na nošnji i ćilimima – ističe Tanackov.

Danas je decu i njihove mentore posetila Valentina Mickovski, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje.

– Kamp je jedan od najznačajnijih projekata jer deca osnovnoškolskog i predškolskog uzrasta imaju priliku da, prvi put, učestvuju u kreativnim redionicama na kojima imaju mogućnost da uče o kulturi, tradiciji i običajima našeg naroda. Takođe, stiču osobine neophodne u životu, poput kreativnosti, poštenja, poštovanja, ljubavi i dobrote, tako da nam je veoma drago što smo podržali ovaj projekat – istakla je Mickovska.

Nova saznanja o tradiciji svog naroda posebno su zanimljiva mališanima koji su na raspust u Kikindu stigli iz inostranstva.

Devetogodišnji Veljko živi u Viskonsinu.

– Želeo sam da dođem na kamp, sviđa mi se što imam ovde puno drugara. Pevamo, igramo, već sam malo naučio i kolo da igram – kaže Veljko.

Nikola ima osam godina i stigao je iz Beča.

– Lepo mi je kada slikamo i spremamo jela – priznaje Nikola. – Ipak, najviše volim kada pevamo.

Dečiji etno-kamp „Gusala“ traje pet dana i mališani će se u njemu družiti do petka.

inv kolonija 4

Organizacija invalida rada u Kikindi održala je danas prvu slikarsku koloniju. U dvorištu restorana „Strajnić“ svoja umetnička dela stvaralo je 11 članova organizacija iz Pančeva, Kovačice, Bačke Palanke, Sremskih Karlovaca, Janošika, Sečnja i Kikinde.

– Naši članovi redovno učestvuju na kolonijama u drugim mestima. Slike nastale ovde ćemo prodati, a novac ćemo dati u humanitarne svrhe – kaže Dušanka Stanišić, predsednica Opštinske organizacije.

Održavanje događaja pomogli su Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja, pokrajinski Savez i Grad Kikinda.

– Dugo negujemo tradiciju okupljanja naših članova na umetničkim kolonijama, vrlo je važno da su u društvu i da znaju da nisu sami. Ovakve i slične manifestacije priređuje oko 90 odsto organizacija u Vojvodini – izjavila je Stana Svilarov, predsednica pokrajinskog Saveza invalida rada.

Iz lokalne samouprave događaju su prisustvovali Mladen Bogdan, predsednik Gradske skupštine i članica Gradskog veća, Melita Gombar.

– Kolonija je inspirativan iskorak u svet umetnosti i potvrda da ne postoje prepreke za bavljenje umetnošću – istakla je Gombarova. – Naš zadatak je da damo podršku i da omogućimo svim pojedincima, bez obzira na njihove sposobnosti, da ostvare svoje potencijale.

Kolonija je zamišljena i kao radionica i škola slikanja. Jelena Terzin, akademski umetnik u penziji, došla je sa unukom koja je, takođe, slikala.

– Slikam samo povremeno, ali sam se pridružila koloniji. Dala sam i poneku sugestiju učesnicima – kaže slikarka.

Savez invalida rada je najveća organizacija koja okuplja osobe sa invaliditetom – u Pokrajini ima 32 opštinske organizacije. Prema zvaničnim podacima, u Vojvodini ima 76 hiljada invalida rada, a ovaj broj ima tendenciju smanjenja jer su uslovi za ostvarivanje prava na invalidsku penziju pooštreni, kažu u Savezu.

skola mobilni

Kako bi se povećala bezbednost dece na globalnoj mreži i podstaklo pravilno korišćenje elektronskih uređaja, u svim školama će, od 1. septembra, početi kontinuirana edukacija učenika. Po projektu ministarstava prosvete i unutrašnjih poslova, i u svim školama na nivou grada u sledećoj školskoj godini đake očekuju nova predavanja.

– U saradnji sa Policijskom upravom Kikinda biće organizovana predavanja i tribine kako bi se povećala bezbednost dece i mladih prilikom korišćenja interneta, uopšte elektronskih uređaja za komunikaciju koji su im dostupni. Tema će biti i ponašanje na internetu, a predavanja će biti održavana u svim školama, za sve đake, prilagođeno njihovom uzrastu – rekao je Tihomir Farkaš, predsednik Aktiva direktora osnovnih škola i direktor OŠ “Žarko Zrenjanin”.

Farkaš napominje da je upotreba mobilnih telefona već zabranjena u toku nastave, ali i da postoje aktivnosti u kojima se oni koriste.

– Suština je u tome da se mobilni telefoni i slični uređaji pravilno upotrebljavaju i zato će ova predavanja biti korisna za đake, ali i za njihove roditelje jer nisu svi dovoljno upućeni – ističe Farkaš.

U učionice će 1. septembra ući oko pet hiljada đaka, od toga prvi put njih 450.

– Lokalna samouprava nastavlja prošle godine započetu akciju obezbeđivanja udžbenika za sve prvake, pa će i ove godine učenici prvog razreda u svim školama u Kikindi i selima dobiti besplatne nove knjige koje su već poručene – napominje Farkaš.

On dodaje da nedavno nevreme nije nanelo ozbiljniju štetu nijednoj školskoj zgradi, pa će nastava početi na vreme i u redovnim okolnostima. Takođe, policajci koji od proletos dežuraju u toku trajanja nastave i dalje će biti u svim školama od samog početka nastavne godine.

Bubalice 1

Tradicionalnim programom „Veče u šumi – Hajdemo na bubalice“ završena je višednevna proslava Dana sela u Iđošu.

„Veče u šumi“ održava se već tri decenije. U suton, meštani se okupljaju i kreću prema bregu na kraju Partizanske ulice, ka mestu na kojem su se, od davnina, okupljali u danima oko Preobraženja. Događaj je jedinstven po tome što je svako, ko je to želeo, mogao da se pojavi na „sceni“ i ispriča neku zanimljivu, najčešće smešnu, priču i tako osvoji srce svoje izabranice ili simpatije seljana.

„Bubalice“ dopuštaju i folklor, tamburaše i poeziju, krofne i kuvani kukuruz, sve što meštanima ulepšava ovaj praznik koji je i hramovna slavu. Ove godine program su uveličali i gosti iz Sajana, Mokrina i Kikinde. Jedan od običaja bio je i da se, radi zdravlja, uoči Preobraženja, prenoći u Crkvi Sabora Svetih Arhangela u kojoj se na praznik održava svečana liturgija.

– Tema ovogodišnje manifestacije je sećanje na hroničara Jovana Đurđulova koji je 1926. izdao „Iđošku hroniku“ u kojoj su zapisani običaji i narav naših i meštana  okolnih sela. Želimo da čuvamo tradiciju od zaborava, sve lepe običaje naših predaka – rekla je predsednica Saveta Mesne zajednice, Ivanka Grujić.

Proslava Dana sela u Iđošu trajala je sedam dana i meštani i gosti imali su priliku da uživaju u različitim programima: „Fijakerijadi“, „Krofnijadi“, kuvanju riblje čorbe, izložbama i književnim promocijama, predstavljanju iđoškog vina, turniru u malom fudbalu, sve u organizaciji različitih udruženja, klubova i organizacija u ovom mestu, a pod pokroviteljstvom Mesne zajednice i Grada.

367720556_6600290233350401_7306605663705238441_n

Priprema zimnice uveliko je u toku, a neizostavno je da kikindske domaćice za hladne dane pripreme kuvani paradajz. Berba svežeg i proizvodnja soka od paradajza počela je nedavno i trajaće do kraja septembra. Sugrađanin Jovan Suvajdžić već 25 godina proizvodi industrijski i konzumni paradajz i na njegovoj parceli u toku je druga berba.

-Paradajz je zasnovan na parceli od tri jutra. Od sorti imam „rio grande“, „lindu“, „jabučar“, „šljivar“. Proizvodnja je na otvorenom i sve zavisi od vremenskih uslova. Posla ima svakodnevno, pogotovo sada kada je počela berba  – ističe  Suvajdžić.

Uzgoj nije lak i počinje već tokom zime.

-Rasad za paradajz sam proizvodim. Ovaj posao počinjemo u februaru, martu, kako bi na vreme bio spreman za setvu na njivi. Pre nego što zasadimo rasad potrebna je adekvatna priprema zemljišta uz sve agrotehničke mere – napominje naš sagovornik.

Na polovini parcele Suvajdžić ima sistem kap po kap jer, kako kaže, bez navodnjavanja nema ni roda, što su i pokazale pethodne sušne godine.

-Godina za proizvodnju je šarenolika. Imali smo slučajeve da se u jednom danu promeni četiri godišnja doba, tako da ni sam ne znam da li da navodnjavam ili ne. Na sreću, moju njivu  zaobišao je led, a jaki vetrovi koje smo imali nisu naneli veliku štetu. Prošlonedeljna kiša usporila je branje, a kako čujem od drugih proizvođača, paradajza nema jer su vremenske nepogode učinile svoje. U jeku sezone angažujem i radnike na branju kao ispomoć, ali ih je sve teže naći, barem one kvalitetne – napominje Jovan Suvajdžić.

Paradajz minimalno tretira, samo onoliko koliko mora, jer mu je važno da proizvod bude što zdraviji.

-Ceđeni sok prodajem po ceni od 100 dinara za litru, a kuvani, flaširan, je duplo skuplji. Potražnja je velika i kupaca ima – rekao je Suvajdžić.

Preporučuje sugrađanima da kupuju voće, povrće i hranu uopšte, od domaćih proizvođača jer je najbolje jesti ono što rađa u sredini u kojoj se živi.

Pekmezijada 7

Na trećoj „Pekmezijadi“, takmičenju u kuvanju pekmeza od šljiva u Novim Kozarcima, u organizaciji Udruženja žena „Narcis“ pobedila je ekipa Udruženja žena „Novi Kozarci“. Drugoplasirane su članice Udruženja žena „Jedinstvo“ iz Ruskog Sela, a bronza je, takođe, ostala u selu-domaćinu, pripala je ekipi firme „Proizvodnja Jadranka“.

Tako je odlučio žiri koji su činile meštanke Gordana Mandić, Božana Bratić (nisu članice nijednog udruženja) i vitez kulinarstva iz Kikinde, Radovan Subin.

„Pekmezijadu“, od 2019. godine, organizuje Udruženje žena „Narcis“ iz Novih Kozaraca. U seoskom parku potrebno je skuvati pekmez po starim receptima, kažu organizatori.

– Ovo takmičenje dugo traje, pekmez se kuva 4-5 sati, pa su mnogi odustali od učešća. Pomogla nam je Mesna zajednica, kupili smo 200 kilograma šljiva i svaka ekipa je dobila po 15 kilograma, kao i tri kilograma šećera i dve gajbe drva. Trebalo je samo da donesu šerpe i da mešaju. Obezbedili smo svima i tegle i nalepnice – kaže Stoja Milinović, zamenica predsednice Udruženja.

Ona dodaje da su ideju da organizuju „Pekmezijadu“ dobile posle učešća na manifestaciji „Izađi mi na teglu“ u Kikindi.

Marko Čavka, potpredsednik Saveta Mesne zajednice, ocenio je da Novi Kozarci postaju prepoznatljivi po broju manifestaacija.

– Imamo dva gastronomska programa, pored „Pekmezijade“ i „Pitijadu“ koju, septembra, organizuje Udruženje žena „Novi Kozarci“. Svrha postojanja udruženja je da pozitivno utiču na aktivnosti u našem mestu. To je Mesna zajednica prepoznala i, kao i lokalna samouprava, podržava njihov rad – rekao je Čavka.

U seoskom parku, uprkos izuzetno toplom vremenu, najzastupljeniji pekmez kuvalo je stotinak takmičara iz deset ekipa koje su stigle iz Kikinde, Nakova, Banatskog Velikog Sela, Ruskog Sela, Zrenjanina i Ostojićeva. Pripremljeno je oko 130 tegli ovog domaćeg proizvoda bez kojeg, čini se, ponovo neće biti nijedan špajz u toku zime.

error: Content is protected !!